1998L0026 — HR — 16.08.2012 — 003.002
|
DIREKTIVA 98/26/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira ( L 166, 11.6.1998, p.45) |
|
|
|
|||
|
No |
page |
date |
||
|
Direktiva 2009/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća Tekst značajan za EGP od 6. svibnja 2009. |
L 146 |
37 |
10.6.2009 |
|
|
Direktiva 2010/78/EU Europskog parlamenta i Vijeća Tekst značajan za EGP od 24. studenoga 2010. |
L 331 |
120 |
15.12.2010 |
|
|
Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. |
L 201 |
1 |
27.7.2012 |
|
DIREKTIVA 98/26/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 19. svibnja 1998.
o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 100.a,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije ( 1 ),
uzimajući u obzir mišljenje Europskog monetarnog instituta ( 2 ),
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora ( 3 ),
u skladu s postupkom utvrđenim u članku 189.b Ugovora ( 4 ),
|
(1) |
Budući da je u Lamfalussijevom izviješću iz 1990. godine za guvernere središnjih banaka Grupe deset zemalja prikazan važan sistemski rizik svojstven sustavima plaćanja koji posluju na temelju nekoliko zakonskih tipova saldiranja plaćanja, posebno multilateralnog saldiranja; budući da je smanjenje zakonskih rizika koji su vezani uz sudjelovanje u ukupnim vremenskim sustavima namire od iznimne važnosti, a što daje veći razvoj ovih sustava. |
|
(2) |
Budući da je također od najveće važnosti smanjenje rizika koji je povezan sa sudjelovanjem u sustavima za namiru vrijednosnih papira, naročito tamo gdje postoji uska veza između tih sustava i platnih sustava. |
|
(3) |
Budući da se ovom Direktivom nastoji doprinijeti učinkovitom i financijski isplativom izvršavanju inozemnih aranžmana za plaćanje i namiru vrijednosnih papira u Zajednici, čime se jača slobodno kretanje kapitala na unutrašnjem tržištu; budući da time ova Direktiva doprinosi unapređenju unutrašnjeg tržišta, naročito slobodnom pružanju usluga i liberalizaciji kretanja kapitala, s ciljem ostvarenja Ekonomske i monetarne unije. |
|
(4) |
Budući da je poželjno da države članice zakonima nastoje smanjiti na najmanju mjeru poremećaj u sustavu izazvan stečajnim postupkom protiv sudionika u sustavu. |
|
(5) |
Budući da je prijedlog za Direktivu o reorganizaciji i likvidaciji kreditnih ustanova koji je podnesen 1985. i izmijenjen 8. veljače 1988. još uvijek neriješen pred Vijećem; budući da se Konvencijom o stečajnim postupcima koju su 23. studenoga 1995. sastavile države članica na sastanku unutar Vijeća izričito isključuju osiguravajući pothvati, kreditne ustanove i investicijska trgovačka društva. |
|
(6) |
Budući da se ovom Direktivom nastoje obuhvatiti platni sustavi i sustavi za namiru vrijednosnih papira kako domaćih tako i inozemnih; budući da se ova Direktiva primjenjuje na sustave Zajednice i na kolateralno osiguranje osnovano od strane sudionika bilo da su sudionici Zajednice ili treće zemlje, a u vezi su sa sudjelovanjem u tim sustavima. |
|
(7) |
Budući da države članice mogu primjenjivati odredbe ove Direktive na svoje domaće ustanove koje izravno sudjeluju u sustavima treće zemlje kao i na kolateralno osiguranje pribavljeno u vezi sa sudjelovanjem u tim sustavima. |
▼M1 —————
|
(9) |
Budući da se za smanjenje sistemskog rizika posebno traži konačnu namiru i utuživost kolateralnog osiguranja; budući da se kolateralnim osiguranjem obuhvaćaju sva sredstva koja pribavlja sudionik drugim sudionicima u platnim sustavima i/ili sustavima za namiru vrijednosnih papira kojima se jamče prava i obveze u vezi sa sustavom, uključujući sporazume o otkupu, zakonsko založno pravo i fiducijarne prijenose; budući da na propis koji se koristi u nacionalnom zakonodavstvu a istovjetan je kolateralnom osiguranju ne bi trebala djelovati definicija kolateralnog osiguranja u ovoj Direktivi. |
|
(10) |
Budući da ova Direktiva obuhvaćanjem kolateralnog osiguranja pribavljenog u vezi s poslovanjem središnjih banaka država članica u njihovoj funkciji središnjih banaka uključivo i vođenja monetarne politike, pomaže Europskom monetarnom institutu u njegovom poslu unapređenja učinkovitosti inozemnih plaćanja s ciljem pripreme treće faze Ekonomske i monetarne unije i time sudjeluje u razvijanju neophodnog zakonskog okvira unutar kojega će buduća Europska središnja banka moći razvijati svoju politiku. |
|
(11) |
Budući da bi nalozi za prijenos i njihovo saldiranje trebali biti zakonski utuživi na temelju zakonodavstava svih država članica i obvezujući za treće strane. |
|
(12) |
Budući da pravilima o konačnom saldiranju ne bi trebalo prije provođenja saldiranja priječiti provjeru u sustavu jesu li nalozi koji su ušli u sustav u skladu s pravilima tog sustava te tada omogućiti provođenje namire tog sustava. |
|
(13) |
Budući da ništa u ovoj Direktivi ne sprječava sudionika ili treću stranu od ostvarivanja svakog prava ili zahtjeva koji proizlaze iz tekuće transakcije, koje imaju po zakonu, na povrat ili naknadu vezano za nalog za prijenos koji je ušao u sustav, npr. u slučaju prijevare ili tehničke greške, sve dok to ne dovede ili do izravnanja salda ili do opoziva naloga za prijenos u sustavu. |
|
(14) |
Budući da je potrebno osigurati da se nalozi za prijenos ne mogu opozvati nakon trenutka koji je definiran pravilima sustava. |
|
(14.a) |
Budući da nadležni državni organi i nadzorna tijela trebaju osigurati da upravitelji sustava koji čine interoperativne sustave, koliko je to moguće, dogovore zajednička pravila o trenutku ulaza u interoperativne sustave. Nadležni državni organi i nadzorna tijela trebaju osigurati da pravila o trenutku ulaza u interoperativni sustav budu međusobno usklađena koliko je to moguće i neophodno da bi se izbjegla pravna neizvjesnost u slučaju neispunjavanja obveza u jednom od uključenih sustava. |
|
(15) |
Budući da je neophodno da država članica odmah upozori druge države članice o otvaranju stečajnog postupka protiv sudionika u sustavu. |
|
(16) |
Budući da stečajni postupak ne bi trebao imati retroaktivni učinak na prava i obveze sudionika u sustavu. |
|
(17) |
Budući da se, u slučaju stečajnog postupka protiv sudionika u sustavu, ovom Direktivom osim toga nastoji odrediti koji će se stečajni zakon primjenjivati na prava i obveze tog sudionika vezano za njegovo sudjelovanje u sustavu. |
|
(18) |
Budući da kolateralno osiguranje treba odvojiti od učinaka stečajnog zakona koji se primjenjuje na insolventnog sudionika. |
|
(19) |
Budući da bi se odredbe članka 9. stavka 2. trebale primjenjivati samo na registar, račun ili centralizirani depozitni sustav gdje se evidentira postojanje vlasničkih prava u ili na uručenje ili prijenos vrijednosnih papira na koje se to odnosi. |
|
(20) |
Budući da se odredbama članka 9. stavka 2. nastoji osigurati da ako sudionik, središnja banka države članice ili buduća Europska središnja banka imaju valjano i efektivno kolateralno osiguranje utvrđeno na temelju zakonodavstva države članice u kojoj se odnosni registar, račun ili centralizirani depozitni sustav nalaze, tada bi se pravovaljanost i ovršnost tog kolateralnog osiguranja kako prema sustavu (i njegovom operatoru) tako prema svakoj drugoj osobi koja ima na to pravo izravno ili neizravno, trebala utvrditi isključivo zakonom te države članice. |
|
(21) |
Budući da se odredbama članka 9. stavka 2. ne nastoji utjecati na djelovanje i učinak zakona države članice u kojoj su ustanovljene vrijednosni papiri ili zakonodavstva države članice u kojoj se vrijednosni papiri nalaze na neki drugi način (uključujući bez ograničenja, i zakon koji se odnosi na osnivanje, vlasništvo ili prijenos takvih vrijednosnih papira ili prava iz tih vrijednosnih papira) ne bi ih trebalo tumačiti u smislu da će svako kolateralno osiguranje biti izravno izvršivo ili da će ga u bilo kojoj državi članici biti moguće priznati drukčije nego u skladu sa zakonom te države članice. |
|
(22) |
Budući da je poželjno da svaka država članica ustanovi dovoljno međusobnih veza između svih sustava za namiru vrijednosnih papira koje obuhvaća ova Direktiva radi postizanja najveće moguće transparentnosti i zakonske sigurnosti transakcija koje se odnose na vrijednosne papire. |
|
(22.a) |
U slučaju interoperativnih sustava nepostojanje međusobne usklađenosti o tome koja se pravila primjenjuju na trenutak ulaza i neopozivosti može sudionike u jednom sustavu ili čak samog upravitelja sustava izložiti učinku prelijevanja neispunjenja obveza iz drugog sustava. Radi ograničavanja sistemskog rizika poželjno je osigurati da upravitelji interoperativnih sustava međusobno usklađuju pravila o trenutku ulaza i neopozivosti u sustavima kojima upravljaju. |
|
(23) |
Budući da se usvajanjem ove Direktive osigurava na odgovarajući način ostvarivanje gore navedenih ciljeva i da se ne ide izvan onoga što je potrebno da bi se oni ostvarili, |
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
ODJELJAK I.
PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE
Članak 1.
Odredbe ove Direktive primjenjuju se na:
(a) svaki sustav definiran člankom 2. točkom (a), koji je utvrđen zakonom države članice i koji posluje sa svim valutama, ►M1 eurom ◄ ili drugim valutama koje se u sustavu preračunavaju jedna u drugu;
(b) svakog sudionika u takvom sustavu;
(c) kolateralno osiguranje dano u vezi sa:
— sudjelovanjem u sustavu, ili
— poslovanjem središnjih banaka država članica ili Europske središnje banke u njihovoj funkciji središnjih banaka.
Članak 2.
U smislu ove Smjernice:
(a) „sustav” znači formalni sporazum:
— među tri ili više sudionika – ne uključujući upravitelja tog sustava, mogućeg posrednika za namire, moguću glavnu stranku, moguću klirinšku kuću, mogućeg posrednog sudionika - sa zajedničkim pravilima i standardiziranim sporazumima o prijeboju, sa ili bez glavne stranke, ili o izvršenju naloga za prijenos među sudionicima,
— određen zakonom države članice kojega su odabrali sudionici; sudionici, međutim, mogu odabrati samo zakon države članice u kojoj najmanje jedan od njih ima svoje glavno sjedište, i
— koji je odabran, bez utjecaja na druge strože uvjete općeg zahtjeva koje propisuje nacionalni zakon, kao sustav koji država članica, čiji se zakon primjenjuje, nakon što se uvjeri u svrhovitost pravila sustava, prijavljuje Komisiji.
Ovisno o uvjetima iz podstavka 1., država članica može odrediti kao sustav i takav formalni sporazum čiji se posao sastoji od izvršavanja naloga za prijenos koji su definirani u stavku 2. točki i. ali koji do određene granice izvršavaju i naloge koji se odnose na druge financijske instrumente, kada ta država članica smatra da je takvo određenje opravdano radi sistemskog rizika.
Država članica može također u pojedinačnom slučaju odrediti kao sustav formalni sporazum između dva sudionika, ne računajući mogućeg posrednika za namiru, moguću glavnu stranku, moguću klirinšku kuću ili mogućeg neizravnog sudionika, kada ta država članica smatra da je takvo određenje opravdano radi sistemskog rizika.
Sporazum sklopljen među interoperativnim sustavima ne čini sustav;
(b) „ustanova” znači:
— kreditnu instituciju kako je definirana u članku 4. stavku 1. Direktive 2006/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o osnivanju i obavljanju djelatnosti kreditnih institucija (preinaka) ( 5 ), uključujući institucije navedene u članku 2. te Direktive,
— investicijsko društvo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 1. Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata ( 6 ), osim institucija iz njezinog članka 2. stavka 1.,
— javna državna tijela i javna trgovačka društva, ili
— svako trgovačko društvo čije je glavno sjedište izvan Zajednice, a čije funkcije odgovaraju kreditnim ustanovama ili investicijskim trgovačkim društvima u Zajednici koje su definirane u alinejama 1. i 2.,
koje sudjeluje u sustavu i koje je odgovorno za podmirenje financijskih obveza koje proizlaze iz naloga za prijenos unutar tog sustava.
Ako se sustav nadzire u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i izvršava samo naloge za prijenos koji su definirani u stavku 2. točki i., kao i plaćanja koja proizlaze iz tih naloga, država članica može odlučiti da se trgovačka društva koja sudjeluju u tom sustavu i koja su odgovorna za podmirenje financijskih obveza koje proizlaze iz naloga za prijenos unutar sustava, mogu smatrati ustanovama pod uvjetom da se najmanje tri sudionika tog sustava nalaze u kategorijama o kojima je riječ u podstavku 1. i da je takva odluka opravdana radi sistemskog rizika;
(c) „glavna stranka” znači subjekt koji posreduje između ustanova u sustavu i koji djeluje kao isključiva stranka tih ustanova vezano za njihove naloge za prijenos;
(d) „posrednik za namire” znači subjekt koji otvara ustanovama i/ili glavnoj stranci koji sudjeluju u sustavima, račune namire preko kojih se namiruju nalozi za prijenos unutar sustava i, ovisno o slučaju, osigurava kredit tim ustanovama i/ili glavnim strankama za potrebe namire;
(e) „klirinška kuća” znači subjekt koji je odgovoran za izračunavanje neto stanja ustanova, moguće glavne stranke i/ili mogućeg posrednika za namiru;
(f) „sudionik” znači institucija, glavna stranka, posrednik za namire, klirinška kuća ili upravitelj sustava.
Prema pravilima sustava, isti sudionik može djelovati kao glavna stranka, posrednik za namiru ili klirinška kuća te obavljati samo dio ili sve ove poslove.
Država članica može odlučiti da se za potrebe ove Direktive neizravni sudionik može smatrati sudionikom kada je to opravdano na temelju sistemskog rizika. Kada se neizravni sudionik smatra sudionikom na temelju sistemskog rizika, to ne ograničava odgovornost sudionika preko kojeg neizravni sudionik sustavu prosljeđuje naloge za prijenos;
(g) „neizravni sudionik” znači institucija, glavna stranka, posrednik za namire, klirinška kuća ili upravitelj sustava u ugovornom odnosu sa sudionikom u sustavu koji izvršava naloge za prijenos, što posrednom sudioniku omogućuje prosljeđivanje naloga kroz sustav pod uvjetom da je upravitelju sustava neizravni sudionik poznat;
(h) „vrijednosni papiri” znači svi instrumenti iz odjeljka C Priloga I. Direktivi 2004/39/EZ;
(i) „nalog za prijenos” znači:
— svaku uputu sudionika da se primatelju na raspolaganje stavi određen iznos novca knjiženjem na računima kreditne institucije, središnje banke, glavne stranke ili posrednika za namire ili svaku uputu iz koje proizlazi preuzimanje ili ispunjenje obveze plaćanja kako je definirana pravilima sustava, ili
— nalog sudionika za prijenos prava na ili interesa u jamstvu ili vrijednosnim papirima knjiženjem u registar ili drugdje;
(j) „stečajni postupak” znači svaka zajednička mjera utvrđena zakonom države članice ili treće zemlje, s ciljem likvidacije sudionika ili njegove reorganizacije pri čemu takva mjera sadrži obustavljanje ili uvođenje ograničenja na prijenose ili plaćanja;
(k) „saldiranje” znači pretvaranje u jedno neto potraživanje ili jednu neto obvezu potraživanja i dugovanja koja proizlaze iz naloga za prijenos koje sudionik ili sudionici izdaju na ili primaju od jednog ili više drugih sudionika što dovodi do toga da se može imati samo neto potraživanje ili imati samo neto dugovanje;
(l) „račun namire” znači račun kod središnje banke, posrednika za namire ili glavne stranke koji se koristi za držanje sredstava ili vrijednosnih papira te za namiru transakcija među sudionicima u sustavu;
(m) „založni vrijednosni papiri” znači sva imovina koja se može unovčiti uključujući, bez ograničenja, financijske kolaterale iz članka 1. stavka 4. točke (a) Direktive 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. lipnja 2002. o ugovorima o financijskom kolateralu ( 7 ) koja je pribavljena na temelju zaloga (uključujući i novac pribavljen na temelju zaloga), povratnom kupnjom ili sličnim sporazumom, ili na drugi način, a za potrebe zaštite prava i obveza koji mogu nastati u vezi sa sustavom, ili je pribavljena središnjim bankama država članica ili Europskoj središnjoj banci;
(n) „radni dan” uključuje i dnevne i noćne namire te obuhvaća sve događaje koji se dese tijekom poslovnog ciklusa sustava;
(o) „interoperativni sustavi” znači jedan ili više sustava čiji su upravitelji međusobno sklopili sporazum koji obuhvaća izvršenje naloga za prijenos među sustavima;
(p) „upravitelj sustava” znači subjekt ili subjekti koji su pravno odgovorni za rad sustava. Upravitelj sustava također može biti posrednik za namire, glavna stranka ili klirinška kuća.
ODJELJAK II.
SALDIRANJE I NALOZI ZA PRIJENOS
Članak 3.
1. Nalozi za prijenos i saldiranje valjani su i obvezujući za treće osobe čak i u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad sudionikom pod uvjetom da su nalozi za prijenos u sustav ušli prije trenutka otvaranja stečajnog postupka kako je definiran u članku 6. stavku 1. Ovo se primjenjuje čak i u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad sudionikom (u dotičnom sustavu ili u interoperativnom sustavu) ili upraviteljem interoperativnog sustava koji nije sudionik.
Kada nalozi za prijenos u sustav uđu nakon trenutka otvaranja stečajnog postupka i izvrše se na radni dan, kako je definiran pravilima sustava, tijekom kojeg dolazi do otvaranja takvog postupka, nalozi za prijenos su valjani i obvezujući za treće osobe samo ako upravitelj sustava može dokazati da u trenutku u kojem su dotični nalozi za prijenos postali neopozivi, nije znao niti je mogao znati za otvaranje takvog postupka.
2. Nijedan zakon, odredba, pravilo ili uzanca o opoziva ugovora i transakcija koji su zaključeni prije trenutka otvaranja stečajnog postupka definiranog u članku 6. stavku 1. ne dovode do izravnanja salda.
3. Trenutak ulaza naloga za prijenos u sustav definiraju pravila tog sustava. Ako su u nacionalnom zakonu koji regulira sustav navedeni uvjeti koji se odnose na trenutak ulaza, pravila sustava moraju biti u skladu s tim uvjetima.
4. U slučaju interoperativnih sustava, svaki sustav vlastitim pravilima utvrđuje trenutak ulaza u svoj sustav tako da, koliko je to moguće, osigura da pravila svih dotičnih interoperativnih sustava u ovom smislu budu međusobno usklađena. Osim ako nije izričito propisano pravilima svih uključenih interoperativnih sustava, na pravila jednog sustava o trenutku ulaza u sustav ne mogu utjecati pravila drugog sustava s kojim je interopertivan.
Članak 4.
Države članice mogu propisati da otvaranje stečajnog postupka nad sudionikom ili upraviteljem interoperativnog sustava nije prepreka za korištenje raspoloživih sredstava ili vrijednosnih papira na računu za namiru tog sudionika za ispunjenje njegovih obveza u sustavu ili u nekom interoperativnom sustavu na radni dan koji je dan otvaranja stečajnog postupka. Države članice također mogu predvidjeti da se takav sudionikov kredit povezan sa sustavom koristi uz raspoložive, postojeće založne vrijednosne papire za ispunjenje obveza tog sudionika u sustavu ili u nekom interoperativnom sustavu.
Članak 5.
Nalog za prijenos ne mogu opozvati niti sudionik u sustavu niti treća strana od trenutka koji je definiran pravilima tog sustava.
U slučaju interoperativnih sustava, svaki sustav svojim pravilima utvrđuje trenutak neopozivosti tako da, koliko je to moguće, osigura da pravila svih dotičnih interoperativnih sustava u ovom smislu budu međusobno usklađena. Osim ako se pravilima svih interoperativnih sustava izričito ne odredi drukčije, na pravila o trenutku neopozivosti jednog sustava neće utjecati pravila drugih sustava s kojima je taj sustav interoperativan.
ODJELJAK III.
ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA STEČAJNI POSTUPAK
Članak 6.
1. U smislu ove Direktive, trenutak otvaranja stečajnog postupka je trenutak kada je odgovarajuće pravosudno ili upravno tijelo predalo svoje rješenje.
2. Nakon donošenja rješenja iz stavka 1., odgovarajuće pravosudno ili upravno tijelo odmah o tom rješenju obavješćuje odgovarajuće tijelo izabrano od strane njegove države članice.
3. Država članica iz stavka 2. odmah obavješćuje Europski odbor za sistemske rizike, ostale države članice i Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (dalje u tekstu „ESMA”), osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća ( 8 ).
Članak 7.
Stečajni postupak nema retroaktivne učinke na prava i obveze sudionika koje proizlaze iz ili su u vezi s njegovim sudjelovanjem u sustavu prije trenutka otvaranja postupka kako je definiran u članku 5. stavku 1. Ovo se između ostalog primjenjuje na prava i obveze sudionika u interoperativnom sustavu ili upravitelja interoperativnog sustava koji nije sudionik.
Članak 8.
U slučaju da je stečajni postupak protiv sudionika u sustavu u fazi otvaranja, prava i obveze koje proizlaze iz ili su u vezi sa sudjelovanjem tog sudionika određuju se zakonom koji regulira taj sustav.
ODJELJAK IV.
ODVAJANJE PRAVA OVLAŠTENIKA KOLATERALNOG OSIGURANJA OD UČINAKA INSOLVENTNOSTI NJEGOVOG DAVATELJA
Članak 9.
1. Na prava upravitelja sustava ili sudionika na založne vrijednosne papire pribavljene u vezi sa sustavom ili interoperativnim sustavom te prava središnjih banaka država članica ili Europske središnje banke na pribavljene založne vrijednosne papire ne utječe otvaranje stečajnog postupka nad:
(a) sudionikom (dotičnog sustava ili nekog interoperativnog sustava);
(b) upraviteljem interoperativnog sustava koji nije sudionik;
(c) osobom koja je druga ugovorna strana u odnosu sa središnjim bankama država članica ili Europskom središnjom bankom; ili
(d) bilo kojom trećom osobom koja je pribavila založne vrijednosne papire.
Takvi se založni vrijednosni papiri mogu koristiti u svrhu ostvarenja prava radi kojih su pribavljeni.
Kada upravitelj sustava pruži kolateralno jamstvo upravitelju drugog sustava vezano uz sustav koji je u odnosu međudjelovanja, na prava upravitelja sustava pružatelja kolaterala na to kolateralno jamstvo ne smije utjecati stečajni postupak protiv upravitelja sustava primatelja.
2. Kada su vrijednosni papiri uključujući i prava na vrijednosne papire dani kao založni vrijednosni papiri sudionicima, upraviteljima sustava, središnjim bankama država članica ili Europskoj središnjoj banci kako je navedeno u stavku 1., a njihovo je pravo (ili pravo bilo kojeg punomoćnika, posrednika ili treće osobe koji ih zastupaju) na vrijednosne papire valjano upisano u registru, na računu ili u središnjem repozitoriju koji se nalazi u državi članici, na prava tih subjekata kao imatelja založnih vrijednosnih papira primjenjuje se pravo te države članice.
ODJELJAK V.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 10.
1. Države članice određuju sustave i operatere dotičnih sustava koji se uključuju u opseg ove Direktive i o njima, kao i o nadležnim tijelima koja su odabrana u skladu s člankom 6. stavkom 2., obavješćuje ESMU. ESMA objavljuje te informacije na svojoj internetskoj stranici.
Upravitelj sustava državi članici navodi čije se pravo primjenjuje te navodi sudionike sustava uključujući i eventualne posredne sudionike i promjene u vezi s istima.
Uz navode iz drugog podstavka, države članice za sustave koji su u njihovoj nadležnosti mogu uvesti nadzor i obvezu odobravanja.
Sve osobe s opravdanim interesom na njihov zahtjev institucija izvještava o sustavima u kojima sudjeluje te daje informacije o glavnim pravilima kojima se uređuje rad tog sustava.
2. Sustavi koji su nastali prije stupanja na snagu nacionalnih uredbi za provedbu Direktive 2009/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o izmjeni Direktive 98/26/EZ o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira i Direktive 2002/47/EZ o ugovorima o financijskom kolateralu s obzirom na povezane sustave i kreditna potraživanja ( 9 ) za potrebe ove Direktive i dalje postoje.
Nalog za prijenos koji u sustav uđe prije stupanja na snagu nacionalnih odredbi za provedbu Direktive 2009/44/EZ, ali se namiri poslije toga, za potrebe ove Direktive smatra se nalogom za prijenos.
Članak 10.a
1. Nadležna tijela surađuju s ESMOM za potrebe ove Direktive, u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010.
2. Nadležna tijela osiguravaju ESMI, bez odlaganja, sve informacije koje su joj potrebne za izvršavanje njenih dužnosti, u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 11.
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 11. prosinca 1999. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.
Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine upućivanja određuju države članice.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva. U toj komunikaciji države članice dostavljaju tablicu usklađenosti koja prikazuje nacionalne odredbe koje postoje ili se uvode u odnosu na svaki članak ove Direktive.
Članak 12.
Najkasnije u roku tri godine od dana navedenog u članku 11. stavku 1., Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Direktive, zajedno s prijedlozima za njezinu reviziju tamo gdje je potrebno.
Članak 13.
Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Članak 14.
Ova Direktiva je upućena državama članicama.
( 1 ) SL C 207, 18.7.1996., str. 13. i SL C 259, 26.8.1997., str. 6.
( 2 ) Mišljenje od 21. studenoga 1996.
( 3 ) SL C 56, 24.2.1997., str. 1.
( 4 ) Mišljenje Europskog parlamenta od 9. travnja 1997. (SL C 132, 28.4.1997., str. 74.), Zajedničko stajalište Vijeća od 13. listopada 1997. (SL C 375, 10.12.1997., str. 34.) i Odluka Europskog parlamenta od 29. siječnja 1998. (SL C 56, 23.2.1998.). Odluka Vijeća od 27. travnja 1998.
( 5 ) SL L 177, 30.6.2006., str. 1.
( 6 ) SL L 145, 30.4.2004., str. 1.
( 7 ) SL L 168, 27.6.2002., str. 43.
( 8 ) SL L 331, 15.12.2010., str. 84.
( 9 ) SL L 146, 10.6.2009., str. 37.