Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

1. Hrana navedena u Prilogu ne smije se stavljati na tržište ako sadrži kontaminant naveden u Prilogu u količini koja premašuje najveću dopuštenu količinu utvrđenu u Prilogu.

2. Najveće dopuštene količine navedene u Prilogu primjenjuju se na jestivi dio dotične hrane, osim ako u Prilogu nije navedeno drukčije.

1. Kod primjene najvećih dopuštenih količina utvrđenih u Prilogu na hranu koja je sušena, razrijeđena, prerađena ili složena, uzima se u obzir sljedeće:

2. Kada nadležno tijelo provodi službenu kontrolu, subjekt u poslovanju s hranom mora dostaviti i obrazložiti specifične faktore koncentracije ili razrjeđenja za dotične postupke sušenja, razrjeđivanja, prerade i/ili miješanja ili za dotičnu sušenu, razrijeđenu ili prerađenu hranu i/ili složenu hranu.

Ako subjekt u poslovanju s hranom ne dostavi potreban faktor koncentracije ili razrjeđenja ili ako nadležno tijelo smatra da taj faktor nije prikladan s obzirom na dano obrazloženje, nadležno tijelo samo određuje taj faktor, na temelju dostupnih podataka i s ciljem maksimalne zaštite zdravlja ljudi.

3. Stavci 1. i 2. primjenjuju se ako na razini Zajednice nisu utvrđene posebne najveće dopuštene količine kontaminanata za tu sušenu, razrijeđenu ili prerađenu hranu ili složenu hranu.

4. Ako zakonodavstvom Zajednice nisu predviđene posebne najveće dopuštene količine za hranu za dojenčad i malu djecu, države članice mogu predvidjeti strože razine.

1. Hrana koja nije u skladu s najvećim dopuštenim količinama utvrđenim u Prilogu ne smije se koristiti kao sastojak hrane.

2. Hrana koja je u skladu s najvećim dopuštenim količinama utvrđenim u Prilogu ne smije se miješati s hranom koja premašuje te najveće dopuštene količine.

3. Hrana koja se podvrgava sortiranju ili drugoj fizikalnoj obradi radi smanjenja razina kontaminacije ne smije se miješati s hranom namijenjenom izravnoj prehrani ljudi ili s hranom namijenjenom za korištenje kao sastojak druge hrane.

4. Hrana koja sadrži kontaminante navedene u odjeljku 2. Priloga (Mikotoksini) ne smije se namjerno detoksicirati kemijskim postupcima.

Posebne odredbe za kikiriki, druge sjemenke uljarica, orašaste plodove, sušeno voće, rižu i kukuruz

Kikiriki, druge sjemenke uljarica, orašasti plodovi, sušeno voće, riža i kukuruz koji nisu u skladu s odgovarajućim najvećim dopuštenim količinama aflatoksina utvrđenim u točkama 2.1.5., 2.1.6., 2.1.7., 2.1.8., 2.1.10. i 2.1.11. Priloga mogu se stavljati na tržište pod uvjetom da ta hrana:

Posebne odredbe za kikiriki, druge sjemenke uljarica, njihove proizvode i žitarice

Na oznaci svake pojedine vreće, kutije itd. i na originalnom popratnom dokumentu mora biti jasno naznačena predviđena uporaba. Taj popratni dokument mora biti jasno povezan s pošiljkom tako da je naveden identifikacijski kod na svakoj pojedinoj vreći, kutiji itd. pošiljke. Osim toga, poslovna djelatnost primatelja pošiljke navedena u popratnom dokumentu mora biti u skladu s predviđenom uporabom.

Ako nije jasno naznačeno da njihova predviđena uporaba nije za prehranu ljudi, najveće dopuštene količine utvrđene u točkama 2.1.5. i 2.1.11. Priloga primjenjuju se na sav kikiriki, druge sjemenke uljarica i njihove proizvode i žitarice koje se stavljaju na tržište.

U pogledu izuzeća kikirikija i drugih sjemenki uljarica namijenjenih drobljenju i primjene najvećih dopuštenih količina utvrđenih u točki 2.1.1. Priloga, izuzeće se primjenjuje samo na pošiljke na kojima je jasno naznačena uporaba uz navod: „proizvod namijenjen drobljenju i proizvodnji rafiniranog biljnog ulja”. Taj se navod mora nalaziti na oznaci svake pojedine vreće, kutije itd. i na originalnom popratnom dokumentu ili dokumentima. Krajnje odredište mora biti pogon za drobljenje.

Osim ako zelena salata uzgojena u zaštićenom prostoru nije označena kao takva („zelena salata uzgojena u zaštićenom prostoru”), primjenjuju se najveće dopuštene količine utvrđene u Prilogu za zelenu salatu uzgojenu na otvorenom.

4. Odstupajući od članka 1., Finska, Švedska i Latvija mogu odobriti stavljanje na svoje tržište divljeg lososa (Salmo salar) i od njega dobivenih proizvoda podrijetlom iz baltičke regije i namijenjenih potrošnji na svom državnom području s razinama dioksina i/ili dioksinima sličnih PCB-a i/ili PCB-a koji nisu slični dioksinima većim od razina utvrđenih u točki 5.3. Priloga, pod uvjetom da postoji sustav kojim se osigurava da potrošači budu u potpunosti obaviješteni o preporukama o prehrani u pogledu ograničenja konzumacije divljeg lososa iz baltičke regije i od njega dobivenih proizvoda od strane identificiranih ranjivih skupina stanovništva kako bi se izbjegli mogući zdravstveni rizici.

Finska, Švedska i Latvija nastavljaju primjenjivati potrebne mjere kako bi se osiguralo da se divlji losos i od njega dobiveni proizvodi koji nisu u skladu s točkom 5.3. Priloga ne stavljaju na tržište u drugim državama članicama.

Finska, Švedska i Latvija jednom godišnje obavješćuju Komisiju o mjerama koje poduzimaju za učinkovito obavješćivanje identificiranih ranjivih skupina stanovništva o preporukama o prehrani i kojima se osigurava da se divlji losos i od njega dobiveni proizvodi koji nisu sukladni s najvećim dopuštenim količinama, ne stavljaju na tržište u drugim državama članicama. Nadalje, one moraju dokazati učinkovitost tih mjera.

5. Odstupajući od članka 1., Finska i Švedska mogu odobriti stavljanje na svoje tržište divlje haringe veće od 17 cm (Clupea harengus), divlje zlatovčice (Salvelinus spp.), divlje riječne paklare (Lampetra fluviatilis) i divlje pastrve (Salmo truta) i od njih dobivenih proizvoda podrijetlom iz baltičke regije i namijenjenih potrošnji svom državnom području s razinama dioksina i/ili dioksinima sličnih PCB-a i/ili PCB-a koji nisu slični dioksinima većim od razina utvrđenih u točki 5.3. Priloga, pod uvjetom da postoji sustav kojim se osigurava da potrošači budu u potpunosti informirani o preporukama o prehrani u pogledu ograničenja konzumacije divlje haringe veće od 17 cm, divlje zlatovčice, divlje riječne paklare i divlje pastrve iz baltičke regije i od njih dobivenih proizvoda od strane identificiranih ranjivih skupina stanovništva kako bi se izbjegli mogući zdravstveni rizici.

Finska i Švedska nastavljaju primjenjivati potrebne mjere kako bi se osiguralo da se divlja haringa veća od 17 cm, divlja zlatovčica, divlja riječna paklara i divlja pastrva i od njih dobiveni proizvodi koji nisu u skladu s točkom 5.3. Priloga ne stavljaju na tržište u drugim državama članicama.

Finska i Švedska jednom godišnje obavješćuju Komisiju o mjerama koje poduzimaju za učinkovito obavješćivanje identificiranih ranjivih skupina stanovništva o preporukama o prehrani i kojima se osigurava da se te ribe i od njih dobiveni proizvodi koji nisu sukladni s najvećim dopuštenim količinama, ne stavljaju na tržište u drugim državama članicama. Nadalje, one moraju dokazati učinkovitost tih mjera.

6. Odstupajući od stavka 1. Irska, Španjolska, Hrvatska, Cipar, Latvija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Finska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina mogu odobriti stavljanje na svoje tržište tradicionalnog dimljenog mesa i mesnih proizvoda, koji su dimljeni na njihovom području i namijenjeni za potrošnju na njihovom području s količinom PAH-ova većom od one navedene u točki 6.1.4. Priloga, ako ti proizvodi udovoljavaju najvećim dopuštenim količinama primjenjivim prije 1. rujna 2014., tj. 5,0 μg/kg za benzo(a)piren i 30,0 μg/kg za zbroj benzo(a)pirena, benz(a)antracena, benzo(b)fluorantena i krizena.

Te će države članice nastaviti pratiti prisutnost PAH-ova u tradicionalno dimljenom mesu i mesnim proizvodima te će uspostaviti programe za provedbu dobrih praksi dimljenja kad god je to moguće, u okviru ograničenja ekonomske izvedivosti i onog što je moguće postići, a da ne dođe do gubitka tipičnih organoleptičkih svojstava tih proizvoda.

U roku od tri godine od primjene ove Uredbe situaciju će se ponovno ocijeniti na temelju svih dostupnih informacija, s namjerom da se utvrdi popis dimljenog mesa i mesnih proizvoda za koje bi se odobrenje odstupanja za lokalnu proizvodnju i potrošnju nastavilo bez vremenskog ograničenja.

7. Odstupajući od stavka 1. Irska, Latvija, Rumunjska, Finska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina mogu odobriti stavljanje na svoje tržište tradicionalne dimljene ribe i proizvoda ribarstva koji su dimljeni na njihovom području i namijenjeni za potrošnju na njihovom području s količinom PAH-ova većom od one navedene u točki 6.1.5. Priloga ako ti proizvodi udovoljavaju najvećim dopuštenim količinama primjenjivim prije 1. rujna 2014., tj. 5,0 μg/kg za benzo(a)piren i 30,0 μg/kg za zbroj benzo(a)pirena, benz(a)antracena, benzo(b)fluorantena i krizena.

Te će države članice nastaviti pratiti prisutnost PAH-ova u tradicionalno dimljenoj ribi i proizvodima ribarstva te će uspostaviti programe za provedbu dobrih praksi dimljenja kad god je to moguće, u okviru ograničenja ekonomske izvedivosti i onog što je moguće postići, a da ne dođe do gubitka tipičnih organoleptičkih svojstava tih proizvoda.

U roku od tri godine od primjene ove Uredbe situaciju će se ponovno ocijeniti na temelju svih dostupnih informacija, s namjerom da se utvrdi popis dimljene ribe i proizvoda ribarstva za koje bi se odobrenje odstupanja za lokalnu proizvodnju i potrošnju nastavilo bez vremenskog ograničenja.

Uzorkovanje i analiza za službenu kontrolu najvećih dopuštenih količina navedenih u Prilogu provodi se u skladu s uredbama Komisije (EZ) br. 1882/2006 ( 38 ), (EZ) br. 401/2006 ( 39 ), (EZ) br. 1883/2006 ( 40 ) te direktivama Komisije 2001/22/EZ ( 41 ), 2004/16/EZ ( 42 ) i 2005/10/EZ ( 43 ).

1. Države članice prate razine nitrata u povrću koje može sadržavati znatne količine, a posebno u zelenom lisnatom povrću, i redovito dostavljaju rezultate EFSA-i.

2. Države članice Komisiji dostavljaju sažetak rezultata u pogledu aflatoksinâ koji su dobiveni u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 884/2014 ( 44 ), a EFSA-u izvješćuju o podacima o pojedinačnim pojavama.

3. Države članice i stručne organizacije dionika svake godine Komisiji dostavljaju rezultate provedenih istraživanja i podatke o napretku u pogledu primjene preventivnih mjera za izbjegavanje kontaminacije deoksinivalenolom, zearalenonom, fumonizinom B1 i B2 te toksinima T-2 i HT-2. Komisija te rezultate stavlja na raspolaganje državama članicama. O povezanim podacima o pojavi izvješćuje se EFSA-u.

4. Državama članicama i stručnim organizacijama dionika preporučuje se da prate prisutnost alkaloida glavice raži u žitaricama i proizvodima od žitarica.

Državama članicama i stručnim organizacijama dionika preporučuje se da o svojim rezultatima u pogledu alkaloida glavice raži izvijeste EFSA-u do 30. rujna 2016. Ti rezultati uključuju podatke o pojavi i konkretne informacije o odnosu između prisutnosti sklerocija glavice raži i razine pojedinačnih alkaloida glavice raži.

5. Države članice i stručne organizacije dionika mogu izvijestiti EFSA-u o podacima o pojavi koje prikupe za kontaminante koji nisu navedeni u stavcima 1. do 4.

6. Podaci o pojavnosti EFSA-i se dostavljaju u formatu za podnošenje podataka EFSA-e u skladu sa zahtjevima iz Smjernica EFSA-e za standardni opis uzorka (SSD) za hranu i hranu za životinje ( 45 ) te njezinim dodatnim posebnim zahtjevima za izvješćivanje za posebne kontaminante. Stručne organizacije dionika podatke o pojavi EFSA-i mogu, ako je to prikladno, dostaviti u pojednostavnjenom formatu za podnošenje podataka, koji definira EFSA.

Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

Ova se Uredba ne primjenjuje na proizvode koji su stavljeni na tržište prije danâ navedenih u točkama (a) do (f) u skladu s odredbama primjenjivim na odgovarajući dan:

Teret dokazivanja kada su proizvodi stavljeni na tržište snosi subjekt u poslovanju s hranom.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Odjeljak 1.: Nitrati

Hrana (9)		Najveće dopuštene količine (mg NO3/kg)
1.1.	Svježi špinat (Spinacia oleracea) (10)		3 500
1.2.	Prerađeni, duboko smrznuti ili smrznuti špinat		2 000
1.3.	Svježa zelena salata (Lactuca sativa L.) (uzgojena u zatvorenom prostoru i na otvorenom), osim zelene salate navedene u točki 1.4.	ubrana od 1. listopada do 31. ožujka:
		zelena salata uzgojena u zatvorenom prostoru	5 000
		zelena salata uzgojena na otvorenom	4 000
		ubrana od 1. travnja do 30. rujna:
		zelena salata uzgojena u zatvorenom prostoru	4 000
		zelena salata uzgojena na otvorenom	3 000
1.4.	Zelena salata vrste „Iceberg”	zelena salata uzgojena u zatvorenom prostoru	2 500
1.4.	Zelena salata vrste „Iceberg”	zelena salata uzgojena na otvorenom	2 000
1.5.	Rukola (Eruca sativa, Diplotaxis sp, Brassica tenuifolia, Sisymbrium tenuifolium)	ubrana od 1. listopada do 31. ožujka:	7 000
1.5.		ubrana od 1. travnja do 30. rujna:	6 000
1.6.	Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (11) (12)		200

Odjeljak 2.: Mikotoksini

Hrana (9)		Najveće dopuštene količine (μg/kg)
▼M5
2.1.	Aflatoksini	B1	Zbroj B1, B2, G1 i G2	M1
2.1.1.	Kikiriki i druge sjemenke uljarica (43) koji se sortiraju ili drukčije fizikalno obrađuju prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane, osim: — kikirikija i drugih sjemenki uljarica namijenjenih drobljenju i proizvodnji rafiniranog biljnog ulja	8,0 (13)	15,0 (13)	—
2.1.2.	Bademi, pistacije i koštice marelice koji se sortiraju ili drukčije fizikalno obrađuju prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane	12,0 (13)	15,0 (13)	—
2.1.3.	Lješnjaci i brazilski oraščići koji se sortiraju ili drukčije fizikalno obrađuju prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane	8,0 (13)	15,0 (13)
2.1.4.	Orašasti plodovi, osim orašastih plodova navedenih u točkama 2.1.2. i 2.1.3. koji se sortiraju ili drukčije fizikalno obrađuju prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane	5,0 (13)	10,0 (13)	—
2.1.5.	Kikiriki i druge sjemenke uljarica (43) i proizvodi od njih namijenjeni za izravnu prehranu ljudi ili kao sastojak hrane, osim: — sirovih biljnih ulja namijenjenih za rafiniranje — rafiniranih biljnih ulja	2,0 (13)	4,0 (13)	—
2.1.6.	Bademi, pistacije i koštice marelice namijenjeni za izravnu prehranu ljudi ili kao sastojak hrane (44)	8,0 (13)	10,0 (13)	—
2.1.7.	Lješnjaci i brazilski oraščići namijenjeni za izravnu prehranu ljudi ili kao sastojak hrane (44)	5,0 (13)	10,0 (13)
2.1.8.	Orašasti plodovi, osim orašastih plodova navedenih u točkama 2.1.6. i 2.1.7., i proizvodi od njih, namijenjeni za izravnu prehranu ljudi ili kao sastojak hrane	2,0 (13)	4,0 (13)	—
▼M12
2.1.9.	Sušeno voće, osim suhih smokava, koje se sortira ili drukčije fizikalno obrađuje prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane	5,0	10,0	—
2.1.10.	Sušeno voće, osim suhih smokava, i prerađeni voćni proizvodi namijenjeni za izravnu prehranu ljudi ili kao sastojak hrane	2,0	4,0	—
▼M5
2.1.11.	Sve žitarice i svi proizvodi od žitarica, uključujući prerađene proizvode na bazi žitarica, osim hrane navedene u točkama 2.1.12., 2.1.15. i 2.1.17.	2,0	4,0	—
2.1.12.	Kukuruz i riža koji se sortiraju ili drukčije fizikalno obrađuju prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane	5,0	10,0	—
2.1.13.	Sirovo mlijeko (14), toplinski obrađeno mlijeko i mlijeko proizvodnju mliječnih proizvoda	—	—	0,050
2.1.14.	Sljedeće vrste začina: Capsicum spp. (sušeni plodovi, cijeli ili samljeveni, uključujući čili, čili u prahu, feferone (kajensku papriku) i papričicu) Piper spp. (plodovi, uključujući bijeli i crni papar) Myristica fragrans (muškatni oraščić) Zingiber officinale (đumbir) Curcuma longa (kurkuma) Mješavine začina koje sadržavaju jedan ili više gore navedenih začina	5,0	10,0	—
2.1.15.	Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (11) (15)	0,10	—	—
2.1.16.	Početna i prijelazna hrana za dojenčad, uključujući početno i prijelazno mlijeko za dojenčad (12) ►M20 (11) ◄	—	—	0,025
2.1.17.	Hrana za posebne medicinske potrebe ►M20 (11) ◄ (16) namijenjena isključivo dojenčadi	0,10	—	0,025
▼M12
2.1.18.	Suhe smokve	6,0	10,0	—
▼B
2.2.	Okratoksin A
2.2.1.	Neprerađene žitarice	5,0
▼M11
2.2.2.	Svi proizvodi dobiveni iz neprerađenih žitarica, uključujući prerađene proizvode od žitarica te žitarice namijenjene izravnoj prehranu ljudi, osim hrane iz točaka 2.2.9., 2.2.10. i 2.2.13.	3,0
▼B
2.2.3.	Grožđice (sve vrste)	10,0
2.2.4.	Pržena zrna kave i mljevena pržena kava, osim instant kave	5,0
2.2.5.	Instant kava	10,0
2.2.6.	Vino (uključujući pjenušavo vino, osim likerskih vina i vina s volumnim udjelom alkohola ne manjim od 15 vol. %) i voćno vino (17)	2,0 (18)
2.2.7.	Aromatizirana vina, aromatizirana pića na bazi vina i aromatizirani kokteli na bazi vina (19)	2,0 (18)
2.2.8.	Sok od grožđa, rekonstituirani koncentrirani sok od grožđa, nektar od grožđa, mošt i rekonstiturirani koncentrirani mošt od grožđa, za izravnu prehranu ljudi (20)	2,0 (18)
2.2.9.	Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (11) (15)	0,50
2.2.10.	Hrana za posebne medicinske potrebe ►M20 (11) ◄ (16), isključivo namijenjena dojenčadi	0,50
▼M23
2.2.11.	Začini, uključujući sušene začine
	Piper spp. (plodovi, uključujući bijeli i crni papar) Myristica fragrans (muškatni oraščić) Zingiber officinale (đumbir) Curcuma longa (kurkuma)	15 μg/kg
	Capsicum spp. (sušeni plodovi, cijeli ili samljeveni, uključujući čili, čili u prahu, feferone (kajenska paprika) i papričicu)	20 μg/kg
	Mješavine začina koje sadržavaju jedan od prethodno navedenih začina	15 μg/kg
▼M4
2.2.12.	Slatki korijen (Glycyrrhiza glabra, Glycyrrhiza inflate i druge vrste)
2.2.12.1.	Korijen slatkog korijena, sastojak za biljne vodene tinkture	20 μg/kg
2.2.12.2.	Ekstrakt slatkog korijena (45), koji se koristi u hrani za posebna pića i slatkiše	80 μg/kg
▼M11
2.2.13.	Pšenični gluten koji se ne prodaje izravno potrošaču	8,0
▼B
2.3.	Patulin
2.3.1.	Voćni sokovi, rekonstituirani koncentrirani voćni sokovi i voćni nektari (20)	50
2.3.2.	Alkoholna pića (21), jabukovača i druga fermentirana pića dobivena od jabuka ili koja sadrže jabučni sok	50
2.3.3.	Jabučni proizvodi u krutom stanju, uključujući jabučni kompot i jabučni pire, za izravnu prehranu ljudi, osim hrane navedene u točkama 2.3.4. i 2.3.5.	25
2.3.4.	Jabučni sok i jabučni proizvodi u krutom stanju, uključujući jabučni kompot i jabučni pire, za dojenčad i malu djecu (22), označeni i stavljeni na tržište kao takvi (12)	10,0
2.3.5.	Dječja hrana, osim prerađene hrane na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (11) (12)	10,0
▼M1
2.4.	Deoksinivalenol (23)
2.4.1.	Neprerađene žitarice () (25), osim tvrde pšenice, zobi i kukuruza	1 250
2.4.2.	Neprerađena tvrda pšenica i zob () (25)	1 750
2.4.3.	Neprerađeni kukuruz (), osim neprerađenog kukuruza namijenjenog za preradu mokrom meljavom (40)	1 750 (26)
2.4.4.	Žitarice namijenjene za izravnu prehranu ljudi, žitno brašno, mekinje i klice kao konačni proizvod stavljen na tržište za izravnu prehranu ljudi, osim hrane navedene u točkama 2.4.7., 2.4.8. i 2.4.9.	750
2.4.5.	Tjestenina (suha) (27)	750
2.4.6.	Kruh (uključujući male pekarske proizvode), kolači, keksi, snack proizvodi od žitarica i žitarice za doručak	500
2.4.7.	Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (11) (15)	200
2.4.8.	Frakcije meljave kukuruza s veličinom čestica > 500 mikrona, uvrštene pod oznaku CN 1103 13 ili 1103 20 40 i drugi proizvodi meljave kukuruza s veličinom čestica > 500 mikrona koji se ne upotrebljavaju za izravnu prehranu ljudi uvršteni pod oznakom CN 1904 10 10	750 (26)
2.4.9.	Frakcije meljave kukuruza s veličinom čestica ≤ 500 mikrona, uvrštene pod oznaku CN 1102 20 40 i drugi proizvodi meljave kukuruza s veličinom čestica ≤ 500 mikrona koji se ne upotrebljavaju za izravnu prehranu ljudi uvršteni pod oznakom CN 1904 10 10	1 250 (26)
2.5.	Zearalenon (23)
2.5.1.	Neprerađene žitarice () (25), osim kukuruza	100
2.5.2.	Neprerađeni kukuruz (), osim neprerađenog kukuruza namijenjenog preradi mokrom meljavom	350 (26)
2.5.3.	Žitarice namijenjene za izravnu prehranu ljudi, žitno brašno, mekinje i klice kao konačni proizvod stavljen na tržište za izravnu prehranu ljudi, osim hrane navedene u točkama 2.5.6., 2.5.7., 2.5.8., 2.5.9. i 2.5.10.	75
2.5.4.	Rafinirano kukuruzno ulje	400 (26)
2.5.5.	Kruh (uključujući male pekarske proizvode), kolači, keksi, snack proizvodi od žitarica i žitarice za doručak, osim snack proizvoda od kukuruza i žitarica za doručak na bazi kukuruza	50
2.5.6.	Kukuruz za izravnu prehranu ljudi, snack proizvodi od kukuruza i žitarice za doručak na bazi kukuruza	100 (26)
2.5.7.	Prerađena hrana na bazi žitarica (osim prerađene hrane na bazi kukuruza) te hrana za dojenčad i malu djecu (11) (15)	20
2.5.8.	Prerađena hrana na bazi kukuruza za dojenčad i malu djecu (11) (15)	20 (26)
2.5.9.	Frakcije meljave kukuruza s veličinom čestica > 500 mikrona, uvrštene pod oznaku CN 1103 13 ili 1103 20 40 i drugi proizvodi meljave kukuruza s veličinom čestica > 500 mikrona koji se ne upotrebljavaju za izravnu prehranu ljudi uvršteni pod oznakom CN 1904 10 10	200 (26)
2.5.10.	Frakcije meljave kukuruza s veličinom čestica ≤ 500 mikrona, uvrštene pod oznaku CN 1102 20 40 i drugi proizvodi meljave kukuruza s veličinom čestica ≤ 500 mikrona koji se ne upotrebljavaju za izravnu prehranu ljudi uvršteni pod oznakom CN 1904 10 10	300 (26)
2.6.	Fumonizini	Zbroj B1 i B2
2.6.1.	Neprerađeni kukuruz (), osim neprerađenog kukuruza namijenjenog za preradu mokrom meljavom (40)	4 000 (28)
2.6.2.	Kukuruz za izravnu prehranu ljudi, hrana na bazi kukuruza za izravnu prehranu ljudi, osim hrane navedene u točkama 2.6.3. i 2.6.4.	1 000 (28)
2.6.3.	Žitarice za doručak na bazi kukuruza i snack proizvodi od kukuruza	800 (28)
2.6.4.	Prerađena hrana na bazi kukuruza i hrana za dojenčad i malu djecu (11) (15)	200 (28)
2.6.5.	Frakcije meljave kukuruza s veličinom čestica > 500 mikrona uvrštene pod oznaku CN 1103 13 ili 1103 20 40 i drugi proizvodi meljave kukuruza s veličinom čestica > 500 mikrona koji se ne upotrebljavaju za izravnu prehranu ljudi uvršteni pod oznakom CN 1904 10 10	1 400 (28)
2.6.6.	Frakcije meljave kukuruza s veličinom čestica ≤ 500 mikrona, uvrštene pod oznaku CN 1102 20 40 i drugi proizvodi meljave kukuruza s veličinom čestica ≤ 500 mikrona koji se ne upotrebljavaju za izravnu prehranu ljudi uvršteni pod oznakom CN 1904 10 10	2 000 (28)
▼B
2.7.	Toksini T-2 i HT-2 (23)	Zbroj toksina T-2 i HT-2
2.7.1.	Neprerađene žitarice () i proizvodi od žitarica
▼M14
2.8.	Citrinin
2.8.1.	Dodaci prehrani na osnovi riže fermentirane crvenim kvascem Monascus purpureus	2 000 (1)
▼M25
2.9.	Sklerocij glavice raži i alkaloidi glavice raži
2.9.1.	Sklerocij glavice raži
2.9.1.1.	Neprerađene žitarice (24), osim kukuruza i riže	0,5 g/kg (3)
2.9.2.	Alkaloidi glavice raži (4)
2.9.2.1.	Neprerađene žitarice (24), osim kukuruza i riže	— (5)
2.9.2.2.	Proizvodi od meljave žitarica, osim od meljave kukuruza i riže	— (5)
2.9.2.3.	Kruh (uključujući male pekarske proizvode), kolači, keksi, snack proizvodi od žitarica, žitarice za doručak i tjestenina	— (5)
2.9.2.4.	Hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu	— (5)
▼B

Odjeljak 3.: Metali

Hrana (9)		Najveće dopuštene količine (mg/kg mokre težine)
▼M20
3.1	Olovo
3.1.1	Sirovo mlijeko (14), toplinski obrađeno mlijeko i mlijeko za proizvodnju mliječnih proizvoda	0,020
3.1.2	Početna i prijelazna hrana za dojenčad
	stavljena na tržište kao prah (11) (33)	0,050
	stavljena na tržište kao tekućina (11) (33)	0,010
3.1.3	Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (11) (33), osim one iz 3.1.5	0,050
3.1.4	Hrana za posebne medicinske potrebe (11) isključivo namijenjena dojenčadi i maloj djeci
	stavljena na tržište kao prah (33)	0,050
	stavljena na tržište kao tekućina (33)	0,010
3.1.5	Pića za dojenčad i malu djecu označena i stavljena na tržište kao takva, osim onih iz 3.1.2 i 3.1.4
	stavljena na tržište kao tekućina ili za rekonstituciju prema uputama proizvođača, uključujući voćne sokove (12)	0,030
	za pripremu u obliku infuza ili kuhanjem u kipućoj tekućini (33)	1,50
3.1.6	Meso (osim iznutrica) goveda, ovaca, svinja i peradi (14)	0,10
3.1.7	Iznutrice goveda, ovaca, svinja i peradi (14)	0,50
3.1.8	Mišićno meso riba (29) (30)	0,30
3.1.9	Glavonošci (55)	0,30
3.1.10	Ljuskavci (31) (47)	0,50
3.1.11	Školjkaši (31)	1,50
3.1.12	Žitarice i mahunarke	0,20
3.1.13	Povrće osim lisnatih kupusnjača, turovca, lisnatog povrća i svježeg bilja, gljiva, morske trave i plodovitog povrća (32) (56)	0,10
3.1.14	Lisnate kupusnjače, turovac, lisnato povrće osim svježeg bilja i sljedećih gljiva Agaricus bisporus (plemenita pečurka ili šampinjon), Pleurotus ostreatus (bukovača), Lentinula edodes (shitake) (32)	0,30
3.1.15	Plodovito povrće
	slatki kukuruz (32)	0,10
	osim slatkog kukuruza (32)	0,05
3.1.16	Voće, osim brusnica, ribiza, bazginih bobica i plodova planike (32)	0,10
3.1.17	Brusnice, ribiz, bazgine bobice i plodovi planike (32)	0,20
3.1.18	Masti i ulja, uključujući mliječnu mast	0,10
3.1.19	Voćni sokovi, rekonstituirani koncentrirani voćni sokovi i voćni nektari
	isključivo od bobičastog i ostalog sitnog voća (20)	0,05
	od voća osim bobičastog i ostalog sitnog voća (20)	0,03
3.1.20	Vino (uključujući pjenušavo vino, osim likerskih vina), jabukovača, kruškovača i voćno vino (17)
	proizvodi proizvedeni od plodova berbe 2001. do berbe 2015.	0,20
	proizvodi proizvedeni od plodova berbe 2016. nadalje	0,15
3.1.21	Aromatizirana vina, aromatizirana pića na bazi vina i aromatizirani kokteli na bazi vina (19)
	proizvodi proizvedeni od plodova berbe 2001. do berbe 2015.	0,20
	proizvodi proizvedeni od plodova berbe 2016. nadalje	0,15
3.1.22	Dodaci prehrani (42)	3,0
3.1.23	Med	0,10
▼M16
3.2.	Kadmij
3.2.1.	Povrće i voće, osim korjenastog i gomoljastog povrća, lisnatog povrća, svježeg začinskog bilja, lisnatih kupusnjača, stabljičastog povrća, gljiva i morske trave (32)	0,050
3.2.2.	Korjenasto i gomoljasto povrće (osim celera korjenaša, pastrnjaka, turovca i hrena), stabljičastog povrća (osim celera) (32). Za krumpir se najveće dopuštene količine odnose na oguljeni krumpir	0,10
3.2.3.	Lisnato povrće, svježe začinsko bilje, lisnate kupusnjače, celer, celer korjenaš, pastrnjak, turovac, hren i sljedeće gljive (32): Agaricus bisporus (plemenita pečurka ili šampinjon), Pleurotus ostreatus (bukovača), Lentinula edodes (shitake)	0,20
3.2.4.	Gljive, osim navedenih u točki 3.2.3. (32)	1,0
3.2.5.	Zrnje žitarica osim pšenice i riže	0,10
3.2.6.	— Pšenično zrnje, zrna riže — Pšenične mekinje i pšenične klice za izravnu potrošnju — Zrna soje	0,20
3.2.7.	Posebni kakao i čokoladni proizvodi kako je niže navedeno (52)
	— Mliječna čokolada s < 30 % ukupne suhe tvari kakaovih dijelova	0,10 od 1. siječnja 2019.
	— Čokolada s < 50 % ukupne suhe tvari kakaovih dijelova; mliječna čokolada s ≥ 30 % ukupne suhe tvari kakaovih dijelova	0,30 od 1. siječnja 2019.
	— Čokolada s ≥ 50 % ukupne suhe tvari kakaovih dijelova	0,80 od 1. siječnja 2019.
	— Kakao prah koji se prodaje krajnjem potrošaču ili kao sastojak zaslađenog kakao praha koji se prodaje krajnjem potrošaču (čokoladni napitak)	0,60 od 1. siječnja 2019.
3.2.8.	Meso (osim iznutrica) goveda, ovaca, svinja i peradi (14)	0,050
3.2.9.	Konjsko meso, osim iznutrica (14)	0,20
3.2.10.	Jetra goveda, ovaca, svinja, peradi i konja (14)	0,50
3.2.11.	Bubreg goveda, ovaca, svinja, peradi i konja (14)	1,0
3.2.12.	Mišićno meso riba (29) (30), osim vrsta navedenih u točkama 3.2.13., 3.2.14. i 3.2.15.	0,050
3.2.13.	Mišićno meso sljedećih riba (29) (30): skuša (Scomber species), tuna (Thunnus species, Katsuwonus pelamis, Euthynnus species), Sicyopterus lagocephalus	0,10
3.2.14.	Mišićno meso sljedećih riba (29) (30): trup rumbac (Auxis species)	0,15
3.2.15.	Mišićno meso sljedećih riba (29) (30): inćuna (Engraulis species) sabljarke (Xiphias gladius) srdele (Sardina pilchardus)	0,25
3.2.16.	Ljuskavci (31): mišićno meso iz kliješta i abdomena (47). U slučaju rakova i rakovima sličnih ljuskavaca (Brachyura i Anomura) mišićno meso iz kliješta	0,50
3.2.17.	Školjkaši (31)	1,0
3.2.18.	Glavonošci (bez utrobe) (31)	1,0
3.2.19.	Početna hrana za dojenčad i prijelazna hrana ►M20 (11) ◄ (33)
	— hrana za dojenčad u prahu proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka ili hidrolizata bjelančevina	0,010 od 1. siječnja 2015.
	— tekuća hrana za dojenčad proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka ili hidrolizata bjelančevina	0,005 od 1. siječnja 2015.
	— hrana za dojenčad u prahu, proizvedena od izolata bjelančevina soje, samih ili u mješavini s bjelančevinama kravljega mlijeka	0,020 od 1. siječnja 2015.
	— tekuća hrana za dojenčad, proizvedena od izolata bjelančevina soje, samih ili u mješavini s bjelančevinama kravljega mlijeka	0,010 od 1. siječnja 2015.
3.2.20.	Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (11) (33)	0,040 od 1. siječnja 2015.
3.2.21.	Dodaci prehrani (42) osim dodataka prehrani navedenih u točki 3.2.22.	1,0
3.2.22.	Dodaci prehrani (42) koji se isključivo ili uglavnom sastoje od suhe morske trave, proizvoda dobivenih od morske trave ili od sušenih školjkaša	3,0
▼B
3.3.	Živa
▼M6
3.3.1.	Proizvodi ribarstva (31) i mišićno meso riba (29) (30), osim vrsta navedenih u točki 3.3.2. Najveća dopuštena količina za ljuskavce odnosi se na mišićno tkivo krakova i abdomena (47). U slučaju rakova i sličnih ljuskavaca, (Bradhyura i Anomura) odnosi se na mišićno meso iz krakova.	0,50
▼M3
3.3.2.	Mišićno meso sljedećih riba (29) (30): grdobine (Lophius species) atlantskog soma (Anarhichas lupus) palamide (Sarda sarda) jegulje (Anguilla species) zvjezdooka (Hoplostethus species) grenadira (Coryphaenoides rupestris) velike ploče (Hippoglossus hippoglosus) kingklipa (Genypterus capensis) marlina (Makaira species) patarače (Lepidorhombus species) trlja (Mullus species) ružičaste jegulje (Genypterus blacodes) štuke (Esox lucius) pastirice atlantske (Orcynopsis unicolor) ugotice (Tricopterus minutes) portugalskog morskog soma (Centroscymnus coelolepis) raže (Raja species) škarpine (Sebastes marinus, S. Mentella, S.viviparus) lepezaste sabljarke (Istiophorus platypterus) zmijičnjaka repaša (Lepidopus caudatus, Aphanopus carbo) arbuna (Pagellus species) morskog psa (sve vrste) lokarde (Lepidocybium flavobrunneum, Ruvettus pretiosus, Gempylus serpens) jesetre (Acipenser species) sabljarke (Xiphias gladius) tunja (Thunnus species, Euthynnus species, Katsuwonus pelamis)	1,0
▼M3
3.3.3.	Dodaci prehrani (42)	0,10
▼B
3.4.	Kositar (anorganski)
3.4.1.	Hrana u limenoj ambalaži osim pića	200
3.4.2.	Pića u limenoj ambalaži, uključujući sokove od voća i povrća	100
3.4.3.	Dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu u limenoj ambalaži, osim suhih i praškastih proizvoda (11) (33)	50
3.4.4.	Početna i prijelazna hrana za dojenčad u limenoj ambalaži (uključujući početno i prijelazno mlijeko), osim suhih i praškastih proizvoda ►M20 (11) ◄ (33)	50
3.4.5.	Hrana za posebne medicinske potrebe u limenoj ambalaži ►M20 (11) ◄ (33), isključivo namijenjena dojenčadi, osim suhih i praškastih proizvoda	50
▼M21
3.5.	Arsen (anorganski) (53) (54)
3.5.1.	Nepretkuhana valjana riža (polirana ili bijela)	0,20
3.5.2.	Pretkuhana riža i ljuštena riža	0,25
3.5.3.	Rižini vafli, rižine oblatne, rižini krekeri i rižini kolačići	0,30
3.5.4.	Riža namijenjena proizvodnji hrane za dojenčad i malu djecu (11)	0,10
▼B

Odjeljak 4.: 3-monokloropropan-1,2-diol (3-MCPD)

Hrana (9)		Najveće dopuštene količine (μg/kg)
4.1.	Hidrolizirani protein povrća (34)	20
4.2.	Umak od soje (34)	20

Odjeljak 5.: Dioksini i PCB-i (35)

Hrana		Najveće dopuštene količine
Hrana		Zbroj dioksina (WHO-PCDD/F-TEQ) (36)	Zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a (WHO-PCDD/F-TEQ) (36)	Zbroj PCB 28, PCB 52, PCB 101, PCB 38, PCB 153 i PCB 180 (ICES-6) (36)
5.1.	Meso i mesni proizvodi (osim jestivih iznutrica) sljedećih životinja (14):
	— goveda i ovaca	2,5 pg/g masti (37)	4,0 pg/g masti (37)	40 ng/g masti (37)
	— peradi	1,75 pg/g masti (37)	3,0 pg/g masti (37)	40 ng/g masti (37)
	— svinja	1,0 pg/g masti (37)	1,25 pg/g masti (37)	40 ng/g masti (37)
▼M13
5.2.	Jetra kopnenih životinja iz točke 5.1. osim jetara ovce i iz njih dobivenih proizvoda	0,30 pg/g mokre težine	0,50 pg/g mokre težine	3,0 ng/g mokre težine
	Ovčja jetra i iz njih dobiveni proizvodi	1,25 pg/g mokre težine	2,00 pg/g mokre težine	3,0 ng/g mokre težine
▼M19
5.3.	Mišićno meso riba i proizvodi ribarstva (30) (38), osim: — divlje ulovljenih jegulja, — divlje ulovljenog psa kostelja piknjavca (Squalus acanthias), — divlje ulovljene slatkovodne ribe, osim diadromnih vrsta riba iz slatkovodnog ulova, — riblje jetre i iz nje dobivenih proizvoda, — ulja iz morskih organizama. Najveća dopuštena količina za rakove primjenjuje se na mišićno meso iz kliješta i abdomena (47). U slučaju rakova te kratkorepaca i srednjorepaca (Brachyura i Anomura) najveća dopuštena količina primjenjuje se na mišićno meso iz kliješta.	3,5 pg/g mokre težine	6,5 pg/g mokre težine	75 ng/g mokre težine
▼M9
5.4.	Mišićno tkivo divlje slatkovodne ribe, osim diadromnih vrsta riba ulovljenih u slatkoj vodi i od njih dobiveni proizvodi (30)	3,5 pg/g mokre težine	6,5 pg/g mokre težine	125 ng/g mokre težine
▼M19
5.4.a	Mišićno meso divlje ulovljenog psa kostelja piknjavca (Squalus acanthias) i njegovih proizvoda (38)	3,5 pg/g mokre težine	6,5 pg/g mokre težine	200 ng/g mokre težine
▼M9
5.5.	Mišićno tkivo divlje jegulje (Anguilla anguilla) i od nje dobiveni proizvodi	3,5 pg/g mokre težine	10,0 pg/g mokre težine	300 ng/g mokre težine
5.6.	Riblja jetra i od nje dobiveni proizvodi, osim ulja iz morskih organizama iz točke 5.7.	—	20,0 pg/g mokre težine (41)	200 ng/g mokre težine (41)
5.7.	Ulja iz morskih organizama (ulje iz tijela ribe, ulje iz riblje jetre i ulja iz drugih morskih organizama) namijenjena za prehranu ljudi	1,75 pg/g masti	6,0 pg/g masti	200 ng/g masti
5.8.	Sirovo mlijeko (14) i mliječni proizvodi (14), uključujući maslac	2,5 pg/g masti (37)	5,5 pg/g masti (37)	40 ng/g masti (37)
5.9.	Kokošja jaja i proizvodi od jaja (14)	2,5 pg/g masti (37)	5,0 pg/g masti (37)	40 ng/g masti (37)
5.10.	Masti sljedećih životinja:
	— goveda i ovaca	2,5 pg/g masti	4,0 pg/g masti	40 ng/g masti
	— peradi	1,75 pg/g masti	3,0 pg/g masti	40 ng/g masti
	— svinja	1,0 pg/g masti	1,25 pg/g masti	40 ng/g masti
5.11.	Miješane životinjske masti	1,5 pg/g masti	2,50 pg/g masti	40 ng/g masti
5.12.	Bilja ulja i masti	0,75 pg/g masti	1,25 pg/g masti	40 ng/g masti
5.13.	Hrana za dojenčad i malu djecu (12)	0,1 pg/g mokre težine	0,2 pg/g mokre težine	1,0 ng/g mokre težine

Odjeljak 6.: Policiklički aromatski ugljikovodici

Hrana		Najveće dopuštene količine (μg/kg)
6.1.	Benzo(a)piren, benz(a)antracen, benzo(b)fluoranten i krizen	Benzo(a)piren	Zbroj benzo(a)pirena, benz(a)antracena, benzo(b)fluorantena i krizena (48)
6.1.1.	Ulja i masti (osim kakao maslaca i ulja od kokosova oraha) namijenjeni za neposrednu prehranu ljudi ili za uporabu kao sastojak hrane	2,0	10,0
▼M24
6.1.2.	Zrna kakaa i od njih dobiveni proizvodi, osim proizvoda iz točke 6.1.11.	5,0 μg/kg masti od 1.4.2013.	35,0 μg/kg masti od 1.4.2013. do 31.3.2015. 30,0 μg/kg masti od 1.4.2015.
▼M22
6.1.3.	Ulje od kokosova oraha namijenjeno za izravnu prehranu ljudi ili za uporabu kao sastojak hrane	2,0	20,0
6.1.4.	Dimljeno meso i dimljeni mesni proizvodi	5,0 do 31.8.2014. 2,0 od 1.9.2014.	30,0 od 1.9.2012. do 31.8.2014. 12,0 od 1.9.2014.
6.1.5.	Mišićno meso dimljene ribe i dimljeni proizvodi ribarstva (30) (39), osim proizvoda ribarstva navedenih u točkama 6.1.6 i 6.1.7. Najveća dopuštena količina za dimljene rakove odnosi se na mišićno meso iz kliješta i abdomena (47). U slučaju dimljenih rakova i rakovima sličnih ljuskavaca (Brachyura i Anomura) najveća dopuštena količina odnosi se na mišićno meso iz kliješta.	5,0 do 31.8.2014. 2,0 od 1.9.2014.	30,0 od 1.9.2012. do 31.8.2014. 12,0 od 1.9.2014.
6.1.6.	Dimljene papaline i konzervirane dimljene papaline (30) (50) (Sprattus sprattus); dimljena baltička haringa duljine ≤ 14 cm i konzervirana dimljena baltička haringa duljine ≤ 14 cm (30) (50) (Clupea harengus membras); Katsuobushi (sušeni bonito, Katsuwonus pelamis); školjkaši (svježi, rashlađeni ili zamrznuti) (31); toplinski obrađeno meso i toplinski obrađeni mesni proizvodi (49) koji se prodaju krajnjem potrošaču	5,0	30,0
6.1.7.	Školjkaši (39) (dimljeni)	6,0	35,0
6.1.8.	Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (11) (33)	1,0	1,0
6.1.9.	Početna i prijelazna hrana za dojenčad, uključujući početno i prijelazno mlijeko za dojenčad ►M20 (11) ◄ (33)	1,0	1,0
6.1.10.	Hrana za posebne medicinske potrebe ►M20 (11) ◄ (33), isključivo namijenjena dojenčadi	1,0	1,0
▼M24
6.1.11.	Vlakna kakaa i od njih dobiveni proizvodi namijenjeni za upotrebu kao sastojak hrane	3,0	15,0
6.1.12.	Čips od banane	2,0	20,0
6.1.13.	Dodaci prehrani koji sadržavaju botaničke sastojke i njihove pripravke (42) (7) (8) Dodaci prehrani koji sadržavaju propolis, matičnu mliječ, spirulinu ili njihove pripravke (42)	10,0	50,0
6.1.14.	Sušeno začinsko bilje	10,0	50,0
6.1.15.	Sušeni začini, osim kardamona i sušenog Capsicum spp.	10,0	50,0

Odjeljak 7.: Melamin i njegovi strukturni analozi

Hrana		Najveće dopuštene količine (mg/kg)
7.1.	Melamin
7.1.1.	Hrana, osim početne i prijelazne hrane za dojenčad (51)	2,5
7.1.2.	Početna i prijelazna hrana za dojenčad u prahu	1

Odjeljak 8.: Sadržani biljni toksini

Hrana (9)		Najveće dopuštene količine (g/kg)
8.1.	Eruka kiselina
8.1.1.	Biljna ulja i masti	50 (2)
8.1.2.	Hrana koja sadržava dodana biljna ulja i masti, osim hrane iz točke 8.1.3.	50 (2)
8.1.3.	Početna i prijelazna hrana za dojenčad ►M20 (11) ◄	10 (2)

Hrana (9)		Najveća dopuštena količina (μg/kg)
8.2	Tropanski alkaloidi (6)
		Atropin	Skopolamin
8.2.1	Prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana za dojenčad i malu djecu koja sadržava proso, sirak, heljdu ili proizvode dobivene od njih (33)	1,0 μg/kg	1,0 μg/kg

(1) Najveću dopuštenu količinu treba preispitati do 1. siječnja 2016. na temelju informacija o izloženosti citrininu iz druge hrane i ažuriranih informacija o toksičnosti citrinina, osobito u pogledu karcinogenosti i genotoksičnosti.

(2) Najveća dopuštena količina odnosi se na razinu eruka kiseline, računano na ukupne količine masnih kiselina u masnoj komponenti u hrani.

) Uzorkovanje se provodi u skladu s točkom B Priloga I. Uredbi Komisije (EZ) br. 401/2006 (SL L 70, 9.3.2006., str. 12.).

(4) Zbroj 12 alkaloida glavice raži: ergokristin/ergokristinin; ergotamin/ergotaminin; ergokriptin/ergokriptinin; ergometrin/ergometrinin; ergozin/ergozinin; ergokornin/ergokorninin.

(5) Prikladne i ostvarive najveće dopuštene količine kojima bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja ljudi razmotrit će se za te relevantne kategorije hrane do 1. srpnja 2017.

(6) Navedeni tropanski alkaloidi jesu atropin i skopolamin. Atropin je racemična smjesa (-)-hiosciamina i (+)-hiosciamina od kojih samo (-)-enantiomer hiosciamina pokazuje antikolinergičko djelovanje. Budući da zbog analitičkih razloga nije uvijek moguće razlikovati enantiomere hiosciamina, utvrđuju se najveće dopuštene količine atropina i skopolamina.

(7) Botanički pripravci su pripravci dobiveni od botaničkih tvari (npr. čitave biljke, dijelovi biljaka, razlomljene ili posječene biljke) raznim postupcima (npr. prešanje, tiještenje, ekstrakcija, frakcioniranje, destilacija, koncentriranje, sušenje i fermentacija). Ovom definicijom obuhvaćene su usitnjene biljke ili biljke u prahu, dijelovi biljaka, alge, gljive, lišajevi, tinkture, ekstrakti, eterična ulja (osim biljnih ulja iz točke 6.1.1.), istisnuti sokovi i prerađeni eksudati.

(8) Najveća dopuštena količina ne primjenjuje se na dodatke prehrani koji sadržavaju biljna ulja. Biljna ulja koja se upotrebljavaju kao sastojak u dodacima prehrani trebala bi biti u skladu s najvećom dopuštenom količinom iz točke 6.1.1.

(9) U pogledu voća, povrća i žitarica, upućuje se na hranu navedenu u relevantnoj kategoriji kako je definirana u Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 178/2006 (SL L 29, 2.2.2006., str. 3.). To znači, inter alia, da je heljda (Fagopyrum sp) uključena u „žitarice”, a proizvodi od heljde u „proizvode od žitarica”. ►M3 Najveća dopuštena količina za voće ne primjenjuje se za orašaste plodove. ◄

(10) Najveće dopuštene količine ne primjenjuju se na svježi špinat koji se prerađuje i izravno prevozi u rasutom stanju s polja u objekt za preradu.

(11) Hrana popisana u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/52/EEZ, direktiva Komisije 96/8/EZ, 1999/21/EZ, 2006/125/EZ i 2006/141/EZ, Direktive 2009/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 41/2009 i (EZ) br. 953/2009 (SL L 181, 29.6.2013., str. 35.).

(12) Najveća dopuštena količina odnosi se na proizvode spremne za uporabu (koji se kao takvi stavljaju na tržište ili nakon pripreme prema uputama proizvođača).

(13) ►M5 Najveće dopuštene količine odnose na jestivi dio kikirikija i orašastih plodova. Ako se analiziraju kikiriki i orašasti plodovi u ljusci, pri izračunu sadržaja aflatoksina smatra se da se ukupna kontaminacija odnosi na jestivi dio, osim u slučaju brazilskih oraščića. ◄

(14) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (SL L 226, 25.6.2004., str. 22.).

(15) Najveća dopuštena količina odnosi se na suhu tvar. Suha tvar određuje se u skladu s Uredbom (EZ) br. 401/2006.

(16) U slučaju mlijeka i mliječnih proizvoda najveća dopuštena količina odnosi se na proizvode spremne za uporabu (koji se stavljaju na tržište kao takvi ili su pripremljeni prema uputama proizvođača) te na suhu tvar u slučaju proizvoda koji nisu mlijeko ili mliječni proizvodi. Suha tvar određuje se u skladu s Uredbom (EZ) br. 401/2006.

(17) Vino i pjenušava vina kako su definirani u Uredbi (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

(18) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode proizvedene od berbe iz 2005. godine nadalje.

) Hrana popisana u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91 (SL L 84, 20.3.2014., str. 14.).

Najveća dopuštena količina za OTA koja se primjenjuje na te napitke utvrđena je prema udjelu vina ili mošta od grožđa koji se nalazi u gotovom proizvodu.

(20) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Direktivi Vijeća 2001/112/EZ od 20. prosinca 2001. o voćnim sokovima i određenim sličnim proizvodima namijenjenim prehrani ljudi (SL L 10, 12.1.2002., str. 58.).

(21) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1576/89 od 29. svibnja 1989. o utvrđivanju općih pravila za definiranje, opis i prezentiranje jakih alkoholnih pića (SL L 160, 12.6.1989., str. 1.), kako je zadnje izmijenjena Protokolom o uvjetima i aranžmanima pristupanja Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji.

(22) Dojenčad i mala djeca kako su definirani u Uredbi (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/52/EEZ, direktiva Komisije 96/8/EZ, 1999/21/EZ, 2006/125/EZ i 2006/141/EZ, Direktive 2009/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 41/2009 i (EZ) br. 953/2009 (SL L 181, 29.6.2013., str. 35.).

(23) Za potrebe primjene najvećih dopuštenih količina za deoksinivalenol, zearalenon te toksine T-2 i HT-2 utvrđenih u točkama 2.4., 2.5. i 2.7., riža nije uključena u „žitarice” i proizvodi od riže nisu uključeni u „proizvode od žitarica”.

) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na neprerađene žitarice koje se stavljaju na tržište za prvi stupanj prerade.

„Prvi stupanj prerade” znači svaka fizikalna ili toplinska obrada zrna ili na zrnu, osim sušenja. Postupci čišćenja, uključujući ljuštenje, sortiranja i sušenja ne smatraju se „prvim stupnjem prerade” ako cijelo zrno ostane netaknuto nakon čišćenja i sortiranja.

Ako se ljuštenje primjenjuje u prisutnosti sklerocija glavice raži, žitarice se prije ljuštenja moraju podvrgnuti prvom koraku čišćenja. Nakon ljuštenja, koje se provodi uz usisivač prašine, provodi se razvrstavanje po bojama prije meljave.

Sustavi integrirane proizvodnje i prerade označuju sustave u kojima su sve dolazne serije žitarica očišćene, razvrstane i obrađene u istom pogonu. U takvim sustavima integrirane proizvodnje i prerade najveća dopuštena količina primjenjuje se na neprerađene žitarice nakon čišćenja i razvrstavanja, ali prije prvog stupnja prerade.

Subjekti u poslovanju s hranom osiguravaju sukladnost svojim postupkom u okviru HACCP-a, pri čemu se utvrđuje i provodi učinkovit postupak praćenja na toj kritičnoj kontrolnoj točki.

(25) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na požete i preuzete žitarice, od tržišne godine 2005./2006., u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 824/2000 od 19. travnja 2000. o utvrđivanju postupaka za preuzimanje žitarica od strane intervencijskih agencija i o utvrđivanju metoda analize za određivanje kakvoće žitarica (SL L 100, 20.4.2000., str. 31.), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1068/2005 (SL L 174, 7.7.2005., str. 65.).

(29) Riba navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u kategoriji (a), osim riblje jetre pod oznakom KN 0302 70 00 , s popisa iz članka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (SL L 17, 21.1.2000., str. 22.), kako je zadnje izmijenjena Aktom o uvjetima pristupanja Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike i prilagodbama Ugovora na kojima se temelji Europska unija (SL L 236, 23.9.2003., str. 33.). U slučaju sušene, razrijeđene i prerađene hrane složene hrane primjenjuje se članak 2. stavak 1. i članak 2. stavak 2.

(30) Ako su ribe namijenjene za konzumaciju cijele, najveća dopuštena količina primjenjuje se na cijelu ribu.

(31) Hrana koja se ubraja u kategorije (c) i (i) popisa iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1184/2006 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (SL L 354, 28.12.2013., str. 1.), prema potrebi (vrste kako su navedene u odgovarajućem unosu). U slučaju sušene, razrijeđene, prerađene i/ili složene hrane primjenjuje se članak 2. stavci 1. i 2. U slučaju jakovljevih kapica (Pecten maximus), najveća dopuštena količina odnosi se samo na mišić aduktor i gonade.

(32) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na voće i povrće nakon pranja i odvajanja jestivog dijela.

(34) Najveća dopuštena količina dana je za tekući proizvod koji sadrži 40 % suhe tvari, što odgovara najvećoj dopuštenoj količini od 50 μg/kg u suhoj tvari. Količinu treba razmjerno prilagoditi u skladu sa sadržajem suhe tvari u proizvodu.

( 35 ) ►M9 Dioksini (zbroj polikloriranih dibenzo-para-dioksina (PCDD) i polikloriranih dibenzo-furana (PCDF) izraženi kao toksični ekvivalent Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koristeći faktor ekvivalentne toksičnosti (WHO-TEF)) te zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a (zbroj PCDD-a, PCDF-a i polikloriranih bifenila (PCB-a) izražen kao toksični ekvivalenti WHO koristeći faktore WHO-TEF). WHO-TEF za procjenu rizika za zdravlje ljudi na temelju zaključaka sa stručnog zasjedanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – Međunarodni program za sigurnost kemikalija (IPCS) održanog u Ženevi u lipnju 2005. (Martin van den Berg et al., Re-evaluacija faktora ekvivalentne toksičnosti za dioksine i spojeve slične dioksinima kod ljudi i sisavaca Svjetske zdravstvene organizacije provedena 2005. godine. Toksikološke znanosti 93 (2), 223-241 (2006))

Kongener	TEF vrijednost
Dibenzo-p-dioksini („PCDD-i”)
2,3,7,8-TCDD	1
1,2,3,7,8-PeCDD	1
1,2,3,4,7,8-HxCDD	0,1
1,2,3,6,7,8-HxCDD	0,1
1,2,3,7,8,9-HxCDD	0,1
1,2,3,4,6,7,8-HpCDD	0,01
OCDD	0,0003
Dibenzofurani („PCDF-i”)
2,3,7,8-TCDF	0,1
1,2,3,7,8-PeCDF	0,03
2,3,4,7,8-PeCDF	0,3
1,2,3,4,7,8-HxCDF	0,1
1,2,3,6,7,8-HxCDF	0,1
1,2,3,7,8,9-HxCDF	0,1
2,3,4,6,7,8-HxCDF	0,1
1,2,3,4,6,7,8-HpCDF	0,01
1,2,3,4,7,8,9-HpCDF	0,01
OCDF	0,0003
„Dioksinima slični” PCB-i Ne orto PCB-i + Mono orto PCB-i
Ne orto PCB-i
PCB 77	0,0001
PCB 81	0,0003
PCB 126	0,1
PCB 169	0,03
Mono orto PCB-i
PCB 105	0,0003
PCB 114	0,0003
PCB 118	0,0003
PCB 123	0,0003
PCB 156	0,0003
PCB 157	0,0003
PCB 167	0,0003
PCB 189	0,0003
Korištene kratice: „T” = tetra; „Pe” = penta; „Hx” = heksa; „Hp” = hepta; „O” = okta; „CDD” = klordibenzodioksin; „CDF” = klordibenzofuran; „CB” = klorbifenil.

(36) Gornje koncentracije: gornje koncentracije izračunavaju se na temelju pretpostavke da su sve vrijednosti različitih kongenera koje su ispod granice kvantifikacije jednake granici kvantifikacije.

Najveća dopuštena količina izražena na temelju masti ne primjenjuje se na hranu koja sadrži < 2 % masti. Za hranu koja sadrži < 2 % masti, najveća primjenjiva količina je količina na temelju proizvoda koja odgovara količini na temelju proizvoda za hranu koja sadrži 2 % masti, izračunatoj iz najveće dopuštene količine utvrđene na temelju masti pomoću sljedeće formule:

Najveća dopuštena količina izražena na temelju proizvoda za hranu koja sadrži manje od 2 % masti = najveća dopuštena količina izražena na temelju masti za tu hranu × 0,02.

(38) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u kategorijama (a), (b), (c), (e) i (f) s popisa u članku 1. Uredbe (EZ) br. 104/2000, osim riblje jetre iz točke 5.11.

(39) Hrana popisana u ovoj kategoriji kako je definirana u kategorijama (b), (c) i (i) popisa iz Priloga 1. Uredbi (EU) br. 1379/2013.

(40) Izuzeće se primjenjuje samo za kukuruz za koji je jasno vidljivo, na primjer putem označivanja, odredišta, da je namijenjen za upotrebu samo u preradi mokrom meljavom (proizvodnja škroba).

(41) U slučaju konzervirane riblje jetre, najveća dopuštena količina se primjenjuje na cijeli jestivi sadržaj konzerve.

(42) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na dodatke prehrani u obliku u kojem se stavljaju u prodaju.

(43) Sjemenke uljarica obuhvaćenih oznakama CN 1201 , 1202 , 1203 , 1204 , 1205 , 1206 , 1207 i proizvodi dobiveni od njih oznake CN 1208 ; sjemenke dinje obuhvaćene su oznakom ex 1207 99 .

(44) Ako se dobiveni/prerađeni proizvodi dobivaju/prerađuju isključivo ili skoro isključivo od dotičnih orašastih plodova, najveće dopuštene količine utvrđene za odgovarajuće orašaste plodove primjenjuju se i na njihove dobivene/prerađene proizvode. U drugim se slučajevima članak 2. stavak 1. i članak 2. stavak 2. primjenjuju na dobivene/prerađene proizvode.

(45) Najveća dopuštena količina odnosi se na čisti i nerazrijeđeni ekstrakt, dobiven tako da se 1 kg ekstrakta dobiva od 3 do 4 kg korijena sladića).

(46) Najveća dopuštena količina za lisnato povrće ne odnosi se na svježe začinsko bilje (obuhvaćeno oznakom 0256000 u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 396/2005).

(47) Mišićno meso iz kliješta i abdomena. Iz ove definicije isključen je cefalotoraks ljuskavaca. U slučaju rakova i rakovima sličnih ljuskavaca (Brachyura i Anomura): mišićno meso iz kliješta.

(48) Donje granice koncentracije se izračunavaju pod pretpostavkom da su za sve četiri tvari dobivene vrijednosti ispod granice određivanja jednake nuli.

(49) Meso i mesni proizvodi koji su bili podvrgnuti toplinskoj obradi što može rezultirati nastajanjem PAH-ova, tj. samo pečenje i priprema na žaru.

(50) Kada se analiziraju konzervirani proizvodi, analiza se provodi na sadržaju čitave limenke. Kako bi se odredila najveća dopuštena količina za složene proizvode primjenjuje se članak 2. stavak 1. točka (c) i članak 2. stavak 2.

(51) Najveća dopuštena količina se ne primjenjuje na hranu za koju se može dokazati da je prisutnost melamina veća od 2,5 mg/kg posljedica odobrene uporabe ciromazina kao insekticida. Vrijednost melamina ne smije prelaziti vrijednost ciromazina.

(52) Za određene proizvode od kakaa i čokolade primjenjuju se definicije utvrđene u točkama A. 2., 3. i 4. Priloga I. Direktivi 2000/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2000. o kakau i čokoladnim proizvodima namijenjenima prehrani ljudi (SL L 197, 3.8.2000., str. 19.).

(54) Riža, ljuštena riža, valjana riža i pretkuhana riža kako je definirano u standardu Codex 198-1995.

(55) Najveća dopuštena količina odnosi se na životinju kako je prodana bez utrobe.

( 1 ) SL L 37, 13.2.1993., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

( 2 ) SL L 77, 16.3.2001., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 199/2006 (SL L 32, 4.2.2006., str. 32.).

( 3 ) SL L 139, 30.4.2004., str. 55., kako je ispravljena u SL L 226, 25.6.2004., str. 22. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1662/2006 (SL L 320, 18.11.2006., str. 1.).

( 4 ) Izvješća Znanstvenog odbora za hranu, 38. serija, Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o nitratima i nitritima, str. 1., http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/reports/scf_reports_38.pdf.

( 5 ) Izvješća Znanstvenog odbora za hranu, 35. serija, Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o aflatoksinima, okratoksinu A i patulinu, str. 45.

( 6 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o okratoksinu A (izraženo 17. rujna 1998.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out14_en.html.

( 7 ) Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.7. „Procjena unosa okratoksina A hranom među stanovništvom država članica EU-a”, http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/task_3-2-7_en.pdf.

( 9 ) Mišljenje Stručnog odbora o kontaminantima u prehrambenom lancu EFSA-e na zahtjev Komisije u pogledu okratoksina A u hrani, http://www.efsa.europa.eu/etc/medialib/efsa/science/contam/contam_opinions/1521.Par.0001.File.dat/contam_op_ej365_ochratoxin_a_food_en1.pdf.

( 10 ) Zapisnik sa 120. sastanka Znanstvenog odbora za hranu održanog 8. i 9. ožujka 2000. u Bruxellesu, izjava u Zapisniku o patulinu, http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out55_en.pdf.

( 11 ) Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.8. „Procjena unosa patulina hranom među stanovništvom država članica EU-a”, http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/3.2.8_en.pdf.

( 13 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o toksinima Fusarium plijesni, dio 1.: Deoksinivalenol (DON), (izraženo 2. prosinca 1999.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out44_en.pdf.

( 14 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o toksinima Fusarium plijesni, dio 2.: Zearalenon (ZEA), (izraženo 22. lipnja 2000.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out65_en.pdf.

( 15 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o toksinima Fusarium plijesni, dio 3.: Fumonizin B1 (FB1) (izraženo 17. listopada 2000.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out73_en.pdf.

( 16 ) Ažurirano mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o fumonizinu B1, B2 i B3 (izraženo 4. travnja 2003.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out185_en.pdf.

( 17 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o toksinima Fusarium plijesni, dio 4.: Nivalenol (izraženo 19. listopada 2000.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out74_en.pdf.

( 18 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o toksinima Fusarium plijesni, dio 5.: Toksin T-2 i toksin HT-2 (usvojeno 30. svibnja 2001.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out88_en.pdf.

( 19 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o toksinima Fusarium plijesni, dio 6.: Skupna ocjena toksina T-2, toksina HT-2, nivalenola i deoksinivalenola (usvojeno 26. veljače 2002.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out123_en.pdf.

( 20 ) Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.10. „Prikupljanje podataka o pojavi toksina Fusarium plijesni u hrani i procjena unosa hranom među stanovništvom država članica EU-a”, http://ec.europa.eu/food/fs/scoop/task3210.pdf.

( 22 ) Izvješća Znanstvenog odbora za hranu, 32. serija, Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o „Potencijalnom riziku po zdravlje zbog prisutnosti olova u hrani i piću”, str. 7., http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/reports/scf_reports_32.pdf.

( 23 ) Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.11. „Procjena izloženosti stanovništva država članica EU-a arsenu, kadmiju, olovu i živi putem hrane”, http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/scoop_3-2-11_heavy_metals_report_en.pdf.

( 24 ) Izvješća Znanstvenog odbora za hranu, 36. serija, Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o kadmiju, str. 67., http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/reports/scf_reports_36.pdf.

( 25 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za kontaminante u prehrambenom lancu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) na zahtjev Komisije u pogledu žive i metil-žive u hrani (usvojeno 24. veljače 2004.), http://www.efsa.eu.int/science/contam/contam_opinions/259/opinion_contam_01_en1.pdf.

( 26 ) http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/information_note_mercury-fish_12-05-04.pdf.

( 27 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o akutnim rizicima od kositra u hrani u limenoj ambalaži (usvojeno 12. prosinca 2001.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out110_en.pdf.

( 28 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o 3-monokloropropan-1,2-diolu (3-MCPD), kojim se ažurira mišljenje Znanstvenog odbora za hranu iz 1994. (usvojeno 30. svibnja 2001.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out91_en.pdf.

( 29 ) Izvješća Znanstvenog odbora za hranu, 36. serija, Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o 3-monokloropropan-1,2-diolu (3-MCPD), str. 31., http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/reports/scf_reports_36.pdf.

( 30 ) Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.9. „Prikupljanje i usporedba podataka o razinama 3-monokloropropandiola (3-MCPD) i srodnih tvari u hrani”, http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/scoop_3-2-9_final_report_chloropropanols_en.pdf.

( 31 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o procjeni rizika za dioksine i dioksinima slične PCB-e u hrani. Ažurirano mišljenje temeljeno na novim znanstvenim spoznajama na raspolaganju od usvajanja mišljenja Znanstvenog odbora za hranu od 22. studenog 2000. (usvojeno 30. svibnja 2001.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out90_en.pdf.

( 32 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o procjeni rizika za dioksine i dioksinima slične PCB-e u hrani (usvojeno 22. studenog 2000.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out78_en.pdf.

( 33 ) Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.5. „Procjena unosa dioksina i srodnih PCB-a hranom među stanovništvom država članica EU-a”, http://ec.europa.eu/dgs/health_consumer/library/pub/pub08_en.pdf.

( 35 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o rizicima po zdravlje ljudi od policikličkih aromatskih ugljikovodika u hrani (izraženo 4. prosinca 2002.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out153_en.pdf.

( 36 ) Procjena određenih kontaminanata u hrani – Izvješće Zajedničkog stručnog odbora FAO/WHO za prehrambene aditive, 64. sastanak, Rim, 8. do 17. veljače 2005., str. 1. i str. 61., WHO Technical Report Series, br. 930, 2006. - http://whqlibdoc.who.int/trs/WHO_TRS_930_eng.pdf.

( 37 ) Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.12. „Prikupljanje podataka o pojavi policikličkih aromatskih ugljikovodika u hrani”, http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/scoop_ 3-2-12_final_report_pah_en.pdf.

( 41 ) SL L 77, 16.3.2001., str. 14. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2005/4/EZ (SL L 19, 21.1.2005., str. 50.).

( 44 ) Provedbena uredba Komisije (EZ) br. 884/2014 od 13. kolovoza 2014. o uvođenju posebnih uvjeta kojima se uređuje uvoz neke hrane i hrane za životinje iz određenih trećih zemalja zbog rizika od kontaminiranosti aflatoksinima te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1152/2009 (SL L 242, 14.8.2014., str. 4.).

( 46 ) Najveću dopuštenu količinu treba preispitati do 1. siječnja 2016. na temelju informacija o izloženosti citrininu iz druge hrane i ažuriranih informacija o toksičnosti citrinina, osobito u pogledu karcinogenosti i genotoksičnosti.

( 47 ) Najveća dopuštena količina odnosi se na razinu eruka kiseline, računano na ukupne količine masnih kiselina u masnoj komponenti u hrani.

( 48 ) Uzorkovanje se provodi u skladu s točkom B Priloga I. Uredbi Komisije (EZ) br. 401/2006 (SL L 70, 9.3.2006., str. 12.).

( 49 ) Zbroj 12 alkaloida glavice raži: ergokristin/ergokristinin; ergotamin/ergotaminin; ergokriptin/ergokriptinin; ergometrin/ergometrinin; ergozin/ergozinin; ergokornin/ergokorninin.

( 50 ) Prikladne i ostvarive najveće dopuštene količine kojima bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja ljudi razmotrit će se za te relevantne kategorije hrane do 1. srpnja 2017.

( 51 ) Navedeni tropanski alkaloidi jesu atropin i skopolamin. Atropin je racemična smjesa (-)-hiosciamina i (+)-hiosciamina od kojih samo (-)-enantiomer hiosciamina pokazuje antikolinergičko djelovanje. Budući da zbog analitičkih razloga nije uvijek moguće razlikovati enantiomere hiosciamina, utvrđuju se najveće dopuštene količine atropina i skopolamina.

( 52 ) Botanički pripravci su pripravci dobiveni od botaničkih tvari (npr. čitave biljke, dijelovi biljaka, razlomljene ili posječene biljke) raznim postupcima (npr. prešanje, tiještenje, ekstrakcija, frakcioniranje, destilacija, koncentriranje, sušenje i fermentacija). Ovom definicijom obuhvaćene su usitnjene biljke ili biljke u prahu, dijelovi biljaka, alge, gljive, lišajevi, tinkture, ekstrakti, eterična ulja (osim biljnih ulja iz točke 6.1.1.), istisnuti sokovi i prerađeni eksudati.

( 53 ) Najveća dopuštena količina ne primjenjuje se na dodatke prehrani koji sadržavaju biljna ulja. Biljna ulja koja se upotrebljavaju kao sastojak u dodacima prehrani trebala bi biti u skladu s najvećom dopuštenom količinom iz točke 6.1.1.

( 54 ) U pogledu voća, povrća i žitarica, upućuje se na hranu navedenu u relevantnoj kategoriji kako je definirana u Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 178/2006 (SL L 29, 2.2.2006., str. 3.). To znači, inter alia, da je heljda (Fagopyrum sp) uključena u „žitarice”, a proizvodi od heljde u „proizvode od žitarica”. ►M3 Najveća dopuštena količina za voće ne primjenjuje se za orašaste plodove. ◄

( 55 ) Najveće dopuštene količine ne primjenjuju se na svježi špinat koji se prerađuje i izravno prevozi u rasutom stanju s polja u objekt za preradu.

( 56 ) Hrana popisana u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/52/EEZ, direktiva Komisije 96/8/EZ, 1999/21/EZ, 2006/125/EZ i 2006/141/EZ, Direktive 2009/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 41/2009 i (EZ) br. 953/2009 (SL L 181, 29.6.2013., str. 35.).

( 57 ) Najveća dopuštena količina odnosi se na proizvode spremne za uporabu (koji se kao takvi stavljaju na tržište ili nakon pripreme prema uputama proizvođača).

( 58 ) ►M5 Najveće dopuštene količine odnose na jestivi dio kikirikija i orašastih plodova. Ako se analiziraju kikiriki i orašasti plodovi u ljusci, pri izračunu sadržaja aflatoksina smatra se da se ukupna kontaminacija odnosi na jestivi dio, osim u slučaju brazilskih oraščića. ◄

( 59 ) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (SL L 226, 25.6.2004., str. 22.).

( 60 ) Najveća dopuštena količina odnosi se na suhu tvar. Suha tvar određuje se u skladu s Uredbom (EZ) br. 401/2006.

( 61 ) U slučaju mlijeka i mliječnih proizvoda najveća dopuštena količina odnosi se na proizvode spremne za uporabu (koji se stavljaju na tržište kao takvi ili su pripremljeni prema uputama proizvođača) te na suhu tvar u slučaju proizvoda koji nisu mlijeko ili mliječni proizvodi. Suha tvar određuje se u skladu s Uredbom (EZ) br. 401/2006.

( 62 ) Vino i pjenušava vina kako su definirani u Uredbi (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

( 63 ) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode proizvedene od berbe iz 2005. godine nadalje.

( 64 ) Hrana popisana u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91 (SL L 84, 20.3.2014., str. 14.).

Najveća dopuštena količina za OTA koja se primjenjuje na te napitke utvrđena je prema udjelu vina ili mošta od grožđa koji se nalazi u gotovom proizvodu.

( 65 ) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Direktivi Vijeća 2001/112/EZ od 20. prosinca 2001. o voćnim sokovima i određenim sličnim proizvodima namijenjenim prehrani ljudi (SL L 10, 12.1.2002., str. 58.).

( 66 ) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1576/89 od 29. svibnja 1989. o utvrđivanju općih pravila za definiranje, opis i prezentiranje jakih alkoholnih pića (SL L 160, 12.6.1989., str. 1.), kako je zadnje izmijenjena Protokolom o uvjetima i aranžmanima pristupanja Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji.

( 67 ) Dojenčad i mala djeca kako su definirani u Uredbi (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/52/EEZ, direktiva Komisije 96/8/EZ, 1999/21/EZ, 2006/125/EZ i 2006/141/EZ, Direktive 2009/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 41/2009 i (EZ) br. 953/2009 (SL L 181, 29.6.2013., str. 35.).

( 68 ) Za potrebe primjene najvećih dopuštenih količina za deoksinivalenol, zearalenon te toksine T-2 i HT-2 utvrđenih u točkama 2.4., 2.5. i 2.7., riža nije uključena u „žitarice” i proizvodi od riže nisu uključeni u „proizvode od žitarica”.

( 69 ) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na neprerađene žitarice koje se stavljaju na tržište za prvi stupanj prerade.

Subjekti u poslovanju s hranom osiguravaju sukladnost svojim postupkom u okviru HACCP-a, pri čemu se utvrđuje i provodi učinkovit postupak praćenja na toj kritičnoj kontrolnoj točki.

( 70 ) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na požete i preuzete žitarice, od tržišne godine 2005./2006., u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 824/2000 od 19. travnja 2000. o utvrđivanju postupaka za preuzimanje žitarica od strane intervencijskih agencija i o utvrđivanju metoda analize za određivanje kakvoće žitarica (SL L 100, 20.4.2000., str. 31.), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1068/2005 (SL L 174, 7.7.2005., str. 65.).

( 72 ) Tjestenina (suha) znači tjestenina sa sadržajem vode od otprilike 12 %.

( 74 ) Riba navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u kategoriji (a), osim riblje jetre pod oznakom KN 0302 70 00 , s popisa iz članka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (SL L 17, 21.1.2000., str. 22.), kako je zadnje izmijenjena Aktom o uvjetima pristupanja Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike i prilagodbama Ugovora na kojima se temelji Europska unija (SL L 236, 23.9.2003., str. 33.). U slučaju sušene, razrijeđene i prerađene hrane složene hrane primjenjuje se članak 2. stavak 1. i članak 2. stavak 2.

( 75 ) Ako su ribe namijenjene za konzumaciju cijele, najveća dopuštena količina primjenjuje se na cijelu ribu.

( 76 ) Hrana koja se ubraja u kategorije (c) i (i) popisa iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1184/2006 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (SL L 354, 28.12.2013., str. 1.), prema potrebi (vrste kako su navedene u odgovarajućem unosu). U slučaju sušene, razrijeđene, prerađene i/ili složene hrane primjenjuje se članak 2. stavci 1. i 2. U slučaju jakovljevih kapica (Pecten maximus), najveća dopuštena količina odnosi se samo na mišić aduktor i gonade.

( 77 ) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na voće i povrće nakon pranja i odvajanja jestivog dijela.

( 79 ) Najveća dopuštena količina dana je za tekući proizvod koji sadrži 40 % suhe tvari, što odgovara najvećoj dopuštenoj količini od 50 μg/kg u suhoj tvari. Količinu treba razmjerno prilagoditi u skladu sa sadržajem suhe tvari u proizvodu.

( 80 ) Dioksini (zbroj polikloriranih dibenzo-para-dioksina (PCDD) i polikloriranih dibenzo-furana (PCDF) izraženi kao toksični ekvivalent Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koristeći faktor ekvivalentne toksičnosti (WHO-TEF)) te zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a (zbroj PCDD-a, PCDF-a i polikloriranih bifenila (PCB-a) izražen kao toksični ekvivalenti WHO koristeći faktore WHO-TEF). WHO-TEF za procjenu rizika za zdravlje ljudi na temelju zaključaka sa stručnog zasjedanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – Međunarodni program za sigurnost kemikalija (IPCS) održanog u Ženevi u lipnju 2005. (Martin van den Berg et al., Re-evaluacija faktora ekvivalentne toksičnosti za dioksine i spojeve slične dioksinima kod ljudi i sisavaca Svjetske zdravstvene organizacije provedena 2005. godine. Toksikološke znanosti 93 (2), 223-241 (2006))

Dioksini (zbroj polikloriranih dibenzo-para-dioksina (PCDD) i polikloriranih dibenzo-furana (PCDF) izraženi kao toksični ekvivalent Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koristeći faktor ekvivalentne toksičnosti (WHO-TEF)) te zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a (zbroj PCDD-a, PCDF-a i polikloriranih bifenila (PCB-a) izražen kao toksični ekvivalenti WHO koristeći faktore WHO-TEF). WHO-TEF za procjenu rizika za zdravlje ljudi na temelju zaključaka sa stručnog zasjedanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – Međunarodni program za sigurnost kemikalija (IPCS) održanog u Ženevi u lipnju 2005. (Martin van den Berg et al., Re-evaluacija faktora ekvivalentne toksičnosti za dioksine i spojeve slične dioksinima kod ljudi i sisavaca Svjetske zdravstvene organizacije provedena 2005. godine. Toksikološke znanosti 93 (2), 223-241 (2006))

Kongener	TEF vrijednost
Dibenzo-p-dioksini („PCDD-i”)
2,3,7,8-TCDD	1
1,2,3,7,8-PeCDD	1
1,2,3,4,7,8-HxCDD	0,1
1,2,3,6,7,8-HxCDD	0,1
1,2,3,7,8,9-HxCDD	0,1
1,2,3,4,6,7,8-HpCDD	0,01
OCDD	0,0003
Dibenzofurani („PCDF-i”)
2,3,7,8-TCDF	0,1
1,2,3,7,8-PeCDF	0,03
2,3,4,7,8-PeCDF	0,3
1,2,3,4,7,8-HxCDF	0,1
1,2,3,6,7,8-HxCDF	0,1
1,2,3,7,8,9-HxCDF	0,1
2,3,4,6,7,8-HxCDF	0,1
1,2,3,4,6,7,8-HpCDF	0,01
1,2,3,4,7,8,9-HpCDF	0,01
OCDF	0,0003
„Dioksinima slični” PCB-i Ne orto PCB-i + Mono orto PCB-i
Ne orto PCB-i
PCB 77	0,0001
PCB 81	0,0003
PCB 126	0,1
PCB 169	0,03
Mono orto PCB-i
PCB 105	0,0003
PCB 114	0,0003
PCB 118	0,0003
PCB 123	0,0003
PCB 156	0,0003
PCB 157	0,0003
PCB 167	0,0003
PCB 189	0,0003
Korištene kratice: „T” = tetra; „Pe” = penta; „Hx” = heksa; „Hp” = hepta; „O” = okta; „CDD” = klordibenzodioksin; „CDF” = klordibenzofuran; „CB” = klorbifenil.

( 81 ) Gornje koncentracije: gornje koncentracije izračunavaju se na temelju pretpostavke da su sve vrijednosti različitih kongenera koje su ispod granice kvantifikacije jednake granici kvantifikacije.

( 82 ) Najveća dopuštena količina izražena na temelju masti ne primjenjuje se na hranu koja sadrži < 2 % masti. Za hranu koja sadrži < 2 % masti, najveća primjenjiva količina je količina na temelju proizvoda koja odgovara količini na temelju proizvoda za hranu koja sadrži 2 % masti, izračunatoj iz najveće dopuštene količine utvrđene na temelju masti pomoću sljedeće formule:

Najveća dopuštena količina izražena na temelju proizvoda za hranu koja sadrži manje od 2 % masti = najveća dopuštena količina izražena na temelju masti za tu hranu × 0,02.

( 83 ) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u kategorijama (a), (b), (c), (e) i (f) s popisa u članku 1. Uredbe (EZ) br. 104/2000, osim riblje jetre iz točke 5.11.

( 84 ) Hrana popisana u ovoj kategoriji kako je definirana u kategorijama (b), (c) i (i) popisa iz Priloga 1. Uredbi (EU) br. 1379/2013.

( 85 ) Izuzeće se primjenjuje samo za kukuruz za koji je jasno vidljivo, na primjer putem označivanja, odredišta, da je namijenjen za upotrebu samo u preradi mokrom meljavom (proizvodnja škroba).

( 86 ) U slučaju konzervirane riblje jetre, najveća dopuštena količina se primjenjuje na cijeli jestivi sadržaj konzerve.

( 87 ) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na dodatke prehrani u obliku u kojem se stavljaju u prodaju.

( 88 ) Sjemenke uljarica obuhvaćenih oznakama CN 1201 , 1202 , 1203 , 1204 , 1205 , 1206 , 1207 i proizvodi dobiveni od njih oznake CN 1208 ; sjemenke dinje obuhvaćene su oznakom ex 1207 99 .

( 89 ) Ako se dobiveni/prerađeni proizvodi dobivaju/prerađuju isključivo ili skoro isključivo od dotičnih orašastih plodova, najveće dopuštene količine utvrđene za odgovarajuće orašaste plodove primjenjuju se i na njihove dobivene/prerađene proizvode. U drugim se slučajevima članak 2. stavak 1. i članak 2. stavak 2. primjenjuju na dobivene/prerađene proizvode.

( 90 ) Najveća dopuštena količina odnosi se na čisti i nerazrijeđeni ekstrakt, dobiven tako da se 1 kg ekstrakta dobiva od 3 do 4 kg korijena sladića).

( 91 ) Najveća dopuštena količina za lisnato povrće ne odnosi se na svježe začinsko bilje (obuhvaćeno oznakom 0256000 u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 396/2005).

( 92 ) Mišićno meso iz kliješta i abdomena. Iz ove definicije isključen je cefalotoraks ljuskavaca. U slučaju rakova i rakovima sličnih ljuskavaca (Brachyura i Anomura): mišićno meso iz kliješta.

( 93 ) Donje granice koncentracije se izračunavaju pod pretpostavkom da su za sve četiri tvari dobivene vrijednosti ispod granice određivanja jednake nuli.

( 94 ) Meso i mesni proizvodi koji su bili podvrgnuti toplinskoj obradi što može rezultirati nastajanjem PAH-ova, tj. samo pečenje i priprema na žaru.

( 95 ) Kada se analiziraju konzervirani proizvodi, analiza se provodi na sadržaju čitave limenke. Kako bi se odredila najveća dopuštena količina za složene proizvode primjenjuje se članak 2. stavak 1. točka (c) i članak 2. stavak 2.

( 96 ) Najveća dopuštena količina se ne primjenjuje na hranu za koju se može dokazati da je prisutnost melamina veća od 2,5 mg/kg posljedica odobrene uporabe ciromazina kao insekticida. Vrijednost melamina ne smije prelaziti vrijednost ciromazina.

( 97 ) Za određene proizvode od kakaa i čokolade primjenjuju se definicije utvrđene u točkama A. 2., 3. i 4. Priloga I. Direktivi 2000/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2000. o kakau i čokoladnim proizvodima namijenjenima prehrani ljudi (SL L 197, 3.8.2000., str. 19.).

( 99 ) Riža, ljuštena riža, valjana riža i pretkuhana riža kako je definirano u standardu Codex 198-1995.

( 100 ) Najveća dopuštena količina odnosi se na životinju kako je prodana bez utrobe.


		br.	stranica	datum
►M1	UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1126/2007 od 28. rujna 2007.	L 255	14	29.9.2007
►M2	UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 565/2008 od 18. lipnja 2008.	L 160	20	19.6.2008
►M3	UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 629/2008 od 2. srpnja 2008.	L 173	6	3.7.2008
►M4	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 105/2010 od 5. veljače 2010.	L 35	7	6.2.2010
►M5	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 165/2010 od 26. veljače 2010.	L 50	8	27.2.2010
►M6	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 420/2011 od 29. travnja 2011.	L 111	3	30.4.2011
►M7	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 835/2011 od 19. kolovoza 2011.	L 215	4	20.8.2011
►M8	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1258/2011 od 2. prosinca 2011.	L 320	15	3.12.2011
►M9	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1259/2011 od 2. prosinca 2011.	L 320	18	3.12.2011
M10	COMMISSION REGULATION (EU) No 219/2012 of 14 March 2012 (*)	L 75	5	15.3.2012
►M11	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 594/2012 od 5. srpnja 2012.	L 176	43	6.7.2012
►M12	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1058/2012 od 12. studenoga 2012.	L 313	14	13.11.2012
►M13	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1067/2013 оd 30. listopada 2013.	L 289	56	31.10.2013
►M14	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 212/2014 оd 6. ožujka 2014.	L 67	3	7.3.2014
M15	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 362/2014 оd 9. travnja 2014.	L 107	56	10.4.2014
►M16	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 488/2014 оd 12. svibnja 2014.	L 138	75	13.5.2014
►M17	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 696/2014 оd 24. lipnja 2014.	L 184	1	25.6.2014
►M18	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1327/2014 оd 12. prosinca 2014.	L 358	13	13.12.2014
►M19	UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/704 оd 30. travnja 2015.	L 113	27	1.5.2015
►M20	UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1005 оd 25. lipnja 2015.	L 161	9	26.6.2015
►M21	UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1006 оd 25. lipnja 2015.	L 161	14	26.6.2015
►M22	UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1125 оd 10. srpnja 2015.	L 184	7	11.7.2015
►M23	UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1137 оd 13. srpnja 2015.	L 185	11	14.7.2015
►M24	UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1933 оd 27. listopada 2015.	L 282	11	28.10.2015
►M25	UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1940 оd 28. listopada 2015.	L 283	3	29.10.2015
►M26	UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/239 оd 19. veljače 2016.	L 45	3	20.2.2016