32001D0822

ODLUKA VIJEĆA

od 27. studenoga 2001.

o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici

(„Odluka o prekomorskom pridruživanju”)

(2001/822/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, dalje u tekstu Ugovor, a posebno njegov članak 187.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

ODLUČILO JE:

DIO PRVI

OPĆE ODREDBE O PRIDRUŽIVANJU PZP-ova ZAJEDNICI

Poglavlje 1.

Opće odredbe

Članak 1.

Svrha, ciljevi i načela

1.   Temelj za pridruživanje PZP-ova Zajednici, dalje u tekstu „pridruživanje PZP-EZ”, jest svrha navedena u članku 182. Ugovora, naime promicanje gospodarskog i socijalnog razvoja PZP-ova i uspostavljanje bliskih gospodarskih odnosa među njima i Zajednicom kao cjelinom.

Ono slijedi ciljeve iz članka 183. Ugovora u skladu s načelima utvrđenima u člancima 184. do 188. Ugovora usredotočujući se na smanjenje, sprečavanje i, konačno, iskorjenjivanje siromaštva te na održivi razvoj i postupnu integraciju u regionalno i svjetsko gospodarstvo.

2.   Pridruživanje se odnosi na PZP-ove iz Priloga I.A.

3.   U skladu s člankom 188. Ugovora, ova se Odluka primjenjuje na Grenland podložno posebnim odredbama iz Protokola o posebnim aranžmanima za Grenland koji je priložen Ugovoru.

Članak 2.

Temeljni elementi

1.   Pridruživanje PZP-EZ temelji se na načelima slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavini prava. Ta su načela, na kojima se temelji Unija u skladu s člankom 6. Ugovora o Europskoj uniji, zajednička državama članicama i PZP-ovima koji su s njima povezani.

2.   U područjima suradnje iz ove Odluke ne smije biti diskriminacije koja bi se temeljila na spolu, rasi ili etničkom podrijetlu, religije ili uvjerenju, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.

Članak 3.

Najmanje razvijeni PZP-ovi

1.   Zajednica dodjeljuje posebni tretman najmanje razvijenim PZP-ovima i onima koji nisu u mogućnosti imati koristi od regionalne suradnje i integracije navedene u članku 16.

2.   Da bi se odgovorilo na takve teškoće, suradnja radi financiranja razvoja obuhvaća, među ostalim, posebni tretman pri utvrđivanju obujma financijskih resursa i uvjeta s kojima su povezani kako bi se najmanje razvijenim PZP-ovima omogućilo prevladavanje strukturnih i drugih smetnji u njihovom razvoju. Ona posebnu pažnju poklanja poboljšanju životnih uvjeta najsiromašnijih dijelova stanovništva u kontekstu ublažavanja siromaštva.

3.   PZP-ovi koji se za potrebe ove Odluke smatraju najmanje razvijenima navedeni su u Prilogu I.B. Ovaj se popis mijenja jednoglasnom odlukom Vijeća, na prijedlog Komisije, kada gospodarska situacija nekog PZP-a prolazi kroz značajnu i trajnu promjenu, zahtijevajući njegovo uključivanje u kategoriju najmanje razvijenih PZP-ova ili kada njegovo uključenje u tu kategoriju više nije opravdano.

Poglavlje 2.

Sudionici suradnje u PZP-ovima

Članak 4.

Načela

1.   U okviru partnerstva predviđenog člankom 7. ove Odluke, tijela PZP-ova preuzimaju primarnu odgovornost za oblikovanje strategija pridruživanja i razvoja i njihovu provedbu kroz pripremanje, zajedno s Komisijom i državama članicama s kojima su PZP-ovi povezani, jedinstvenih programskih dokumenata (dalje u tekstu „JPD”) i programa suradnje.

2.   Zajednica priznaje da lokalni javni i privatni sudionici igraju ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva utvrđenih u članku 183. Ugovora.

3.   Pri provedbi ove Odluke, stranke poštuju načela transparentnosti, supsidijarnosti i potrebu za učinkovitošću.

Članak 5.

Razni sudionici suradnje

1.   Sudionici suradnje u PZP-ima uključuju:

Države članice s kojima su povezani PZP-ovi obavješćuju Komisiju u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ove Odluke o nacionalnim, regionalnim ili lokalnim tijelima iz različitih članaka ove Odluke.

2.   Priznanje nevladinih sudionika ovisi o njihovoj mogućnosti da zadovolje potrebe lokalnog stanovništva, njihovoj stručnosti i posjedovanju demokratske i odgovorne organizacije i upravljanja.

3.   Nevladini sudionici određuju se sporazumom između nadležnih tijela PZP-a, Komisije i države članice s kojom je povezan PZP, uzimajući u obzir određeni predmet, njihovu stručnost i područje aktivnosti. Proces utvrđivanja provodi se u svakom PZP-u kao dio procesa za pripremu programa suradnje iz članka 4.

Članak 6.

Odgovornosti nevladinih sudionika

Nevladini sudionici određeni u skladu s člankom 5. stavkom 3. mogu imati utjecaja u:

Poglavlje 3.

Načela i postupci partnerstva PZP-EZ

Članak 7.

Dijalog i partnerstvo

1.   Kako bi se omogućilo PZP-u da u potpunosti sudjeluje u provedbi pridruživanja PZP-EZ, uz dužno poštovanje načina na koji su organizirane institucije dotičnih država članica, pridruživanje se oslanja na postupak savjetovanja koji se temelji na niže navedenim odredbama. Postupkom se uređuje svako pitanje koje proizlazi iz odnosa između PZP-ova i Zajednice.

2.   Prošireni dijalog trebao bi omogućiti Zajednici, svim PZP-ovima i državama članicama s kojima su povezani da se međusobno savjetuju o načelima, detaljnim postupcima i rezultatima pridruživanja.

Forum PZP-EU za dijalog, dalje u tekstu „forum PZP” jednom godišnje okuplja tijela PZP-ova, predstavnike država članica i Komisiju.

3.   Između Komisije, države članice s kojom je povezan PZP i svakog PZP-a, koji predstavljaju njegova tijela, uspostavlja se zasebno partnerstvo koje omogućuje praktično ostvarivanje ciljeva i načela ove Odluke, posebno onih iz članka 4. i 19. Ovo se trostrano savjetovanje dalje u tekstu naziva „partnerstvo”.

Radne skupine partnerstva, koje imaju savjetodavnu ulogu, utvrđuju se za svaki PZP. Njihovo se članstvo sastoji od gore navedenih triju partnera. Ove radne skupine mogu se sazvati na zahtjev Komisije, države članice ili PZP-a. Na zahtjev jednog od partnera, nekoliko radnih skupina partnerstva može održati zajedničke sastanke kako bi se razmotrila pitanja od zajedničkog interesa ili regionalni aspekti pridruživanja.

4.   Ovo se savjetovanje provodi poštujući u potpunosti odgovarajuće institucionalne, pravne i financijske ovlasti svakog od triju partnera.

Komisija predsjedava radnim skupinama i forumom PZP te obavlja funkciju tajništva.

Predstavnik Europske investicijske banke, dalje u tekstu EIB, prisustvuje sastancima kada su na dnevnom redu pitanja koja se na nju odnose.

5.   Mišljenja radnih skupina i foruma PZP, kada je to primjereno, predmetom su odluka Komisije, u okviru njezinih ovlasti, ili prijedloga Komisije upućenih Vijeću s ciljem provedbe novih elemenata pridruživanja PZP-EZ ili njegove izmjene na temelju članka 187. Ugovora.

Članak 8.

Zajednička parlamentarna skupština AKP-EU

Tijela PZP-ova obavješćuju se o dnevnom redu, rezolucijama i preporukama Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-EU.

Države članice i Komisija pružaju potporu bilo kojem zahtjevu tijela PZP-ova za sudjelovanje kao promatrači na plenarnim zasjedanjima Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-EU, podložno poslovniku skupštine.

Članak 9.

Upravljanje

Tekuće upravljanje u vezi s ovom odlukom vode Komisija i tijela PZP-ova i, ako za to nastane potreba, država članica s kojom je povezan PZP, u skladu s institucionalnim, pravnim i financijskim ovlastima svakog partnera, posebno u pogledu suradnje radi financiranja razvoja i suradnje u području trgovine i usluga.

DIO DRUGI

PODRUČJA SURADNJE PZP-EZ

Članak 10.

Područja suradnje

Zajednica doprinosi suradnji u onim područjima u PZP-ovima iz ove glave u skladu s prioritetima utvrđenima u strategijama razvoja za svaki PZP ili, kada je to primjereno, u obliku regionalnih mjera.

Članak 11.

Proizvodni sektor

Suradnja podupire sektorske politike i strategije koje omogućuju pristup proizvodnim aktivnostima i izvorima, posebno u sljedećim područjima:

Članak 12.

Razvoj trgovine

1.   Zajednica provodi mjere za razvoj trgovine u svim fazama do konačne distribucije proizvoda.

Cilj je osigurati da PZP-ovi izvuku najveću korist iz odredbi ove Odluke te da mogu sudjelovati pod najpovoljnijim uvjetima na tržištu Zajednice te domaćem, podregionalnom, regionalnom i međunarodnom tržištu, proširujući ponudu i povećavajući vrijednost i obujam trgovine PZP-ova robom i uslugama.

2.   Uz razvijanje trgovine između PZP-ova i Zajednice, posebna se pažnja poklanja aktivnostima namijenjenima povećanju samostalnosti PZP-ova i poboljšanju regionalne suradnje u trgovini i uslugama.

3.   U okviru instrumenata predviđenih u ovoj Odluci i u skladu s odredbama navedenima s njima u vezi, poduzimaju se aktivnosti na zahtjev tijela PZP-ova, posebno u sljedećim područjima:

4.   Potpora u sudjelovanju PZP-ova na trgovinskim sajmovima, izložbama i trgovinskim misijama pruža se samo gdje takvi događaji čine sastavni dio sveobuhvatnih programa za razvoj trgovine i tržišta.

5.   Sudjelovanje najmanje razvijenih PZP-ova u različitim trgovinskim aktivnostima potiče se posebnim odredbama, među ostalim plaćanjem putnih troškova zaposlenicima i troškova prijevoza izložaka prilikom njihovog sudjelovanja na sajmovima, izložbama ili trgovinskim misijama na lokalnoj i regionalnoj razini te u trećim zemljama, uključujući trošak privremene izgradnje i/ili iznajmljivanja izložbenih štandova i boksova. Najmanje razvijenim PZP-ovima dodjeljuje se posebna pomoć za pomaganje u pripremanju i/ili kupovini promotivnih materijala.

Članak 13.

Trgovina uslugama

1.   Zajednica je suglasna s razvojem i financiranjem infrastrukture i ljudskih potencijala u pogledu trgovine uslugama u skladu s prioritetima utvrđenima u strategijama razvoja svakog PZP-a.

2.   Zajednica doprinosi razvoju i promicanju isplativih i učinkovitih pomorskih prijevoznih usluga u PZP-ovima:

Zajednica i PZP-ovi obvezuju se promicati sigurnost otpreme brodovima, sigurnost posada i sprečavanje onečišćenja.

3.   Zajednica pojačava suradnju s PZP-ovima kako bi osigurala redovito poboljšanje i rast zračnog prometa.

To uključuje:

4.   Sigurnost se mora osigurati u sektoru zračnog prijevoza, a odgovarajuće međunarodne norme uvesti i provesti.

U tu svrhu, Zajednica pomaže PZP-ovima u:

5.   Odgovarajuća pažnja mora se posvetiti smanjivanju utjecaja zračnog prometa na okoliš, posebno putem primjerenih studija o utjecaju na okoliš.

6.   U mnogim aspektima zračnog prijevoza regionalna rješenja mogu ponuditi pojeftinjenje i uštedu. U tu svrhu, Zajednica se obvezuje poduprijeti i poticati aktivnosti na regionalnoj razini kada je to primjereno.

7.   S obzirom na to da su telekomunikacije i aktivno sudjelovanje u informacijskom društvu preduvjet za uspješnu integraciju PZP-ova u svjetsko gospodarstvo, Zajednica i PZP-ovi ponovno potvrđuju svoje obveze u okviru postojećih multilateralnih sporazuma, posebno Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o temeljnim telekomunikacijama.

8.   Zajednica podupire napore PZP-ova u povećanju njihovih mogućnosti u području trgovine uslugama. Suradnja pokriva, među ostalim, sljedeća područja:

9.   Suradnja se posebno usmjerava prema većoj komplementarnosti i usklađivanju komunikacijskih sustava na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj, međuregionalnoj i međunacionalnoj razini i njihovoj prilagodbi novim tehnologijama.

10.   Zajednica daje potporu mjerama i radnjama za razvoj i potporu održivog turizma. Ove mjere provode se na svim razinama, od identifikacije turističkog proizvoda do faze komercijalizacije i promocije.

Cilj je poduprijeti napore tijela PZP-ova za dobivanjem najveće moguće koristi od lokalnog, regionalnog i međunarodnog turizma u pogledu utjecaja turizma na gospodarski razvoj i poticanjem privatnih financijskih tokova iz Zajednice i drugih izvora u razvoj turizma u PZP-ovima. Posebna pažnja posvećuje se potrebi za integracijom turizma u socijalni, kulturni i gospodarski život ljudi, kao i zaštiti okoliša.

Posebne mjere razvoja turizma usmjeravaju se na definiranje, prilagodbu i razvoj odgovarajućih politika na lokalnoj, regionalnoj, podregionalnoj i međunarodnoj razini. Programi i projekti razvoja turizma temelje se na ovim politikama na osnovi sljedećih četiriju komponenata:

Članak 14.

Područja povezana s trgovinom

1.   Zajednica pomaže ojačati, u okviru strategija razvoja svakog PZP-a, kapacitet PZP-ova za rukovođenje svim područjima povezanima s trgovinom uključujući, kada je to potrebno, poboljšavanje i potporu institucionalnom okviru.

2.   Zajednica surađuje s PZP-ovima u uvođenju općih načela o zaštiti i promicanju ulaganja.

3.   Zajednica također pomaže pri jačanju suradnje s PZP-ovima radi oblikovanja i pružanja potpore učinkovitim politikama tržišnog natjecanja s odgovarajućim tijelima za tržišno natjecanje koje progresivno osiguravaju učinkovitu provedbu pravila tržišnog natjecanja od strane privatnih i državnih poduzeća. Suradnja u ovom području posebno uključuje pomoć u izradi nacrta odgovarajućeg zakonskog okvira i njegovoj administrativnoj provedbi, osobito uzimajući u obzir najmanje razvijene PZP-ove.

4.   Zajednica nastavlja poticati suradnju s PZP-ovima koja se proširuje, posebno, na sljedeća područja:

5.   Zajednica pomaže PZP-ovima u njihovim naporima u normizaciji i certificiranju usmjerenima na promicanje kompatibilnih sustava između Zajednice i PZP-ova. Suradnja se posebno sastoji u:

6.   Zajednica pomaže jačanje suradnje s PZP-ovima u pogledu sanitarnih i fitosanitarnih mjera kako bi razvila kapacitete javnog i privatnog sektora u ovom području.

7.   Zajednica potiče suradnju s PZP-ovima, imajući na umu načela iz Rija te s ciljem jačanja uzajamnog podupiranja trgovinskih politika i politika zaštite okoliša. Cilj je suradnje posebno:

8.   Zajednica surađuje s PZP-ovima u pogledu standarda rada. Suradnja u ovom području većinom se sastoji od:

9.   Zajednica surađuje s PZP-ovima u području potrošačke politike i zaštite zdravlja potrošača:

10.   Zajednica podupire napore koje su uložili javni i privatni sudionici u PZP-ovima u području informacijske tehnologije i telekomunikacija za:

Članak 15.

Društveni sektor

Zajednica doprinosi, u okviru strategija razvoja svakog PZP-a, mjerama za ljudski i društveni razvoj. Suradnja bi posebno mogla pružiti potporu programima iz sljedećih sektora:

Članak 16.

Regionalna suradnja i integracija

Suradnja osigurava pružanje učinkovite pomoći kako bi se postigli ciljevi i prioriteti koje su utvrdila nadležna tijela PZP-ova u okviru regionalne i podregionalne suradnje i integracije:

Članak 17.

Kulturna i društvena suradnja

Suradnja doprinosi autonomnom razvoju PZP-ova, procesu koji je usmjeren na ljude i ukorijenjen u kulturi svakog naroda. Ljudska i kulturna dimenzija obuhvaća sva područja i odražava se u svim razvojnim projektima i programima. Suradnja podupire politike i mjere koje su donijela nadležna tijela PZP-ova kako bi se unaprijedili njihovi ljudski potencijali, povećali njihovi kreativni kapaciteti i unaprijedili njihovi kulturni identiteti. Ona potiče sudjelovanje stanovništva u razvojnom procesu.

Kulturna i društvena suradnja izražava se:

DIO TREĆI

INSTRUMENTI SURADNJE PZP-EZ

GLAVA I.

SURADNJA RADI FINANCIRANJA RAZVOJA

Poglavlje 1.

Opće odredbe

Članak 18.

Ciljevi

Cilj suradnje radi financiranja razvoja, kroz pružanje adekvatnih financijskih izvora i odgovarajuće tehničke pomoći, jest:

Članak 19.

Načela

1.   Suradnja radi financiranja razvoja osniva se na partnerstvu, komplementarnosti i supsidijarnosti te:

2.   Države članice surađuju s Komisijom kako bi se osiguralo dobro financijsko upravljanje pri korištenju sredstava Zajednice.

3.   Na temelju partnerskog pristupa, o aktivnostima Zajednice odlučuje se u okviru bliskog savjetovanja između Komisije, tijela dotičnog PZP-a i države članice s kojom je PZP povezan. Takvo se partnerstvo vodi uz potpuno poštovanje odgovarajućih institucionalnih, pravnih i financijskih ovlasti svakog partnera.

4.   Ne dovodeći u pitanje članak 25. stavak 1. drugi podstavak, doprinosi Zajednice i država članica međusobno se nadopunjuju.

5.   U skladu s načelom supsidijarnosti, tijela odgovarajućeg PZP-a odgovaraju za provedbene aktivnosti, ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije utvrđene za osiguravanje dobrog financijskog upravljanja pri korištenju sredstava Zajednice.

Članak 20.

Jedinstveni programski dokumenti

1.   U skladu s člankom 4. ove Odluke, tijela PZP-a, Komisija i država članica s kojom je PZP povezan, djelujući u okviru partnerstva, utvrđuju strategiju i prioritetne ciljeve na kojima se temelje JPD-ovi.

2.   Tijela PZP-ova odgovorna su za:

3.   Odgovarajuća tijela PZP-ova i Komisija zajednički su odgovorni za:

4.   Komisija je odgovorna za donošenje financijske odluke o cjelokupnoj alokaciji sredstava koja odgovara JPD-u, u skladu s postupkom iz članka 24.

5.   Osim ako je drukčije predviđeno ovom Odlukom, sve odluke za koje je potrebno odobrenje stranke u pridruživanju odobravaju se ili se smatraju odobrenima u roku od šest mjeseci od obavijesti druge stranke.

Članak 21.

Opseg financiranja

U okviru strategije i prioriteta koje su utvrdili odgovarajući PZP-ovi na regionalnoj i lokalnoj razini, financijska potpora može se dati svakoj vrsti aktivnosti koja pomaže postići ciljeve iz ove Odluke.

Sljedeće aktivnosti ubrajaju se u opseg te potpore:

Članak 22.

Ispunjavanje uvjeta za financiranje

1.   Uvjete za financijsku potporu u skladu s ovom Odlukom ispunjavaju sljedeći subjekti ili tijela:

2.   Podložno sporazumu tijela dotičnih PZP-ova, uvjete za potporu također ispunjavaju:

Članak 23.

Programiranje i provedba

Komisija donosi odredbe za provedbu ovog dijela Odluke i za priloge II.A do D u roku od 12 mjeseci od njezinog stupanja na snagu, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 24. i u suradnji s PZP-ovima u skladu s člankom 7.

Komisija podupire potpuno korištenje instrumenata utvrđenih u ovoj Odluci od strane PZP-ova, posebno trgovinskih i financijskih odredaba, pružanjem odgovarajućih smjernica i informacija u roku od 12 mjeseci od njezinog stupanja na snagu.

Te odredbe posebno uključuju:

Financijski i računovodstveni postupci utvrđuju se u 9. Financijskoj uredbi EFR-a.

Članak 24.

Odbor EFR-PZP

1.   Komisiji, ako je potrebno, pomaže Odbor koji se osniva Unutarnjim sporazumom, dalje u tekstu ovog članka „Odbor”.

2.   Pri provedbi ovlasti koje su mu dodijeljene na temelju ove Odluke, Odbor se naziva „Odbor EFR-PZP”. Poslovnik Odbora osnovanog Unutarnjim sporazumom primjenjuje se na Odbor EFR-PZP.

3.   Odbor usmjerava svoj rad na bitna pitanja razvoja suradnje na razini PZP-ova i regionalnoj razini. U interesu koherentnosti, koordinacije i komplementarnosti on nadzire provedbu JPD-ova.

4.   Odbor daje svoje mišljenje o:

5.   Predstavnik Komisije podnosi Odboru nacrt mjera koje je potrebno poduzeti. Odbor daje svoje mišljenje o nacrtu u roku koji određuje predsjednik. Mišljenje se donosi većinom utvrđenom u članku 21. stavku 4. Unutarnjeg sporazuma. Glasovi predstavnika država članica u Odboru ponderiraju se na način utvrđen u stavku 3. tog članka. Predsjednik nema pravo glasa.

6.   Komisija donosi mjere koje se primjenjuju odmah. Međutim, ako mjere nisu u skladu s mišljenjem Odbora, Komisija ih odmah dostavlja Vijeću. U tom slučaju Komisija može odgoditi primjenu donesenih mjera za razdoblje od najviše tri mjeseca od dana takve dostave.

7.   Vijeće može, odlučujući većinom glasova i u skladu s ponderiranjem iz stavka 5., donijeti drukčiju odluku u roku predviđenom u stavku 6.

8.   Komisija obavješćuje Odbor o praćenju, ocjeni i reviziji JPD-ova.

Poglavlje 2.

Sredstva na raspolaganju PZP-ovima

Članak 25.

Financijska pomoć

1.   Cjelokupni iznos financijske pomoći Zajednice za potrebe poglavlja 1. ove Odluke, njezina alokacija, uvjeti i mehanizmi financiranja i korištenja pomoći za razdoblje od 2000. do 2007., nalaze se u prilozima II.A do D i u poglavlju 3., ne dovodeći u pitanje odredbe koje Komisija donosi kako je utvrđeno u članku 24.

Financijska se pomoć, u skladu s ovom Odlukom, može koristiti za pokrivanje ukupnog troška lokalnih i stranih izdataka za projekte i programe, uključujući financiranje periodičnih troškova.

2.   Osim toga, PZP-ovi ispunjavaju uvjete za financiranje u skladu s važećim zakonodavstvom u korist zemalja u razvoju iz Priloga II.E kao i za programe Zajednice iz Priloga II.F.

Poglavlje 3.

Potpora ulaganju privatnog sektora

Članak 26.

Promicanje ulaganja

Priznavajući važnost privatnog ulaganja za promicanje njihove razvojne suradnje i potvrđujući potrebu za poduzimanjem koraka za promicanje takvog ulaganja, tijela PZP-ova, države članice i Zajednica:

Članak 27.

Potpora i financiranje ulaganja

Suradnja će osigurati dugoročno financiranje radi pomoći promicanju rasta privatnog sektora i mobiliziranju nacionalnog i stranog kapitala u tu svrhu. Radi toga suradnja posebno osigurava:

Uvjeti koji se primjenjuju na investicijski instrument i gore navedene zajmove utvrđeni su u prilozima II.B i C.

Poglavlje 4.

Dodatna potpora u slučaju fluktuacija u izvoznim zaradama

Članak 28.

Dodatna potpora

1.   Kako bi se umanjili nepovoljni učinci u kratkoročnim fluktuacijama u izvoznim zaradama, posebno u poljoprivrednom i rudarskom sektoru, koji mogu ugroziti ostvarivanje razvojnih ciljeva dotičnog PZP-a, u okviru financijske alokacije iz Priloga II.A uspostavlja se sustav dodatne potpore.

2.   Svrha je potpore u slučaju kratkoročnih fluktuacija u izvoznim zaradama zaštititi makroekonomske i sektorske reforme i politike koje su ugrožene zbog pada prihoda te popraviti nepovoljne učinke nestabilnosti izvoznih zarada, posebno od poljoprivrednih i rudarskih proizvoda.

3.   Ovisnost gospodarstava PZP-ova o izvozu, posebno u poljoprivrednom i rudarskom sektoru, uzima se u obzir pri alokaciji sredstava navedenih u Prilogu II.D. U ovom kontekstu, najmanje razvijeni PZP-ovi imaju povoljniji tretman.

4.   Dodatna sredstva osiguravaju se u skladu s posebnim modalitetima potpornog mehanizma iz Priloga II.D.

5.   Zajednica također pruža potporu za programe osiguranja na tržišnim osnovama osmišljene za PZP-ove koji se nastoje zaštititi od rizika fluktuacija u izvoznim zaradama.

Poglavlje 5.

Potpora za druge sudionike suradnje

Članak 29.

Ciljevi i financiranje

1.   Kako bi se odgovorilo na razvojne potrebe lokalnih zajednica i potaknulo sve sudionike decentralizirane suradnje koji su u mogućnosti doprinijeti autonomnom razvoju PZP-ova da predlože i provedu inicijative, suradnja PZP-EZ podupire takve razvojne aktivnosti u granicama koje su utvrdili dotični PZP-ovi i države članice s kojima su ti PZP-ovi povezani te u okviru odredaba JPD-ova.

2.   U tom kontekstu, financijska se potpora odobrava decentraliziranim projektima i mikroprojektima kako slijedi:

3.   Projekti i programi u skladu s ovim oblikom suradnje mogu biti način postizanja posebnih ciljeva JPD-ova ili rezultata inicijativa lokalnih zajednica ili decentraliziranih sudionika.

4.   Potpora predviđena u okviru ovog poglavlja dodaje se odredbama iz Priloga II.Eili ih, ako je potrebno, nadopunjuje.

5.   Doprinosi financiranju mikroprojekata i decentralizirane suradnje osiguravaju se iz bespovratnih sredstava, čiji doprinos ne u pravilu ne smije prelaziti tri četvrtine ukupnih troškova svakog projekta. Ostatak financiraju:

Postupci koji se primjenjuju na projekte i programe financirane u kontekstu mikroprojekta ili decentralizirane suradnje oni su koji su definirani ovom Odlukom, posebno u pogledu odredaba za provedbu JPD-ova.

Poglavlje 6.

Potpora za humanitarnu pomoć i pomoć u nuždi

Članak 30.

Ciljevi i sredstva

1.   Humanitarna pomoć i pomoć u nuždi odobrava se PZP-ovima koji se suočavaju s ozbiljnim gospodarskim i socijalnim poteškoćama iznimne prirode, koje proizlaze iz prirodnih nepogoda ili iznimnih okolnosti usporedivih učinaka. Humanitarna pomoć i pomoć u nuždi osigurava se sve dok to bude potrebno radi rješavanja hitnih problema koji proizlaze iz takvih prilika.

Humanitarna pomoć i pomoć u nuždi odobrava se isključivo na temelju potreba i interesa žrtava nepogoda.

2.   Cilj je humanitarne pomoći i pomoći u nuždi:

3.   Slična pomoć može se odobriti PZP-ovima koji prihvaćaju izbjeglice ili povratnike kako bi udovoljili akutnim potrebama koje nisu predviđene u pomoći u nuždi.

4.   Pomoć predviđena u okviru ovog članka financira se iz proračuna Zajednice. Međutim, pored financiranja iz odgovarajuće proračunske stavke ona se izuzetno može financirati iz alokacija utvrđenih u Prilogu II.A.

5.   Operacije humanitarne pomoći i pomoći u nuždi, na zahtjev pogođenih PZP-ova, poduzimaju Komisija, država članica s kojom je PZP povezan, međunarodne organizacije ili lokalne ili međunarodne nevladine organizacije. Takvom se pomoći upravlja i ona se provodi prema postupcima koji omogućuju brze, prilagođene i učinkovite operacije.

Poglavlje 7.

Provedbeni postupci

Članak 31.

Tehnička pomoć

1.   Na inicijativu ili u ime Komisije, mogu se financirati studije ili mjere tehničke pomoći kako bi se osigurala priprema, praćenje, ocjenjivanje i nadzor potrebni za provedbu ove Odluke.

Takve studije ili mjere tehničke pomoći financiraju se sveobuhvatnom bespovratnom alokacijom.

2.   Na inicijativu PZP-a, studije ili mjere tehničke pomoći mogu se financirati s ciljem provedbe aktivnosti koje su sadržane u JPD-ovima, podložno mišljenju Komisije.

Takve studije ili mjere tehničke pomoći financiraju se iz alokacije dotičnog PZP-a.

Članak 32.

Financijski nadzor

1.   Dotični PZP snosi primarnu odgovornost za financijski nadzor djelovanja. On se provodi, kada je to potrebno, u koordinaciji s državom članicom s kojom je PZP povezan u skladu s važećim nacionalnim zakonodavstvom.

2.   Komisija je odgovorna:

3.   Komisija, PZP i, prema potrebi, država članica s kojom je PZP povezan surađuju na temelju administrativnih dogovora tijekom godišnjeg ili dvogodišnjeg sastanka kako bi koordinirali programe, metodologiju i provedbu nadzora.

4.   U pogledu financijskih korekcija:

Poglavlje 8.

Prijelaz s prethodnih europskih fondova za razvoj (EFR-ovi) na 9. EFR

Članak 33.

Provedba prethodnih EFR-ova i prethodna faza

1.   Preuzete obveze u okviru 6., 7. i 8. EFR-a prije stupanja na snagu ove Odluke nastavljaju se izvršavati na temelju važećih pravila za navedene EFR-ove.

Sredstva iz šestog, sedmog i osmog EFR-a koja su alocirana PZP-ovima prije stupanja na snagu ove Odluke i nadalje im se alociraju. Ta se sredstva nastavljaju koristiti u skladu s odgovarajućim odredbama Odluke 91/482/EEZ, koja se još uvijek primjenjuje u te svrhe, do stupanja na snagu Unutarnjega sporazuma kojim se utvrđuje 9. EFR.

Do stupanja na snagu Unutarnjeg sporazuma kojim se utvrđuje 9. EFR, službenici odgovorni za upravljanje i provedbu sredstava europskog fonda za razvoj, to jest glavni službenik za odobravanje EFR-a, lokalni službenik za odobravanje PZP-a i voditelj izaslanstva Komisije, i nadalje ostaju odgovorni za upravljanje i provedbu zadataka koji su im dodijeljeni Odlukom Vijeća 91/482/EZ.

2.   Sva preostala sredstva iz prethodnih EFR-ova na dan stupanja na snagu Unutarnjeg sporazuma kojim se utvrđuje 9. EFR, kao i bilo koji iznosi koji se kasnije oduzimaju od tekućih projekata prema ovim fondovima, prenose se na 9. EFR i koriste u skladu s uvjetima utvrđenima u ovoj Odluci.

Sva na taj način prenesena sredstva na 9. EFR, koja su prethodno bila alocirana za indikativni program PZP-a ili regije, ostaju alocirana PZP-u ili za regionalnu suradnju.

Svi drugi preostali iznosi, koji nisu alocirani za indikativni program, prenose se na unaprijed neodobreni iznos 9. EFR-a. Sveukupni iznos ove Odluke, kojem su pridodani preneseni iznosi prethodnih EFR-ova, pokriva razdoblje od 2000. do 2007. godine. Ovaj stavak primjenjuje se osobito na preostale iznose sveukupnih sredstava iz članaka 118. i 142. Odluke 91/482/EEZ o stabilizaciji izvoznih zarada od poljoprivrednih proizvoda (Stabex) odnosno posebnom financijskom instrumentu (Sysmin).

GLAVA II.

GOSPODARSKA I TRGOVINSKA SURADNJA

Članak 34.

Cilj

1.   Cilj je gospodarske i trgovinske suradnje promicanje gospodarskog i socijalnog razvoja PZP-ova, posebno uspostavljanjem bliskih gospodarskih odnosa između njih i Zajednice kao cjeline.

Provedba takve suradnje mora biti u skladu s ciljevima drugih zajedničkih politika.

2.   Nadalje, Zajednica se obvezuje pružiti potporu učinkovitoj integraciji PZP-ova u svjetsko gospodarstvo i razvoju njihove trgovine robom i uslugama na regionalnom i svjetskom tržištu.

Poglavlje 1.

Režim za trgovinu robom

Članak 35.

Slobodan pristup za proizvode s podrijetlom

1.   Proizvodi s podrijetlom iz PZP-ova uvoze se u Zajednicu bez uvoznih carina.

2.   Pojam proizvoda s podrijetlom i načini administrativne suradnje koji se na njih odnose utvrđeni su u Prilogu III.

Članak 36.

Pretovar proizvoda bez podrijetla u slobodnom prometu u PZP-ovima

1.   Proizvodi koji nisu podrijetlom iz PZP-ova, ali koji su u slobodnom prometu u PZP-u te koji se ponovno kao takvi izvoze u Zajednicu, prihvaćaju se za uvoz u Zajednicu bez carina i davanja s istovrsnim učinkom pod uvjetom da:

2.   Ne dovodeći u pitanje stavak 1., Komisija može, na temelju valjano obrazloženog zahtjeva tijela dotičnog PZP-a i u svjetlu ciljeva ove Odluke, odobriti javnu financijsku pomoć PZP-a onima koji upravljaju postupkom pretovara.

U zahtjevu se posebno navodi priroda i predviđeni opseg trgovine za koju bi se koristila pomoć.

Ta pomoć mora biti u obliku pomoći za prijevoz robe stavljene u slobodni promet, uključujući opravdane tekuće troškove povezane s postupkom pretovara. Ta pomoć ne smije prouzročiti ozbiljne poteškoće niti poremećaje koji mogu rezultirati pogoršanjem u gospodarskom sektoru Zajednice ili jedne ili više država članica.

Tijela PZP-ova mogu se obraćati Komisiji radi dostavljanja dodatnih informacija kako bi potkrijepila svoj pisani zahtjev.

Na zahtjev tijela PZP-ova, saziva se radna skupina partnerstva iz članka 7. stavka 3. ove Odluke radi razrješenja bilo kojih pitanja koja proizlaze iz upravljanja postupcima pretovara.

3.   Stavci 1. i 2. ovog članka ne primjenjuju se na:

4.   Uvjeti za ulazak u Zajednicu proizvoda koji nisu podrijetlom iz PZP-ova, ali koji su u slobodnom prometu u PZP-u te načini administrativne suradnje koji se na njih odnose utvrđeni su u Prilogu IV.

Članak 37.

Odborski postupak

1.   Komisiji u pitanjima obuhvaćenima člankom 36. pomaže odbor.

2.   Članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ primjenjuju se na postupak odbora.

3.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 38.

Količinska ograničenja i mjere jednakog učinka

1.   Zajednica ne primjenjuje nikakva količinska ograničenja ni mjere jednakog učinka na uvoz proizvoda s podrijetlom iz PZP-ova.

2.   Odredbe stavka 1. ne sprečavaju zabrane ili ograničenja uvoza, izvoza, ili robe u provozu, opravdane na temelju javnog morala ili javnog poretka, zaštitu zdravlja i života ljudi, životinja i biljaka, zaštitu nacionalnih bogatstava koja imaju umjetničku, povijesnu ili arheološku vrijednost, očuvanje neobnovljivih prirodnih izvora ili zaštitu industrijskog i trgovačkog vlasništva.

Takve zabrane ili ograničenja ne smiju ni u kojem slučaju predstavljati sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije ili, općenito, prikriveno ograničenje trgovine.

Članak 39.

Otpad

1.   Premještanje otpada između država članica i PZP-ova nadzire se u skladu s međunarodnim pravom i pravom Zajednice. Zajednica daje potporu osnivanju i razvoju učinkovite međunarodne suradnje u ovom području s ciljem zaštite okoliša i javnog zdravlja.

2.   Zajednica zabranjuje svaki izravni ili neizravni izvoz otpada u PZP-ove, uz izuzetak izvoza neopasnog otpada namijenjenog sanacijama, dok u istodobno tijela PZP-ova zabranjuju izravni ili neizravni uvoz u svoju zemlju takvog otpada iz Zajednice ili bilo koje druge zemlje, ne dovodeći u pitanje posebne međunarodne obveze koje se odnose na ova područja i koje su preuzete, ili se mogu u budućnosti preuzeti, u nadležnim međunarodnim forumima.

3.   U pogledu Zajednice primjenjuje se Uredba Vijeća (EEZ) br. 259/93 od 1. veljače 1993. o nadzoru i kontroli pošiljaka otpada koje se otpremaju unutar Europske zajednice, ulaze u nju ili iz nje izlaze (9).

4.   U pogledu onih PZP-ova koji zbog svojeg ustavnog položaja nisu stranke Bazelske konvencije, njihova nadležna tijela donose, u najkraćem roku, nacionalno zakonodavstvo i administrativne propise potrebne za provedbu odredaba Bazelske konvencije (10).

5.   Osim toga, dotične države članice podupiru PZP-ove u donošenju internog zakonodavstva i administrativnih propisa potrebnih za provedbu:

6.   U pogledu uvoza opasnog i neopasnog otpada iz PZP-ova u Zajednicu namijenjenog za završno uklanjanje, primjenjuju se članci 1. do 12. i 25. do 39. Uredbe (EEZ) br. 259/93 i Odluka Komisije 94/774/EZ (14).

7.   Jedan ili više PZP-ova i država članica s kojima su povezani mogu primijeniti nacionalne postupke za izvoz otpada iz PZP-ova u tu državu članicu.

U tom slučaju dotična država članica obavješćuje Komisiju o važećem zakonodavstvu u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove Odluke ili bilo kojeg relevantnog nacionalnog propisa koji je kasnije donesen, uključujući sve njihove izmjene.

Članak 40.

Mjere koje su donijeli PZP-ovi

1.   Uzimajući u obzir sadašnje razvojne potrebe PZP-ova, tijela PZP-ova mogu, u pogledu uvoza proizvoda podrijetlom iz Zajednice, zadržati ili uvesti one carine ili količinska ograničenja koje smatraju potrebnima.

3.   U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ove Odluke tijela PZP-ova dostavljaju Komisiji carinske tarife i popise količinskih ograničenja koje primjenjuju.

Ona također dostavljaju Komisiji sve naknadne izmjene takvih mjera onako kako i kada budu donesene.

Članak 41.

Klauzula o nadzoru

1.   Proizvodi s podrijetlom iz PZP-ova navedeni u članku 35. ove Odluke ili proizvodi koji nisu podrijetlom iz PZP-ova navedeni u članku 36. ove Odluke mogu biti predmetom posebnog nadzora. Komisija, u savjetovanju s nadležnim tijelima PZP-a i državom članicom s kojom je PZP povezan, odlučuje o tome koji se proizvodi nadziru.

2.   Primjenjuje se članak 308.d Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (15).

3.   Komisija i nadležna tijela PZP-ova osiguravaju učinkovitost nadzornih mjera uvođenjem načina administrativne suradnje navedenih u prilozima III. i IV.

Članak 42.

Zaštitne mjere

1.   Ako, kao rezultat primjene ove Odluke, nastanu ozbiljni poremećaji u sektoru gospodarstva Zajednice ili jedne ili više njenih država članica, ili njihova vanjska financijska stabilnost bude ugrožena, ili ako nastanu poteškoće koje mogu dovesti do pogoršanja u sektoru u kojem djeluje Zajednica ili u regiji Zajednice, Komisija može, na svoju inicijativu ili na zahtjev jedne ili više država članica i nakon savjetovanja s odborom iz članka 43. poduzeti ili ovlastiti dotične države članice da poduzmu potrebne zaštitne mjere u skladu s niže navedenim stavcima.

2.   Za potrebe provedbe stavka 1., prednost imaju mjere koje bi najmanje ugrozile funkcioniranje pridruživanja i Zajednice. Te se mjere ograničavaju samo na ono što je nužno kako bi se otklonile nastale poteškoće. One ne smiju premašiti povlačenje preferencijalnog tretmana dodijeljenog ovom Odlukom.

3.   Kada se zaštitne mjere poduzmu ili izmijene, posebna se pažnja pridaje interesima najmanje razvijenih PZP-a.

4.   Odredbe ovog članka ne dovode u pitanje prava i obveze Zajednice prema pravilima WTO-a, uključujući ona sadržana u Sporazumu WTO-a o zaštitnim mjerama (16). One također ne sprečavaju primjenu uredaba o uspostavi zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta, ili administrativnih odredaba Zajednice ili nacionalnih administrativnih odredaba koje se iz njih izvode, ili posebnih pravila donesenih u skladu s člankom 235. Ugovora za prerađene poljoprivredne proizvode.

Države članice i PZP-ovi dostavljaju Komisiji sve informacije potrebne za opravdanje njihovih zahtjeve za primjenu zaštitnih mjera ili njihovu neprimjenu.

6.   Komisija obavješćuje Vijeće, države članice i tijela PZP-ova odmah po donošenju odluke o poduzimanju potrebnih zaštitnih mjera. Odluka je primjenjiva odmah.

7.   Svaka država članica može podnijeti Vijeću odluku Komisije iz stavka 6. u roku od 10 radnih dana od primitka obavijesti o odluci.

8.   Ako Komisija propusti donijeti odluku u roku od 21 radnog dana ili ako odbije zahtjev ili ako Komisija odluči da neće poduzeti zaštitne mjere, svaka država članica koja je podnijela pitanje pred Komisiju može ga podnijeti Vijeću.

9.   U slučajevima iz stavaka 7. i 8. ovog članka, Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom, u roku od 21 radnog dana može donijeti drukčiju odluku.

Članak 43.

Odborski postupak

1.   Komisiji u pitanjima obuhvaćenima člankom 42. pomaže odbor.

2.   Članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ primjenjuju se na postupak odbora.

3.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Poglavlje 2.

Trgovina uslugama i pravila o poslovnom nastanu

Članak 44.

Opći cilj

Dugoročni cilj u ovom području je postupna liberalizacija trgovine uslugama, uz dužno poštovanje ciljeva lokalne politike PZP-ova te uzimajući u obzir razinu razvoja PZP-a i obveze koje preuzmu Zajednica, države članice ili PZP-ovi u okviru WTO-a.

Članak 45.

Opća načela poslovnog nastana i pružanja usluga

1.   Za potrebe ovog poglavlja, primjenjuju se sljedeće definicije:

2.   U pogledu režima koji se primjenjuje na poslovni nastan i pružanje usluga, u skladu s člankom 183. stavkom 5. Ugovora i podložno niže navedenom stavku 3.:

3.   Tijela PZP-a mogu s ciljem promicanja ili davanja potpore za lokalno zapošljavanje donijeti propise u korist svojih stanovnika i lokalnih aktivnosti.

U tom slučaju tijela PZP-a obavješćuju Komisiju o propisima koje donose, a koja o tome obavješćuje države članice.

4.   U pogledu struka liječnika, stomatologa, primalja, medicinskih sestara, farmaceuta i veterinara Vijeće, odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije, donosi popis stručnih kvalifikacija posebnih za stanovnike PZP-ova koje se priznaju u državama članicama.

Članak 46.

Pomorski promet

Cilj je suradnje u ovom području osiguravanje skladnog razvoja učinkovitih i pouzdanih brodarskih usluga prema gospodarski zadovoljavajućim uvjetima poticanjem aktivnog sudjelovanja svih stranaka, u skladu s načelom neograničenog pristupa trgovini na komercijalnoj osnovi.

Ova se odredba ne primjenjuje na Grenland.

Poglavlje 3.

Područja povezana trgovinom

Članak 47.

Tekuća plaćanja i kretanja kapitala

1.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2.:

2.   Zajednica, države članice i PZP-ovi mogu poduzeti mjere navedene mutatis mutandis u člancima 57., 58., 59., 60. i 301. Ugovora u skladu s tamo utvrđenim uvjetima. Jednako tako, kada se jedan ili više PZP-ova ili jedna ili više država članica nalazi u ozbiljnoj neravnoteži bilance plaćanja, ili prijeti takva neravnoteža, tijela PZP-a, država članica ili Zajednica mogu, u skladu s uvjetima utvrđenim GATT-om, GATS-om i člancima VIII. i XIV. Statuta Međunarodnog monetarnog fonda, donijeti ograničenja na tekuće transakcije koja su ograničenog trajanja i koja ne smiju prelaziti granicu nužnog kako bi se otklonili problemi s bilancom plaćanja. Prilikom poduzimanja takvih mjera, tijela PZP-a, država članica ili Zajednica međusobno se odmah obavješćuju i u najkraćem roku podnose raspored ukidanja dotičnih mjera.

Članak 48.

Politike tržišnog natjecanja

1.   Uvođenje i provedba učinkovitih i dobrih politika i pravila tržišnog natjecanja od presudne su važnosti da bi se poboljšala i osigurala povoljna investicijska klima, održivi proces industrijalizacije i transparentnost u pristupu tržištima.

2.   Kako bi se osiguralo uklanjanje narušavanja tržišnog natjecanja i uz dužno poštovanje različitih razina razvoja i gospodarskih potreba svakog PZP-a, Zajednica i PZP-ovi obvezuju se provoditi lokalna, nacionalna ili regionalna pravila i politike uključujući nadzor i, pod određenim uvjetima, zabranu sporazuma među poduzetnicima, odluka udruženja poduzetnika i usklađenih praksi među poduzetnicima koje kao svoj cilj ili učinak imaju sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja. Gore navedena zabrana također se odnosi na zloporabu vladajućeg položaja od strane jednog ili više poduzetnika na području Zajednice ili PZP-a.

Članak 49.

Zaštita prava intelektualnog vlasništva

1.   Odgovarajuća i učinkovita razina zaštite prava intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva, uključujući sredstva za provedbu takvih prava, osiguravaju se u skladu s najvišim međunarodnim normama s ciljem smanjenja narušavanja i zapreka bilateralnoj trgovini.

2.   Prava intelektualnog vlasništva obuhvaćaju autorsko pravo, uključujući osobito autorsko pravo na računalne programe i srodna prava, korisne modele, patente uključujući biotehnološke izume, industrijski dizajn, geografske oznake uključujući oznake podrijetla, žigove za robu ili usluge, topografije integriranih krugova, pravnu zaštitu baza podataka i zaštitu od nepoštenog tržišnog natjecanja iz članka 10. bis Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva i zaštitu neobjavljenih informacija o znanju i iskustvu.

Članak 50.

Normizacija i certificiranje

U području normizacije, certificiranja i osiguranja kvalitete provodi se bliskija suradnja radi otklanjanja nepotrebnih tehničkih prepreka i smanjenja razlika u tim područjima kako bi se olakšala trgovina.

Članak 51.

Trgovina i okoliš

Promiče se razvoj međunarodne trgovine na način kojim se osigurava održivo i zdravo upravljanje okolišem, u skladu s odgovarajućim međunarodnim sporazumima i obvezama te uz dužno poštovanje odnosnih razina razvoja PZP-ova. Pri stvaranju i provedbi okolišnih mjera u obzir se uzimaju posebne potrebe i zahtjevi PZP-ova.

Imajući na umu načela iz Rija, suradnja se usmjerava na osiguravanje uzajamne potpore trgovinskoj i okolišnoj politici, posebno kroz jačanje nadzora kvalitete robe i usluga povezanih s okolišem i poboljšanje metoda proizvodnje koje su prihvatljive za okoliš.

Članak 52.

Trgovina i standardi rada

Moraju se poštovati temeljni standardi rada koji su priznati na međunarodnoj i nacionalnoj razini, posebno sloboda udruživanja i zaštita prava na organiziranje, primjena prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje, ukidanje prisilnog rada, uklanjanje najgorih oblika rada djece, najniža dob za zapošljavanje i nediskriminacija u pogledu zapošljavanja.

Članak 53.

Potrošačka politika i zaštita zdravlja potrošača

Provodi se suradnja u području potrošačke politike i zaštite zdravlja potrošača, uz poštovanje važećeg zakonodavstva u PZP-ovima i Zajednici kako bi se izbjegle prepreke u trgovanju.

Članak 54.

Zabrana prikrivenih mjera protekcionizma

Odredbe ovog poglavlja ne smiju se koristiti kao sredstvo samovoljne diskriminacije ili prikrivenog ograničavanja trgovine.

Poglavlje 4.

Monetarna i porezna pitanja

Članak 55.

Klauzula o poreznom izuzeću

1.   Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 56., tretman najpovlaštenije nacije odobren u skladu s odredbama ove Odluke ne primjenjuje se na porezne povlastice koje države članice ili tijela PZP-ova pružaju ili mogu pružiti u budućnosti na temelju sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili drugih poreznih dogovora ili važećeg domaćeg poreznog zakonodavstva.

2.   Ništa u ovoj Odluci ne može se tumačiti tako da sprečava donošenje ili provedbu bilo koje mjere usmjerene na sprečavanje izbjegavanja oporezivanja ili porezne prijevare na temelju poreznih odredbi sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili drugih poreznih dogovora ili važećeg domaćeg poreznog zakonodavstva.

3.   Ništa u ovoj Odluci ne smije se tumačiti tako da sprečava odgovarajuća nadležna tijela u razlikovanju, u primjeni odgovarajućih odredaba njihovog poreznog zakonodavstva, među poreznim obveznicima koji se ne nalaze u jednakoj situaciji, posebno u pogledu njihovog mjesta boravišta ili u pogledu mjesta gdje je uložen njihov kapital.

Članak 56.

Porezni i carinski režim za ugovore koje financira Zajednica

1.   PZP-ovi na ugovore koje financira Zajednica primjenjuju porezni i carinski režim koji nije manje povoljan od onog koji oni primjenjuju na najpovlaštenije države ili međunarodne razvojne organizacije s kojima imaju odnose. Za potrebe određivanja tretmana najpovlaštenije nacije, ne vodi se računa o režimima koje primjenjuju nadležna tijela dotične zemlje ili područja na druge zemlje u razvoju.

2.   Podložno stavku 1., na ugovore koje financira Zajednica primjenjuje se sljedeći režim:

3.   Sva pitanja koja nisu obuhvaćena stavcima 1. i 2. i dalje podliježu zakonodavstvu dotičnog PZP-a.

4.   Dužnosnici Komisije, osim lokalno zaposlenog osoblja, izuzimaju se od plaćanja svih poreza koji se plaćaju u zemlji ili području gdje su odaslani.

Poglavlje 5.

Strukovno osposobljavanje, dostupnost programa Zajednice i druge odredbe

Članak 57.

Strukovno osposobljavanje

Pojedinci iz PZP-a s državljanstvom države članice imaju pravo na strukovno osposobljavanje u Zajednici na jednakoj osnovi kao državljani predmetne države članice ako ispunjavaju uvjete koje moraju ispunjavati ti državljani, uključujući sve uvjete u vezi s boravištem u Zajednici ili EGP-u.

Članak 58.

Programi otvoreni za PZP-ove

Pojedinci iz PZP-a i, kada je to primjereno, odgovarajuća javna i/ili privatna tijela i institucije u PZP-u ispunjavaju uvjete za programe Zajednice iz Priloga II.F i svaki drugi program koji ih bude naslijedio, podložno pravilima programa i režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su povezani.

Komisija može izmijeniti ovaj popis na zahtjev PZP-a ili države članice ili na vlastitu inicijativu.

Članak 59.

Euro-info komunikacijski centri (EICC)

Na zahtjev tijela PZP-a i u skladu s postupcima predviđenima u dijelu trećem glavi I., u PZP-u se može osnovati Euro-info komunikacijski centar, dalje u tekstu „EICC”. Djelomično financiranje može se omogućiti strukturi EICC-a domaćina iz pomoći koja je odobrena u okviru JPD-ova ili regionalne suradnje.

Zadaci EICC-ova, instrumenti i usluge koji su im na raspolaganju, kao i postupci osnivanja i mjerila za odabir strukture domaćina, navedeni su u Prilogu V.

Članak 60.

CRP i TCPRS

Na zahtjev njihovih tijela, PZP-ovi imaju pravo koristiti usluge Centra za razvoj poduzetništva (CDE) i Tehničkog centra za poljoprivrednu i ruralnu suradnju (CTA) navedenih u članku 1. Priloga III. Sporazumu o partnerstvu AKP-EZ.

Svi troškovi koji proizlaze iz usluga pruženih od strane CDE-a ili CTA-a u korist PZP-ova financiraju se iz sredstava predviđenih u Prilogu II.A.

DIO ČETVRTI

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 61.

Promjena statusa

Ako PZP postane neovisan:

Članak 62.

Preispitivanje

Vijeće, odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije, prije 31. prosinca 2007. utvrđuje odredbe predviđene za naknadnu primjenu načela navedenih u člancima 182. do 186. Ugovora. U tom kontekstu, Vijeće osobito donosi sve potrebne mjere kada se PZP, u skladu s vlastitim ustavnim postupkom, odluči pridružiti posebnim preferencijalnim dogovorima između Zajednice i različitih partnera u regiji kojoj pripada. Vijeće u tom okviru posebno uzima u obzir međunarodne obveze koje je preuzela Zajednica, njezine države članice ili PZP-ovi, uključujući one preuzete u okviru WTO-a.

Članak 63.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu 2. prosinca 2001. Primjenjuje se do 31. prosinca 2011.

Članak 64.

Objavljivanje

Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica.

(1)  SL L 263, 19.9.1991., str. 1. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2001/161/EZ (SL L 58, 28.2.2001., str. 21.).

(2)  PE 228.210, 1.12.1998.

(3)  Još nije objavljena C5-0070-2001/2033 (COS).

(4)  Odluka Vijeća 97/803/EZ od 29. studenoga 1997. o izmjeni u srednjoročnom razdoblju Odluke 91/482/EEZ o pristupanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj ekonomskoj zajednici (SL L 329., 29.11.1997., str. 50.).

(5)  SL L 184., 7.7.1999., str. 23.

(6)  SL L 317., 15.12.2000., str. 355.

(7)  Odluka Vijeća 93/626/EEZ od 25. ožujka 1993. o sklapanju Konvencije o biološkoj raznolikosti (SL L 309, 13.12.1993., str. 1.).

(8)  SL L 318, 20.12.1993., str. 18. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2580/2000 (SL L 298, 25.11.2000., str. 5.).

(9)  SL L 30, 6.2.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije 1999/816/EZ (SL L 316, 10.12.1999., str. 45.).

(10)  Odluka Vijeća 93/98/EEZ od 1. veljače 1993. o sklapanju, u ime Zajednice, Konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (Bazelska konvencija) (SL L 39, 15.2.1993., str. 1.).

(11)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1420/1999 od 29. travnja 1999. o utvrđivanju zajedničkih pravila i postupaka koji se primjenjuju na pošiljke određenih vrsta otpada u određene zemlje koje nisu članice OECD-a (SL L 166, 1.7.1999., str. 6.). Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1800/2001 (SL L 244, 14.9.2001., str. 19.).

(12)  Uredba Komisije br. 1547/1999/EZ od 12. srpnja 1999. o utvrđivanju kontrolnih postupaka, u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 259/93, koji se primjenjuju na pošiljke određenih vrsta otpada u određene zemlje na koje se ne primjenjuje konačna Odluka OECD C(92)39 (SL L 185, 17.7.1999., str. 1.). Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1800/2001.

(13)  Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća br. 2000/59/EZ od 27. studenoga 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta (SL L 332, 28.12.2000., str. 81.).

(14)  Odluka Komisije 94/774/EZ od 24. studenoga 1994. o standardnom pratećem listu navedenom u Uredbi Vijeća br. 259/93/EEZ o nadzoru i kontroli pošiljaka otpada koje se otpremaju unutar Europske zajednice, ulaze u nju ili iz nje izlaze (SL L 310, 3.12.1994., str. 70.).

(15)  SL L 253, 11.10.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 993/2001 (SL L 141, 28.5.2001., str. 1.).

(16)  SL L 336, 23.12.1994., str. 184.

PRILOG I.A

POPIS ZEMALJA I PODRUČJA (PZP-ovi) IZ ČLANKA 1.

PRILOG I.B

POPIS PZP-ova IZ ČLANKA 3. STAVKA 3. KOJI SE ZA POTREBE OVE ODLUKE SMATRAJU NAJMANJE RAZVIJENIMA

PRILOG II.A

FINANCIJSKA POMOĆ ZAJEDNICE: 9. EFR

Članak 1.

Alokacija između različitih instrumenata

1.   Za potrebe ove Odluke, za petogodišnje razdoblje od 1. ožujka 2000. do 28. veljače 2005. cjelokupni iznos financijske pomoći Zajednice od 175 milijuna EUR prema 9. Europskom fondu za razvoj (EFR) utvrđen Unutarnjim sporazumom, alocira se na sljedeći način:

2.   Nadalje, cjelokupni iznos financijske pomoći prema 9. EFR-u, uz bilo koje preostale iznose prenesene na 9. EFR iz prethodnih sredstava na temelju Unutarnjeg sporazuma, pokriva razdoblje od 2000. do 2007. Prije isteka 9. EFR-a, države članice procjenjuju stupanj realizacije obveza i isplata. Potreba za novim izvorima za potporu financijske suradnje utvrđuje se u svjetlu ove procjene i uzima u obzir neiskorištena i neisplaćena sredstva prema 9. EFR-u.

3.   Prije isteka 9. EFR-a, države članice određuju dan nakon kojeg se sredstva 9. EFR-a više ne smiju dodjeljivati.

4.   Ako se sredstva predviđena u stavku 1. iscrpe prije prestanka važenja ove Odluke, Vijeće poduzima odgovarajuće mjere.

Članak 2.

Upravljanje sredstvima

EIB upravlja zajmovima odobrenima iz vlastitih sredstava, kao i poslovima koji se financiraju u skladu s investicijskim instrumentom PZP-ova. Svim drugim financijskim sredstvima u okviru ove Odluke upravlja Komisija.

Članak 3.

Alokacija između PZP-ova

1.   Iznos od 145 milijuna EUR iz članka 1. stavka 1. točke (a) podtočke i. alocira se na temelju potreba i rezultata PZP-ova u skladu sa sljedećim mjerilima:

2.   Pitanje moguće alokacije sredstava za Grenland ispitat će se u svjetlu preispitivanja iz članka 14. Protokola o uvjetima ribarenja za razdoblje 2001. do 2006. (1).

3.   Nealocirana pričuva C od 17,9 milijuna EUR namijenjena je da bi se:

4.   U skladu s gornjim stavcima i ne dovodeći u pitanje prijenos nepotrošenih preostalih sredstva iz prethodnih EFR-ova, indikativni iznosi alocirani prema 9. EFR-u su sljedeći:

5.   Komisija može, na temelju preispitivanja na polovini razdoblja, odlučiti o drukčijoj alokaciji bilo kojih nealociranih preostalih sredstava iz ovog članka. Postupci za ovo preispitivanje i odluka o bilo kojoj novoj alokaciji donose se u skladu s člankom 24. ove Odluke.

(1)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1575/2001 od 25. lipnja 2001. o sklapanju Četvrtog protokola o utvrđivanju uvjeta koji se odnose na ribarenje, predviđenih u Sporazumu o ribarenju između Europske ekonomske zajednice, s jedne strane, i Vlade Danske i lokalne vlade Grenlanda, s druge strane (SL L 209, 2.8.2001. str. 1.).

PRILOG II.B

FINANCIJSKA POMOĆ ZAJEDNICE: ZAJMOVI IZ VLASTITIH SREDSTAVA EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE

Članak 1.

Iznos

Iznos do 20 milijuna EUR, kako je utvrđeno člankom 5. Unutarnjeg sporazuma, EIB odobrava u obliku zajmova iz vlastitih sredstava u skladu s uvjetima iz njegovog statuta i ovog Priloga.

Članak 2.

Europska investicijska banka

1.   EIB:

2.   Zajmovi iz vlastitih sredstava EIB-a odobravaju se prema sljedećim uvjetima:

3.   Za investicije koje financira EIB iz vlastitih sredstava u trgovačkim društvima javnog sektora, od dotičnog PZP-a mogu se zahtijevati posebna jamstva ili obveze povezane s projektom.

Članak 3.

Uvjeti za prijenos deviza

U odnosu na aktivnosti na temelju ove Odluke kao i u odnosu na ono što su pisano odobrili, dotični PZP-ovi:

PRILOG II.C

FINANCIJSKA POMOĆ ZAJEDNICE: INVESTICIJSKI INSTRUMENT PZP-ova

Članak 1.

Cilj

Uspostavlja se investicijski instrument PZP-ova (dalje u tekstu „instrument”) radi promicanja komercijalno održivih poduzeća, većinom u privatnom sektoru, ali također i onih u javnom sektoru koji pružaju potporu u razvoju privatnog sektora.

Uvjeti financiranja u vezi s djelovanjem instrumenta i zajmovima iz vlastitih sredstava EIB-a utvrđuju se u ovom Prilogu, Prilogu II.B i člancima 29. i 30. Unutarnjeg sporazuma. Ta se sredstva mogu kanalizirati prihvatljivim poduzećima, izravno ili neizravno, kroz prihvatljive investicijske fondove i/ili financijske posrednike.

Članak 2.

Sredstva instrumenta

1.   Sredstva instrumenta mogu se koristiti, između ostalog, za:

2.   Sudjelovanje u kapitalu uobičajeno je za nekontrolirajućih manjinske udjele i naknađuje se na temelju izvedbe predmetnog projekta.

3.   Kvazikapitalna pomoć može se sastojati od dioničarskih predujmova, konvertibilnih obveznica, uvjetovanih, subordiniranih i participativnih zajmova ili drugog sličnog oblika pomoći. Takva se pomoć osobito može sastojati od:

4.   Naknada za svaku radnju posebno se navodi prilikom davanja zajma.

Međutim:

5.   Vrijednost jamstava određuje se tako da odražava osigurane rizike i posebne karakteristike radnje.

6.   Kamatna stopa za redovne zajmove sastoji se od referentne stope koju primjenjuje EIB za usporedive zajmove s jednakim uvjetima u pogledu razdoblja odgode i otplate te porasta iznosa koji odredi EIB.

7.   Redoviti zajmovi mogu obuhvatiti pod koncesijskim uvjetima i sljedeće slučajeve:

Konačna kamatna stopa ni u kojem slučaju nije manja od 50 % referentne stope.

8.   Sredstva koja će se osigurate za ove koncesijske svrhe dodijelit će se iz instrumenta i neće premašivati 5 % cjelokupnog iznosa alociranog za financiranje investicija iz instrumenta i iz vlastitih sredstava EIB-a.

9.   Kamatne subvencije mogu se kapitalizirati ili koristiti u obliku bespovratnih sredstava za potporu tehničkoj pomoći povezanoj s projektom, posebno za financijske institucije u PZP-ovima.

Članak 3.

Djelovanje instrumenta

1.   Instrument djeluje u svim gospodarskim sektorima i podupire investicije u tijelima privatnog sektora i komercijalno upravljanim tijelima javnog sektora, uključujući gospodarske i tehnološke infrastrukture koje stvaraju prihode i ključne su za privatni sektor. Instrumentom se:

2.   Prestankom važenja ove Odluke i ako Vijeće ne donese novu posebnu odluku, kumulativni neto ponovni tijekovi u instrument prenose se na sljedeći financijski instrument PZP-ova.

Članak 4.

Uvjeti za rizik deviznog tečaja

Kako bi se ublažili učinci fluktuacija deviznog tečaja, problemi rizika deviznog tečaja rješavaju se na sljedeći način:

PRILOG II.D

FINANCIJSKA POMOĆ ZAJEDNICE: DODATNA POTPORA U SLUČAJU KRATKOROČNIH FLUKTUACIJA U ZARADAMA OD IZVOZA

Članak 1.

Načela

1.   Stupanj ovisnosti gospodarstva PZP-a o izvozu robe, a posebno poljoprivrednih i rudarskih proizvoda mjerilo je za utvrđivanje alokacije sredstava za dugoročni razvoj.

2.   Da bi se smanjili negativni učinci nestabilnosti izvoznih zarada i očuvao program razvoja ugrožen padom prihoda, dodatna financijska potpora može se mobilizirati od programskih sredstava za dugoročni razvoj zemlje na temelju članaka 2. i 3. ovog Priloga.

Članak 2.

Kriteriji prihvatljivosti

1.   Prihvatljivost za dodatna sredstva utvrđuje se na:

2.   Pravo na dodatnu potporu ograničuje se na četiri uzastopne godine.

3.   Dodatna sredstva iskazuju se u javnim računima dotične zemlje. Ona se koriste u skladu s provedbenim odredbama koje je potrebno utvrditi sukladno članku 23. ove Odluke. Sporazumom obiju stranaka sredstva se mogu koristiti za financiranje programa uključenih u nacionalni proračun. Međutim, dio dodatnih sredstava može se također odvojiti za posebne sektore.

Članak 3.

Predujmovi

Sustav za alociranje dodatnih sredstava omogućuje predujmove za pokrivanje svih kašnjenja u pribavljanju konsolidiranih statističkih podataka o trgovini i za osiguravanje da se predmetna sredstva mogu uključiti u proračun za godinu koja slijedi godinu primjene. Predujmovi se mobiliziraju na temelju privremenih statističkih podataka o izvozu koje izrađuju tijela PZP-a i podnose Komisiji prije službenih konačnih konsolidiranih statističkih podataka. Najviši predujam iznosi 80 % procijenjenog iznosa dodatnih sredstava za godinu primjene. Tako mobilizirani iznosi prilagođuju se zajedničkim sporazumom između Komisije i tijela PZP-a u svjetlu konačnih konsolidiranih statističkih podataka o izvozu i konačnog iznosa javnog deficita.

Članak 4.

Preispitivanje

Odredbe ovog Priloga podliježu preispitivanju najkasnije dvije godine od stupanja na snagu provedbenih odredaba iz članka 23. ove Odluke, a nakon toga na zahtjev Komisije, države članice ili PZP-a.

PRILOG II.E

FINANCIJSKA POMOĆ ZAJEDNICE: PRORAČUNSKA POMOĆ ZA ZEMLJE U RAZVOJU

Ne dovodeći u pitanje buduće izmjene proračunskih odredaba, PZP-ovi imaju koristi od sljedećih proračunskih stavki predviđenih za zemlje u razvoju u okviru općeg proračuna Europske unije. Osim ako je izrijekom isključeno, PZP-ovi mogu imati koristi od financiranja iz općeg proračuna odobrenih za zemlje u razvoju.

1.   Pomoć u hrani i humanitarna pomoć (glava B7-2 1)

2.   Mjere Zajednice radi potpore NVO-ima (poglavlje B7.60)

3.   Osposobljavanje i promicanje svijesti o razvojnim pitanjima (poglavlje B7.61)

4.   Okoliš (poglavlje B7.62)

5.   Zdravlje i borba protiv droga, stanovništvo i demografija u zemljama u razvoju (poglavlje B7.63)

6.   Posebni programi pomoći u području razvoja (poglavlje B7.64)

7.   Kampanja protiv seksualnog turizma u trećim zemljama (poglavlje B7.626)

(1)  SL L 222, 24.8.1999., str. 38.

(2)  SL L 163, 4.7.2000., str. 37.

(3)  SL L 166, 5.7.1996., str. 1.

(4)  SL L 163, 2.7.1996., str. 1.

(5)  SL L 150, 15.6.1992., str. 273.

(6)  SL L 213, 30.7.1998., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1726/2001 (SL L 234, 1.9.2001., str. 10.).

(7)  SL L 354, 30.12.1998., str. 5.

(8)  SL L 288, 15.11.2000., str. 1.

(9)  SL L 288, 15.11.2000., str. 1.

(10)  SL L 287, 21.10.1997., str. 1.

(11)  SL L 85, 27.3.1997., str. 1.

(12)  SL L 306, 28.11.1996., str. 1.

(13)  SL L 213, 30.7.1998., str. 6.

PRILOG II.F

DRUGA POMOĆ ZAJEDNICE: SUDJELOVANJE U PROGRAMIMA ZAJEDNICE

Sljedeći programi i svi programi koji ih budu naslijedili primjenjuju se na državljane PZP-ova u okviru kvote za državu članicu s kojom je odgovarajući PZP povezan:

(1)  SL L 146, 11.6.1999., str. 33.

(2)  SL L 17, 22.1.1999., str. 45.

(3)  SL L 28, 3.2.2000., str. 1.

(4)  SL L 117, 18.5.2000., str. 1.

(5)  SL L 333, 29.12.2000., str. 84.

(6)  SL L 6, 10.1.1997., str. 25.

(7)  SL L 64, 12.3.1999., str. 1.

(8)  SL L 64, 12.3.1999., str. 20.

(9)  SL L 64, 12.3.1999., str. 40.

(10)  SL L 64, 12.3.1999., str. 58.

(11)  SL L 64, 12.3.1999., str. 78.

(12)  SL L 64, 12.3.1999., str. 91.

(13)  SL L 64, 12.3.1999., str. 105.

(14)  SL L 63, 10.3.2000., str. 1.

(15)  SL L 144, 26.5.1992., str. 19.

PRILOG III.

O DEFINICIJI POJMA „PROIZVODA S PODRIJETLOM” I NAČINIMA ADMINISTRATIVNE SURADNJE

SADRŽAJ

Apendice

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ovog Priloga:

GLAVA II.

DEFINICIJA POJMA „PROIZVODA S PODRIJETLOM”

Članak 2.

Opći uvjeti

1.   Za potrebe provedbe odredaba ove Odluke o trgovinskoj suradnji, sljedeći se proizvodi smatraju podrijetlom iz PZP-ova:

2.   Za potrebe provedbe stavka 1., područja PZP-ova smatraju se jednim područjem.

3.   Proizvodi s podrijetlom izrađeni iz materijala koji su dobiveni u potpunosti ili dostatno obrađeni ili prerađeni u dva ili više PZP-ova smatraju se proizvodima podrijetlom iz PZP-a gdje su posljednje obrađeni ili prerađeni, pod uvjetom da ova obrada ili prerada prelazi onu navedenu u članku 5. ovog Priloga.

Članak 3.

Proizvodi dobiveni u potpunosti

1.   Sljedeće se smatra u potpunosti dobivenim u PZP-ovima, Zajednici ili državama AKP-a:

2.   Pojmovi „njihovim plovilima” i „njihovim brodovima tvornicama” u stavku 1. točkama (f) i (g) ovog članka primjenjuju se samo na plovila i brodove tvornice:

3.   Ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 2. članka, kad PZP ponudi Zajednici mogućnost pregovaranja o sporazumu o ribarenju, a Zajednica ne prihvati tu ponudu, dotični PZP može uzeti u zakup ili unajmiti plovila treće države za poduzimanje ribarskih aktivnosti u svojem isključivom gospodarskom pojasu i zahtijevati da se s takvim plovilima postupa kao s „njihovim plovilima” pod sljedećim uvjetima:

Članak 4.

Dostatno obrađeni ili prerađeni proizvodi

1.   Za potrebe ovog Priloga, proizvodi koji nisu dobiveni u potpunosti smatraju se dostatno obrađeni ili prerađeni u PZP-ovima, u Zajednici ili državama AKP-a kada su ispunjeni uvjeti navedeni u popisu Dodatka 2.

Gore navedeni uvjeti naznačuju, za sve proizvode obuhvaćene ovom Odlukom, obradu ili preradu koja se mora provesti na materijalima bez podrijetla korištenim u proizvodnji i primijeniti samo u vezi s takvim materijalima. Sukladno navedenom, ako se proizvod, koji je stekao status proizvoda s podrijetlom ispunjavanjem uvjeta navedenih u popisu, koristi u proizvodnji drugog proizvoda, važeći uvjeti za proizvod u koji je on ugrađen ne primjenjuju se na njega i neće se uzeti u obzir materijali bez podrijetla koji su se mogli koristiti u njegovoj proizvodnji.

2.   Neovisno o stavku 1., materijali bez podrijetla koji se, prema uvjetima navedenima u popisu, ne bi smjeli koristiti u proizvodnji danog proizvoda, mogu se ipak koristiti, pod uvjetom da:

3.   Stavci 1. i 2. ovog članka primjenjuju se ne dovodeći u pitanje članak 5.

Članak 5.

Nedostatni postupci obrade ili prerade

1.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2., sljedeći se postupci smatraju nedostatnim postupcima obrade ili prerade pri određivanju statusa proizvoda s podrijetlom, bez obzira na to jesu li uvjeti iz članka 4. ispunjeni ili ne:

2.   Svi postupci koji su provedeni bilo u PZP-ovima, Zajednici ili državama AKP-a na određenom proizvodu, zajednički se uzimaju u obzir kako bi se odredilo smatra li se obrada ili prerada kojoj je proizvod bio podvrgnut nedostatnom u smislu stavka 1.

Članak 6.

Kumulacija podrijetla

1.   Materijali s podrijetlom iz Zajednice ili država AKP-a smatraju se materijalima s podrijetlom iz PZP-ova kada su ugrađeni u proizvod koji je tamo dobiven. Nije nužno da su se takvi materijali podvrgnuli dostatnoj obradi ili preradi, pod uvjetom da su se podvrgnuli izradi ili preradi u većoj mjeri od one koja je navedena u članku 5.

2.   Smatra se da su obrada i prerada koje su provedene u Zajednici ili državama AKP-a provedene u PZP-ovima kada su materijali podvrgnuti naknadnoj obradi ili preradi u PZP-ovima.

3.   Jedino se proizvodi koji su stekli status proizvoda s podrijetlom prema stavku 2. i dalje smatraju proizvodima s podrijetlom iz PZP-ova kada obrada ili prerada provedena u PZP-ovima prelazi onu iz članka 5.

4.   Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na proizvode koji su uvršteni u poglavlja 1. do 24. Harmoniziranog sustava ako su korišteni materijali podrijetlom iz Zajednice ili proizlaze iz izvoznog sustava refundiranja poljoprivrednih proizvoda, osim ako su predočeni dokazi da je izvozni povrat plaćen za korištene materijale.

U pogledu proizvoda koji su uvršteni u poglavlje 17. HS-a i tarifne brojeve HS-a 1806 10 30 i 1806 10 90, kumulacija podrijetla AKP/EZ-PZP jedino se dopušta od 1. veljače 2002. u okviru godišnje količine od 28 000 tona do 31. prosinca 2007. Takva godišnja količina progresivno se smanjuje i na kraju nestaje, kako slijedi:

Takve godišnje količine ne smiju se prenositi iz jedne godine u sljedeću.

Za potrebe provedbe pravila o kumulaciji podrijetla, stvaranje šećernih grumena ili kocki i mljevenje šećera smatra se dostatnim za dodjelu statusa podrijetla iz PZP-ova.

Komisija donosi potrebne provedbene odredbe.

5.   Za proizvode pod tarifnim brojem HS-a 1006 i ne dovodeći u pitanje moguća povećanja navedena u četvrtom i petom podstavku, kumulacija podrijetla AKP-PZP jedino se dopušta od 1. veljače 2002. u okviru ukupne godišnje količine od 160 000 tona izraženo kao ekvivalent ljuštene riže, koji uključuje tarifnu kvotu za rižu s podrijetlom iz država AKP-a predviđeno Sporazumom o partnerstvu AKP-EZ.

Početno izdavanje uvoznih dozvola za količinu od 35 000 tona izraženu kao ekvivalent ljuštene riže daje se PZP-ovima svake godine i, u okviru ove količine, uvozne dozvole za količine od 10 000 tona izražene kao ekvivalent ljuštene riže izdaju se najmanje razvijenim PZP-ovima iz Priloga I.B. Sve druge uvozne dozvole izdaju se Nizozemskim Antilima i Arubi. Uvoz PZP-ova može doseći razinu od 160 000 tona navedenu u prvom podstavku, uključujući gore navedenih 35 000 tona, ne dovodeći u pitanje bilo koja povećanja iz četvrtog i petog podstavka, u onoj mjeri u kojoj države AKP-a stvarno ne koriste svoje izravne izvozne mogućnosti u okviru kvote iz prvog podstavka.

Izdavanje uvoznih dozvola rasporedit će se tijekom godine u nekoliko vremenskih razdoblja utvrđenih radi osiguranja uravnoteženog upravljanja tržištem.

U skladu s postupkom utvrđenim u članku 22. Uredbe (EZ) br. 3072/95, Komisija može povećati količinu iz prvog podstavka za najviše 20 000 tona, izraženo kao ekvivalent ljuštene riže ako, tijekom travnja i jednom kad bude imala dovoljno jasan pogled na tekuću tržišnu godinu Zajednice, bude smatrala da takvo povećanje neće narušiti tržište Zajednice.

Ako Komisija od 1. kolovoza ustanovi da postoji osnovani rizik manjka riže Indica na tržištu Zajednice, ona može, odstupajući od prvog do četvrtog podstavka i u skladu s primjenjivim postupcima upravljanja tržištem, povećati gore navedene količine.

Za potrebe provedbe ovog stavka i neovisno o članku 5. stavku 1. točki (f), postupci potpunog mljevenja ili polumljevenja smatraju se dostatnima kako bi se dodijelio status proizvoda s podrijetlom iz PZP-ova.

Komisija donosi potrebne provedbene odredbe prema jednakom postupku.

Količine navedene u ovom stavku ne smiju se prenositi u sljedeću godinu.

Članak 7.

Jedinica kvalifikacije

1.   Jedinica kvalifikacije za primjenu odredaba ovog Priloga je određeni proizvod koji se smatra osnovnom jedinicom prilikom određivanja klasifikacije, korištenjem nomenklature Harmoniziranog sustava.

U skladu s tim slijedi da:

2.   Kad je, prema Općem pravilu 5. Harmoniziranog sustava, ambalaža uključena u proizvod za potrebe klasifikacije, i ona se uključuje u svrhu određivanja podrijetla.

Članak 8.

Dodatna oprema, rezervni dijelovi i alati

Dodatna oprema, rezervni dijelovi i alati poslani s dijelom opreme, stroja, aparata ili vozila, koji su dio normalne opreme i uključeni u njenu cijenu ili koji nisu zasebno fakturirani, smatraju se jednim dijelom opreme, stroja, aparata ili odgovarajućeg vozila.

Članak 9.

Setovi

Setovi se smatraju, kako je utvrđeno Općim pravilom 3. Harmoniziranog sustava, setovima s podrijetlom pod uvjetom da su svi dijelovi, koji čine njihov sastavni dio, s podrijetlom. Međutim, kada je set sastavljen od proizvoda s podrijetlom i proizvoda bez podrijetla, set će se kao cjelina smatrati s podrijetlom pod uvjetom da vrijednost proizvoda bez podrijetla ne premašuje 15 % franko tvornice cijene seta.

Članak 10.

Neutralni elementi

Da bi se utvrdilo ima li proizvod podrijetlo, nije potrebno utvrditi podrijetlo sljedećih elemenata koji bi se mogle koristiti u njegovoj proizvodnji:

GLAVA III.

TERITORIJALNI UVJETI

Članak 11.

Načelo teritorijalnosti

1.   Uvjeti iz glave II. koji se odnose na dobivanje statusa podrijetla moraju biti neprekidno ispunjeni u PZP-ovima, osim kako je predviđeno u članku 6.

2.   Ako se roba s podrijetlom koja je izvezena iz PZP-ova, Zajednice ili država AKP-a u drugu državu vrati, smatra se robom bez podrijetla, osim ako se carinskim tijelima na prihvatljiv način može dokazati:

Članak 12.

Izravni prijevoz

1.   Preferencijalni tretman predviđen odredbama Odluke o trgovinskoj suradnji primjenjuje se samo na proizvode koji ispunjavaju zahtjeve iz ovog Priloga i koji se prevoze izravno između područja PZP-ova, Zajednice ili država AKP-a, bez ulaska na bilo koje drugo područje. Međutim, proizvodi koji se sastoje od jedne pošiljke mogu se prevoziti kroz druga područja, ovisno o slučaju s pretovarom ili privremenim uskladištenjem na takvim područjima, pod uvjetom da ostanu pod kontrolom carinskih tijela u zemlji provoza ili uskladištenja i da se ne podvrgnu aktivnostima koje nisu istovarivanje, ponovno utovarivanje ili bilo koja druga aktivnost usmjerena na njihovo očuvanje u dobrom stanju.

Proizvodi s podrijetlom mogu se prevoziti cjevovodom kroz druga područja različita od područja PZP-ova, Zajednice ili država AKP-a.

2.   Dokaz da su uvjeti iz stavka 1. ovog članka ispunjeni dostavlja se carinskim tijelima zemlje uvoznice podnošenjem:

Članak 13.

Izložbe

1.   Za proizvode s podrijetlom, poslane iz PZP-a na izložbu u državu koja nije PZP, država AKP-a ili država članica te prodane nakon izložbe za uvoz u Zajednicu, prilikom uvoza vrijede povlastice u skladu s odredbama Odluke, pod uvjetom da je carinskim tijelima na prihvatljiv način dokazano:

2.   Dokaz o podrijetlu mora se izdati ili izraditi u skladu s odredbama glave IV. i podnijeti carinskim tijelima zemlje uvoznice na propisan način. Naziv i adresa izložbe moraju se na njemu naznačiti. Prema potrebi, može se zahtijevati dodatna dokumentacija s dokazima o uvjetima pod kojima su bili izloženi.

3.   Stavak 1. ovog članka primjenjuje se na bilo koju trgovinsku, industrijsku, poljoprivrednu ili obrtničku izložbu, sajam ili slično javno izlaganje ili pokazivanje koje nije organizirano u privatne svrhe u trgovinama ili poslovnim prostorima s ciljem prodaje stranih proizvoda i tijekom koje su proizvodi ostali pod carinskom kontrolom.

GLAVA IV.

DOKAZ O PODRIJETLU

Članak 14.

Opći uvjeti

1.   Za proizvode s podrijetlom iz PZP-ova prilikom uvoza u Zajednicu vrijede povlastice u skladu s odredbama ove Odluke uz predočenje:

2.   Neovisno o stavku 1. ovog članka, za proizvode s podrijetlom u smislu ovog Priloga, u slučajevima iz članka 25., vrijede povlastice u skladu s ovom Odlukom bez potrebe podnošenja bilo kojeg od gore navedenih dokumenata.

Članak 15.

Postupak izdavanja potvrde o prometu robe EUR.1

1.   Potvrdu o prometu robe EUR.1 izdaju carinska tijela PZP-a izvoznika povodom pisanog zahtjeva izvoznika ili njegovog ovlaštenog predstavnika na izvoznikovu odgovornost.

2.   U ovu svrhu, izvoznik ili njegov ovlašteni predstavnik obvezni su ispuniti potvrdu o prometu robe EUR.1 i zahtjev za izdavanje potvrde, čiji se obrasci nalaze u Dodatku 3. Ti se obrasci ispunjavaju u skladu s odredbama ovog Priloga. Ako se ispunjavaju rukom, moraju se ispuniti tiskanim slovima. Opis proizvoda mora se navesti u polju rezerviranom za ovu svrhu, bez ostavljanja bilo kakvih praznih linija. Kad polje nije u potpunosti ispunjeno, potrebno je povući crtu ispod posljednje prazne crte za opis, a prazan prostor prekrižiti.

3.   Izvoznik koji zahtijeva izdavanje potvrde o prometu robe EUR.1 mora biti spreman u svakom trenutku predočiti, na zahtjev carinskih tijela PZP-a izvoznika u kojem se izdaje potvrda o prometu robe EUR.1, sve odgovarajuće isprave kojima se dokazuje status proizvoda s podrijetlom dotičnog proizvoda, kao i ispunjavanje drugih uvjeta iz ovog Priloga.

4.   Carinska tijela PZP-a izvoznika izdaju potvrdu o prometu robe EUR.1 ako se dotični proizvodi mogu smatrati proizvodima s podrijetlom iz PZP-a, Zajednice ili države AKP-a te ispunjavaju druge uvjete iz ovog Priloga.

5.   Carinska tijela koja izdaju potvrdu poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se provjerio status proizvoda s podrijetlom i ispunjavanje drugih uvjeta iz ovog Priloga. U ovu svrhu, ona imaju pravo zahtijevati bilo koji dokaz i ispitati izvoznikove račune ili provesti bilo koju drugu vrstu provjere koju smatraju potrebnom. Carinska tijela koja izdaju potvrdu također osiguravaju da su obrasci iz stavka 2. propisno popunjeni. Posebno provjeravaju je li prostor rezerviran za opis proizvoda ispunjen na takav način da se može isključiti svaka mogućnost neovlaštenog dopisivanja.

6.   Datum izdavanja potvrde o prometu robe EUR.1 navodi se u polju 11. potvrde.

7.   Potvrdu o prometu robe EUR.1 izdaju carinska tijela i stavljaju je izvozniku na raspolaganje čim se izvrši ili osigura stvarni izvoz.

Članak 16.

Naknadno izdana potvrda o prometu robe EUR.1

1.   Neovisno o članku 15. stavku 7., potvrda o prometu robe EUR.1 može se iznimno izdati nakon izvoza proizvoda na koje se ona odnosi ako:

2.   Za potrebe provedbe stavka 1., izvoznik mora u svojem zahtjevu navesti mjesto i datum izvoza proizvoda na koje se potvrda o prometu robe EUR.1 odnosi te navesti razloge za svoj zahtjev.

3.   Carinska tijela mogu naknadno izdati potvrdu o prometu robe EUR.1 samo nakon što provjere da su podaci iz izvoznikovog zahtjeva u skladu s onima iz odgovarajućeg spisa.

4.   Potvrda o prometu robe EUR.1 koja je naknadno izdana mora biti ovjerena jednom od sljedećih fraza u polju „Primjedbe” (polje 7.) potvrde o prometu robe EUR.1:

5.   Ovjera iz stavka 4. ovog članka unosi se u polje „Primjedbe” potvrde o prometu robe EUR.1.

Članak 17.

Izdavanje duplikata potvrde o prometu robe EUR.1

1.   U slučaju krađe, gubitka ili uništenja potvrde o prometu robe EUR.1 izvoznik može zahtijevati od carinskih tijela koja su je izdala izdavanje duplikata na temelju izvoznih dokumenata u njihovom posjedu.

2.   Duplikat potvrde o prometu robe EUR.1 ovjerava se u polju „Primjedbe” (polje 7.) jednom od sljedećih riječi:

3.   Ovjera iz stavka 2. ovog članka unosi se u polje „Primjedbe” duplikata potvrde o prometu robe EUR.1.

4.   Duplikat, koji mora nositi datum izdavanja originalne potvrde o prometu robe EUR.1, počinje važiti s tim datumom.

Članak 18.

Izdavanje potvrda o prometu robe EUR.1 na temelju prethodno izdanog ili sastavljenog dokaza o podrijetlu

Kada su proizvodi s podrijetlom stavljeni pod kontrolu carinarnice u Zajednici ili PZP-u, moguće je zamijeniti originalni dokaz o podrijetlu jednom ili više potvrda o prometu robe EUR.1 kako bi se svi ili neki od tih proizvoda poslali drugdje unutar područja Zajednice ili PZP-a. Zamjensku potvrdu (zamjenske potvrde) o prometu robe EUR.1 izdaje carinarnica pod čiju su kontrolu ti proizvodi stavljeni.

Članak 19.

Uvjeti za sastavljanje izjave na računu

1.   Izjavu na računu kako je navedena u članku 14. stavku 1. točki (b) može sastaviti:

2.   Izjava na računu može se sastaviti ako se dotični proizvodi mogu smatrati proizvodima s podrijetlom iz PZP-ova, država AKP-a ili Zajednice i ispunjavaju druge uvjete iz ovog Priloga.

3.   Izvoznik koji sastavlja izjavu na računu u svakom trenutku mora biti spreman podnijeti, na zahtjev carinskih tijela zemlje ili područja izvoznika, sve odgovarajuće isprave kojima se dokazuje status proizvoda s podrijetlom dotičnog proizvoda kao i ispunjavanje drugih uvjeta iz ovog Priloga.

4.   Izjavu na računu sastavlja izvoznik strojnim ispisom, pečatiranjem ili ispisivanjem na računu, dostavnici ili drugoj komercijalnoj ispravi izjave čiji se tekst nalazi u Dodatku 4., korištenjem jedne od jezičnih verzija navedenih u tom Prilogu i u skladu s odredbama domaćeg zakonodavstva zemlje ili područja izvoznika. Ako je izjava pisana rukom, ispisuje se tintom tiskanim slovima.

5.   Izjave na računu nose originalni vlastoručni potpis izvoznika. Međutim, od ovlaštenog izvoznika u smislu članka 20. ne zahtijeva se da potpiše takvu izjavu, pod uvjetom da se carinskim tijelma zemlje izvoznice pisano obvezao da prihvaća punu odgovornost za svaku izjavu na računu koja ga identificira kao da ju je potpisao vlastitom rukom.

6.   Izjavu na računu može sastaviti izvoznik kad se izvoze proizvodi na koje se ona odnosi, ili nakon izvoza pod uvjetom da je podnesena u zemlji uvoznici najkasnije dvije godine od uvoza proizvoda na koje se odnosi.

Članak 20.

Ovlašteni izvoznik

1.   Carinska tijela zemlje izvoznice mogu ovlastiti bilo kojeg izvoznika, koji često dostavlja proizvode u skladu s odredbama Odluke o trgovinskoj suradnji, da sastavlja izjave na računu bez obzira na vrijednost dotičnog proizvoda. Izvoznik koji zahtijeva takvo ovlaštenje mora na način prihvatljiv carinskim tijelima ponuditi sva nužna jamstva za dokazivanje statusa proizvoda s podrijetlom kao i ispunjavanje drugih zahtjeva iz ovog Priloga.

2.   Carinska tijela mogu odobriti status ovlaštenog izvoznika podložno bilo kojim uvjetima koje smatraju primjerenima.

3.   Carinska tijela odobravaju ovlaštenom izvozniku broj carinskog ovlaštenja koji se mora nalaziti na izjavi na računu.

4.   Carinska tijela nadzire korištenje ovlaštenja od strane ovlaštenog izvoznika.

5.   Carinska tijela mogu u svakom trenutku povući ovlaštenje. To čini kada ovlašteni izvoznik više ne nudi jamstva iz stavka 1., ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ili na drugi način neispravno koristi ovlaštenje.

Članak 21.

Valjanost dokaza o podrijetlu

1.   Dokaz o podrijetlu važi deset mjeseci od dana izdavanja u zemlji izvoznici i u navedenom razdoblju mora se podnijeti carinskim tijelima zemlje uvoznice.

2.   Dokazi o podrijetlu koji se podnose carinskim tijelima zemlje uvoznice nakon proteka roka za podnošenje iz stavka 1. mogu se prihvatiti u svrhu primjene preferencijalnog tretmana kada je do nepodnošenja tih dokumenata unutar roka došlo zbog izvanrednih okolnosti.

3.   U ostalim slučajevima zakašnjelog podnošenja carinska tijela zemlje uvoznice mogu prihvatiti dokaze o podrijetlu kada su proizvodi podneseni prije proteka navedenog roka.

Članak 22.

Postupak provoza

Kad proizvodi uđu u PZP ili državu AKP-a koja nije zemlja podrijetla, dodatni rok valjanosti od 4 mjeseca počinje na dan na koji carinska tijela u zemlji provoza u polje „Primjedbe” (polje 7.) potvrde o prometu robe EUR.1 unesu sljedeće:

Članak 23.

Podnošenje dokaza o podrijetlu

Dokazi o podrijetlu podnose se carinskim tijelima zemlje uvoznice u skladu s postupcima koji se primjenjuju u toj zemlji. Ta tijela mogu zahtijevati prijevod dokaza o podrijetlu, a mogu zahtijevati i da se uz uvoznu deklaraciju priloži izjava uvoznika kojom se potvrđuje da proizvodi ispunjavaju tražene uvjete za provedbu Odluke.

Članak 24.

Uvoz u djelomičnim pošiljkama

Kada se, na zahtjev uvoznika i pod uvjetima koje utvrde carinska tijela zemlje uvoznice, rastavljeni ili nesastavljeni proizvod, u smislu Općeg pravila 2.(a) Harmoniziranog sustava iz odjeljaka XVI. I XVII. ili tarifnih brojeva 7308 i 9406 Harmoniziranog sustava, uvoze u djelomičnim pošiljkama, nakon uvoza prve djelomične pošiljke carinskim tijelima podnosi se jedinstveni dokaz o podrijetlu za takve proizvode.

Članak 25.

Izuzeća od dokaza o podrijetlu

1.   Proizvodi koje privatne osobe šalju kao male pakete privatnim osobama ili koji čine dio putnikove osobne prtljage prihvaćaju se kao proizvodi s podrijetlom bez potrebe za podnošenjem dokaza o podrijetlu, pod uvjetom da se takvi proizvodi ne uvoze u trgovinske svrhe, da je dana izjava da udovoljavaju zahtjevima iz ovog Priloga i da ne postoji sumnja u vjerodostojnost takve izjave. U slučaju kada se proizvodi šalju poštom, ta se izjava može dati na carinskoj deklaraciji CN22/CN23 ili na listu priloženom tom dokumentu.

2.   Uvoz koji je povremen i koji se isključivo odnosi na proizvode za osobnu uporabu primatelja ili putnika ili njihovih obitelji ne smatra se uvozom u trgovinske svrhe ako je iz prirode i količine proizvoda očito da nisu namijenjeni u komercijalne svrhe.

3.   Nadalje, ukupna vrijednost tih proizvoda ne smije premašiti 500 EUR u slučaju malih paketa ili 1 200 EUR u slučaju proizvoda koji čine dio putnikove osobne prtljage.

Članak 26.

Postupak obavješćivanja u kumulacijske svrhe

1.   Kada se primjenjuje članak 2. stavak 2. ili članak 6. stavak 1., dokaz o statusu podrijetla u smislu ovog Priloga za materijale iz drugog PZP-a, Zajednice ili iz država AKP-a pruža se potvrdom o prometu robe EUR.1 ili izjavom dobavljača, čiji se obrazac nalazi u Dodatku 5.A, koju daje izvoznik u zemlji iz koje materijali dolaze.

2.   Kada se primjenjuje članak 2. stavak 2. ovog Priloga ili članak 6. stavak 2., dokaz o obradi ili preradi provedenoj u drugom PZP-u, Zajednici ili u državama AKP-a pruža se izjavom dobavljača, čiji se obrazac nalazi u Dodatku 5.B, koju daje izvoznik u zemlji iz koje materijali dolaze.

3.   Različitu izjavu dobavljača mora dati sam dobavljač za svaku pošiljku materijala, bilo na komercijalnom računu koji se odnosi na tu pošiljku, bilo u prilogu tom računu, ili na dostavnici ili drugoj komercijalnoj ispravi koja se odnosi na tu pošiljku koja opisuje dotične materijale na dovoljno podroban način kako bi se moglo utvrditi njihov identitet.

4.   Izjava dobavljača može se ispostaviti na standardno tiskanom obrascu.

5.   Izjave dobavljače vlastoručno se potpisuju. Međutim, kada su račun i izjava dobavljača izrađeni korištenjem elektroničkih metoda obrade podataka, izjava dobavljača ne mora se vlastoručno potpisati pod uvjetom da je odgovorni službenik u društvu dobavljača utvrđen na način prihvatljiv carinskim tijelima u zemlji ili području u kojem se izrađuje izjava dobavljača. Navedena carinska tijela mogu utvrditi uvjete za provedbu ovog stavka.

6.   Izjave dobavljača podnose se nadležnoj carinarnici u PZP-u izvozniku koji je nadležan za izdavanje potvrde o prometu robe EUR.1.

7.   Izjave dobavljača koje su sastavljene i potvrde o podacima koje su izdane prije dana stupanja na snagu ove Odluke u skladu s člankom 23. Priloga II. Odluci 91/482/EEZ ostaju valjane.

8.   Za potrebe članka 6. stavka 4. prvog podstavka, potvrda o prometu robe EUR.1 mora se ovjeriti jednom od sljedećih fraza u polju „Primjedbe” (polje 7.) potvrde o prometu robe EUR.1:

Članak 27.

Dokazne isprave

Isprave iz članka 15. stavka 3. i članka 19. stavka 3. koje služe za dokaz da se proizvodi obuhvaćeni potvrdom o prometu robe EUR.1 ili izjavom na računu mogu smatrati proizvodima s podrijetlom iz PZP-a ili Zajednice ili države AKP-a i da ispunjavaju druge uvjete iz ovog Priloga, mogu, među ostalim, obuhvaćati:

Članak 28.

Čuvanje dokaza o podrijetlu i dokaznih isprava

1.   Izvoznik koji zahtijeva izdavanje potvrde o prometu robe EUR.1 obvezan je čuvati isprave iz članka 15. stavka 3. ovog Priloga barem tri godine.

2.   Izvoznik koji sastavlja izjavu na računu obvezan je čuvati preslike te izjave na računu kao i isprave iz članka 19. stavka 3. ovog Priloga barem tri godine.

3.   Carinska tijela PZP-a izvoznika koja izdaje potvrdu o prometu robe EUR.1 obvezna su čuvati obrazac prijave iz članka 15. stavka 2. ovog Priloga barem tri godine.

4.   Carinska tijela zemlje uvoznice obvezna su čuvati potvrdu o prometu robe EUR.1 i izjavu na računu koje su im podnesene barem tri godine.

Članak 29.

Razlike i formalne pogreške

1.   Ako su između izjava danih u dokazu o podrijetlu i onih danih u ispravama podnesenima carinarnici radi ispunjavanja carinskih formalnosti za uvoz proizvoda utvrđene manje razlike, to ne čini dokaz o podrijetlu ipso facto ništavim ako je propisno utvrđeno da ta isprava odgovara podnesenim proizvodima.

2.   Očite formalne pogreške kao što su strojopisne pogreške na dokazu o podrijetlu ne bi smjele biti razlog za odbacivanje te isprave ako te pogreške nisu takve da dovode u pitanje točnost izjava danih u toj ispravi.

Članak 30.

Iznosi izraženi u eurima

1.   Iznosi koji se koriste u bilo kojoj nacionalnoj valuti države članice protuvrijednost su nacionalne valute iznosa izraženih u eurima na prvi radni dan u listopadu 1999.

2.   Iznose izražene u eurima i njihove protuvrijednosti u nacionalnim valutama nekih država članica nadzire Odbor za Carinski zakonik (Odsjek za podrijetlo) na zahtjev Komisije, države članice ili PZP-a. Prilikom provođenja tog nadzora, Odbor osigurava da se iznos, koji se koristi u bilo kojoj nacionalnoj valuti, ne umanjuje te nadalje razmatra je li poželjno da se učinci predmetnog ograničenja zadrže u stvarnim uvjetima. U tu svrhu, on može odlučiti o izmjeni iznosa izraženih u eurima.

3.   Kad su proizvodi fakturirani u valuti druge države članice, zemlja uvoznica prihvaća iznos koji je priopćila dotična država članica.

GLAVA V.

NAČINI ADMINISTRATIVNE SURADNJE

Članak 31.

Dostava pečata i adresa

PZP-ovi dostavljaju Komisiji uzorke korištenih pečata zajedno s adresama carinskih tijela nadležnih za izdavanje potvrde o prometu robe EUR.1 i provedbu naknadnih provjera potvrda o prometu robe EUR.1 i izjava na računu.

Potvrde o prometu robe EUR.1 prihvaćaju se u svrhu primjene preferencijalnog tretmana od dana kada Komisija primi informaciju.

Komisija šalje tu informaciju carinskim tijelima država članica.

Članak 32.

Provjera dokaza o podrijetlu

1.   Kako bi se osigurala pravilna primjena ovog Priloga, PZP-ovi, Zajednica i države AKP-a međusobno si pomažu, putem nadležnih carinskih administracija, u provjeri vjerodostojnosti potvrda o prometu robe EUR.1 ili izjava na računu i točnosti informacija danih u tim ispravama.

Tijela s kojima se savjetuje dostavljaju sve relevantne informacije o uvjetima pod kojima je proizvod izrađen, osobito navodeći uvjete pod kojima su poštovana pravila o podrijetlu u različitim dotičnim PZP-ovima, državama članicama ili državama AKP-a.

2.   Naknadne provjere dokaza o podrijetlu provode se nasumce ili kad god carinska tijela zemlje uvoznice osnovano sumnjaju u vjerodostojnost takvih isprava, status proizvoda s podrijetlom dotičnih proizvoda ili poštovanje drugih uvjeta iz ovog Priloga.

3.   Za potrebe provedbe odredaba stavka 2., carinska tijela zemlje uvoznice vraćaju potvrdu o prometu robe EUR.1 i račun, ako je podnesen, izjavu na računu, ili presliku tih isprava, carinskim tijelima zemlje izvoznice, navodeći, tamo gdje je primjereno, razloge za ispitivanje. Kako bi potkrijepila svoj zahtjev za provjerom, ona dostavljaju sve pribavljene isprave i informacije koje upućuju na netočnost danih informacija o podrijetlu.

4.   Provjeru provode carinska tijela zemlje izvoznice. U tu svrhu ona imaju pravo zahtijevati sve dokaze i provesti bilo koju provjeru izvoznikovih računa ili bilo koju drugu provjeru koju smatraju potrebnom.

5.   Ako carinska tijela zemlje uvoznice odluče suspendirati odobravanje preferencijalnog tretmana dotičnim proizvodima u očekivanju rezultata provjere, uvozniku se nudi oslobađanje proizvoda, podložno mjerama predostrožnosti za koje se ocijeni da su potrebne.

6.   Carinska tijela koja zahtijevaju provjeru obavješćuje se o rezultatima te provjere u najkraćem mogućem roku. Ti rezultati moraju jasno upućivati na to jesu li isprave vjerodostojne i mogu li se dotični proizvodi smatrati proizvodima s podrijetlom iz PZP-a, Zajednice ili države AKP-a te ispunjavati ostale uvjete iz ovog Priloga.

7.   Ako postoji osnovana sumnja i ako nema odgovora u roku od deset mjeseci od dana zahtjeva za provjerom ili ako odgovor ne sadrži dovoljno podataka za utvrđivanje vjerodostojnosti predmetnog dokumenta ili stvarnog podrijetla proizvoda, carinska tijela koja zahtijevaju provjeru, osim u izuzetnim okolnostima, odbijaju pravo na preferencijalni tretman.

8.   Kada postupak provjere ili bilo koji druga dostupna informacija upućuje na kršenje odredaba ovog Priloga, PZP na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Zajednice provodi odgovarajuća ispitivanja ili osigurava da se takva ispitivanja žurno provedu kako bi se utvrdila i spriječila takva kršenja. Komisija može sudjelovati u ispitivanjima.

Članak 33.

Provjera izjave dobavljača

1.   Provjera izjave dobavljača može se provesti nasumce ili kad god carinska tijela zemlje uvoznice osnovano sumnjaju u vjerodostojnost isprave ili točnost ili potpunost informacija koje se odnose na stvarno podrijetlo predmetnih materijala.

2.   Carinska tijela kojima je izjava dobavljača podnesena mogu zahtijevati od carinskih tijela države u kojoj je izjava sastavljena da izdaju potvrdu o informacijama, primjerak koje se nalazi u Dodatku 6. Umjesto toga, carinska tijela kojima je izjava dobavljača podnesena mogu od izvoznika zahtijevati da dostavi potvrdu o informacijama koju izdaju carinska tijela države u kojoj je izjava sastavljena.

Ured koji je izdao potvrdu o informacijama obvezan je čuvati njezinu presliku barem tri godine.

3.   Carinska tijela koja zahtijevaju provjeru obavješćuje se o rezultatima provjere u najkraćem mogućem roku. Rezultati moraju jasno upućivati na to je li izjava koja se odnosi na status materijala točna ili nije.

4.   Za potrebe provjere, dobavljači su obvezni čuvati najmanje tri godine presliku isprave koja sadrži izjavu zajedno sa svim potrebnim dokazima kojima se dokazuje stvarni status materijala.

5.   Carinska tijela u državi gdje je izjava dobavljača sastavljena imaju pravo zahtijevati dokaze ili provesti provjere za koje smatra da su primjerene kako bi se provjerila točnost izjave dobavljača.

6.   Svaka potvrda o prometu robe EUR.1 izdana ili sastavljena na temelju netočne izjave dobavljača smatra se ništavom.

Članak 34.

Rješavanje sporova

1. Kada dođe do sporova u vezi s postupcima provjere iz članaka 32. i 33. koji se ne mogu riješiti između carinskih tijela koja zahtijevaju provjeru i carinskih tijela odgovornih za provedbu te provjere ili kada se pojavi pitanje u vezi s tumačenjem ovog Priloga, oni se podnose Odboru za Carinski zakonik – Odsjeku za podrijetlo, osnovanom Uredbom (EEZ) br. 2913/92.

U svim se slučajevima sporovi između uvoznika i carinskih tijela zemlje uvoznice rješavaju na temelju zakonodavstva navedene zemlje.

Članak 35.

Sankcije

Sankcije se izriču svakoj osobi koja izradi ili prouzroči izradu isprave koja sadrži netočne informacije u svrhu pribavljanja preferencijalnog tretmana za proizvode.

Članak 36.

Slobodne zone

1.   PZP-ovi i države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurali da proizvodi kojima se trguje na temelju dokaza o podrijetlu ili izjave dobavljača i koji tijekom prijevoza koriste slobodnu zonu smještenu na njihovom području ne budu zamijenjeni drugom robom i ne budu podvrgnuti rukovanju koje nije uobičajeno djelovanje usmjereno na sprečavanje njihovog propadanja.

2.   Iznimno od odredaba stavka 1. ovog članka, kada se u slobodne zone uvoze proizvodi s podrijetlom na temelju dokaza o podrijetlu i podvrgnu se obradi ili preradi, dotična tijela izdaju novu potvrdu EUR.1 na zahtjev izvoznika ako je obrada ili prerada kojoj su podvrgnuti u skladu s odredbama ovog Priloga.

Članak 37.

Odstupanja

1.   Odstupanja od ovog Priloga mogu se donijeti kada ih opravdava razvoj postojećih ili stvaranje novih industrija.

Država članica ili, kada je to primjereno, tijela dotičnog PZP-a obavješćuju Zajednicu o svojem zahtjevu za odstupanjem zajedno s razlozima tog zahtjeva u skladu sa stavkom 2.

Zajednica odgovara pozitivno na sve zahtjeve koji su propisno opravdani u skladu s ovim člankom i koji ne mogu prouzročiti ozbiljnu povredu postojećoj industriji Zajednice.

2.   Kako bi se olakšalo ispitivanje zahtjeva za odstupanjem, država članica ili PZP koji podnosi zahtjev, putem obrasca iz Dodatka 7., dostavlja u prilog svojem zahtjevu što potpunije informacije koje osobito obuhvaćaju niže navedene točke:

Jednaka pravila se primjenjuju na zahtjeve za produljenje.

3.   Pri ispitivanju zahtjeva posebno se uzima u obzir sljedeće:

4.   U svakom je slučaju potrebno utvrditi da pravila koja se odnose na kumulaciju podrijetla ne omogućuju rješavanje problema.

5.   Nadalje, kada se zahtjev za odstupanjem odnosi na najmanje razvijenu zemlju ili područje, njegovo se razmatranje provodi uz naklonost, uzimajući posebno u obzir:

6.   Pri ispitivanju zahtjeva posebno se vodi računa, od slučaja do slučaja, o mogućnosti dodjeljivanja statusa proizvoda s podrijetlom proizvodima koji uključuju u svojem sastavu materijale koji su podrijetlom iz susjednih zemalja u razvoju ili najmanje razvijenih zemalja, pod uvjetom da se može uspostaviti zadovoljavajuća administrativna suradnja.

7.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1. do 6., odstupanje se odobrava kad dodana vrijednost na proizvode bez podrijetla korištene u dotičnom PZP-u iznosi barem 45 % vrijednosti dovršenog proizvoda, pod uvjetom da odstupanje nije takvo da uzrokuje ozbiljnu povredu gospodarskog sektora Zajednice ili jedne ili više država članica.

GLAVA VI.

CEUTA I MELILLA

Članak 38.

Posebni uvjeti

1.   Pojam „Zajednica” iz ovog Priloga ne obuhvaća Ceutu i Melillu. Pojam „proizvodi s podrijetlom iz Zajednice” ne obuhvaća proizvode s podrijetlom iz Ceute i Melille.

2.   Odredbe ovog Priloga primjenjuju se mutatis mutandis pri određivanju mogu li se proizvodi smatrati proizvodima s podrijetlom iz PZP-ova kada se uvoze u Ceutu i Melillu.

3.   Kada se proizvodi u potpunosti dobiveni u Ceuti, Melilli, državama AKP-a ili Zajednici podvrgnu obradi ili preradi u PZP-ovima, smatraju se kao da su u potpunosti dobiveni u PZP-ovima.

4.   Obrada ili prerada provedena u Ceuti, Melilli, državama AKP-a ili Zajednici smatra se kao da je provedena u PZP-ovima kada se materijali podvrgnu daljnjoj obradi ili preradi u PZP-ovima.

5.   Za potrebe provedbe stavaka 3. i 4., nedostatni postupci iz članka 5. ne smatraju se obradom ili preradom.

6.   Ceuta i Melilla smatraju se jedinstvenim područjem.

GLAVA VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 39.

Preispitivanje pravila o podrijetlu

1.   Vijeće ispituje primjenu odredaba ovog Priloga i njihove gospodarske učinke kad god to zatraže nadležna tijela zemlje ili područja ili Zajednice, kako bi ih se prema potrebi izmijenilo ili prilagodilo.

Vijeće, među ostalim elementima, uzima u obzir učinke tehnološkog razvoja na pravila o podrijetlu.

Donesene odluke provode se u najkraćem mogućem roku.

2.   Sve tehničke izmjene ovog Priloga donose se u skladu s regulatornim postupkom utvrđenim u članku 5. Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. Komisiji u tu svrhu pomaže Odbor za Carinski zakonik iz članka 247.a Uredbe (EEZ) br. 2913/92 (2), a razdoblje predviđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EEZ određuje se u trajanju od tri mjeseca. Gore navedeni postupak ne primjenjuje se na članak 6. stavke 4. i 5. ovog Priloga.

Članak 40.

Dodaci

Dodaci ovom Prilogu čine njegov sastavni dio.

Članak 41.

Provedba Priloga

Zajednica i PZP-ovi poduzimaju mjere potrebne za provedbu ovog Priloga.

Članak 42.

Prijelazno razdoblje u vezi sa sastavljanjem obrazaca EUR.2

1.   Do 31. prosinca 2002. nadležna carinska tijela Zajednice prihvaćaju kao valjan dokaz o podrijetlu u smislu ovog Priloga obrasce EUR.2 izdane u okviru ove Odluke.

2.   Zahtjeve za naknadnom provjerom obrazaca EUR.2 prihvaćaju nadležna tijela zemalja izvoznica tijekom razdoblja od dvije godine nakon sastavljanja dotičnog obrasca EUR.2. Te se provjere provode u skladu s glavom V. ovog Priloga.

(1)  Odluka Vijeća od 16.6.2000. o postupku koji se odnosi na odstupanja od pravila o podrijetlu iz Protokola br. 1 uz Sporazum o partnerstvu PZP-EZ (SL L 151, 24.6.2000., str. 16.).

(2)  SL L 302, 19.10.1992., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2700/2000 (SL L 311, 12.12.2000., str. 17.).

Dodatak 1.

Uvodne napomene uz popis u Dodatku 2.

Napomena 1.:

U popisu se navode uvjeti koji se zahtijevaju za sve proizvode kako bi se smatrali dostatno obrađeni ili prerađeni u smislu članka 4. Dodatka 2.

Napomena 2.:

Napomena 3.:

3.1.   Odredbe članka 4. Priloga III. za proizvode koji su dobili status proizvoda s podrijetlom koji se koriste u proizvodnji drugih proizvoda primjenjuju se bez obzira na to je li taj status pribavljen u tvornici gdje se ovi proizvodi koriste ili u drugoj tvornici u Zajednici ili PZP-ovima.

Primjer:

Motor iz tarifnog br. 8407, za koji pravilo kaže da vrijednost materijala bez podrijetla, koji je možda ugrađen u motor, ne smije premašiti 40 % cijene franko tvornice, izrađen je „kovanjem grubo oblikovane druge legure čelika” iz tarifnog br. ex 7224.

Kaad je kovani materijal napravljen u predmetnoj zemlji iz ingota bez podrijetla, tad je materijal već stekao podrijetlo temeljem pravila za tarifni broj ex 7224 u popisu. Kovani materijal tada se može računati kao kovani materijal s podrijetlom u obračunu vrijednosti za motor, bez obzira na to je li napravljen u istoj tvornici ili drugoj tvornici u Zajednici. Vrijednost kalupa bez podrijetla stoga nije uzeta u obzir prilikom dodavanja vrijednosti korištenih materijala bez podrijetla.

3.2.   Pravilo u ovom popisu predstavlja najmanji iznos potrebne obrade ili prerade i obavljanje više obrada ili prerada također daje status proizvoda s podrijetlom; i obratno, poduzimanjem manjeg stupnja obrade ili prerade ne može se steći status proizvoda s podrijetlom. Stoga, ako pravilo omogućuje da se može koristiti materijal bez podrijetla na određenoj razini proizvodnje, korištenje takvog materijala u ranijoj fazi proizvodnje je dopušteno, a korištenje takvog materijala u kasnijoj fazi nije dopušteno.

3.3.   Ne dovodeći u pitanje napomenu 3.2., kada pravilo navodi da se „mogu koristiti materijali iz bilo kojeg tarifnog broja”, materijali iz istog tarifnog broja mogu se također koristiti kao proizvod, pod uvjetom bilo kojeg posebnog ograničenja koje također može biti sadržano u pravilu. Međutim, izraz „proizvodnja iz materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući druge materijala iz tarifnog br.”, podrazumijeva da se mogu koristiti samo materijali klasificirani u istom tarifnom broju kao proizvod različitog opisa od onog koji se odnosi na proizvod kako je navedeno u stupcu 2. popisa.

3.4.   Kada pravilo u popisu specificira da proizvod može biti proizveden od više od jednog materijala, to znači da se jedan ili više materijala može koristiti. Ono ne traži da svi budu istodobno korišteni.

Primjer:

Pravilo za tkanine iz tarifnih brojeva 5208 do 5212 navodi da se mogu koristiti prirodna vlakna i da se kemijski materijali, među ostalim, također mogu koristiti. To ne znači da se i jedno i drugo mora koristiti; moguće je koristiti jedno ili drugo, ili oboje.

3.5.   Kada pravilo s popisa specificira da se proizvod mora proizvesti iz određenog materijala, taj uvjet očito ne sprečava korištenje drugih materijala koji, zbog njihove urođene prirode, ne mogu udovoljiti pravilu (vidjeti također napomenu 6.2. za tekstil).

Primjer:

Pravilo za pripremljenu hranu iz tarifnog br. 1904, koja posebno isključuje žitarice i njihove derivate, ne sprečava korištenje mineralnih soli, kemikalija i drugih aditiva koji nisu proizvodi od žitarica.

Međutim, ovo se ne primjenjuje na proizvode koji, iako se ne mogu proizvesti od određenih materijala specificiranih u popisu, mogu se proizvesti iz materijala iste prirode u ranijoj fazi proizvodnje.

Primjer:

Za odjevne predmete iz ex poglavlja 62. izrađene iz netkanih materijala, ako je dopušteno korištenje samo prediva bez podrijetla za ovu klasu predmeta, nije moguće započeti od netkane tkanine – čak i ako se neka tkanina uobičajeno ne može izraditi od prediva. U takvim slučajevima, početni materijal bi uobičajeno bio na stupnju prije prediva – a to je faza vlakna.

3.6.   Kada je, u pravilu u popisu, 2 % dano za najveću vrijednost materijala bez podrijetla koji se može koristiti, tada ovi postoci ne smiju biti zajedno pribrojeni. Drugim riječima, najveća vrijednost svih korištenih materijala bez podrijetla nikad ne smije biti viša od danih postotaka. Nadalje, pojedinačni postoci se ne smiju premašiti u pogledu određenih materijala na koje se odnose.

Napomena 4.:

Napomena 5.:

5.1.   Kada se za dani proizvod iz popisa poziva na ovu napomenu, uvjeti utvrđeni u stupcu 3. ne primjenjuju se na bilo koje osnovne tekstilne materijale, korištene u proizvodnji ovog proizvoda, koji, uzeti zajedno, predstavljaju 10 % ili manje ukupne težine svih korištenih osnovnih tekstilnih materijala (vidjeti također napomene 5.3. i 5.4.).

5.2.   Međutim, odstupanje navedeno u napomeni 5.1. može se jedino primijeniti na mješovite proizvode koji su izrađeni od dva ili više osnovnih tekstilnih materijala.

Osnovni tekstilni materijali su:

Primjer:

Pređa iz tarifnog br. 5205 izrađena od pamučnih vlakana iz tarifnog br. 5203 i sintetička sortirana vlakna iz tarifnog br. 5506 čine mješovitu pređu. Stoga, sintetička sortirana vlakna bez podrijetla koja ne udovoljavaju propisima o podrijetlu (koji traže proizvodnju iz kemijskih materijala ili tekstilne celuloze) mogu se koristiti do 10 % težine pređe.

Primjer:

Vunena tkanina iz tarifnog broja 5122 izrađena od vunenih vlakana iz tarifnog broja 5107 i sintetičke pređe sortiranih vlakana iz tarifnog broja 5509 je mješovita tkanina. Stoga, sintetička pređa koja ne udovoljava propisima o podrijetlu (koji traže proizvodnji iz kemijskih materijala ili tekstilne celuloze) ili vunena pređa koja ne udovoljava propisima o podrijetlu (koji traže proizvodnju iz prirodnih vlakana, koja nisu grebenana ili češljana ili na drugi način prerađena za predenje) ili kombinacija oba načina može se koristiti pod uvjetom da njihova ukupna težina nije veća od 10 % težine tkanine.

Primjer:

Čupava tekstilna tkanina iz tarifnog broja 5802 izrađena od pamučne pređe iz tarifnog broja 5205 i pamučne tkanine iz tarifnog broja 5210 je mješoviti proizvod samo kad je pamučna tkanina sama po sebi mješovita tkanina izrađena od pređa klasificiranih u dva različita tarifna broja ili kad su korištene pamučne pređe same po sebi mješovite.

Primjer:

Kad je predmetna čupava tekstilna tkanina izrađena od pamučne pređe iz tarifnog broja 5205 i sintetičke tkanine iz tarifnog broja 5407, upotrijebljene pređe su dva različita osnovna tekstilna materijala i sukladno tome je čupava tekstilna tkanina mješoviti proizvod.

5.3.   Za proizvode koji sadrže „pređu izrađenu od poliuretana segmentiranog fleksibilnim segmentima polietera upletenog ili ne” dopušteno odstupanje u pogledu ove pređe iznosi 20 %.

5.4.   Za proizvode koji sadrže „traku koja se sastoji od jezgre aluminijske folije ili jezgre plastičnog filma obloženog ili ne aluminijskim prahom, širine koja nije veća od 5 mm, spojene u slojevitu konstrukciju transparentnim ili obojenim ljepilom između dva sloja plastičnog filma” dopušteno odstupanje za tu traku iznosi 30 %.

Napomena 6.:

6.1.   Za one tekstilne proizvode koji su označeni u popisu, s bilješkom koja se odnosi na ovu uvodnu napomenu, tekstilni obrubi i dodaci koji ne udovoljavaju pravilu navedenom u popisu u stupcu 3. za izradu odgovarajućeg proizvoda mogu se koristiti pod uvjetom da njihova težina ne premašuje 10 % ukupne težine svih ugrađenih tekstilnih materijala.

Tekstilni obrubi i dodaci klasificirani su u poglavljima 50. do 63. Podstave i međupodstave ne smatraju se obrubljivanjem ili dodacima.

6.2.   Svi obrubi koji nisu od tekstila i dodaci ili drugi korišteni materijali koji sadrže tekstile ne moraju ispunjavati uvjete iz stupca 3. čak i ako se ne ubrajaju pod napomenu 3.5.

6.3.   U skladu s napomenom 3.5., svi obrubi koji nisu od tekstila i dodaci bez podrijetla ili drugi proizvodi koji ne sadrže tekstile mogu se, u svakom slučaju, koristiti slobodno tamo gdje se ne mogu izraditi od materijala popisanih u stupcu 3.

Na primjer, ako pravilo s popisa kaže da se za određeni tekstilni artikl, kao što je radnička košulja, mora koristiti pređa, to ne sprečava korištenje metalnih artikala, kao što je dugmad, zato što se ne može izraditi od tekstilnih materijala.

6.4.   Kad se primjenjuje pravilo o postotku, vrijednost obrubljivanja i dodataka mora se uzeti u obzir prilikom izračuna vrijednosti ugrađenih materijala bez podrijetla.

Napomena 7.:

7.1.   Za potrebe tarifnih br. ex 2707, 2713 do 2715, ex 2901, ex 2902 i ex 3403, „posebni postupci” su sljedeći:

7.2.   U smislu tarifnih br. 2710, 2711 i 2712, „posebni postupci” su sljedeći:

(metoda ASTM D 1266-59 T);

7.3.   U smislu tarifnih br. ex 2707, 2713 do 2715, ex 2901, ex 2902 i ex 3403, jednostavni postupci kao što je čišćenje, pretakanje, desalinizacija, separacija vode, filtriranje, bojanje, označivanje, dobivanje sumpornog sadržaja kao rezultat miješanja proizvoda s različitim sumpornim sadržajima, svaka kombinacija ovih postupaka ili sličnih postupaka ne daje status proizvoda s podrijetlom.

(1)  Vidjeti dodatnu napomenu s objašnjenjem 4.(b) uz poglavlje 27. Kombinirane nomenklature.

Dodatak 2.

Popis obrada i prerada koje je potrebno provesti na materijalima bez podrijetla kako bi proizvedeni proizvod mogao dobiti status proizvoda s podrijetlom (1)

(1)  Ovaj će se Dodatak u najkraćem roku objaviti u Službenom listu.

Dodatak 3.

Dodatak 4.

Dodatak 5.A

Dodatak 5.B

Dodatak 6.

Dodatak 7.

PRILOG IV.

UVJETI ZA ULAZAK U ZAJEDNICU PROIZVODA KOJI NISU PODRIJETLOM IZ PZP-ova I KOJI SU U SLOBODNOM PROMETU U PZP-ovima TE NAČINI ADMINISTRATIVNE SURADNJE

Članak 1.

Izravni prijevoz

1.   Mjere predviđene odredbama članka 36. ove Odluke primjenjuju se samo na proizvode koji ispunjavaju uvjete iz ovog Priloga i koji se izravno prevoze između područja PZP-ova i Zajednice bez prelaska bilo kojeg drugog područja. Međutim, proizvodi koji predstavljaju pojedinačnu pošiljku mogu se prevoziti kroz područje koje nije područje PZP-ova, ovisno o slučaju, s pretovarom ili privremenim uskladištenjem na takvom području pod uvjetom da ostanu pod carinskim nadzorom u zemlji provoza ili uskladištenja i da se ne podvrgnu drugim djelovanjima osim istovara, ponovnog utovara ili djelovanja usmjerenog na očuvanje njihovog dobrog stanja.

2.   Kao dokaz da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovog članka nadležnim carinskim tijelima potrebno je podnijeti:

Članak 2.

Potvrda o izvozu EXP

1.   Dokaz o poštovanju odredaba članka 36. ove Odluke daje se potvrdom o izvozu EXP, čiji se primjerak nalazi u Dodatku.

2.   Potvrdu o izvozu EXP izdaju carinska tijela PZP-a izvoznika povodom pisanog zahtjeva izvoznika ili njegovog ovlaštenog zastupnika na izvoznikovu odgovornost.

3.   U tu svrhu izvoznik ili njegov ovlašteni predstavnik ispunjavaju potvrdu o izvozu EXP, čiji se primjerak nalazi u Dodatku. Ti se obrasci ispunjavaju u skladu s odredbama ovog Priloga. Ako su pisani rukom, ispunjavaju se tintom tiskanim slovima. Opis proizvoda navodi se u polju rezerviranom za ovu svrhu, bez ostavljanja praznih linija. Kada polje nije u potpunosti ispunjeno, vodoravna linija mora se povući ispod posljednje linije opisa, a prazan prostor prekrižiti.

Carinska tijela zemlje ili područja izvoznika moraju barem tri godine čuvati zahtjeve za izdavanje potvrde o izvozu EXP.

4.   Izvoznik koji podnosi zahtjev za izdavanje potvrde o izvozu EXP mora biti spreman u svakom trenutku, na zahtjev carinskih tijela PZP-a izvoznika u kojem je izdana izvozna potvrda EXP, podnijeti sve odgovarajuće isprave kojima se dokazuje da proizvodi koji se izvoze ispunjavaju uvjete za izdavanje potvrde o izvozu EXP.

Izvoznici moraju čuvati dokazne isprave iz ovog stavka barem tri godine.

5.   Carinska tijela PZP-a izvoznika izdaju potvrdu o izvozu EXP ako se dotični proizvodi mogu smatrati proizvodima koji se nalaze u slobodnom prometu i ispunjavaju druge odredbe članka 36. ove Odluke.

6.   Carinska tijela koja izdaju potvrdu dužna su poduzeti sve potrebne mjere za provjeru ispravnosti zahtjeva. U tu svrhu ona imaju pravo zahtijevati dostavu bilo kojeg dokaza i provesti inspekciju izvoznikovog knjigovodstva ili bilo koju drugu provjeru koju smatraju potrebnom. Carinska tijela koja izdaju potvrdu također osiguravaju da obrazac iz stavka 3. bude propisno ispunjen. Posebno se provjerava je li prostor rezerviran za opis proizvoda ispunjen na takav način da isključuje svaku mogućnost prijevarnog nadopunjavanja.

7.   Datum izdavanja potvrde o izvozu EXP navodi se u polju 11.

8.   Carinska tijela izdaju potvrdu o izvozu EXP i dostavljaju je izvozniku čim se provede ili osigura stvarni izvoz.

Članak 3.

Izdavanje duplikata potvrde o izvozu EXP

1.   U slučaju krađe, gubitka ili uništenja potvrde o izvozu EXP, izvoznik može zahtijevati od carinskih tijela koja su je izdala izdavanje duplikata na temelju izvoznih isprava u njihovom posjedu.

2.   Duplikat izdan na ovaj način mora biti ovjeren jednom od sljedećih riječi:

3.   Ovjera iz stavka 2. unosi se u polje 7. „Primjedbe” u duplikata potvrde o izvozu EXP.

4.   Duplikat, na kojem mora biti naveden datum izdavanja originalne potvrde o izvozu EXP, počinje važiti od tog datuma.

Članak 4.

Valjanost potvrde o izvozu EXP

1.   Potvrda o izvozu EXP važi četiri mjeseca od dana izdavanja u PZP-u izvozniku i mora se podnijeti u okviru navedenog razdoblja carinskim tijelima zemlje uvoznice.

2.   Potvrde o izvozu EXP koje su podnesene carinskim tijelima zemlje uvoznice nakon proteka roka za dostavljanje navedenog u stavku 1. mogu se prihvatiti u svrhu primjene mjera kada je do nepodnošenja tih isprava unutar navedenog roka došlo zbog izuzetnih okolnosti.

3.   U ostalim slučajevima zakašnjele dostave carinska tijela zemlje uvoznice mogu prihvatiti potvrde o izvozu EXP kada su proizvodi podneseni prije proteka navedenog roka.

Članak 5.

Podnošenje potvrde o izvozu EXP

Potvrde o izvozu EXP podnose se carinskim tijelima zemlje uvoznice u skladu s postupcima koji se primjenjuju u toj zemlji. Navedena tijela mogu zahtijevati prijevod potvrde o izvozu EXP i mogu također zahtijevati da se uz uvoznu deklaraciju priloži izjava uvoznika kojom se izjavljuje da proizvodi ispunjavaju zahtijevane uvjete za provedbu ove Odluke.

NAČINI ADMINISTRATIVNE SURADNJE

Članak 6.

Uzajamna pomoć

1.   PZP-ovi šalju Komisiji primjerke pečata koje koriste, zajedno s adresama carinskih tijela nadležnih za izdavanje potvrda o izvozu EXP ako se one razlikuju od onih iz članka 31. Priloga III. PZP-ovi provode naknadnu provjeru potvrda o izvozu EXP.

Potvrde o izvozu EXP prihvaćaju se u svrhu primjene predviđenih mjera od dana kada Komisija primi podatke.

Komisija upućuje te podatke carinskim tijelima država članica.

2.   Kako bi se osigurala pravilna primjena ovog Priloga, PZP-ovi i Zajednica pomažu jedno drugom, kroz nadležne carinske administracije, u provjeri vjerodostojnosti potvrda o izvozu EXP i ispravnosti podataka danih u tim ispravama.

Članak 7.

Provjera potvrda o izvozu EXP

1.   Naknadne provjere potvrda o izvozu EXP provode se nasumce ili kad god carinska tijela zemlje uvoznice imaju osnovane sumnje u pogledu vjerodostojnosti takvih isprava ili poštovanja odredaba članka 36. ove Odluke.

2.   U svrhu provedbe odredaba stavka 1. ovog članka, carinska tijela zemlje uvoznice vraćaju potvrdu o izvozu EXP, odgovarajuću komercijalnu dokumentaciju ili preslike tih isprava carinskim tijelima PZP-a izvoznika navodeći, prema potrebi, razloge za ispitivanje. Sve pribavljene isprave i podaci iz kojih proizlazi da su podaci dani u potvrdi o izvozu EXP netočni šalju se u prilog zahtjeva za provjeru.

3.   Provjeru provode carinska tijela PZP-a izvoznika. U tu svrhu ona imaju pravo zahtijevati dokaze i provesti bilo koju inspekciju izvoznikovog knjigovodstva ili bilo koju drugu provjeru koju smatraju potrebnom.

4.   Ako carinska tijela zemlje uvoznice odluče suspendirati primjenu mjera na dotične proizvode dok se očekuju rezultati provjere, uvozniku se nudi oslobođenje proizvoda podložno svim mjerama predostrožnosti za koje se ocijeni da su potrebne.

5.   Carinska tijela koja zahtijevaju provjeru obavješćuje se o rezultatima provjere u najkraćem roku. Ti rezultati moraju jasno upućivati na to jesu li isprave vjerodostojne i može li se smatrati da dotični proizvod u potpunosti ispunjava odredbe članka 36. ove Odluke.

6.   Ako u slučaju osnovane sumnje nema odgovora u roku od deset mjeseci od dana zahtjeva za provjerom ili ako odgovor ne sadrži dovoljno podataka za određivanje vjerodostojnosti predmetne isprave ili da proizvodi koji se izvoze ispunjavaju uvjete za izdavanje potvrde o izvozu EXP, carinska tijela koja su zahtijevala provjeru, osim u izuzetnim okolnostima, odbija primjenu mjera.

7.   Kada se čini da postupak provjere ili bilo koji drugi dostupni podatak upućuje na kršenje odredaba ovog Priloga, PZP na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Zajednice provodi odgovarajuća ispitivanja ili osigurava da se takva ispitivanja žurno provedu kako bi se utvrdilo i spriječilo takvo kršenje. Komisija može sudjelovati u tim ispitivanjima.

8.   Kada dođe do sporova u vezi s postupcima provjere koji se ne mogu riješiti između carinskih tijela koja su zahtijevala provjeru i carinskih tijela nadležnih za provedbu te provjere ili kada se pojavi pitanje u vezi s tumačenjem ovog Priloga, oni se podnose Odboru za Carinski zakonik osnovanom Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2454/93.

9.   U svim se slučajevima sporovi između uvoznika i carinskih tijela zemlje uvoznice rješavaju na temelju zakonodavstva navedene zemlje.

Članak 8.

Sankcije

Sankcije se izriču svakoj osobu koja izradi ili zatraži izradu isprave koja sadrži netočne podatke kako bi se omogućilo da se proizvod prihvati kao podoban za predviđene mjere.

Članak 9.

Slobodne zone

PZP-ovi i države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da proizvodi kojima se trguje na temelju potvrde o izvozu EXP i koji tijekom prijevoza koriste slobodnu zonu koja se nalazi na njihovom području ne budu zamijenjeni drugom robom i ne budu podvrgnuti drugom rukovanju osim uobičajenih radnji namijenjenih očuvanju proizvoda u dobrom stanju.

Članak 10.

Prilozi

Dodatak ovom Prilogu čini njegov sastavni dio.

Dodatak

PRILOG V.

EURO-INFO KOMUNIKACIJSKI CENTRI (EICC)

Zadaci EICC-a

U pogledu PZP-ova zadaci Euro-info komunikacijskih centara (EICC) su sljedeći:

Kako bi se postigla što veća uzajamnost u razmjeni informacija, Komisija osigurava da poduzeća iz Zajednice imaju pristup istim informacijama i savjetodavnim uslugama/uslugama potpore u pogledu PZP-ova kao što su one koje Zajednica nudi poduzećima iz PZP-ova.

Alati i usluge

Za propisno obavljanje njihovog posla komunikacijskim se centrima sljedeći alati i usluge stavljaju na raspolaganje ili ih oni osiguravaju:

Postupci osnivanja

Mjerila za odabir strukture-domaćina

Za odabir strukture-domaćina EICC-ova tražitelja koriste se sljedeća mjerila: