o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama na nacionalnoj razini i razini Unije te stavljanju izvan snage Odluke br. 280/2004/EZ

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora ( 1 ),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija ( 2 ),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom ( 3 ),

budući da:

(1)

Odlukom br. 280/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o mehanizmu za praćenje emisija stakleničkih plinova u Zajednici i za provedbu Kyotskog protokola ( 4 ) uspostavljen je okvir za praćenje antropogenih emisija stakleničkih plinova iz izvora i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima, ocjenjivanje napretka prema ispunjavanju obveza u odnosu na te emisije i ispunjavanje zahtjeva za praćenje i izvješćivanje prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) ( 5 ) i Kyotskom protokolu ( 6 ) u Uniji. S ciljem uzimanja u obzir nedavnih i budućih razvoja događaja na međunarodnoj razini vezanih uz UNFCCC i Kyotski protokol te ispunjavanja novih zahtjeva u pogledu praćenja i izvješćivanja koje utvrđuje pravo Unije, potrebno je zamijeniti Odluku br. 280/2004/EZ.

(2)

Odluku br. 280/2004/EZ potrebno je zamijeniti Uredbom zbog šireg područja primjene prava Unije, uključivanja dodatnih kategorija osoba na koje se odnose obveze, složenije i vrlo tehničke prirode uvedenih odredaba, povećane potrebe za jedinstvenim pravilima koja su primjenljiva u cijeloj Uniji te zbog olakšavanja provedbe.

(3)

Temeljni je cilj UNFCCC-a stabilizirati koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi na razini koja bi spriječila opasni antropogeni utjecaj na klimatski sustav. Za postizanje tog cilja ukupni porast globalne prosječne godišnje površinske temperature ne smije biti veći od 2 °C iznad predindustrijske razine.

(4)	Potrebno je detaljno praćenje i izvješćivanje kao i redovno ocjenjivanje emisija stakleničkih plinova Unije i država članica te njihovih napora u borbi protiv klimatskih promjena.

(5)

Odluka 1/CP.15 Konferencije stranaka UNFCCC-a (Odluka 1/CP.15) i Odluka 1/CP.16 Konferencije stranaka UNFCCC-a (Odluka 1/CP.16) značajno su doprinijele napretku u traženju uravnoteženih načina nošenja s izazovima klimatskih promjena. Te su Odluke uvele nove zahtjeve u pogledu praćenja i izvješćivanja koji se odnose na provedbu ambicioznih smanjenja emisija na koje su se obvezale Unija i države članice te je pružena potpora zemljama u razvoju. Te su Odluke također prepoznale da je prilagođivanje klimatskim promjenama jednako važno kao i ublažavanje klimatskih promjena. Odluka 1/CP.16 također od razvijenih zemalja zahtijeva pripremu strategija ili planova niskougljičnog razvoja. Od takvih se strategija ili planova očekuje da doprinesu izgradnji niskougljičnog društva i osiguraju kontinuirani visoki rast i održivi razvoj kao i kretanje prema dugoročnom klimatskom cilju na troškovno učinkovit način, vodeći računa o međufazama. Ova Uredba treba olakšati provedbu tih zahtjeva o praćenju i izvješćivanju.

(6)

Skup pravnih akata Unije koji je usvojen 2009. pod zajedničkim nazivom „klimatsko-energetski paket”, a posebno Odluka br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o naporima koje poduzimaju države članice radi smanjenja emisija stakleničkih plinova s ciljem ostvarenja ciljeva Zajednice vezanih uz smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020 ( 7 ). i Direktiva 2009/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ u svrhu poboljšanja i proširenja sustava Zajednice za trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova ( 8 ), označuju još jednu čvrstu odluku Unije i država članica da značajno smanje svoje emisije stakleničkih plinova. Također je u svjetlu novih zahtjeva ovih dvaju pravnih akata potrebno ažurirati sustav Unije za praćenje i izvješćivanje o emisijama.

(7)

U okviru UNFCCC-a od Unije i njenih država članica zahtijeva se da pripreme, redovito ažuriraju, objavljuju i izvješćuju Konferenciju stranaka o nacionalnim inventarima antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja ponorima stakleničkih plinova koji nisu pod nadzorom na temelju Montrealskog protokola iz 1987. godine o tvarima koje oštećuju ozonski omotač i Bečkoj konvenciji o zaštiti ozonskog sloja ( 9 ) (Montrealski protokol), koristeći pri tome usporedive metodologije dogovorene u okviru Konferencije stranaka.

(8)

Sukladno članku 5. stavku 1. Kyotskog protokola, Unija i države članice moraju uspostaviti i održavati nacionalni sustav za procjenu antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja ponorima svih stakleničkih plinova koji nisu pod nadzorom na temelju Montrealskog protokola radi osiguravanja provedbe drugih odredaba Kyotskog protokola. Pri tome bi Unija i države članice trebale koristiti smjernice za nacionalne sustave iz Priloga Odluci 19/CMP.1 Konferencije stranaka UNFCCC-a koja služi kao sastanak stranaka Kyotskog protokola (Odluka 19/CMP.1). Pored toga, Odluka 1/CP.16 zahtijeva uspostavu nacionalnih mehanizama za procjenu antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja ponorima svih stakleničkih plinova koji nisu pod nadzorom na temelju Montrealskog protokola. Ova Uredba treba omogućiti provedbu oba navedena zahtjeva.

(9)	Cipar i Malta uključeni su u Prilog I. UNFCCC-u sukladno Odluci 10/CP.17 Konferencije stranaka UNFCCC-a koja je stupila na snagu 9. siječnja 2013. odnosno Odluci 3/CP.15 Konferencije stranaka UNFCCC-a koja je stupila na snagu 26. listopada 2010.

(10)

Iskustva stečena u provedbi Odluke br. 280/2004/EZ ukazala su na potrebu povećanja sinergija i sukladnosti u izvješćivanju na temelju drugih pravnih instrumenata, posebno Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice ( 10 ), Uredbe (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o osnivanju Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari ( 11 ), Direktive 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o nacionalnim emisijskim kvotama za određene onečišćujuće tvari u atmosferi ( 12 ), Uredbe (EZ) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o određenim fluoriranim stakleničkim plinovima ( 13 ) i Uredbe (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici ( 14 ). Dok je za racionalizaciju zahtjeva u pogledu izvješćivanja potrebna izmjena pojedinih pravnih instrumenata, za osiguranje kvalitete izvješćivanja o emisijama ključno je korištenje dosljednih podataka za izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova.

(11)

U Četvrtom izvješću o procjeni Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) za dušikov trifluorid (NF3) utvrđen je potencijal globalnog zagrijavanja (GWP) koji je približno 17 000 puta veći od onog za ugljikov dioksid (CO2). NF3 se sve više koristi u elektroničkoj industriji umjesto perfluorugljika (PFC) i sumporovog heksafluorida (SF6). U skladu s člankom 191. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), okolišna politika Unije mora se temeljiti na načelu predostrožnosti. To načelo zahtijeva praćenje NF3 kako bi ocijenili razinu emisija u Uniji i, prema potrebi, utvrdili mjere ublažavanja.

(12)

Podaci koji se trenutačno dostavljaju iz nacionalnih inventara stakleničkih plinova, nacionalnih registara i registra Unije nisu dovoljni da se na razini država članica utvrde emisije CO2 iz civilnog zračnog prometa na nacionalnoj razini koje nisu obuhvaćene Direktivom 2003/87/EZ. Pri donošenju obveza izvješćivanja Unija ne bi trebala državama članicama i malim i srednjim poduzetnicima (SME) nametati opterećenja koja su nerazmjerna postavljenim ciljevima. Emisije CO2 iz letova koje nisu obuhvaćene Direktivom 2003/87/EZ predstavljaju samo vrlo mali dio ukupnih emisija stakleničkih plinova te bi uspostava sustava izvješćivanja o tim emisijama stvorila nepotrebno opterećenje s obzirom na postojeće zahtjeve za širi sektor u skladu s Direktivom 2003/87/EZ. Sukladno tome, u smislu članka 3. i članka 7. stavka 1. Odluke br. 406/2009/EZ, emisije CO2 iz kategorije izvora po IPCC-u „1.A.3.A civilni zračni promet” trebaju se smatrati jednakim nuli.

(13)	U svrhu osiguravanja učinkovitosti mehanizama za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova potrebno je izbjeći daljnje povećanje postojećeg financijskog i administrativnog opterećenja država članica.

(14)

Unatoč tome što se emisije i uklanjanja stakleničkih plinova vezane uz korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo (LULUCF) prema Kyotskom protokolu ubrajaju u cilj smanjenja emisija Unije, one prema klimatsko-energetskom paketu nisu dio cilja 20 % smanjenja emisija do 2020. godine. Članak 9. Odluke br. 406/2009/EZ zahtijeva da Komisija ocijeni načine za uključivanje emisija i uklanjanja iz djelatnosti vezanih uz korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo u obvezu smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije, čime se osiguravaju trajnost i ekološki integritet doprinosa vezanih za korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo, kao i točno praćenje i obračunavanje odgovarajućih emisija i uklanjanja. Navedeni članak također od Komisije zahtijeva da, prema potrebi, dostavi prijedlog zakonodavnog akta s ciljem da predloženi akt stupi na snagu 2013. godine. Na dan 12. ožujka 2012. Komisija je Europskom parlamentu i Vijeću podnijela prijedlog kao prvi korak prema uključivanju sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u obvezu smanjenja emisija Unije, što je rezultiralo donošenjem Odluke br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o pravilima za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti vezanih uz korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo te informacijama o mjerama u vezi tih djelatnosti ( 15 ).

(15)

Unija i države članice trebaju težiti pružanju najnovijih informacija o svojim emisijama stakleničkih plinova, posebno u okviru strategije Europa 2020. i unutar rokova navedenih u njoj. Ova Uredba treba omogućiti da takve procjene budu pripremljene u najkraćem roku korištenjem statističkih i drugih podataka, poput, prema potrebi, prostornih podataka dobivenih iz programa Globalno praćenje okoliša i sigurnosti i drugih satelitskih sustava.

(16)

Pošto je Komisija najavila da namjerava predložiti nove zahtjeve u pogledu praćenja i izvješćivanja za emisije iz pomorskog prometa, uključujući, prema potrebi, i izmjene ove Uredbe, ova Uredba ne bi trebala prejudicirati bilo koji takav prijedlog te stoga u ovom trenutku u nju nije potrebno uključiti odredbe o praćenju i izvješćivanju o emisijama iz pomorskog prometa.

(17)

Iskustva stečena provedbom Odluke br. 280/2004/EZ ukazala su na potrebu poboljšanja transparentnosti, točnosti, dosljednosti, potpunosti i usporedivosti dostavljenih informacija u vezi politika i mjera te projekcija. Odluka br. 406/2009/EZ zahtijeva od država članica da izvijeste o predviđenom napretku prema ispunjavanju svojih obveza iz te Odluke, uključujući informacije o nacionalnim politikama i mjerama kao i nacionalnim projekcijama. Strategija Europa 2020. utvrdila je cjeloviti program ekonomske politike prema kojem Unija i države članice trebaju uložiti daljnje napore u pravovremeno izvješćivanje o politikama i mjerama vezanim za klimatske promjene i njihovim predviđenim utjecajem na emisije. Uspostava sustava na razini Unije i država članica trebala bi u kombinaciji s boljim smjernicama za izvješćivanje značajno doprinijeti tim ciljevima. Kako bi osigurala da Unija ispunjava svoje međunarodne i unutarnje zahtjeve u vezi izvješćivanja o projekcijama stakleničkih plinova te da bi ocijenila njezin napredak prema ispunjavanju svojih međunarodnih i unutarnjih obveza, Komisiji treba biti omogućeno da priprema i koristi procjene projekcija stakleničkih plinova.

(18)

Za praćenje napretka i mjera prilagođivanja klimatskim promjenama država članica potrebne su bolje informacije od država članica. Te su informacije potrebne za planiranje sveobuhvatne strategije Unije za prilagođivanje na temelju Bijele knjige Komisije od 1. travnja 2009. pod naslovom „Prilagođivanje klimatskim promjenama: prema europskom akcijskom okviru”. Dostavljanje informacija o prilagođivanju omogućuje razmjenu najboljih praksi između država članica kao i ocjenu njihovih potreba i razine pripremljenosti za borbu protiv klimatskih promjena.

(19)

U skladu s Odlukom 1/CP.15, Unija i države članice obvezale su se osigurati znatno financiranje mjera prilagođivanja i ublažavanja klimatskih promjena u zemljama u razvoju. Sukladno stavku 40. Odluke 1/CP.16, svaka razvijena zemlja koja je Stranka UNFCCC-a mora unaprijediti izvješćivanje o osiguravanju financijske i tehnološke potpore kao i potpore za povećanje kapaciteta zemalja u razvoju koje su Stranke. Unaprijeđeno je izvješćivanje ključno za prepoznavanje napora koje Unija i države članice ulažu u ispunjavanje svojih obveza. Odluka 1/CP.16 također je ustanovila novi „tehnološki mehanizam” u svrhu poboljšanja međunarodnog prijenosa tehnologije. Ova Uredba treba osigurati dostavu najnovijih informacija o aktivnostima prijenosa tehnologije zemljama u razvoju na temelju najboljih raspoloživih podataka.

(20)

Direktiva 2008/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 16 ) izmijenila je Direktivu 2003/87/EZ radi uključivanja zrakoplovnih djelatnosti u sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije. Direktiva 2003/87/EZ sadrži odredbe o korištenju prihoda od dražbovne prodaje, izvješćivanju država članica o korištenju prihoda od dražbovne prodaje te mjerama poduzetim u skladu s člankom 3.d navedene Direktive. Direktiva 2003/87/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2009/29/EZ, sada također sadrži odredbe o korištenju prihoda od dražbovne prodaje te navodi da najmanje 50 % takvih prihoda treba biti upotrijebljeno u svrhu jedne ili više djelatnosti iz članka 10. stavka 3. Direktive 2003/87/EZ. Transparentnost korištenja prihoda od dražbovne prodaje emisijskih jedinica u skladu s Direktivom 2003/87/EZ ključna je za podržavanje obveza Unije.

(21)

U okviru UNFCCC-a se od Unije i njenih država članica zahtijeva da pripreme, redovno ažuriraju, objavljuju i Konferenciji stranaka dostavljaju nacionalna priopćenja i dvogodišnja izvješća koristeći smjernice, metodologije i formate dogovorene u okviru Konferencije stranaka. Odluka 1/CP.16 poziva na poboljšano izvješćivanje o ciljevima ublažavanja i osiguravanju financijske i tehnološke potpore kao i potpore za povećanje kapaciteta zemljama u razvoju koje su Stranke.

(22)

Odluka br. 406/2009/EZ pretvorila je postojeći godišnji ciklus izvješćivanja u godišnji ciklus obveze koji zahtijeva cjelovit pregled inventara stakleničkih plinova država članica u kraćem roku od trenutačnog roka UNFCCC-a za pregled inventara, kako bi se omogućilo korištenje fleksibilnih mogućnosti i, prema potrebi, primjena korektivnih mjera na kraju svake odgovarajuće godine. Potrebno je na razini Unije uspostaviti postupak pregleda inventara stakleničkih plinova koje dostavljaju države članice kako bi se osiguralo da je sukladnost s Odlukom br. 406/2009/EZ ocijenjena na vjerodostojan, dosljedan, transparentan i pravovremen način.

(23)

U okviru postupka UNFCCC-a trenutačno se raspravlja o nizu tehničkih elemenata vezanih uz izvješćivanje o emisijama iz izvora i uklanjanja ponorima stakleničkih plinova, poput GWP-a, opsegu stakleničkih plinova o kojima se izvješćuje i metodološkim smjernicama IPCC-a koje se koriste za pripremu nacionalnih inventara stakleničkih plinova. Izmjene tih metodoloških elemenata u sklopu postupka UNFCCC-a i posljedični ponovni izračuni vremenskih nizova emisija stakleničkih plinova mogu promijeniti razinu i trendove emisija stakleničkih plinova. Komisija treba pratiti takve razvoje događaja na međunarodnoj razini i, prema potrebi, predlagati izmjene ove Uredbe u svrhu osiguranja sukladnosti s metodologijama koje se koriste u sklopu postupka UNFCCC-a.

(24)

U skladu s postojećim smjernicama UNFCCC-a za izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova, izračun i izvješćivanje o emisijama metana temelji se na GWP-ima za 100-godišnje razdoblje. Uzimajući u obzir visoki GWP i relativno kratak životni vijek metana u atmosferi, Komisija bi trebala analizirati posljedice za politike i mjere u slučaju usvajanja 20-godišnjeg razdoblja za metan.

(25)

Uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. rujna 2011. o sveobuhvatnom pristupu za klimu štetnim antropogenim emisijama koje nisu CO2, i nakon postizanja sporazuma u okviru UNFCCC-a o korištenju dogovorenih i objavljenih smjernica IPCC-a o praćenju i izvješćivanju o emisijama crnog ugljika, Komisija bi trebala analizirati posljedice za politike i mjere te, prema potrebi, izmijeniti Prilog I. ovoj Uredbi.

(26)

Emisije stakleničkih plinova u dostavljenim vremenskim nizovima trebaju se ocjenjivati korištenjem istih metoda. Potrebno je pribaviti i dosljedno koristiti temeljne podatke o djelatnostima i faktore emisije, osiguravajući tako da promjene u trendovima emisija nisu posljedica promjena ocjenjivačkih metoda ili pretpostavki. Ponovni izračuni emisija stakleničkih plinova trebaju se provoditi u skladu s dogovorenim smjernicama i s ciljem unaprjeđenja dosljednosti, točnosti i potpunosti dostavljenih vremenskih nizova te primjene detaljnijih metoda. Ako se promijene metodologija ili način na koji se prikupljaju temeljni podaci o djelatnostima i faktorima emisije, države članice trebaju ponovno izračunati inventare za dostavljene vremenske nizove i ocijeniti potrebu za ponovnim izračunima na temelju razloga navedenih u dogovorenim smjernicama, posebno za glavne kategorije. Ova Uredba treba utvrditi je li, i pod kojim uvjetima, potrebno za potrebe utvrđivanja godišnjih emisijskih kvota uzeti u obzir učinke takvih ponovnih izračuna.

(27)

Zračni promet utječe na globalnu klimu ispuštanjem emisija CO2 kao i drugih emisija, uključujući emisije dušikovih oksida i mehanizme poput povećanja oblaka cirusa. U svjetlu brzonapredujućeg znanstvenog razumijevanja tih utjecaja, potrebno je u sklopu ove Uredbe redovito provoditi ažuriranu ocjenu utjecaja iz zrakoplovstva koji nisu CO2 na globalnu klimu. U tom je smislu potrebno prilagoditi korišteno modeliranje znanstvenom napretku. Komisija bi na temelju svojih ocjena takvih utjecaja trebala razmotriti odgovarajuće političke mogućnosti za njihovo rješavanje.

(28)

Cilj Europske agencije za okoliš je podržati održivi razvoj i postići značajno i mjerljivo poboljšanje okoliša Europe pružanjem pravovremenih, ciljanih, odgovarajućih i pouzdanih informacija donositeljima politika, javnim institucijama i javnosti. Europska agencija za okoliš treba, prema potrebi, pomagati Komisiji u praćenju i izvješćivanju, pogotovo s obzirom na sustav inventara Unije i njezin sustav za politike i mjere te projekcije; u provođenju godišnjeg stručnog pregleda inventara država članica; u ocjenjivanju napretka prema ispunjavanju obveza smanjenja emisija Unije; u održavanju Europske platforme za prilagođivanje klimatskim promjenama u vezi s utjecajima, ranjivostima i prilagođivanjem klimatskim promjenama; te u priopćavanju javnosti pouzdanih informacija o klimatskim promjenama.

(29)	Svi zahtjevi u vezi podnošenja informacija i podataka na temelju ove Uredbe trebaju podlijegati pravilima Unije o zaštiti podataka i poslovnoj tajni.

(30)	Informacije i podaci prikupljeni na temelju ove Uredbe mogu također doprinijeti oblikovanju i ocjeni buduće politike Unije o klimatskim promjenama.

(31)

Komisija treba pratiti provedbu zahtjeva u pogledu praćenja i izvješćivanja na temelju ove Uredbe te buduće razvoje događaja u sklopu UNFCCC-a i Kyotskog protokola kako bi se osigurala sukladnost. U svezi toga Komisija može prema potrebi Europskom parlamentu i Vijeću dostaviti zakonodavni prijedlog.

(32)

Da bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu članka 5. stavka 4., članka 7. stavaka 7. i 8., članka 8. stavka 2., članka 12. stavka 3., članka 17. stavka 4. i članka 19. stavaka 5. i 6. ove Uredbe, provedbene ovlasti treba dodijeliti Komisiji. S iznimkom članka 19. stavka 6., te ovlasti treba izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela koja se odnose na mehanizme kojima države članice kontroliraju izvršavanje provedbenih ovlasti Komisije ( 17 ).

(33)

Kako bi se ustanovili usklađeni zahtjevi za izvješćivanje o praćenju emisija stakleničkih plinova i drugih informacija važnih za politiku o klimatskim promjenama, Komisiju treba ovlastiti da u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) donosi akte radi izmjene Priloga I. i Priloga III. ovoj Uredbi u skladu s odlukama donesenim u okviru UNFCCC-a i Kyotskog protokola; uzimanja u obzir promjena u GWP-ima i međunarodno dogovorenih smjernica za inventare; postavljanja materijalnih zahtjeva za sustav inventara Unije te uspostave registra Unije. Od posebne je važnosti da Komisija tijekom svog pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući razinu stručnjaka. Komisija bi trebala tijekom pripreme i oblikovanja delegiranih akata osigurati simultan, pravovremen i primjeren prijenos odgovarajućih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(34)

Pošto ciljeve ove Uredbe, odnosno uspostavu mehanizma za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi klimatskih promjena na nacionalnoj razini i razini Unije, države članice ne mogu zadovoljavajuće ostvariti te je navedene ciljeve zbog opsega i učinaka predloženih mjera lakše ostvariti na razini Unije, Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom razmjernosti iz navedenog članka, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za postizanje navedenih ciljeva,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

1. Države članice i, u ime Unije, Komisija pripremaju svoje strategije niskougljičnog razvoja u skladu sa svim odredbama o izvješćivanju koje su dogovorene na međunarodnoj razini u sklopu postupka UNFCCC-a, kako bi doprinijele:

2. Države članice izvješćuju Komisiju o stanju provedbe svojih strategija niskougljičnog razvoja do 9. siječnja 2015. ili u skladu sa svim rokovima koji su dogovoreni na međunarodnoj razini u sklopu postupka UNFCCC-a.

3. Komisija i države članice bez odlaganja čine dostupnima javnosti svoje strategije niskougljičnog razvoja kao i njihove ažurirane verzije.

1. Države članice uspostavljaju, upravljaju i teže stalnom unaprjeđivanju nacionalnih sustava inventara u skladu sa zahtjevima UNFCCC-a o nacionalnim sustavima kako bi procijenile antropogene emisije iz izvora i uklanjanja ponorima stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. ovoj Uredbi te osigurale pravovremenost, transparentnost, točnost, dosljednost, usporedivost i potpunost svojih inventara stakleničkih plinova.

2. Države članice osiguravaju da njihova tijela nadležna za inventar imaju pristup:

3. Države članice osiguravaju da njihova tijela nadležna za inventar, prema potrebi:

4. Komisija donosi provedbene akte u kojima utvrđuje pravila o strukturi, formatu i postupku podnošenja informacija povezanih s nacionalnim sustavima inventara i zahtjevima o uspostavi, upravljanju i radu nacionalnih sustava inventara u skladu s odgovarajućim odlukama koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Kyotskog protokola ili sporazuma koji iz njih proizlaze ili ih nasljeđuju. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 26. stavka 2.

1. Osniva se sustav inventara Unije kako bi se osigurale pravovremenost, transparentnost, točnost, dosljednost, usporedivost i potpunost nacionalnih inventara u odnosu na inventar stakleničkih plinova Unije. Komisija upravlja, održava i teži stalnom unaprjeđivanju tog sustava, koji uključuje:

2. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 25. u vezi materijalnih zahtjeva za sustav inventara Unije zbog ispunjavanja obveze sukladno Odluci 19/CMP.1. Komisija u skladu sa stavkom 1. ne usvaja odredbe čije bi poštovanje bilo zahtjevnije za države članice od poštovanja odredbi akata usvojenih u skladu s člankom 3. stavkom 3. i člankom 4. stavkom 2. Odluke br. 280/2004/EZ.

1. Države članice do 15. siječnja svake godine (godina X) utvrđuju i Komisiju izvješćuju o sljedećem:

U prvoj godini izvješćivanja na temelju ove Uredbe države članice obavješćuju Komisiju o svakoj namjeri korištenja članka 3. stavaka 4. i 5. Odluke br. 406/2009/EZ.

2. Države članice Komisiji dostavljaju preliminarne podatke do 15. siječnja i konačne podatke do 15. ožujka druge godine nakon kraja svakog obračunskog razdoblja navedenog u Prilogu I. Odluci br. 529/2013/EU, kako su pripremljeni za svoje obračune u sektoru LULUCF za to obračunsko razdoblje u skladu s člankom 4. stavkom 6. navedene Odluke.

3. Države članice do 15. ožujka svake godine Komisiji dostavljaju potpuno i ažurirano izvješće o nacionalnom inventaru. Takvo izvješće sadrži sve informacije navedene u stavku 1. i sva kasnija ažuriranja tih informacija.

4. Države članice do 15. travnja svake godine tajništvu UNFCCC-a dostavljaju nacionalne inventare koji sadrže informacije dostavljene Komisiji u skladu sa stavkom 3.

5. Komisija, u suradnji s državama članicama, svake godine sastavlja inventar stakleničkih plinova Unije i priprema izvješće o inventaru stakleničkih plinova Unije te ih do 15. travnja svake godine podnosi tajništvu UNFCCC-a.

6. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 25. u svrhu:

7. Komisija donosi provedbene akte kojima utvrđuje strukturu, format i postupak podnošenja inventara stakleničkih plinova za države članice sukladno stavku 1. i u skladu s odgovarajućim odlukama koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Kyotskog protokola ili sporazuma koji iz njih proizlaze ili ih nasljeđuju. Ti provedbeni akti također utvrđuju rokove za suradnju i koordinaciju između Komisije i država članica u pripremi izvješća o inventaru stakleničkih plinova Unije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 26. stavka 2.

8. Komisija donosi provedbene akte kojima za države članice utvrđuje strukturu, format i postupak podnošenja emisija i uklanjanja stakleničkih plinova sukladno članku 4. Odluke br. 529/2013/EU. Komisija u donošenju tih provedbenih akata osigurava usklađenost rokova Unije i UNFCCC-a za praćenje i izvješćivanje o tim informacijama. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 26. stavka 2.

1. Države članice do 31. srpnja svake godine (godina X), kada je to moguće, Komisiji dostavljaju približne inventare stakleničkih plinova za godinu X-1. Na temelju približnih inventara stakleničkih plinova država članica ili, ako do tog datuma neka država članica nije dostavila svoje približne inventare, na temelju vlastitih procjena, Komisija svake godine priprema približni inventar stakleničkih plinova Unije. Komisija svake godine do 30. rujna te informacije čini dostupnima javnosti.

2. Komisija donosi provedbene akte kojima utvrđuje strukturu, format i postupak podnošenja približnih inventara stakleničkih plinova za države članice sukladno stavku 1. Ti provedbeni akti se donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 26. stavka 2.

1. Komisija provodi početnu provjeru točnosti podataka koje su dostavile države članice sukladno članku 7. stavku 1. Rezultate te provjere Komisija šalje državama članicama u roku od šest tjedana od roka za dostavu podataka. Države članice odgovaraju na sva relevantna pitanja iz početne provjere do 15. ožujka, zajedno s konačnom dostavom inventara za godinu X-2.

2. Ako država članica do 15. ožujka nije dostavila podatke iz inventara potrebne za sastavljanje inventara Unije, Komisija može pripremiti procjene da bi dopunila podatke dostavljene od države članice, uz savjetovanje i blisku suradnju s tom državom članicom. U ovu svrhu Komisija koristi smjernice za pripremu nacionalnih inventara stakleničkih plinova.

1. Unija i države članice uspostavljaju i održavaju registre radi točnog obračuna izdavanja, držanja, prijenosa, stjecanja, poništenja, povlačenja, prenošenja, zamjene ili promjene datuma isteka valjanosti, ovisno o slučaju, jedinica AAU, RMU, ERU, CER, tCER i lCER. Države članice mogu također koristiti te registre radi točnog obračuna jedinica iz članka 11.a stavka 5. Direktive 2003/87/EZ.

Unija i svaka država članica, u svojim registrima uspostavljenima u skladu s prvim podstavkom, obračunavaju količine koje su svakoj od njih dodijeljene u drugom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola i obavljaju transakcije iz prvog podstavka, u skladu s Odlukom 1/CMP.8 ili drugim relevantnim odlukama tijelâ UNFCCC-a ili Kyotskog protokola i sporazumom o zajedničkom ispunjavanju obveza. U tu svrhu Unija i svaka država članica u svojim registrima:

2. Unija i države članice mogu održavati svoje registre u konsolidiranom sustavu, zajedno s jednom ili više drugih država članica.

3. Podaci iz stavka 1. ovog članka dostupni su središnjem administratoru koji je imenovan sukladno članku 20. Direktive 2003/87/EZ.

4. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 25. kako bi uspostavila registar Unije iz stavka 1. ovog članka.

5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25. kako bi putem registara Unije i država članica pokrenula nužnu tehničku provedbu Kyotskog protokola u skladu s Odlukom 1/CMP.8 ili drugim relevantnim odlukama tijelâ UNFCCC-a ili Kyotskog protokola te sporazumom o zajedničkom ispunjavanju obveza, u skladu sa stavkom 1.

6. Komisija je također ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25. kako bi osigurala:

7. Kada se država članica nalazi u ozbiljno nepovoljnom položaju zbog neke posebne ili iznimne situacije, uključujući nedosljednosti u vezi s obračunom pri usklađivanju provedbe zakonodavstva Unije s pravilima dogovorenima u okviru Kyotskog protokola, Komisija može, podložno raspoloživosti jedinica na kraju drugog obvezujućeg razdoblja Kyotskog protokola, usvojiti mjere za rješavanje tog stanja. Komisija je u tu svrhu ovlaštena donijeti provedbene akte za prijenos jedinica CER, ERU ili AAU, a koje se drže u registru Unije, u registar te države članice. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 26. stavka 2. Ovlast za donošenje tih provedbenih akata dodjeljuje se Komisiji od dana kada je Unija sklopila Izmjenu iz Dohe u vezi s Kyotskim protokolom.

8. Pri donošenju delegiranih akata na temelju stavaka 5. i 6., Komisija osigurava usklađenost s Direktivom 2003/87/EZ i Odlukom 406/2009/EZ te dosljednu provedbu međunarodno dogovorenih zahtjeva za obračun, optimizira transparentnost i osigurava točnost obračunavanja jedinica AAU, RMU, ERU, CER, tCER i lCER od strane Unije i država članica, pritom izbjegavajući u najvećoj mogućoj mjeri administrativna opterećenja i troškove, uključujući i one koji se odnose na udio u prihodima te na razvoj i održavanje informacijske tehnologije. Posebno je važno da Komisija prije donošenja tih delegiranih akata postupa u skladu sa svojom uobičajenom praksom i da provede savjetovanja sa stručnjacima, uključujući sa stručnjacima država članica.

1. Nakon završetka pregleda svojih nacionalnih inventara sukladno Kyotskom protokolu za svaku godinu prvog obvezujućeg razdoblja iz Kyotskog protokola, uključujući rješavanje problema u provedbi, države članice iz registra povlače jedinice AAU, RMU, ERU, CER, tCER i lCER koje su ekvivalentne njihovim neto emisijama u toj godini.

2. U pogledu zadnje godine prvog obvezujućeg razdoblja iz Kyotskog protokola, države članice povlače jedinice iz registra prije kraja dodatnog razdoblja za ispunjenje obveza iz Odluke 11/CMP.1 Konferencije stranaka UNFCCC-a koja služi kao sastanak stranaka Kyotskog protokola.

3. Unija i svaka država članica na kraju drugog obvezujućeg razdoblja iz Kyotskog protokola te u skladu s Odlukom 1/CMP.8 ili drugim relevantnim odlukama tijelâ UNFCCC-a ili Kyotskog protokola i sporazumom o zajedničkom ispunjavanju obveza povlače iz svojih registara jedinice AAU, RMU, ERU, CER, tCER ili lCER koje su ekvivalentne emisijama stakleničkih plinova iz izvora i uklanjanja ponorima obuhvaćenima količinama koje su dodijeljene svakoj od njih.

IZVJEŠĆIVANJE O POLITIKAMA I MJERAMA TE PROJEKCIJAMA ANTROPOGENIH EMISIJA IZ IZVORA I UKLANJANJA PONORIMA STAKLENIČKIH PLINOVA

1. Države članice i Komisija do 9. srpnja 2015. uspostavljaju, upravljaju i teže stalnom unaprjeđivanju nacionalnih sustava, odnosno sustava Unije, za izvješćivanje o politikama i mjerama kao i za izvješćivanje o projekcijama antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja ponorima stakleničkih plinova. Ti sustavi uključuju institucionalne, pravne i postupovne mehanizme uspostavljene u državi članici ili Uniji za ocjenjivanje politike i izradu projekcija antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja ponorima stakleničkih plinova.

2. Države članice i Komisija imaju za cilj osigurati pravovremenost, transparentnost, točnost, dosljednost, usporedivost i potpunost dostavljenih informacija o politikama i mjerama te projekcijama antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja ponorima stakleničkih plinova, kako se navodi u člancima 13. i 14. uključujući, prema potrebi, korištenje i primjenu podataka, metoda i modela te provedbu aktivnosti osiguranja i kontrole kvalitete te analize osjetljivosti.

3. Komisija donosi provedbene akte kojima utvrđuje strukturu, format i postupak podnošenja informacija o nacionalnim sustavima i sustavu Unije za politike i mjere te projekcije sukladno stavcima 1. i 2. ovog članka, članku 13. i članku 14. stavku 1. te u skladu s odgovarajućim odlukama koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Kyotskog protokola ili sporazuma koji iz njih proizlaze ili ih nasljeđuju. Komisija osigurava usklađenost s međunarodno dogovorenim zahtjevima o izvješćivanju te usklađenost rokova Unije i međunarodnih rokova za praćenje i izvješćivanje o tim informacijama. Ti provedbeni akti se donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 26. stavka 2.

1. Države članice do 15. ožujka 2015., i svake dvije godine nakon toga, Komisiji dostavljaju sljedeće:

2. Država članica Komisiju obavješćuje o svim značajnim promjenama informacija dostavljenih u skladu s ovim člankom tijekom prve godine izvještajnog razdoblja, do 15. ožujka godine koja slijedi prethodno izvješće.

3. Države članice čine dostupnima javnosti u elektroničkom obliku, kada su raspoložive, sve odgovarajuće ocjene troškova i učinaka nacionalnih politika i mjera i sve odgovarajuće informacije o provedbi politika i mjera Unije koje ograničavaju ili smanjuju emisije iz izvora i povećavaju uklanjanje ponorima stakleničkih plinova zajedno sa svim postojećim tehničkim izvješćima na kojima se te ocjene temelje. Te ocjene moraju uključivati opise korištenih modela i metodoloških pristupa, definicije i temeljne pretpostavke.

1. Države članice do 15. ožujka 2015., i svake dvije godine nakon toga, Komisiju izvješćuju o nacionalnim projekcijama antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja ponorima stakleničkih plinova, razvrstane po plinovima ili skupini plinova (HFC i PFC) iz Priloga I. i po sektorima. Te projekcije uključuju kvantitativne procjene za niz od četiri buduće godine koje završavaju s 0 ili 5 i dolaze neposredno nakon izvještajne godine. Nacionalne projekcije uzimaju u obzir sve politike i mjere usvojene na razini Unije i uključuju:

2. Države članice Komisiju obavješćuju o svim značajnim promjenama informacija dostavljenih u skladu s ovim člankom tijekom prve godine izvještajnog razdoblja, do 15. ožujka godine koja slijedi prethodno izvješće.

3. Države članice u izvješćima dostavljaju najnovije raspoložive projekcije. Ako država članica ne dostavi potpune procjene projekcija do 15. ožujka svake druge godine, a Komisija utvrdi da nedostatke u procjenama, koji su utvrđeni kroz postupke osiguranja i kontrole kvalitete Komisije, ne može otkloniti ta država članica, Komisija može pripremiti procjene koje su potrebne za sastavljanje projekcija Unije, uz savjetovanje s tom državom članicom.

4. Države članice čine javnosti dostupnima u elektroničkom obliku svoje projekcije antropogenih emisija stakleničkih plinova iz izvora i uklanjanja ponorima zajedno s odgovarajućim tehničkim izvješćima na kojima se te projekcije temelje. Te projekcije moraju uključivati opise korištenih modela i metodoloških pristupa, definicije i temeljne pretpostavke.

Države članice do 15. ožujka 2015. i svake četiri godine nakon toga, u skladu s rokovima za izvješćivanje UNFCCC-a, Komisiju izvješćuju o svojim planovima i strategijama prilagodbe, u kojima navode svoje provedene ili planirane mjere za olakšavanje prilagođivanja klimatskim promjenama. Te informacije uključuju glavne ciljeve i vrstu utjecaja klimatskih promjena kojom se bave, poput poplava, podizanja razine mora, ekstremnih temperatura, suše, i drugih ekstremnih meteoroloških pojava.

1. Države članice surađuju s Komisijom kako bi omogućile pravovremeno usklađeno izvješćivanje Unije i njenih država članica o potpori pruženoj zemljama u razvoju u skladu s odgovarajućim odredbama UNFCCC-a uključujući, ako je primjenljivo, svaki zajednički format dogovoren u sklopu UNFCCC-a te kako bi osigurale godišnje izvješćivanje do 30. rujna.

2. Kada je to odgovarajuće ili primjenljivo na temelju UNFCCC-a, države članice nastoje pružiti informacije o financijskim tokovima na temelju tkz. „pokazatelja iz Rija” u vezi potpore za ublažavanje klimatskih promjena i potpore za prilagođivanje klimatskim promjenama koje je uveo Odbor OECD-a za razvojnu pomoć te informacije o primjeni metodologije pokazatelja iz Rija za klimatske promjene.

3. Kada se dostavljaju informacije o mobiliziranim privatnim financijskim tokovima, to uključuje informacije o definicijama i metodologijama koje su korištene za utvrđivanje svih vrijednosti.

4. U skladu s odlukama koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Kyotskog protokola ili sporazuma koji iz njih proizlaze ili ih nasljeđuju, informacije o pruženoj potpori uključuju informacije o potpori za ublažavanje, prilagođivanje, povećanje kapaciteta i prijenos tehnologije i, ako je moguće, informacije o tome da li su izvori financiranja novi i dodatni.

Izvješćivanje o korištenju prihoda od dražbovne prodaje i prava na korištenje jedinica iz projekata

1. Države članice do 31. srpnja svake godine (godina X) Komisiji za godinu X-1 dostavljaju:

2. Prihodi od dražbovne prodaje koji u trenutku kad država članica podnosi izvješće Komisiji, sukladno ovom članku, nisu isplaćeni kvantificiraju se i dostavljaju u izvješćima za sljedeće godine.

3. Države članice čine javnosti dostupnima sva izvješća dostavljena Komisiji sukladno ovom članku. Komisija čini dostupnim javnosti skupne informacije Unije u lako pristupnom obliku.

4. Komisija donosi provedbene akte u kojima za države članice utvrđuje strukturu, format i postupke podnošenja informacija sukladno ovom članku. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 26. stavka 2.

1. Unija i države članice tajništvu UNFCCC-a dostavljaju dvogodišnja izvješća u skladu s Odlukom 2/CP.17 Konferencije stranaka Kyotskog protokola (Odluka 2/CP.17), ili kasnijim odgovarajućim odlukama koje su donijela tijela UNFCCC-a te nacionalna priopćenja u skladu s člankom 12. UNFCCC-a.

2. Države članice Komisiji dostavljaju kopije nacionalnih priopćenja i dvogodišnjih izvješća koja su dostavljena tajništvu UNFCCC-a.

1. Komisija provodi sveobuhvatni pregled podataka iz nacionalnih inventara koje su dostavile države članice sukladno članku 7. stavku 4. ove Uredbe u svrhu određivanja godišnje emisijske kvote iz četvrtog podstavka stavka 2. članka 3. Odluke br. 406/2009/EZ, za primjenu članaka 20. i 27. ove Uredbe s ciljem praćenja kako države članice ispunjavaju svoje ciljeve smanjenja ili ograničenja emisija stakleničkih plinova sukladno člancima 3. i 7. Odluke br. 406/2009/EZ u godinama u kojima se provodi sveobuhvatni pregled.

2. Počevši s podacima dostavljenim za 2013. godinu, Komisija provodi godišnji pregled podataka iz nacionalnih inventara koje su dostavile države članice sukladno članku 7. stavku 1. ove Uredbe koji su relevantni za praćenje smanjenja ili ograničenja emisija stakleničkih plinova država članica sukladno člancima 3. i 7. Odluke br. 406/2009/EZ i svih drugih ciljeva smanjenja ili ograničenja emisija stakleničkih plinova utvrđenih zakonodavstvom Unije. Države članice su u potpunosti uključene u taj proces.

4. Godišnji pregledi uključuju provjere utvrđene u točki (a) stavka 3. Kada to zahtijeva država članica uz savjetovanje s Komisijom ili kada te provjere utvrđuju značajna pitanja, poput:

godišnji pregled za predmetnu državu članicu također uključuje provjere utvrđene u točki (b) stavka 3. kako bi se obavili izračuni utvrđeni u točki (c) stavka 3.

5. Komisija donosi provedbene akte kojima utvrđuje vremenski okvir i korake za provedbu sveobuhvatnog pregleda i godišnjeg pregleda iz stavaka 1., odnosno 2. ovog članka, uključujući zadatke iz stavaka 3. i 4. ovog članka te za osiguranje odgovarajućeg savjetovanja s državama članicama u vezi zaključaka pregleda. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 26. stavka 2.

6. Komisija putem provedbenog akta utvrđuje ukupan zbroj emisija za odgovarajuću godinu koji proizlazi iz ispravljenih podataka iz inventara za svaku državu članicu nakon završetka odgovarajućeg pregleda.

7. Podaci za svaku državu članicu kako su zabilježeni u registrima uspostavljenim sukladno članku 11. Odluke br. 406/2009/EZ i članku 19. Direktive 2003/87/EZ na datum četiri mjeseca nakon datuma objave provedbenog akta donesenog u skladu sa stavkom 6. ovog članka su relevantni za primjenu članka 7. stavka 1. Odluke br. 406/2009/EZ. To uključuje promjene tih podataka koje proizlaze iz korištenja fleksibilnih mogućnosti te države članice sukladno člancima 3. i 5. Odluke br. 406/2009/EZ.

1. Kada je sveobuhvatni pregled podataka iz inventara za godinu 2020. završen u skladu s člankom 19., Komisija prema formuli navedenoj u Prilogu II. izračunava zbroj učinaka ponovno izračunanih emisija stakleničkih plinova za svaku državu članicu.

2. Ne dovodeći u pitanje članak 27. stavak 2. ove Uredbe, Komisija zbroj iz stavka 1. ovog članka može koristiti, među ostalim, u svrhu predlaganja ciljeva smanjenja ili ograničenja emisija za svaku državu članicu za razdoblje nakon 2020. godine sukladno članku 14. Odluke br. 406/2009/EZ.

3. Komisija bez odlaganja objavljuje rezultate izračuna izvršenih u skladu sa stavkom 1.

1. Na temelju informacija koje se dostavljaju u skladu s ovom Uredbom i uz savjetovanje s državama članicama, u svrhu utvrđivanja da li je ostvaren dovoljan napredak Komisija svake godine ocjenjuje napredak Unije i njenih država članica u ispunjavanju sljedećih obveza:

2. Komisija svake dvije godine ocjenjuje ukupni utjecaj zračnog prometa na globalnu klimu, među ostalim i putem emisija koje nisu CO2 ili učinaka, na temelju podataka o emisijama koje su države članice dostavile sukladno članku 7. te unaprjeđuje tu ocjenu upućivanjem na znanstveni napredak i podatke o zračnom prometu, ovisno o slučaju.

3. Komisija svake godine do 31. listopada Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće koje sadrži sažetak zaključaka ocjena iz stavaka 1. i 2.

Unija i svaka država članica tajništvu UNFCCC-a podnose izvješće o dodatnom razdoblju za ispunjenje obveza iz stavka 3. Odluke 13/CMP.1 po isteku tog razdoblja.

Države članice i Unija u potpunosti surađuju i međusobno se usklađuju u vezi obveza iz ove Uredbe koje se odnose na:

Europska agencija za okoliš pomaže Komisiji u radu u skladu s člancima od 6. do 9., od 12. do 19., 21. i 22. prema svom godišnjem programu rada. To uključuje pružanje pomoći u:

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji prema uvjetima iz ovog članka.

2. ►M1 Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 6. i 7. te članka 10. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 8. srpnja 2013. ◄ Komisija sastavlja izvješće o delegiranoj ovlasti najmanje šest mjeseci prije završetka navedenog petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produžuje za isto razdoblje, osim ako se Europski parlament ili Vijeće ne usprotive takvom produženju najmanje tri mjeseca prije isteka svakog razdoblja.

2.a Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. stavaka 5. i 6. dodjeljuje se Komisiji od dana kada je Unija sklopila Izmjenu iz Dohe u vezi s Kyotskim protokolom do završetka dodatnog razdoblja za ispunjenje obveza iz drugog obvezujućeg razdoblja Kyotskog protokola.

3. Delegiranje ovlasti iz članaka 6., 7. i 10. Europski parlament ili Vijeće mogu opozvati u svakom trenutku. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedenih u toj odluci. Ona stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum koji je u njoj naveden. Odluka ne utječe na valjanost svih već važećih delegiranih akata.

4. Čim donese neki delegirani akt, Komisija o tome istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

5. Delegirani akt donesen u skladu s člancima 6., 7. i 10. stupa na snagu isključivo ako Europski parlament ili Vijeće ne ulože prigovor u razdoblju od tri mjeseca nakon što su primili obavijest o tom aktu ili ako su prije isteka tog razdoblja Europski parlament i Vijeće zajedno obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovor. To se razdoblje na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća produžuje za tri mjeseca.

1. Komisiji pomaže Odbor za klimatske promjene. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3. U slučaju članka 10. stavka 7., ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

1. Komisija redovito pregledava sukladnost odredbi o praćenju i izvješćivanju prema ovoj Uredbi s budućim odlukama povezanim s UNFCCC-om i Kyotskim protokolom ili drugim zakonodavstvom Unije. Komisija također redovno ocjenjuje jesu li zbog događaja u okviru UNFCCC-a obveze u skladu s ovom Uredbom postale nepotrebne, jesu li razmjerne odgovarajućim koristima, je li ih potrebno prilagoditi, jesu li sukladne i udvostručuju li zahtjeve o izvješćivanju prema UNFCCC-u te, prema potrebi, podnosi zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću.

2. Komisija do prosinca 2016. ispituje dovode li utjecaj korištenja smjernica IPCC-a iz 2006. godine za nacionalne inventare stakleničkih plinova ili značajna promjena korištenih metodologija UNFCCC-a pri utvrđivanju inventara stakleničkih plinova do razlike od više od 1 % ukupnih emisija stakleničkih plinova države članice koje se odnose na članak 3. Odluke br. 406/2009/EZ te može izmijeniti godišnje emisijske kvote država članica kako je predviđeno u četvrtom podstavku stavka 2. članka 3. Odluke br. 406/2009/EZ.

Odluka br. 280/2004/EZ stavlja se izvan snage. Upućivanja na Odluku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu IV.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Zbroj učinaka ponovno izračunanih emisija stakleničkih plinova po državi članici iz članka 20. stavka 1.

Zbroj učinaka ponovno izračunanih emisija stakleničkih plinova po državi članici izračunava se korištenjem sljedeće formule:

Tablica 1.: popis prioritetnih pokazatelja (1)

Br.	Nazivlje pokazatelja energetske učinkovitosti po Eurostatu	Pokazatelj	Brojnik/nazivnik	Upute/definicije (2) (3)
1.	MAKRO	Ukupni intenzitet CO2 pod utjecajem BDP-a, t/milijuna EUR	Ukupna emisija CO2, kt	Ukupna emisija CO2, (bez korištenja zemljišta i šumarstva - LULUCF), prema podacima iz Zajedničkog obrasca za izvješćivanje (CRF).
			BDP, milijarde EUR (EC95)	Bruto domaći proizvod uz nepromjenljive cijene na razini 1995. (izvor: nacionalni računi).
2.	MAKRO B0	Intenzitet CO2 iz potrošnje energije pod utjecajem BDP-a, t/mil. EUR	Emisija CO2 iz potrošnje energije, kt	Emisija CO2 iz izgaranja fosilnih goriva (kategorija izvora po IPCC-u 1A, sektorski pristup).
			BDP, milijarde EUR (EC95)	Bruto domaći proizvod uz nepromjenljive cijene na razini 1995. (izvor: nacionalni računi).
3.	PROMET C0	Emisija CO2 iz osobnih automobila, kt		Emisija CO2 iz izgaranja fosilnih goriva u svim prometnim djelatnostima koje uključuju osobne automobile (automobili namijenjeni prvenstveno prijevozu osoba i kapaciteta najviše 12 osoba; bruto težina vozila najviše 3 900 kg — kategorija izvora po IPCC-u 1A3bi).
		Kilometraža prijeđena osobnim automobilima, Mkm		Kilometraža prijeđena u osobnim automobilima (izvor: prometna statistika). Napomena: Podaci o djelatnostima trebaju biti u skladu s podacima o emisijama, ako je moguće.
4.	INDUSTRIJA A1	Intenzitet CO2 iz potrošnje energije u industriji t/mil. EUR	Emisija CO2 iz industrije, kt	Emisija iz izgaranja fosilnih goriva u proizvodnim industrijskim djelatnostima, graditeljstvu te vađenju ruda i kamena (osim ugljenokopa i vađenja nafte i plina), uključujući izgaranje za potrebe proizvodnje električne i toplinske energije (kategorija izvora po IPCC-u 1A2). Energija koja se koristi za prijevoz u industriji ne treba biti uključena ovdje, već među pokazatelje za promet. U ovaj sektor treba uključiti emisije iz necestovnih i drugih pokretnih strojeva u industriji.
			Ukupna bruto dodana vrijednost industrije, milijarde EUR (EC95)	Bruto dodana vrijednost uz nepromjenljive cijene na razini 1995. u proizvodnim industrijskim djelatnostima, (NACE 15-22, 24-37), graditeljstvu, (NACE 45) te vađenju ruda i kamena (osim ugljenokopa i vađenja nafte i plina), (NACE 13-14). (izvor: nacionalni računi).
5.	KUĆANSTVA A.1	Specifična emisija CO2 iz kućanstava, t/stambeni prostor	Emisija CO2 iz potrošnje fosilnih goriva u kućanstvima, kt	Emisija CO2 iz potrošnje fosilnih goriva u kućanstvima, (kategorija izvora po IPCC-u 1A4b).
			Fond stalno nastanjenih stambenih prostora, 1 000	Fond stalno nastanjenih stambenih prostora
6.	USLUGE A0	Emisija CO2 iz potrošnje energije u komercijalnom i institucionalnom sektoru, t/mil. EUR	Emisija CO2 iz potrošnje fosilnih goriva u komercijalnom i institucionalnom sektoru, kt	Emisija CO2 iz izgaranja fosilnih goriva u komercijalnim i institucionalnim građevinama u javnom i privatnom sektoru (kategorija izvora po IPCC-u 1A4a). Energija koja se koristi za prijevoz u uslužnom sektoru ne treba biti uključena ovdje, već među prometne pokazatelje.
			Bruto dodana vrijednost usluga, milijarde EUR (EC95)	Bruto dodana vrijednost uz nepromjenljive cijene na razini 1995. u uslužnom sektoru (NACE 41, 50, 51, 52, 55, 63, 64, 65, 66, 67, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 80, 85, 90, 91, 92, 93, 99) (izvor: nacionalni računi).
7.	PRETVORBA B0	Specifična emisija CO2 iz javnih elektrana i elektrana s proizvodnjom za vlastite potrebe, t/TJ	Emisija CO2 iz javnih i termoelektrana s proizvodnjom za vlastite potrebe, kt	Emisija CO2 iz svakog izgaranja fosilnih goriva za bruto proizvodnju električne i toplinske energije u javnim i u termoelektranama i kombiniranim termoelektranama-toplanama s proizvodnjom za vlastite potrebe. Ne uključuje emisije iz toplana.
			Svi proizvodi - proizvodnja javnih i termoelektrana s proizvodnjom za vlastite potrebe, PJ	Bruto proizvedena električna energija i sva toplina prodana trećim stranama, (kombinirane termoelektrane-toplane — TE-TO), u javnim i u termoelektranama i kombiniranim termoelektranama-toplanama s proizvodnjom za vlastite potrebe. Ne uključuje proizvodnju iz toplana. Primarna djelatnost javnih termoelektrana jest proizvodnja električne energije (i topline) za prodaju trećim stranama. One mogu biti u privatnom ili javnom vlasništvu. Termoelektrane s proizvodnjom za vlastite potrebe proizvode električnu (i toplinsku) energiju u cijelosti ili djelomično za vlastite potrebe kao djelatnost koja podupire njihovu primarnu djelatnost. Bruto proizvodnja električne energije mjeri se na izlazu glavnih transformatora, tj. uključena je potrošnja električne energije u pomoćnim postrojenjima i transformatorima (izvor: energetska bilanca).
(1) Države članice unose brojnik i nazivnik ako već nisu uključeni u Zajednički format za izvješćivanje (CRF). (2) Države članice trebaju slijediti ove upute. Ako ih ne mogu u potpunosti slijediti ili ako brojnik i nazivnik nisu u potpunosti usklađeni, države članice to trebaju jasno naznačiti. (3) Upućivanje na kategorije izvora prema IPCC-u odnose se na Izmijenjene smjernice IPCC-a za nacionalne inventare stakleničkih plinova iz 1996. godine.

Tablica 2.: popis dodatnih prioritetnih pokazatelja (1)

Br.	Nazivlje pokazatelja energetske učinkovitosti po Eurostatu	Pokazatelj	Brojnik/nazivnik	Upute/definicije (2)
1.	PROMET D0	Emisija CO2 iz cestovnog teretnog prometa, kt		Emisija CO2 iz izgaranja fosilnih goriva za sve prometne djelatnosti s lakim gospodarskim vozilima, (vozila bruto mase do 3 900 kg namijenjena prvenstveno prijevozu lakih tereta ili opremljena posebnim značajkama poput pogona na sva 4 kotača za necestovnu uporabu — kategorija izvora prema IPCC-u 1A3bii), i teškim gospodarskim vozilima, (svako vozilo bruto mase iznad 3 900 kg namijenjeno prvenstveno prijevozu teških tereta — kategorija izvora prema IPCC-u 1A3biii, osim autobusa).
		Cestovni teretni promet, Mtkm		Prijeđena kilometraža po toni tereta u cestovnom prometu lakih i teških gospodarskih vozila (izvor: prometna statistika) Napomena: podaci o djelatnosti trebaju biti u skladu s podacima o emisijama, ako je moguće.
2.	INDUSTRIJA A1.1	Ukupna emisija CO2 iz potrošnje energije u industriji željeza i čelika, t/mil. EUR	Ukupna emisija CO2 iz industrije željeza i čelika, kt	Emisija CO2 iz izgaranja fosilnih goriva u proizvodnji željeza i čelika uključujući izgaranje za potrebe proizvodnje električne i toplinske energije, (kategorija izvora prema IPCC-u 1A2a), u procesima proizvodnje željeza i čelika, (kategorija izvora prema IPCC-u 2C1) i procesima proizvodnje ferolegura, (kategorija izvora prema IPCC-u 2C2).
			Bruto dodana vrijednost — industrija željeza i čelika, milijarde EUR (EC95)	Bruto dodana vrijednost uz nepromjenljive cijene na razini 1995. u proizvodnji željeza, čelika i ferolegura, (NACE 27.1), proizvodnji cijevi (NACE 27.2), ostaloj primarnoj obradi željeza i čelika, (NACE (27.3), lijevanju željeza (NACE 27.51) i lijevanju čelika (NACE 27.52) (izvor: nacionalni računi).
3.	INDUSTRIJA A1.2	Emisija CO2 iz potrošnje energije u kemijskoj industriji, t/mil. EUR	Emisija CO2 iz potrošnje energije u kemijskoj industriji, kt	Emisija CO2 iz izgaranja fosilnih goriva u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda uključujući izgaranje za potrebe proizvodnje električne i toplinske energije (kategorija izvora prema IPCC-u 1A2c).
			Bruto dodana vrijednost kemijske industrije, milijarde EUR (EC95)	Bruto dodana vrijednost uz nepromjenljive cijene na razini 1995. u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (NACE 24) (izvor: nacionalni računi).
4.	INDUSTRIJA A1.3	Emisija CO2 iz potrošnje energije u industriji stakla, lončarskih proizvoda i građevinskih materijala, t/mil. EUR	Emisija CO2 iz potrošnje energije u industriji stakla, lončarskih proizvoda i građevinskih materijala, kt	Emisija CO2 iz izgaranja goriva u proizvodnji nemetalnih mineralnih proizvoda, (NACE 26), uključujući izgaranje za potrebe proizvodnje električne i toplinske energije.
			Bruto dodana vrijednost — industrija stakla, lončarskih proizvoda i građevinskih materijala, milijarde EUR (EC95)	Bruto dodana vrijednost uz nepromjenljive cijene na razini 1995. u proizvodnji nemetalnih mineralnih proizvoda, (NACE 26), (izvor: nacionalni računi).
5.	INDUSTRIJA C0.1	Specifična emisija CO2 iz industrije željeza i čelika, t/t	Emisija CO2 iz industrije željeza i čelika, kt	Emisija CO2 zbog izgaranja fosilnih goriva u proizvodnji željeza i čelika uključujući izgaranje za potrebe proizvodnje električne i toplinske energije, (kategorija izvora prema IPCC-u 1A2a), u procesima proizvodnje željeza i čelika, (kategorija izvora prema IPCC-u 2C1) i procesima proizvodnje ferolegura, (kategorija izvora prema IPCC-u 2C2).
			Oksidacija čelika, (bruniranje), kt	Oksidacija čelika, (bruniranje), (NACE 27), (izvor: proizvodna statistika).
6.	INDUSTRIJA C0.2	Specifična emisija CO2 iz potrošnje energije u cementnoj industriji, t/t	Emisija CO2 iz potrošnje energije u industriji stakla, lončarskih proizvoda i građevinskih materijala, kt	Emisija CO2 zbog izgaranja goriva u proizvodnji nemetalnih mineralnih proizvoda, (NACE 26), uključujući izgaranje za potrebe proizvodnje električne i toplinske energije.
			Proizvodnja cementa, kt	Proizvodnja cementa, (NACE 26), (izvor: proizvodna statistika).
(1) Države članice unose brojnik i nazivnik, ako već nisu uključeni u Zajednički format za izvješćivanje (CRF). (2) Države članice trebaju slijediti ove upute. Ako ih ne mogu u potpunosti slijediti ili ako brojnik i nazivnik nisu u potpunosti usklađeni, države članice to trebaju jasno naznačiti.

Tablica 3.: popis dopunskih pokazatelja

Br.	Nazivlje pokazatelja energetske učinkovitosti po Eurostatu	Pokazatelj	Brojnik/nazivnik	Upute/definicije
1.	PROMET B0	Specifična emisija CO2 iz putničkih vozila na dizelski pogon, g/100 km	Emisija CO2 iz putničkih vozila na dizelski pogon, kt	Emisija CO2 iz izgaranja dizelskoga goriva u svim prometnim djelatnostima koje uključuju putnička vozila (automobili namijenjeni prvenstveno prijevozu osoba i kapaciteta najviše 12 osoba; bruto težina vozila najviše 3 900 kg — kategorija izvora prema IPCC-u 1A3bi samo dizel).
			Kilometraža putničkih vozila na dizelski pogon, mil. km	Ukupna kilometraža putničkih vozila na dizelski pogon kojima je dozvoljeno kretanje javnim prometnicama (izvor: prometna statistika).
2.	PROMET B0	Specifična emisija CO2 iz putničkih vozila na benzinski pogon, g/100 km	Emisija CO2 iz putničkih vozila na benzinski pogon, kt	Emisija CO2 iz izgaranja benzina u svim prometnim djelatnostima koje uključuju putnička vozila, (automobili namijenjeni prvenstveno prijevozu osoba i kapaciteta najviše 12 osoba; bruto težina vozila najviše 3 900 kg — kategorija izvora prema IPCC-u 1A3bi samo benzin).
			Kilometraža putničkih vozila na benzinski pogon, mil. km	Ukupna kilometraža putničkih vozila na benzinski pogon kojima je dozvoljeno kretanje javnim prometnicama (izvor: prometna statistika).
3.	PROMET C0	Specifična emisija CO2 iz putničkih vozila, t/pkm	Emisija CO2 iz putničkih vozila, kt	Emisija CO2 iz izgaranja fosilnih goriva u svim prometnim djelatnostima koje uključuju putnička vozila (automobili namijenjeni prvenstveno prijevozu osoba i kapaciteta najviše 12 osoba; bruto težina vozila najviše 3 900 kg — kategorija izvora prema IPCC-u 1A3bi).
			Putnički automobilski prijevoz, Mpkm	Kilometraža prijeđena u osobnom automobilu po putniku (izvor: prometna statistika). Napomena: podaci o djelatnosti trebaju biti u skladu s podacima o emisijama, ako je moguće.
4.	PROMET E1	Specifična emisija CO2 iz domaćeg zračnog prometa, t/putnik	Emisija CO2 iz domaćeg zračnog prometa, kt	Emisija CO2 iz domaćeg zračnog prometa, (komercijalni, privatni, poljoprivredni itd.), uključujući uzlijetanje i slijetanje (kategorija izvora prema IPCC-u 1A3aii). Isključuje se uporaba goriva u zračnim lukama za zemaljski prijevoz. Također se isključuje gorivo za stacionarno izgaranje u zračnim lukama.
			Domaći putnici u zračnom prometu, mil.	Broj osoba, isključujući službeno osoblje i posadu zrakoplova, koje putuju zrakom, (samo nacionalni zračni promet), (izvor: prometna statistika). Napomena: podaci o djelatnosti trebaju biti u skladu s podacima o emisijama, ako je moguće.
5.	INDUSTRIJA A1.4	Emisija CO2 iz potrošnje energije u industriji hrane, pića i duhana, t/mil. EUR	Emisija CO2 iz potrošnje energije u industriji hrane, kt	Emisija CO2 iz izgaranja fosilnih goriva u proizvodnji prehrambenih proizvoda i pića te duhanskih proizvoda, uključujući izgaranje za potrebe proizvodnje električne i toplinske energije (kategorija izvora prema IPCC-u 1A2e).
			Bruto dodana vrijednost — industrija hrane, pića i duhana, mil. EUR (EC95)	Bruto dodana vrijednost uz nepromjenljive cijene na razini 1995. u proizvodnji prehrambenih proizvoda i pića, (NACE 15), te duhanskih proizvoda (NACE 16) (izvor: nacionalni računi).
6.	INDUSTRIJA A1.5	Emisija CO2 u potrošnji energije u papirnoj i tiskarskoj industriji, t/mil. EUR	Emisija CO2 u potrošnji energije u papirnoj i tiskarskoj industriji, kt	Emisija CO2 iz izgaranja fosilnih goriva u proizvodnji drvne celuloze, papira i papirne konfekcije te u objavljivanju, tisku i umnažanju nosača zvuka i slike, uključujući emisiju iz izgaranja za potrebe proizvodnje električne i toplinske energije (kategorija izvora prema IPCC-u 1A2d).
			Bruto dodana vrijednost — papirna i tiskarska industrija, mil. EUR (EC95)	Bruto dodana vrijednost uz nepromjenljive cijene na razini 1995. u proizvodnji drvne celuloze, papira i papirne konfekcije, (NACE 21, te objavljivanju, tisku i umnažanju nosača zvuka i slike, (NACE 22), (izvor: nacionalni računi).
7.	KUĆANSTVA A0	Specifična emisija CO2 iz kućanstava za grijanje prostora, t/m2	Emisija CO2 zbog zagrijavanja kućanstava, kt	Emisija CO2 iz izgaranja goriva za grijanje kućanstava.
			Površina stalno nastanjenih stambenih prostora, mil. m2	Ukupna površina stalno nastanjenih stambenih prostora.
8.	USLUGE B0	Specifična emisija CO2 iz komercijalnog i institucionalnog sektora za grijanje prostora, kg/m2	Emisija CO2 zbog zagrijavanja prostora u komercijalnom i institucionalnom sektoru, kt	Emisija CO2 iz izgaranja fosilnih goriva za zagrijavanje prostora u komercijalnim i institucionalnim građevinama u javnom i privatnom sektoru.
			Površina uslužnih prostora, mil. m2	Ukupna površina uslužnih prostora (NACE 41, 50, 51, 52, 55, 63, 64, 65, 66, 67, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 80, 85, 90, 91, 92, 93, 99).
9.	PRETVORBA D0	Specifična emisija CO2 iz javnih termoelektrana, t/TJ	Emisija CO2 iz javnih termoelektrana, kt	Emisija CO2 iz svakog izgaranja fosilnih goriva za bruto proizvodnju električne i toplinske energije u javnim termoelektranama i kombiniranim termoelektranama-toplanama (kategorija izvora prema IPCC-u 1A1ai te 1A1aii). Ne uključuje emisije iz toplana.
			Svi proizvodi – proizvodnja javnih termoelektrana, PJ	Bruto proizvedena električna i toplinska energija prodana trećim stranama, (kombinirane termoelektrane-toplane — TE-TO), u javnim termoelektranama i kombiniranim termoelektranama-toplanama. Ne uključuje proizvodnju iz toplana. Primarna djelatnost javnih termoelektrana jest proizvodnja električne (i toplinske) energije za prodaju trećim stranama. One mogu biti u privatnom ili javnom vlasništvu. Bruto proizvodnja električne energije mjeri se na izlazu glavnih transformatora, tj. uključena je potrošnja električne energije u pomoćnim postrojenjima i transformatorima (izvor: energetska bilanca).
10.	PRETVORBA E0	Specifična emisija CO2 iz postrojenja s proizvodnjom za vlastite potrebe	Emisija CO2 iz postrojenja s proizvodnjom za vlastite potrebe, kt	Emisija CO2 iz svakog izgaranja fosilnih goriva za bruto proizvodnju električne i toplinske energije u termoelektranama i kombiniranim termoelektranama-toplanama s proizvodnjom za vlastite potrebe.
			Svi proizvodi termoelektrana s proizvodnjom za vlastite potrebe, PJ	Bruto proizvedena električna i toplinska energija i prodana trećim stranama, (kombinirane termoelektrane-toplane — TE-TO), u termoelektranama i kombiniranim termoelektranama-toplanama s proizvodnjom za vlastite potrebe. Termoelektrane s proizvodnjom za vlastite potrebe proizvode električnu (i toplinsku) energiju u cijelosti ili djelomično za vlastite potrebe kao pratećom djelatnošću svoje primarne djelatnosti. Bruto proizvodnja električne energije mjeri se na izlazu glavnih transformatora, tj. uključena je potrošnja električne energije u pomoćnim postrojenjima i transformatorima (izvor: energetska bilanca).
11.	PRETVORBA	Emisija ugljika iz ukupne proizvedene nastale energije, t/TJ	Emisija CO2 iz klasične proizvodnje električne energije, kt	Emisija CO2 iz svakog izgaranja fosilnih goriva za bruto proizvodnju električne i toplinske energije u javnim te u termoelektranama ikombiniranim termoelektranama s proizvodnjom za vlastite potrebe. Ne uključuje emisije iz toplana.
			Svi proizvodi - proizvodnja javnih i termoelektrana s proizvodnjom za vlastite potrebe, PJ	Bruto proizvedena električna i toplinska energija prodana trećim stranama, (kombinirane termoelektrane-toplane — TE-TO), u javnim termoelektranama i kombiniranim termoelektranama-toplanama te u termoelektranama i kombiniranim termoelektranama-toplanama s proizvodnjom za vlastite potrebe. Uključuje proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i nuklearne energije (izvor: energetska bilanca).
12.	PROMET	Emisija ugljika iz prometa, t/TJ	Emisija CO2 iz prometa, kt	Emisija CO2 iz fosilnih goriva za sve prometne djelatnosti (kategorija izvora prema IPCC-u 1A3).
			Ukupna konačna potrošnja energije u prometu, PJ	Uključuje ukupnu konačnu potrošnju energije u prometu iz svih izvora energije, (uključujući potrošnju biomase i električne energije), (izvor: energetska bilanca).
13.	INDUSTRIJA C0.3	Specifična emisija CO2 iz potrošnje energije u papirnoj i tiskarskoj industriji, t/t	Emisija CO2 iz potrošnje energije u papirnoj i tiskarskoj industriji, kt	Emisija CO2 iz izgaranja fosilnih goriva u proizvodnji drvne celuloze, papira i papirne konfekcije te objavljivanju, tisku i umnažanju nosača zvuka i slike, uključujući emisije iz izgaranja za potrebe proizvodnje električne i toplinske energije (kategorija izvora prema IPCC-u 1A2d).
			Fizička količina nastalog papira, kt	Fizička količina nastalog papira (NACE 21), (izvor: proizvodna statistika).
14.	INDUSTRIJA	Emisija CO2 iz industrijskog sektora, kt		Emisija iz izgaranja fosilnih goriva u proizvodnim industrijskim djelatnostima, graditeljstvu, te vađenju ruda i kamena (osim ugljenokopa i vađenja nafte i plina), uključujući izgaranje za potrebe proizvodnje električne i toplinske energije (kategorija izvora prema IPCC-u 1A2). Energija koja se koristi za prijevoz u industriji ne treba biti uključena ovdje, već među pokazatelje za promet. U ovaj sektor treba uključiti emisije iz necestovnih i drugih pokretnih strojeva u industriji.
		Ukupna konačna potrošnja energije u industriji, PJ		Uključuje ukupnu konačnu potrošnju energije u industriji iz svih izvora energije, (uključujući potrošnju biomase i električne energije), (izvor: energetska bilanca).
15.	KUĆANSTVA	Emisija CO2 iz kućanstava, kt		Emisija CO2 iz izgaranja fosilnih goriva u kućanstvima (kategorija izvora prema IPCC-u 1A4b).
		Ukupna konačna potrošnja energije u kućanstvima, PJ		Uključuje ukupnu konačnu potrošnju energije u kućanstvima iz svih izvora energije, (uključujući potrošnju biomase i električne energije), (izvor: energetska bilanca).

„Komisija prima na znanje brisanje članka 10. njezinog izvornog prijedloga. Međutim, kako bi poboljšali kvalitetu podataka i transparentnost u vezi emisija CO2 i drugih informacija važnih za klimu a povezanih s pomorskim prometom, Komisija se slaže da to pitanje rješava kao dio svoje buduće inicijative o praćenju, izvješćivanju i verifikaciji emisija iz pomorskog prometa koje se Komisija obvezuje usvojiti u prvoj polovici 2013. U tom smislu Komisija namjerava predložiti izmjenu ove Uredbe.”

„Komisija napominje da za osiguravanje pravilnog djelovanja ove Uredbe mogu biti potrebna dopunska pravila o uspostavi, održavanju i modifikaciji sustava Unije za politike, mjere i projekcije kao i za pripremu približnih inventara stakleničkih plinova. Komisija od početka 2013. u bliskoj suradnji s državama članicama ispituje ovo pitanje te, prema potrebi, podnosi prijedlog o izmjeni Uredbe.”

( 3 ) Mišljenje Europskog parlamenta od 12.ožujka 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 22. travnja 2013.

( 5 ) Odluka Vijeća 94/69/EZ od 15. prosinca 1993. o sklapanju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime

( 6 ) Odluka Vijeća 2002/358/EZ od 25. travnja 2002. o odobravanju, u ime Europske zajednice, Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime i zajedničkom ispunjavanju obveza koje iz njega proizlaze (SL L 130, 15.5.2002., str. 1.)

( 9 ) Odluka Vijeća 88/540/EEZ od 14. listopada 1988. o sklapanju Bečke konvencije o zaštiti ozonskog sloja i Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (SL L 297, 31.10.1988., str. 8.)


		No	page	date
►M1	UREDBA (EU) br. 662/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 15. svibnja 2014.	L 189	155	27.6.2014

Odluka br. 280/2004/EZ	Ova Uredba
Članak 1.	Članak 1.
članak 2. stavak 1.	članak 4. stavak 1.
članak 2. stavak 2.	—
članak 2. stavak 3.	članak 4. stavak 3.
članak 3. stavak 1.	članak 7. stavak 1. i članak 7. stavak 3.
članak 3. stavak 2.	članak 13. stavak 1. i članak 14. stavak 3.
članak 3. stavak 3.	članak 12. stavak 3.
članak 4. stavak 1.	Članak 6.
članak 4. stavak 2.	—
članak 4. stavak 3.	Članak 24.
članak 4. stavak 4.	članak 5. stavak 1.
članak 5. stavak 1.	članak 21. stavak 1.
članak 5. stavak 2.	članak 21. stavak 3.
članak 5. stavak 3.	—
članak 5. stavak 4.	—
članak 5. stavak 5.	Članak 22.
članak 5. stavak 6.	—
članak 5. stavak 7.	Članak 24.
članak 6. stavak 1.	članak 10. stavak 1.
članak 6. stavak 2.	članak 10. stavak 3.
članak 7. stavak 1.	—
članak 7. stavak 2.	članak 11. stavak 1. i članak 11. stavak 2.
članak 7. stavak 3.	—
članak 8. stavak 1.	Članak 23.
članak 8. stavak 2.	članak 7. stavak 4.
članak 8. stavak 3.	—
članak 9. stavak 1.	Članak 26.
članak 9. stavak 2.	—
članak 9. stavak 3.	—
Članak 10.	—
Članak 11.	Članak 28.
Članak 12.	Članak 29.