15/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

128

L 041/26

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

28.01.2003.

(1)

Povećani pristup javnosti informacijama o okolišu i širenje takvih informacija pridonosi većoj svijesti o pitanjima okoliša, slobodnoj razmjeni stavova, učinkovitijem sudjelovanju javnosti u odlučivanju u vezi s okolišem i, u konačnici, kvalitetnijem okolišu.

(2)

Direktivom Vijeća 90/313/EEZ od 7. lipnja 1990. o slobodi pristupa informacijama o okolišu (5) započeo je proces promjene načina na koji tijela javne vlasti pristupaju pitanju otvorenosti i transparentnosti, donoseći mjere za izvršavanje prava javnog pristupa informacijama o okolišu, koje treba razvijati i nastaviti. Ova Direktiva proširuje postojeći pristup odobren Direktivom 90/313/EEZ.

(3)

Člankom 8. te Direktive zahtijeva se od država članica da izvijeste Komisiju o stečenim iskustvima u svjetlu čega je Komisija dužna sastaviti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, zajedno s bilo kakvim prijedlogom za reviziju Direktive koji smatra prikladnim.

(4)

Izvješće sastavljeno u skladu s člankom 8. te Direktive otkriva konkretne probleme koji se javljaju u praktičnoj primjeni Direktive.

(5)

Europska zajednica potpisala je 25. lipnja 1998. Konvenciju Gospodarske komisije UN-a za Europu (ECE/UN) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Konvencija iz Aarhusa”). Odredbe Zajednice moraju biti u skladu s tom Konvencijom budući da joj Europska zajednica namjerava pristupiti.

(6)

U interesu povećane transparentnosti primjerenije je zamijeniti Direktivu 90/313/EEZ nego izmijeniti je kako bi se zainteresiranim stranama stavio na raspolaganje jedinstven, jasan i suvisao zakonski tekst.

(7)

Razlike među zakonima na snazi u državama članicama koji se odnose na pristup informacijama o okolišu koje posjeduju tijela javne vlasti mogu stvoriti nejednakost unutar Zajednice u pogledu pristupa takvim informacijama ili u pogledu uvjeta natjecanja.

(8)

Nužno je osigurati da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na pristup informacijama o okolišu, koje su pohranjene kod ili za tijela javne vlasti, bez obaveze iskazivanja interesa.

(9)

Također je nužno da tijela javne vlasti učine dostupnim i šire informacije o okolišu široj javnosti u najvećoj mogućoj mjeri, posebno koristeći informacijske i komunikacijske tehnologije. Budući razvoj tih tehnologija treba uzeti u obzir prilikom izvješćivanja o ovoj Direktivi i njezinog preispitivanja.

(10)

Definiciju informacija o okolišu treba razjasniti tako da obuhvaća informacije u bilo kojem obliku o stanju okoliša, o čimbenicima, mjerama ili aktivnostima koje utječu ili mogu utjecati na okoliš ili su namijenjene njegovoj zaštiti, o analizama troškova i koristi i ekonomskim analizama korištenim u okviru takvih mjera ili aktivnosti, kao i informacije o stanju zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi, uključujući onečišćenje hranidbenog lanca, životnih uvjeta, lokaliteta od kulturnog značaja i građevine u mjeri u kojoj jesu ili mogu biti pogođeni tim činjenicama.

(11)

Uvažavajući načelo u članku 6. Ugovora da se zahtjevi za zaštitu okoliša integriraju u definiciju i provedbu politika i aktivnosti Zajednice, definiciju tijela javne vlasti treba proširiti tako da obuhvaća vladu ili drugu javnu upravu na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, bez obzira imaju li one posebne odgovornosti za okoliš. Slično tome, definiciju treba proširiti kako bi uključila ostale osobe ili tijela, koja obnašaju javne upravne funkcije u vezi s okolišem u skladu s nacionalnim pravom, kao i osobe ili tijela pod njihovim nadzorom koje imaju javnu odgovornost ili funkcije u vezi s okolišem.

(12)

Ova se Direktiva odnosi i na informacije o okolišu koje fizički čuvaju druga tijela u ime tijela javne vlasti.

(13)

Informacije o okolišu trebale bi biti dostupne podnositeljima zahtjeva što je prije moguće i u razumnom roku, uzimajući u obzir rokove koje je postavio podnositelj zahtjeva.

(14)

Tijela javne vlasti trebala bi učiniti dostupnim informacije o okolišu u obliku ili formatu koji je zatražio podnositelj zahtjeva, osim ako su oni javno dostupni u nekom drugom obliku ili formatu, odnosno ako je razumno da ih se učini dostupnima u nekom drugom obliku ili formatu. Pritom bi tijela javne vlasti trebala učiniti svaki razuman napor da održavaju informacije o okolišu koje su pohranjene kod ili za njih, u oblicima ili formatima koji se lako mogu reproducirati i kojima se može pristupiti elektroničkim putem.

(15)

Države članice trebale bi odrediti praktična rješenja prema kojima takve informacije mogu učinkovito biti dostupne. Ta rješenja jamče da su informacije učinkovito i lako pristupačne te da postupno postaju dostupne javnosti preko javnih telekomunikacijskih mreža, uključujući javno dostupne popise tijela javne vlasti i registara ili popisa informacija o okolišu, koje su pohranjene kod ili za tijela javne vlasti.

(16)

Pravo na informaciju znači da bi objavljivanje informacija trebalo biti opće pravilo i da tijelima javne vlasti treba biti dopušteno odbiti zahtjev za pružanje informacija o okolišu u pojedinačnim i jasno određenim slučajevima. Razlozi za odbijanje trebali bi se tumačiti restriktivno, pri čemu bi javni interes za objavljivanjem informacija trebalo usporediti s interesom za njegovo odbijanje. Razloge za odbijanje trebalo bi predočiti podnositelju zahtjeva unutar vremenskog roka utvrđenog u ovoj Direktivi.

(17)

Tijela javne vlasti bi trebala učiniti dostupnim dio informacija o okolišu ukoliko je moguće izdvojiti bilo koju informaciju koja ulazi u iznimke od ostalih traženih informacija.

(18)

Tijela javne vlasti trebala bi imati mogućnost naplate pružanja informacija o okolišu, ali ta naknada treba biti razumna. To podrazumijeva da, kao opće pravilo, naknade ne mogu premašivati stvarne troškove izrade traženog materijala. Slučajevi u kojima se traži plaćanje unaprijed trebali bi biti ograničeni. U posebnim slučajevima gdje tijela javne vlasti informacije o okolišu čine dostupnim na komercijalnoj osnovi i gdje je to nužno kako bi se zajamčio nastavak prikupljanja i objavljivanja takvih informacija, tržišna naknada se smatra razumnom; može se zahtijevati plaćanje unaprijed. Popis naknada se treba objaviti i učiniti dostupnim podnositeljima zahtjeva zajedno s informacijama o okolnostima u kojima se naknada može naplatiti ili se od nje odustaje.

(19)

Podnositelji zahtjeva trebali bi biti u mogućnosti zatražiti administrativno ili sudsko preispitivanje akata ili propusta tijela javne vlasti u vezi sa zahtjevom.

(20)

Tijela javne vlasti trebala bi nastojati jamčiti da su informacije o okolišu, koje su prikupile ili su prikupljene za njih, razumljive, točne i usporedive. Metoda korištena kod prikupljanja informacija bi također trebala biti predočena na zahtjev, s obzirom da je ona važan čimbenik u ocjenjivanju kvalitete pruženih informacija.

(21)

Kako bi se povećala javna svijest o pitanjima okoliša i poboljšala zaštita okoliša, tijela bi javne vlasti trebala, prema potrebi, učiniti dostupnima i pružati informacije o okolišu koje su relevantne za njihove funkcije, posebno pomoću računalne telekomunikacije i/ili elektroničke tehnologije, ako je na raspolaganju.

(22)

Ova bi se Direktiva trebala evaluirati svake četiri godine nakon stupanja na snagu, u svjetlu iskustva i nakon podnošenja odgovarajućih izvješća država članica te bi se na temelju toga trebala revidirati. Komisija bi trebala podnijeti evaluacijsko izvješće Europskom parlamentu i Vijeću.

(23)

S obzirom da države članice ne mogu na zadovoljavajući način ostvariti ciljeve predložene Direktive, pa se stoga ciljevi mogu kvalitetnije ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u tom članku, ova Direktiva ne prelazi okvire onog što je nužno za ostvarivanje tih ciljeva.

(24)

Odredbe ove Direktive ne utječu na pravo pojedine države članice da zadrži ili uvede mjere kojima se osigurava širi pristup informacijama nego što se to zahtijeva ovom Direktivom,

(a)

zajamčiti pravo na pristup informacijama o okolišu, koje su pohranjene kod ili za tijela javne vlasti, te utvrditi osnovne pojmove i uvjete, kao i praktična rješenja za njegovo izvršavanje; i

(b)

osigurati da su, kao nešto što se samo po sebi razumije, informacije o okolišu postupno sve dostupnije i raširenije u javnosti, kako bi se postigla najveća moguća sustavna dostupnost i širenje informacija o okolišu u javnosti. U tu svrhu potrebno je posebno promicati korištenje računalne telekomunikacije i/ili elektroničke tehnologije, gdje god je ona raspoloživa.

1.

„Informacije o okolišu” znači bilo koja informacija u pisanom, vizualnom, slušnom, elektroničkom ili bilo kojem drugom materijalnom obliku o:

2.

„Tijelo javne vlasti” znači:

Države članice mogu odrediti da ova definicija ne obuhvaća tijela i institucije kada djeluju u pravosudnom ili zakonodavnom svojstvu. Ako ustavne odredbe na dan donošenja ove Direktive ne sadrže odredbu o postupku preispitivanja u smislu članka 6., države članice mogu isključiti ta tijela ili institucije iz te definicije.

3.

„Informacije pohranjene kod tijela javne vlasti” znači informacije o okolišu koje su u njihovom posjedu i koje su one same proizvele ili zaprimile.

4.

„Informacije pohranjene za tijela javne vlasti” znači informacije o okolišu, koje fizički pohranjuju fizičke ili pravne osobe u ime tijela javne vlasti.

5.

„Podnositelj zahtjeva” znači bilo koja fizička ili pravna osoba koja zatraži informacije o okolišu.

6.

„Javnost” znači jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba i, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili praksom, njihove udruge, organizacije ili skupine.

(a)

što je prije moguće ili najkasnije u roku od mjesec dana nakon što tijela javne vlasti navedena u stavku 1. prime podnositeljev zahtjev; ili

(b)

u roku od dva mjeseca nakon što tijela javne vlasti prime podnositeljev zahtjev, ako su opseg i složenost informacija takvi da jednomjesečni rok naveden u točki (a) nije moguće poštovati. U takvim se slučajevima podnositelja zahtjeva obavješćuje što je prije moguće i u svakom slučaju prije kraja jednomjesečnog roka o bilo kakvom produljenju i odgovarajućim razlozima.

(a)

su oni već javno dostupni u drugom obliku ili formatu, posebno u skladu s člankom 7., koji je lako dostupan podnositelju zahtjeva; ili

(b)

je razumno da ih tijelo javne vlasti učini dostupnima u drugom obliku ili formatu, u kojem slučaju treba navesti razloge za korištenje tog oblika ili formata.

(a)

od dužnosnika se zahtijeva pružanje potpore javnosti u traženju pristupa informacijama;

(b)

popis tijela javne vlasti bude javno dostupan; i

(c)

budu definirana praktična rješenja, kako bi se osiguralo učinkovito ostvarivanje prava na pristup informacijama o okolišu, kao što su:

(a)

tražena informacija nije pohranjena kod ili za tijelo javne vlasti kojem je zahtjev upućen. U takvom slučaju, kada je tom tijelu javne vlasti poznato da su informacije pohranjene kod drugog tijela javne vlasti ili za njega, ono prosljeđuje zahtjev tom tijelu javne vlasti što je prije moguće i obavješćuje podnositelja zahtjeva o tome ili obavješćuje podnositelja zahtjeva o tijelu javne vlasti za koje vjeruje da se kod njega može podnijeti zahtjev za traženu informaciju;

(b)

je zahtjev očito nerazuman;

(c)

je zahtjev formuliran previše općenito, uzimajući u obzir članak 3. stavak 3.;

(d)

se zahtjev odnosi na materijal koji se tek dovršava ili na nedovršene dokumente ili informacije;

(e)

je zahtjev u vezi s internom komunikacijom, uzimajući u obzir javni interes za objavljivanje.

(a)

povjerljivost postupaka pred tijelima javne vlasti u slučajevima kada je takva povjerljivost predviđena zakonom;

(b)

međunarodne odnose, javnu sigurnost ili nacionalnu obranu;

(c)

sudske postupke u tijeku, pravo svake osobe na pravedno suđenje ili pravo tijela javne vlasti na provođenje istrage kriminalističke ili disciplinske prirode;

(d)

povjerljivost trgovačkih ili industrijskih podataka kada je takva tajnost predviđena nacionalnim zakonodavstvom ili zakonodavstvom Zajednice u svrhu zaštite legitimnog ekonomskog interesa, uključujući javni interes za održavanje statističke povjerljivosti i tajnosti podataka o porezu;

(e)

prava intelektualnog vlasništva;

(f)

povjerljivost osobnih podataka i/ili dokumentacije koja se odnosi na fizičku osobu, kada ta osoba nije dala pristanak za javno iznošenje podataka, kada je takva povjerljivost predviđena nacionalnim zakonodavstvom ili zakonodavstvom Zajednice;

(g)

interese ili zaštitu bilo koje osobe koja je dobrovoljno dala zatraženi podatak, a da to nije bila ili nije mogla biti zakonom obavezna učiniti, osim ako je ta osoba dala pristanak za objavu dotičnog podatka;

(h)

zaštitu okoliša na koji se odnosi taj podatak, kao što je stanište rijetkih vrsta.

(a)

tekstove međunarodnih ugovora, konvencija ili sporazuma, te zakonodavstvo Zajednice, nacionalno, regionalno ili lokalno zakonodavstvo o okolišu ili u vezi s njim;

(b)

politike, planove i programe u vezi s okolišem;

(c)

izvješća o napretku provedbe točaka navedenih u točkama (a) i (b), kada su ih tijela javne vlasti pripremila ili čuvala u elektroničkom obliku;

(d)

izvješća o stanju okoliša navedene u stavku 3.;

(e)

podatke ili sažetke podataka dobivenih praćenjem aktivnosti koje utječu ili mogu utjecati na okoliš;

(f)

ovlaštenja sa značajnim utjecajem na okoliš i sporazume koji se odnose na okoliš ili uputu na mjesto gdje se takva informacija može zatražiti ili pronaći u okviru članka 3.;

(g)

studije o utjecaju na okoliš i procjene rizika o elementima okoliša navedene u članku 2. stavku 1. točki (a) ili uputu na mjesto gdje se informacija može zatražiti ili pronaći u okviru članka 3.