EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 18.5.2021.
COM(2021) 252 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
o globalnom pristupu istraživanju i inovacijama
Europska strategija za međunarodnu suradnju u svijetu koji se mijenja
Globalni pristup istraživanju i inovacijama
Europska strategija za međunarodnu suradnju u svijetu koji se mijenja
Mobilizacija istraživača i inovatora bit će presudna za dobrobit građana i generacija koje dolaze. Za razvoj inovativnih rješenja radi postizanja zelene i digitalne tranzicije u skladu s ciljevima održivog razvoja
i za promicanje otpornosti, prosperiteta, konkurentnosti te gospodarske i društvene dobrobiti Europe potrebna je prekogranična suradnja dosad neviđenih razmjera.
EU je zahvaljujući svojim politikama i programima glavni pokretač internacionalizacije istraživanja i inovacija
. Uzajamna otvorenost, slobodna razmjena ideja i zajedničko stvaranje rješenja ključni su za stjecanje i unapređenje temeljnih znanja i važan su dio dinamičnog inovacijskog ekosustava.
Međutim, otvorenost suradnje koja je svojstvena djelovanju EU-a odvija se u transformiranom globalnom okruženju. Druge velike znanstvene sile sada ulažu u znanost veći postotak svojeg bruto domaćeg proizvoda od EU-a, geopolitičke tenzije rastu, a ljudska prava i temeljne vrijednosti, kao što je akademska sloboda, dovode se u pitanje. S namjerom da preuzmu tehnološko vodstvo, neke zemlje sve češće poduzimaju diskriminirajuće mjere, koristeći istraživanje i inovacije za vršenje globalnog utjecaja i društvene kontrole. Potrebno je povećati prosperitet i gospodarsku konkurentnost EU-a, kao i njegovu sposobnost da samostalno pribavlja i pruža svojim građanima ključne tehnologije i usluge koje su sigurne i pouzdane.
U odgovoru na aktualne globalne trendove EU bi trebao biti uzor drugima i promicati multilateralizam na temelju pravila
, težiti uzajamnoj otvorenosti suradnje u istraživanjima i inovacijama radi olakšavanja globalnih odgovora na globalne izazove i razmjenjivati primjere dobre prakse. Trebao bi promicati ciljeve otvorene strateške autonomije prilagođavanjem bilateralne suradnje s trećim zemljama u određenim područjima.
Komisija u ovoj komunikaciji iznosi novu strategiju kojom se:
oponovno potvrđuje obveza EU-a da bude primjer u očuvanju otvorenosti međunarodne suradnje u području istraživanja i inovacija, istodobno promičući ravnopravne uvjete i uzajamnost potkrijepljene temeljnim vrijednostima,
ojača vodeća uloga EU-a u podupiranju multilateralnih partnerstava za istraživanja i inovacije kako bi se pronašla nova rješenja za zelene, digitalne, zdravstvene, društvene i inovacijske izazove.
Nekoliko je načina primjene globalnog pristupa:
oprilagođavanje bilateralne suradnje EU-a u istraživanju i inovacijama kako bi bila kompatibilna s europskim interesima i vrijednostima te kako bi se ojačala otvorena strateška autonomija EU-a,
omobiliziranje znanosti, tehnologije i inovacija za ubrzavanje održivog i uključivog razvoja te prelazak na otporna društva i gospodarstva zasnovana na znanju u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, i
oinicijative koje se provode po uzoru na pristup Tim Europa, koje objedinjuju mjere EU-a, financijskih institucija i država članica kako bi se povećala njihova djelotvornost i učinak.
Poslužit će i kao smjernice za provedbu međunarodne dimenzije novog programa EU-a za civilna istraživanja i inovacije, Obzor Europa, i njegovih sinergija s drugim programima EU-a, osobito Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa.
2.
Potvrda predanosti EU-a međunarodnoj otvorenosti i temeljnim vrijednostima u istraživanju i inovacijama
Da bi promicao globalnu otvorenost i znanstvenu razmjenu, EU bi trebao nastojati postati privlačniji centar visokokvalitetnih te intenzivnih istraživanja i inovacija. Znanstvenim istraživanjima pogoduju sloboda mišljenja, razvoj kritičkog razmišljanja, argumentacija koja se temelji na dokazima i odbacivanje argumenta autoriteta. EU bi stoga trebao nastaviti nuditi istraživačima i inovatorima demokratsko, uključivo i poticajno okruženje, lišeno političkog uplitanja, u kojemu vladaju akademska sloboda i prilike za istraživanje vođeno radoznalošću, uz poštovanje i zaštitu Povelje EU-a o temeljnim pravima.
Trebao bi osigurati da se tehnologija razvija za dobrobit pojedinaca i društava, bez autoritarizma i uz poštovanje visokih standarda etičnosti i ljudskih prava. EU bi trebao biti primjer u osiguravanju inovacijskog ekosustava koji se temelji na pravilima i u kojem se štite prava intelektualnog vlasništva koja osigurava neovisan pravosudni sustav. Zaštita i provedba prava intelektualnog vlasništva trebala bi pridonijeti prijenosu, promicanju i širenju tehnoloških inovacija tako da se ostvaruje društvena i gospodarska dobrobit.
Kako bi ojačao svoje dugoročne istraživačke i inovacijske lance vrijednosti, EU bi trebao poticati istraživače i inovatore da daju doprinos i ostvaruju koristi od globalnih inovacijskih ekosustava. Trebao bi i dalje promicati suradnju u razvoju ljudskog kapitala na temelju osposobljavanja i mobilnosti istraživača, a osobito aktivnosti Marie Skłodowska-Curie
.
Da bi se održalo vodstvo EU-a, program za istraživanja i inovacije ostat će otvoren svijetu. To znači da će u većem dijelu programa Obzor Europa moći sudjelovati sudionici iz cijelog svijeta bez obzira na mjesto nastana ili prebivališta. EU će u većini slučajeva financirati sudjelovanje pravnih subjekata s nastanom u zemljama s niskim i srednjim dohotkom u programu Obzor Europa radi podupiranja razvoja njihovih istraživačkih i inovacijskih kapaciteta, u sinergiji s Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju.
Pridruživanje trećih zemalja Obzoru Europa omogućuje njihovim građanima i organizacijama da sudjeluju u pripadajućim aktivnostima u podjednakoj mjeri kao građani i organizacije iz država članica EU-a. Pridruživanje programu Obzor Europa omogućuje EU-u i njegovim partnerima da usklade ciljeve politike istraživanja i inovacija, objedine resurse, dijele troškove i steknu uzajaman pristup informacijama, stručnom znanju i talentiranim stručnjacima, istraživačkoj infrastrukturi i novim tržištima za inovatore. Kao izraz predanosti EU-a međunarodnoj otvorenosti, Obzor Europa sada omogućuje pridruživanje svih zemalja koje dijele europske vrijednosti i imaju izražen duh znanosti, tehnologije i inovacija.
Kako bi se istodobno ojačala uloga EU-a u suradnji utemeljenoj na pravilima i vrijednostima tako da se usklade vanjske istraživačke i inovacijske politike EU-a i država članica, s međunarodnim će se partnerima raspravljati o vrijednostima i načelima na kojima počiva međunarodna suradnja u području istraživanja i inovacija. Te će se rasprave odvijati na Forumu EIP-a za tranziciju, koji je dio kvalitetnijeg europskog istraživačkog prostora
, i voditi prema europskom Paktu za istraživanje i inovacije, predstavljenom 2021.
EU bi trebao nastojati postići zajednički dogovor s međunarodnim partnerima oko provedbe sljedećih pitanja:
Akademska sloboda. Akademska sloboda, integritet i institucionalna autonomija okosnica su sveučilišta i ustanova visokog obrazovanja u EU-u. Unija i države članice trebale bi promicati i štititi ove zajedničke temeljne vrijednosti na međunarodnoj razini i promicati načela Deklaracije iz Bonna o slobodi znanstvenog istraživanja
u odnosim s trećim zemljama.
Etičnost i integritet istraživanja. Brz razvoj novih tehnologija zahtijeva kontinuirano preispitivanje postojećih pristupa rješavanju etičkih pitanja i osiguravanju antropocentričnih tehnoloških inovacija. EU bi trebao nastaviti međunarodno promicati Europski kodeks ponašanja za istraživački integritet i Globalni kodeks ponašanja za istraživanja u područjima koja su siromašna resursima. Proširit će svoje međunarodne dijaloge preko europskih mreža za etička pitanja i integritet i podupirati svjetske konferencije o istraživačkom integritetu
.
Rodna ravnopravnost, raznolikost i uključivanje. EU bi u međunarodnu suradnju trebao integrirati rodnu dimenziju u skladu s Komisijinom Strategijom za rodnu ravnopravnost 2020.–2025.
i planom EU-a za rodnu ravnopravnost i jačanje položaja žena u okviru vanjskog djelovanja EU-a
. Kroz dijaloge s trećim zemljama trebao bi u istraživanju i inovacijama na svjetskoj razini poticati rodnu ravnotežu i ravnopravnost, jačanje položaja mladih, uključivanje i raznolikost u širem smislu.
Otvoreni podaci i otvorena znanost. Otvoreni, standardizirani i interoperabilni istraživački podaci koriste i EU-u i ostatku svijeta kad ih takvima čine i druge zemlje i regije. EU bi trebao nastaviti podržavati tijela i platforme kao što su Udruga za istraživačke podatke i Odbor za podatke Međunarodnog vijeća za znanost, kao i rad OECD-a, UN-a i skupine G-7. Globalni cilj je da skupovi podataka budu vidljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno upotrebljivi (FAIR). EU će podupirati i međunarodno djelovanje europskog oblaka za otvorenu znanost.
Standardi. Vodeću ulogu koju EU ima u utvrđivanju globalnih standarda treba unaprijediti intenzivnijom međunarodnom suradnjom u prenormativnim i standardizacijskim istraživanjima.
Donošenje politika na temelju dokaza. EU i države članice postali su predvodnici u donošenju politika na temelju dokaza. Trebali bi dijeliti svoja znanstvena istraživanja radi stjecanja uvida u politike i iskustva te surađivati s globalnim mrežama.
Uz to, veći fokus na znanost i tehnologiju u vanjskim i sigurnosnim politikama EU-a u smislu „znanstvene diplomacije” pomogao bi EU-u da projicira meku silu i djelotvornije ostvaruje svoje gospodarske interese i vrijednosti, zadovoljava potražnju i interes partnerskih zemalja i zauzme položaj svjetske sile u području istraživanja i inovacija.
|
U koordinaciji s državama članicama Foruma EIP-a za tranziciju EU bi 2021. trebao razviti načela za međunarodnu suradnju u području istraživanja i inovacija te ih zatim promicati u multilateralnom dijalogu s partnerskim zemljama i međunarodnim forumima.
|
3.
Uravnoteženje globalnog pristupa EU-a istraživanju i inovacijama: ususret ravnopravnim uvjetima i uzajamnosti
Rad EU-a na promicanju uzajamne otvorenosti na svjetskoj razini mogle bi ugroziti geopolitičke tenzije koje prate gospodarsku preobrazbu. Zbog natjecanja za tehnološko vodstvo određene treće zemlje donose restriktivne ili diskriminirajuće mjere koje su nepravedne prema inovatorima, poduzećima i osobito novoosnovanim poduzećima u EU-u. Vanjsko uplitanje pak može ugroziti integritet i autonomiju na kojima počivaju istraživački i inovacijski sustavi EU-a.
Zbog toga je potrebno uravnotežiti pristup EU-a kako bi se bolje zaštitili njegovi interesi, vrijednosti i stručna znanja, povećala njegova otpornost te istovremeno zadržala otvorenost za suradnju.
EU bi trebao odlučnije promicati ravnopravne uvjete i uzajamnost radi poštovanja temeljnih vrijednosti i načela, zaštite prava intelektualnog vlasništva, jamčenja sigurnosti opskrbe i poticanja pravednih inovacijskih ekosustava koji nisu narušeni neprimjerenim pravilima ili stranim subvencijama, u skladu s nedavno predloženom uredbom za rješavanje problema narušavanja uzrokovanih stranim subvencijama te ažuriranom industrijskom strategijom. Mjere bi se trebale usmjeriti na utvrđivanje otvorenih standarda, nediskriminirajuće državne subvencije i izbjegavanje protekcionističkih zakona.
EU bi trebao te točke razmatrati na međunarodnim forumima, primjerice skupovima Svjetske trgovinske organizacije i Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo. Trebao bi prema potrebi i izravno surađivati s trećim zemljama kroz dijaloge i pregovore u okviru relevantnih sporazuma, kao što su sporazumi o pridruživanju na temelju okvirnog programa, sporazumi u području znanosti i tehnologije
između EU-a i trećih zemalja te sporazumi EU-a o trgovini i ulaganjima, uključujući Sporazum WTO-a o trgovinskim aspektima prava intelektualnoga vlasništva.
Komisija namjerava u ime EU-a pregovarati o specifičnim planovima za suradnju u području istraživanja i inovacija s trećim zemljama koje imaju snažnu podlogu za to. U tim bi se neobvezujućim instrumentima trebali jasno utvrditi okvirni uvjeti koje bi obje strane trebale ispuniti te ključne etape i rokovi provedbe. EU bi svaki daljnji nastavak i širenje bilateralne suradnje trebao uvjetovati konkretnim napretkom, koji se prati na terenu, u skladu s ciljevima iz planova.
Člankom 22. stavkom 5. Uredbe o uspostavi programa Obzor Europa predviđeno je da se sudjelovanje u aktivnostima u okviru programa Obzor Europe može ograničiti programom rada ako postoji opravdana potreba zaštite strateške imovine
, interesa
, autonomije
ili sigurnosti
EU-a. U tim bi iznimnim i opravdanim okolnostima EU mogao ograničiti sudjelovanje u programu samo na pravne subjekte koji imaju nastan u državama članicama ili pravne subjekte koji imaju nastan u određenim pridruženim ili trećim zemljama. Programom rada može se isključiti sudjelovanje pravnih subjekata s nastanom u Uniji ili pridruženim zemljama koje izravno ili neizravno kontroliraju nepridružene treće zemlje.
Sva ograničenja treba primjenjivati u skladu s postupkom utvrđenim zakonodavstvom EU-a i obvezama EU-a prema međunarodnim sporazumima. Ograničenja trebaju biti iznimna i opravdana kako bi programi u pravilu ostali otvoreni.
Kako bi osigurala da EU i države članice usklade pristup ostvarivanju otvorene strateške autonomije u određenim područjima istraživanja i inovacija time što prilagođavaju međunarodnu suradnju konkretnim političkim interesima, Komisija predlaže savjetovanje s državama članicama na odgovarajućim forumima.
Komisija kao preventivnu mjeru predlaže odgovarajuću primjenu odredaba iz Uredbe o uspostavi programa Obzor Europa za daljnje ublažavanje rizika za interese EU-a, primjerice odredaba o iskorištavanju rezultata u nepridruženim trećim zemljama (članak 39. stavak 6.), o prijenosu vlasništva nad rezultatima (članak 40. stavak 4.) ili o sigurnosnim sporazumima s trećim zemljama (članak 20. stavak 1.).
Komisija namjerava objaviti smjernice za rješavanje problema vanjskog uplitanja koje su namijenjene istraživačkim organizacijama i institucijama visokog obrazovanja u EU-u. Cilj smjernica je zaštititi temeljne vrijednosti zaštitom akademske slobode, integriteta i institucionalne autonomije te zaštititi učenike i studente, istraživače i inovatore i ključne rezultate istraživanja od stranih aktera koji vrše djela prinude, prikrivanja, obmane ili korupcije.
Komisija će objaviti i kodeks prakse o pametnoj upotrebi intelektualnog vlasništva
, u skladu s Akcijskim planom za intelektualno vlasništvo
. Cilj će biti informiranje sveučilišta, istraživačkih organizacija i poduzeća o važnosti upravljanja znanjem i intelektualnim vlasništvom u međunarodnom okruženju.
Naposljetku, kako bi se osiguralo da EU može samostalno reagirati na svjetske krize i ublažiti rizike ovisnosti o trećim zemljama u području civilne sigurnosti, trebao bi ojačati industriju civilne sigurnosti ambicioznim pristupom sigurnosnim istraživanjima i inovacijama koji se temelji na kapacitetima.
EU bi trebao poduzeti sljedeće:
·nastojati postići dogovor o specifičnim bilateralnim planovima s prioritetnim partnerima iz trećih zemalja sa snažnom podlogom za istraživanja i inovacije, u kojima će se utvrditi zajedničke obveze za provedbu okvirnih uvjeta kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti i promicanje zajedničkih vrijednosti.
Komisija će poduzeti sljedeće:
·2021. će izraditi i promicati smjernice za rješavanje problema vanjskog uplitanja koje su namijenjene istraživačkim organizacijama i institucijama visokog obrazovanja u EU-u, i
·do kraja 2022. objavit će kodeks prakse za pametnu upotrebu intelektualnog vlasništva u međunarodnom kontekstu radi informiranja sveučilišta, istraživačkih organizacija i poduzeća.
4.
Udruživanje snaga na svjetskoj razini za zajedničko suočavanje s globalnim izazovima
Iz pandemije bolesti COVID-19 cijeli je svijet izvukao važnu pouku koju treba podjednako primijeniti na klimatske promjene, krizu bioraznolikosti i druge globalne izazove: razotkrila je nejednaku ranjivost zemalja i nemogućnost obuzdavanja bolesti unutar nacionalnih granica i pokazala potrebu i neiskorišteni potencijal suradnje za opću dobrobit. Gospodarska kriza izazvana pandemijom jedinstvena je prilika za „bolju ponovnu izgradnju” s naglaskom na održivost u kontekstu zelenog oporavka.
EU bi dakle trebao, uzimajući u obzir pravila i suradnju utemeljenu na vrijednostima koje predlaže, i dalje težiti okupljanju zemalja iz cijelog svijeta u multilateralnim partnerstvima za istraživanja i inovacije, koja će se usredotočiti na pronalaženje rješenja za globalne izazove kao što su klimatske promjene, kriza bioraznolikosti, onečišćenje, iscrpljivanje resursa ili zarazne bolesti, uključujući i krizne situacije
, te omogućavanje zelene i digitalne tranzicije.
Multilateralna partnerstva za istraživanja i inovacije trebala bi biti nadahnuta uspješnim modelima kao što je Sveatlantski savez za istraživanje oceana
. Savez je plod znanstvene diplomacije i okuplja znanstvenike, oblikovatelje politika te javne i privatne dionike koji žele poboljšati razumijevanje i upravljanje Atlantskim oceanom. Multilateralna partnerstva trebala bi se nadovezati na već poduzete aktivnosti ili pokretati nove inicijative i poprimiti različite oblike ovisno o fokusu i ciljevima. Mogla bi imati oblik neformalnih dogovora među partnerima radi koordiniranja njihovih neovisnih ulaganja u ključna područja ili partnerstava koja omogućuju udruživanje resursa u zajedničkim inicijativama.
4.1.
Predvođenje globalne suradnje prema pravednoj zelenoj tranziciji
Kao globalni predvodnik koji se obvezao da će do 2050. postati prvi klimatski neutralan blok na svijetu, EU će nastaviti voditi međunarodne inicijative i zajednički se suočavati s ekološkim izazovima sa svojim međunarodnim partnerima, osobito najvećim svjetskim gospodarstvima i proizvođačima stakleničkih plinova. Međunarodna suradnja u području znanosti o klimi i okolišu presudna je za politike utemeljene na dokazima kojima će se rješavati problemi klimatske krize i krize bioraznolikosti. Trebala bi se usmjeriti i na razvoj čiste tehnologije u skladu s Pariškim sporazumom i europskim zelenim planom, poglavito takozvanim načelom „nenanošenja bitne štete”. Kao doprinos ostvarivanju tih ciljeva, ključna strateška razmatranja programa Obzora Europa obuhvaćaju djelovanje u području klime i smanjenje emisija, borbu protiv uništavanja okoliša, borbu protiv onečišćenja, promicanje kružnog gospodarstva i pravednu tranziciju. Oni će se nastojati ostvariti pomoću namjenskih istraživačkih tema i partnerstava koja su otvorena trećim zemljama.
Kako bi osigurao svoj vodeći položaj u zelenim tehnologijama, EU bi trebao sklopiti strateška partnerstva s tehnološkim predvodnicima i surađivati na globalnim forumima te pritom podupirati prihvaćanje zelenih standarda EU-a na svjetskoj razini. To bi trebao činiti kroz razne projekte i tijela, navedene u nastavku.
Sveatlantski savez za istraživanje oceana. Kako bi ojačala međunarodnu suradnju u istraživanju mora i inovacijama i aktivno pridonijela globalnim inicijativama kao što je UN-ovo Desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj (2021.–2030.), Komisija će povećati potporu EU-a za Sveatlantski savez za istraživanje oceana. Znanost na području Arktika ostat će prioritet EU-a kao primjer globalnog vodstva.
Misija za inovacije
. Riječ je o globalnoj inicijativi 24 države i Europske unije za ubrzavanje inovacija u području čiste energije, kojom se preuzima globalno vodstvo u klimatskim ambicijama na 26. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26). Komisija predlaže jačanje predanosti EU-a Misiji za inovacije suradnjom s novim partnerima, usklađivanjem planova istraživanja, iskorištavanjem prednosti kao što je strategija za vodik
i produbljivanjem veza između relevantnih partnerstava u okviru Obzora Europa. EU u tom pogledu zajedno s Australijom, Čileom, Njemačkom i Ujedinjenom Kraljevinom predvodi određivanje područja primjene „misije za vodik”, koja će biti pokrenuta na konferenciji Misija za inovacije 2.0 u srpnju 2021.
Skupina za promatranje Zemlje (GEO). Komisija je vodeći supredsjedatelj ove globalne mreže za promatranje Zemlje za 2021. GEO ima kapacitet za povezivanje vlada i akademskih ustanova, pružatelja podataka, poduzeća, inženjera i građana u svrhu stvaranja inovativnih rješenja za promatranje Zemlje kojima će se odgovoriti na globalne ekološke, društvene i zdravstvene izazove.
Međunarodni forum za biogospodarstvo. Komisija će u okviru strategije za biogospodarstvo poticati inovativnije i konkurentnije društvo koje učinkovito raspolaže resursima i usklađuje sigurnost opskrbe hranom i ishrane s održivim iskorištavanjem obnovljivih izvora energije za industrijske potrebe, pri čemu osigurava zaštitu okoliša. U okviru strategije EU-a „od polja do stola”
Komisija će promicati suradnju na svjetskoj razini u poljoprivrednim istraživanjima u prioritetnim područjima kao što su zdravlje tla
i prehrambeni sustavi
i procijenit će izvedivost međunarodne platforme za znanost o prehrambenim sustavima s obzirom na UN-ov sastanak na vrhu o prehrambenim sustavima 2021.
EU podržava i rad Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) i Međuvladine znanstveno-političke platforme za biološku raznolikost i usluge ekosustava (IPBES). Komisija namjerava predstaviti djelovanje EU-a u području klimatologije na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26) kako bi istaknula njegovu ulogu ključnog pokretača prelaska na klimatsku neutralnost i otpornost. EU bi trebao promicati sinergije između IPCC-a i IPBES-a s obzirom na međuovisnost klimatskih promjena i kriza bioraznolikosti, uzimajući u obzir i Strategiju EU-a o bioraznolikosti do 2030.
Komisija će promicati i rad Međunarodnog panela za resurse (IRP) kojim supredsjeda. Panel daje savjete o učinkovitoj upotrebi resursa i kružnom gospodarstvu, koji su ključni za novi akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo (CEAP), kako bi se operacionalizirao Globalni savez za kružno gospodarstvo i učinkovitu upotrebu resursa
(GACERE) i usmjerio rad skupina G-7 i G-20.
Cilj inicijative novi europski Bauhaus
jest da europski zeleni plan
bude kulturno, antropocentrično, uključivo i pozitivno, opipljivo iskustvo za sve i da se ubrza održivo ozelenjavanje izgrađenog okoliša. Na lokalnoj će se razini baviti najbitnijim problemima s kojima se suočavaju EU i ostatak svijeta.
|
EU bi trebao poduzeti sljedeće:
·dalje jačati međunarodnu suradnju u istraživanju mora i inovacijama preko Sveatlantskog saveza za istraživanje oceana, tako što će iskoristiti njegove uspjehe, objediniti njegove rezultate i jačati dimenziju od sjevernog do južnog pola,
·iskoristiti svoj vodeći položaj u upravljanju Misijom za inovacije kako bi ojačao multilateralni savez i usredotočiti međunarodne inovacijske aktivnosti na revolucionarne tehnologije i inicijative u području energetike koje pokazuju globalno vodstvo u klimatskim i ekološkim ambicijama u skladu s europskim zelenim planom.
Komisija će poduzeti sljedeće:
·podupirat će multilateralnu suradnju u području istraživačke i inovacijske politike za pravedne, zdrave i ekološki prihvatljive prehrambene sustave, osobito preko Međunarodnog foruma za biogospodarstvo, međunarodnih istraživačkih konzorcija i Globalnog saveza za istraživanja stakleničkih plinova u poljoprivredi, i
·u okviru inicijative novi europski Bauhaus 2022. će uspostaviti međunarodnu platformu za upravljanje znanjem putem koje će širiti informacije o normama, smjernicama i mogućnostima financiranja, a služit će i kao repozitorij za ideje i razmjenu dobre prakse, te će sudjelovati u upravljanju zajednicom.
|
4.2.
Promicanje digitalne tranzicije
Digitalni kompas 2030.
služit će kao smjernica EU-u u promicanju globalnog pristupa najvećim tehnološkim i regulatornim pomacima, uključujući u području međunarodnog povezivanja i standarda. EU bi trebao zagovarati međunarodni pristup pouzdanim tokovima podataka te istodobno promicati svoj model sigurnog, otvorenog i otpornog globalnog interneta i ostvarivati ambiciozne ciljeve u pogledu pristupa tržištu. Suradnja u istraživanju i inovacijama jedan je od načina za poticanje digitalnih partnerstava s regijama u cijelom svijetu. Međunarodna digitalna partnerstva trebala bi donijeti više prilika za poduzeća u EU-u, rast digitalne trgovine putem sigurnih mreža, veće poštovanje normi i temeljnih prava i vrijednosti EU-a i poticajno međunarodno okruženje za digitalnu transformaciju u čijem je središtu čovjek.
Poticat će se međunarodna digitalna partnerstva koja se bave sljedećim temama: i. antropocentrična politika i propisi; ii. prilagođena i poboljšana rješenja za digitalnu povezivost; iii. poboljšana inovacijska partnerstva s digitalnim istraživačkim i inovacijskim ekosustavima; iv. veći fokus i dublja istraživačka partnerstva za ključne tehnologije, primjerice umjetnu inteligenciju, tehnologiju lanca blokova, internet stvari, velike količine podataka, podatke o svemiru, primjene digitalnih tehnologija za zelenu tranziciju, zdravstvo i obrazovanje. Primjeri obuhvaćaju:
— zajedničku radnu skupinu za umjetnu inteligenciju s Indijom kako bi se uspostavili zajednički temelji za suradnju na konkretnim primjerima uporabe i na temama kao što su istraživanja i inovacije u području etične umjetne inteligencije i standardizacije,
— potporu za uvođenje širokopojasne mreže u regiji zapadni Balkan i zemljama Istočnog partnerstva te projekte digitalne povezivosti s Indijom i zemljama europskog susjedstva, Afrike, Latinske Amerike i ASEAN-a, među ostalim radi podupiranja zajedničkog djelovanja u istraživanju i inovacijama,
— potporu za pokretanje komponenata povezivosti digitalnog saveza s Latinskom Amerikom i karipskom regijom, koje će obuhvatiti izravnu vezu kabelima od optičkih vlakana između Južne Amerike i Europe (kabel BELLA).
Privatni sektor treba igrati ključnu ulogu u istraživanju i inovacijama za digitalnu tranziciju. Bit će povezan sa strateškim inicijativama za povećanje stručnosti EU-a u nekoliko strateških digitalnih područja.
Međunarodna digitalna partnerstva
otvorit će vrata zajedničkim istraživačkim aktivnostima, među ostalim u okviru zajedničkih poduzeća u području industrije, koja će služiti kao potpora vodećem položaju EU-a u tehnologijama u razvoju kao što je 6G ili primjena digitalne tehnologije u borbi protiv klimatskih promjena i ekoloških izazova.
Međunarodna digitalna partnerstva za istraživanja i inovacije promicat će se i putem globalne platforme EU-a s više dionika, Digital4Development Hub
(D4D), koja podržava antropocentričnu digitalnu transformaciju. D4D Hub objedinjuje mnoštvo digitalnih inicijativa i omogućuje kombiniranje resursa EU-a, država članica i financijskih institucija za koordinirani učinak na temelju pristupa Tim Europa. D4D Hub osnovat će regionalne podružnice u Africi, Aziji, Latinskoj Americi i karipskoj regiji, kao i u zemljama istočnog susjedstva EU-a, i okupit će sve relevantne dionike iz pojedinih regija.
|
EU bi trebao poduzeti sljedeće:
·razviti zajedničke istraživačke aktivnosti, među ostalim u okviru zajedničkih poduzeća u području industrije, koja će služiti kao potpora vodećem položaju EU-a u tehnologijama u razvoju kao što je 6G ili primjena digitalne tehnologije u borbi protiv klimatskih promjena i ekoloških izazova,
·izgraditi snažna međunarodna digitalna partnerstva koja se podudaraju s četirima stupovima Digitalnog kompasa 2030.
|
4.3.
Jačanje suradnje u zdravstvu na svjetskoj razini
Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da EU i svijet trebaju znatno poraditi na pripravnosti i socioekonomskoj otpornosti na zdravstvene i druge krize. U zemljama s niskim i srednjim dohotkom, kao i u područjima sukoba, pandemija je dodatno istaknula potrebu za jačanjem zdravstvenog sustava i globalnim pristupom zdravstvenoj sigurnosti. EU je iskoristio svoja snažna međunarodna partnerstva kako bi ubrzao mjere za suzbijanje virusa te je pokrenuo globalni odgovor na koronavirus, u sklopu kojeg je prikupljeno gotovo 16 milijardi EUR na svjetskoj razini, razvio platformu za podatke o bolesti COVID-19
i objavio manifest za istraživanje bolesti COVID-19 u EU-u. Zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) i njezinim međunarodnim partnerima, EU je imao vodeću ulogu u uspostavi inicijative za brz pristup opremi za borbu protiv bolesti COVID-19 (engl. Access to COVID-19 Tools Accelerator, ACT-A) i instrumenta COVAX. Cilj je ovih dviju inicijativa predvoditi razvoj i ravnomjernu raspodjelu sigurne i djelotvorne opreme za dijagnostiku, liječenje i cijepljenje protiv bolesti COVID-19. Farmaceutskom strategijom za Europu trebala bi se dodatno ojačati vodeća uloga EU-a na svjetskoj razini u zdravstvenim istraživanjima i inovacijama, na dobrobit bolesnika u cijelom svijetu.
Komisija je iskoristila ranije uspjehe kako bi ojačala svoje vodstvo i, zajedno s talijanskim predsjedništvom skupine G-20, 2021. organizira globalni sastanak na vrhu o zdravlju kako bi razmotrila globalni odgovor na pandemiju COVID-19, uključujući inicijativu ACT-A, radi poboljšanja trenutačne i potencijalne buduće pripravnosti i odgovora na pandemiju. Uložit će trud i u razvoj i promicanje niza načela za daljnju multilateralnu suradnju i zajedničko djelovanje radi sprječavanja budućih svjetskih zdravstvenih kriza te za zajedničku obvezu izgradnje zdravijeg, sigurnijeg, pravednijeg i održivijeg svijeta.
EU bi u tom smislu trebao promicati suradnju europskih platformi za ispitivanja koje financira s partnerstvima u okviru inicijative ACT-A, posebno kako bi osigurao brzu razmjenu kliničkih dokaza za procjenu potencijalnih terapija i cjepiva. Time će se poboljšati pripravnost za suzbijanje novih varijanti virusa i brže isporučivati učinkovita cjepiva i terapije u skladu sa strategijom EU-a za cjepiva protiv bolesti COVID-19 i strategijom EU-a za terapeutike protiv bolesti COVID-19.
Komisija će se u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju obvezati na dodatno jačanje zdravstvenih sustava i globalne zdravstvene sigurnosti te povećanje pristupa lijekovima i medicinskim proizvodima, osobito pomoću istraživanja, inovacija, izgradnje kapaciteta i razvoja lokalne proizvodnje, s digitalnim inovacijama kao okosnicom strategije. Usredotočit će se na istraživanja i inovacije u području bolesti s velikim opterećenjem, zaraznih i nezaraznih bolesti ili zdravlja majki i djece.
Komisija će nastaviti razvijati globalne saveze za zdravlje koji su već uspostavljeni ili kojima se pridružila proteklih nekoliko godina u ključnim sektorima kao što su rijetke bolesti
, kronične nezarazne bolesti
, antimikrobna otpornost
i personalizirana medicina
. Predložila je i da će podupirati partnerstvo europskih zemalja i zemalja u razvoju u području kliničkih studija (EDCTP) kojemu je cilj smanjenje individualnog, društvenog i gospodarskog tereta zaraznih bolesti povezanih sa siromaštvom u supsaharskoj Africi te da će podupirati istraživanja o velikim epidemijama zaraznih bolesti
, razvoj i dostupnost cjepiva protiv novih zaraznih bolesti
.
Komisija zajedno s Europskom agencijom za lijekove aktivno surađuje u inicijativama koje pružaju strateška usmjerenja i preporuke te potiče suradnju i razmjenu rezultata farmaceutskih istraživanja između globalnih regulatora
.
Ova međunarodna partnerstva bit će prema potrebi proširena na Svjetsku zdravstvenu organizaciju i druge globalne aktere u području zdravstva.
Komisija će poduzeti sljedeće:
·razvijat će srednjoročni i dugoročni program za zdravstvenu sigurnost, pripravnost i jačanje zdravstvenog sustava,
·promicat će suradnju europskih platformi za ispitivanja koje financira EU s partnerstvima u okviru inicijative ACT-A i nastojati ostvariti ciljeve inicijative ACT-A u pogledu veće dostupnosti lijekova i medicinskih proizvoda, osobito na temelju istraživanja, inovacija, razvoja i promicanja digitalnih alata za zdravlje i povećanja lokalnih proizvodnih kapaciteta u partnerskim zemljama, i
·podržat će osnivanje globalnog zajedničkog poduzeća za zdravstvo u okviru partnerstva europskih zemalja i zemalja u razvoju u području kliničkih studija, u kojem će partneri EU-u biti države članice, zemlje pridružene programu Obzor Europa i afričke zemlje, radi suzbijanja zaraznih bolesti i hitnih javnozdravstvenih situacija u supsaharskoj Africi.
4.4. Promicanje inovacija
Zahvaljujući sve većoj digitalnoj povezanosti i pismenosti, lokalni se inovatori pojavljuju svugdje u svijetu, od velikih gradova do udaljenih ruralnih područja; povezuju se, razmjenjuju i zajedno pronalaze rješenja za globalne izazove u svim područjima. Da bi povećao i iskoristio ovaj neizmjerni potencijal i podržao strategiju o povezivanju
, EU treba uspostaviti obostrano korisna međunarodna inovacijska partnerstva, koja obuhvaćaju mreže inkubatora i akceleratora, sa zemljama i regijama koje nude uzajamnu otvorenost za poduzetništvo i ulaganja. Ona bi među ostalim trebala poticati uspostavu takozvanih „soft landing” programa
i suradnju novoosnovanih poduzeća u EU-u i trećim zemljama, čime bi se proširila međunarodna dimenzija europskih partnerstava klastera
i inicijativa za novoosnovana poduzeća u Europi
te mreža digitalnoinovacijskih centara EU-a. Partnerstva će biti nadopuna aktivnostima Marie Skłodowska-Curie i promicat će mobilnost inovatora u oba smjera. Već djeluju u Indiji i Africi, a Komisija predlaže da se prošire i na druge regije.
Da bi europske inovatore dodatno potaknulo da iskoriste prednosti globalnog inovacijskog ekosustava, Europsko vijeće za inovacije (EIC) dat će priliku novoosnovanim i rastućim poduzećima u Europi koje podržava da sudjeluju na međunarodnim sajmovima. Istodobno inovatori iz stranih zemalja koji žele imati novoosnovana poduzeća s nastanom u EU-u moći će se prijaviti za potporu EIC-a da bi se dodatno povećala privlačnost i inovacijski kapacitet EU-a. Uz to, Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) pokrenut će u odabranim trećim zemljama koordinirane aktivnosti svojih zajednica znanja i inovacija.
5.
Prilagođavanje suradnje s prioritetnim zemljama i regijama
EU bi s trećim zemljama trebao razviti slojevit i prilagođen pristup koji se temelji na različitim razinama uzajamnosti, ravnopravnim uvjetima i poštovanju temeljnih prava i zajedničkih vrijednosti. EU treba i dalje biti pouzdan i otvoren partner te istovremeno putem ciljane suradnje unaprjeđivati stručna znanja u ključnim novim područjima. Trebao bi sudjelovati u izradi inicijativa za potporu zemljama koje žele unaprijediti svoje ekosustave za istraživanja i inovacije.
5.1.
Jačanje suradnje s industrijaliziranim trećim zemljama i gospodarstvima u razvoju
Velik dio suradnje s pojedinim zemljama odvija se u okviru multilateralnih globalnih partnerstava, no EU bi trebao nastojati ojačati bilateralnu suradnju kako bi unaprijedio znanja i objedinio resurse, posebno u područjima od interesa za EU.
Sjedinjene Američke Države. Suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama, s kojima EU dijeli visok istraživački i inovacijski kapacitet te zajedničke vrijednosti i načela, povezuje istraživače, inovatore i najbolje institucije u potrazi za rješenjima za globalne izazove. Ponovno obvezivanje Sjedinjenih Američkih Država na klimatske ciljeve i jačanje multilateralnog poretka prilika je za obnovu odnosa u istraživanju i inovacijama. Zajednička komunikacija „Nova strategija EU-a i SAD-a za globalne promjene”
sadržava niz prijedloga za suradnju s SAD-om, posebno poziv za osnivanje saveza za zelene tehnologije i novog Vijeća za trgovinu i tehnologiju EU-a i SAD-a. Uzimajući u obzir strategiju, Komisija predlaže povećanje uzajamnosti u bilateralnoj suradnji te podizanje razine koordinacije i usklađenosti između ulaganja u istraživanja i inovacije EU-a i SAD-a, prvenstveno za rješavanje klimatskih, digitalnih, energetskih, okolišnih i zdravstvenih izazova.
EU bi trebao dalje razvijati suradnju s velikim znanstvenim silama kao što su Kanada, Japan, Južna Koreja, Singapur, Australija i Novi Zeland, među ostalim razmatranjem novih mogućnosti za užu suradnju, na primjer udruživanjem pod okriljem programa Obzor Europa.
Kina. Kina je važan istraživački i inovacijski partner EU-a u rješavanju globalnih izazova. Kina je ujedno i gospodarski konkurent i sistemski suparnik EU-a, zbog čega je potrebno ponovno uravnoteženje suradnje u istraživanjima i inovacijama. EU je započeo razgovore s Kinom o zajedničkom planu za uspostavu okvirnih uvjeta i vodećih načela suradnje radi postizanja ravnopravnih uvjeta i uzajamnosti, uz poštovanje temeljnih vrijednosti i visokih standarda etičnosti i znanstvenog integriteta. Na temelju toga odredit će područja istraživanja u kojima bi suradnja mogla biti obostrano korisna, na primjer klimatologija i zaštita bioraznolikosti, kružno gospodarstvo, zdravstvo, prehrambeni sektor, poljoprivreda, akvakultura i promatranje oceana. Razvoj suradnje s Kinom ovisit će o postizanju ravnopravnih uvjeta i uzajamnosti.
EU financira vlastitu mrežu za razmjenu znanja o Kini posvećenu istraživanjima i inovacijama, u sklopu koje države članice i EU mogu raspravljati i dijeliti primjere dobre prakse i strategije te donijeti zajednički pristup. EU bi istovremeno trebao poduzeti mjere kako bi iskoristio novi potencijal Kine za istraživanja i inovacije. Trebao bi potaknuti sveučilišta i istraživačke ustanove da osiguraju veću uzajamnost i obostranu korist suradnje s kineskim kolegama.
Indija. U skladu s dokumentom EU-India Strategic Partnership: A Roadmap to 2025 (Strateško partnerstvo EU-a i Indije: plan za razdoblje do 2025.), pojačat će se suradnja s Indijom radi zajedničkog rješavanja globalnih izazova i postizanja održive modernizacije. Prioriteti će biti suradnja u zdravstvu, uključujući otpornost na zdravstvene krize, mjere za pravedno ozelenjivanje gospodarstva i težnja prema antropocentričnoj digitalizaciji. Razmatrat će se i suradnja u svrhu razvoja partnerstva za povezivanje EU-a i Indije
, s naglaskom na mobilnost istraživača i inovatora, i strategija za indo-pacifičku regiju, djelovanjem u području plavog gospodarstva, primjerice morskog otpada.
Rusija. Suradnja EU-a s Rusijom temelji se na pet dogovorenih načela za djelovanje koje je utvrdilo Vijeće, prvenstveno u području istraživanja i inovacija, te na poželjnosti održavanja međuljudskih kontakata. U obzir se uzimaju prioriteti politike i interesi EU-a, potreba za većom uzajamnošću i ravnopravnim uvjetima te poštovanje temeljnih prava i vrijednosti.
5.2.
Integracija suradnje sa zemljama EFTA-e, zapadnog Balkana i europskog susjedstva te Turskom i Ujedinjenom Kraljevinom
EU bi trebao dati posebnu prednost partnerima u neposrednoj blizini, među ostalim pridruživanjem programu Obzor Europa.
Zemlje EGP-a/EFTA-e. Zemlje EGP-a/EFTA-e dijele vrijednosti EU-a i daju važan doprinos europskom istraživačkom i inovacijskom okruženju. Podržavaju izvrsnost velikim ulaganjima u visokorangirane svjetske istraživačke organizacije, rade na suradničkim projektima i, s obzirom na njihovu razinu integracije u EU-u, primaju i šalju velik broj istraživača i inovatora u i iz EU-a.
Zapadni Balkan i Turska. Promicanje stabilnosti i prosperiteta zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja još uvijek je jedan od najvažnijih prioriteta EU-a. EU se posebno zalaže za provedbu namjenskog Inovacijskog programa za zapadni Balkan
, među ostalim u okviru Gospodarskog i investicijskog plana za zapadni Balkan
. Sudjelovanje u programima EU-a važan je element integracije Turske u politike i instrumente EU-a kad postoji zajednički interes za to i kad je u skladu s napretkom u cjelokupnom okviru njezinih odnosa s EU-om.
Istočno partnerstvo i južno susjedstvo. U skladu sa Zajedničkom komunikacijom o Istočnom partnerstvu
ciljevi Istočnog partnerstva nakon 2020. trebali bi obuhvaćati mjere suradnje u godinama koje dolaze. Partnerstvo EU-a s južnim susjedstvom
, koje se temelji na obnovljenom partnerstvu s južnim susjedstvom i gospodarskom i investicijskom planu za to područje, ključno je za promicanje rasta i prosperiteta putem istraživanja i inovacija. Međunarodna suradnja pridonosi prijenosu tehnologija, inovacijama i zajedničkim istraživanjima te dovodi do otpornijeg i uključivijeg rasta, stvaranja održivih prilika za zapošljavanje, društva znanja i gospodarstva te poboljšanja zaštite okoliša putem inicijativa kao što je BlueMed
.
Ujedinjena Kraljevina. Sudjelovanjem u programu Obzor Europa Ujedinjena Kraljevina će održati snažne veze s EU-om u području istraživanja i inovacija, koje će počivati na zajedničkim vrijednostima i na dugoj tradiciji sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine u okvirnim programima za istraživanja i inovacije te europskom istraživačkom prostoru.
5.3.
Produbljivanje partnerstava EU-a s Afrikom, Latinskom Amerikom te drugim regijama i zemljama
Prilagođeni pristup posebno će biti usmjeren na suradnju s Afrikom, a nadovezat će se na postojeću suradnju s drugim regijama i zemljama
.
Afrika. U skladu sa Zajedničkom komunikacijom „Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom”
EU nastoji pojačati suradnju s Afrikom u području istraživanja i inovacija. Djelotvornom primjenom znanosti, tehnologija i inovacija ubrzava se održiv i uključiv razvoj te prijelaz na društva i gospodarstva utemeljena na znanju, uz jačanje ljudskog kapitala, ponajviše kroz mobilnost i osposobljavanje akademika i istraživača. EU predlaže niz ambicioznih regionalnih inicijativa za suočavanje s tim izazovima, koje je postalo još hitnije zbog pandemije bolesti COVID-19.
Komisija u uskoj suradnji s Komisijom Afričke unije predlaže provedbu niza inicijativa u okviru programa Obzor Europa koje zajednički čine sveobuhvatnu i ambicioznu „Inicijativu za Afriku”. To je u skladu sa sporazumom postignutim na ministarskom sastanku političkog dijaloga EU-a i Afrike na visokoj razini o znanosti, tehnologiji i inovacijama, održanom u srpnju 2020. Treba podržati četiri stupa suradnje: i. javno zdravstvo, uključujući otpornost i pripravnost za pandemije
; ii. zelena tranzicija
; iii. inovacije i tehnologije za stvaranje radnih mjesta
; i iv. kapaciteti za znanost i visoko obrazovanje
, osobito za žene i mlade.
Uz to, inovacijski program Europske unije i Afričke unije trebao bi pridonijeti pretvaranju rezultata istraživanja i inovacija u proizvode i usluge s konkretnim učinkom putem raznih mjera koje unapređuju poslovni razvoj i pristup financijskim sredstvima za inovatore.
Prioritet koji se daje suradnji s Afrikom uključuje dugogodišnju bilateralnu suradnju s Južnom Afrikom
, a EU istodobno nastavlja održavati partnerstva s drugim državama i regijama u kojima se objedinjuju resursi EU-a, država članica i financijskih institucija putem inicijativa Tim Europa.
Latinska Amerika i Karipsko otočje (LAC). Komisija će podržati provedbu strateškog plana EU-a i CELAC-a za znanost, tehnologiju i inovacije
koji se temelji na četirima glavnim područjima suradnje s tom regijom: i. globalni izazovi, ii. mobilnost istraživača, iii. istraživačka infrastruktura i iv. inovacije. Potrebno je uspostaviti i bolju suradnju s Brazilom, Meksikom, Argentinom, Čileom i drugim partnerima EU-a u toj regiji, i to u područjima zelene i digitalne tranzicije, zdravstva ili razvoja zajedničkih rješenja za održiv oporavak. Sve veća suradnja sa svemirskim programom EU-a i novi centri Copernicus i Galileo u regiji LAC bit će ključni za pokretanje inovacija i istraživanja u regiji.
Udruženje država jugoistočne Azije (ASEAN). Regionalna suradnja sa zemljama ASEAN-a bit će pojačana zahvaljujući potpori EU-a za suradnju i mobilnost u istraživanju i inovacijama unutar regije ASEAN u okviru dijaloga ASEAN-a i EU-a o znanosti i tehnologiji.
EU bi trebao poduzeti sljedeće:
·nastojati postići dogovor o zajedničkom planu EU-a i Kine o budućnosti znanstvene, tehnološke i inovacijske suradnje kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti te uzajamnost kao preduvjet buduće suradnje; i
·provesti strateški plan u okviru Akcijskog plana EU-a i CELAC-a za znanost, tehnologiju i inovacije (2021.–2023.) te podržati dijalog ASEAN-a i EU-a o znanosti i tehnologiji.
Komisija će poduzeti sljedeće:
·osmislit će selektivne i ciljane mjere međunarodne suradnje u pozivima za podnošenje prijedloga u područjima od zajedničkog interesa u okviru Obzora Europa i, kad je to opravdano i ovisno o slučaju, iskoristit će mogućnosti pridruživanja Obzoru Europa, pritom osiguravajući uzajamnost, obostrane koristi i poštovanje temeljnih vrijednosti, i
·izradit će strateške planove za istraživanja i inovacije za Afriku, u kojima će objediniti programe Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa Europe s programom Obzor Europa, a 2021. će pokrenuti sveobuhvatnu i ambicioznu „Inicijativu za Afriku” u okviru prvih radnih programa Obzor Europa.
Budući da mu je cilj ojačati svoj položaj u svijetu, EU bi trebao nastojati provoditi ovaj globalni pristup u koordinaciji sa strategijama država članica, prema potrebi koristeći Forum EIP-a za tranziciju. Komisija će pratiti provedbu mjera navedenih u ovoj Komunikaciji i ocjenjivati njihov doprinos ciljevima globalnog pristupa, uzimajući u obzir referentna mjerila kao što su iznos mobiliziranih međunarodnih ulaganja u multilateralnu suradnju za istraživanja i razvoj, broj zajedničkih međunarodnih znanstvenih publikacija i napredak u postizanju uzajamnosti pristupa javno financiranim istraživačkim i razvojnim programima. Prva procjena napretka provest će se na međunarodnoj konferenciji koja će se organizirati 2022. Nakon toga slijedit će dvogodišnja izvješća Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, koja će zamijeniti izvješća o provedbi i posebne planove za određene zemlje predstavljene u Komunikaciji o međunarodnoj suradnji u području istraživanja i inovacija iz 2012.
U svijetu koji se brzo mijenja znanost i tehnologija ključni su pokretači vanjske politike, ali i jedan od glavnih uzroka geopolitičkih tenzija. Zbog toga je potrebna produbljena suradnja zasnovana na otvorenosti, ravnopravnim uvjetima i poštovanju temeljnih prava i vrijednosti te potpora otvorenoj strateškoj autonomiji EU-a. Novi globalni pristup istraživanju i inovacijama, predstavljen u ovoj komunikaciji, ojačat će globalni kapacitet za iznalaženje rješenja za zajedničke izazove s kojima se čovječanstvo suočava i povećati pozitivan utjecaj EU-a u svijetu.