EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 7.12.2016.

COM(2016) 940 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

ULAGANJE U MLADE U EUROPI

ULAGANJE U MLADE U EUROPI

„U Europskoj uniji trenutačno nastaje 29. država. To je država nezaposlenih. Država u kojoj nema posla za mlade, država isključenih, odbačenih i napuštenih ljudi. Htio bih da ta 29. država članica ponovno postane normalna država članica.” 

Jean-Caude Juncker,

uvodni govor na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta 15. srpnja 2014.

„Koliko god ulagali u poboljšanje uvjeta u inozemstvu, moramo ulagati i u rješavanje humanitarne krize kod kuće. A ponajviše moramo ulagati u svoje mlade ljude. Ne želim se pomiriti s time da Europa jest i da će biti kontinent nezaposlenih mladih. Ne želim se pomiriti s time da bi oni rođeni nakon 2000., generacija Y, mogli biti prvi naraštaj u zadnjih 70 godina siromašniji od svojih roditelja. Naravno, to je ponajprije zadaća nacionalnih vlada. Ali Europska unija može poduprijeti njihova nastojanja.”

Jean-Caude Juncker,

Govor o stanju Unije 14. rujna 2016.

Europskim projektom nastoji se izgraditi bolja budućnost za građane Europe, što podrazumijeva i ulaganje u mlade ljude, stvaranje novih prilika za mlade te pružanje potpore za iskorištavanje tih mogućnosti. Mladima bismo trebali omogućiti što bolji početak u životu tako da ulažemo u njihovo znanje, vještine i iskustvo, da im pomognemo u pronalasku prvog zaposlenja ili osposobljavanju za zaposlenje te da im pružimo mogućnost da izraze svoje mišljenje. To ulaganje u mlade temelj je pravednog, otvorenog i demokratskog društva, socijalne mobilnosti i uključenosti te održivog rasta i zapošljavanja.

1. Prijeko potrebna ulaganja u mlade u Europi

Zadnjih se godina situacija za mlade poboljšala u mnogim aspektima: nezaposlenost mladih s najviše je dostignute razine od 23,9 % u 2013. pala na 18,5 % u 2016., a samo prošle godine taj pad je iznosio više od 10 %. Udio osoba koje su rano prekinule obrazovanje ili osposobljavanje smanjio se sa 17 % u 2002. na 11 % u 2015. Udio osoba u dobi od 32 do 34 godine koje su stekle visoko obrazovanje povećao se sa 23,6 % u 2002. na 38,7 % u 2015.

Međutim mladi su u velikoj mjeri pogođeni krizom te je suzbijanje nezaposlenosti mladih i dalje prioritet. S obzirom na više od 4 milijuna mladih nezaposlenih osoba u EU-u, upravo mladi Europljani snose najteže posljedice gospodarske krize, a mnogi su i dalje u teškoj situaciji. Stopa nezaposlenosti mladih u EU-u i dalje je dvostruko veća od ukupne stope nezaposlenosti te u pojedinim državama članicama premašuje 40 %. Iz tih se podataka ne može iščitati prava situacija jer mnogi mladi nisu registrirani kao nezaposleni i ne traže posao zbog raznih čimbenika, među ostalim zbog obiteljskih obveza ili zdravstvenih problema, ali i obeshrabrenosti i nedovoljnih poticaja da se prijave kao nezaposlene osobe. Sveukupno 6,6 milijuna mladih nije zaposleno, ne školuje se i ne osposobljava (NEET), a za neke ta situacija traje već godinama.

Zabrinjava i to što kvalitetno obrazovanje još nije dostupno svim studentima te što velik broj učenika posjeduje nisku razinu osnovnih vještina. Školovanje je prijevremeno napustilo 11 % mladih bez stjecanja formalnih kvalifikacija, što im smanjuje mogućnost pronalaska zaposlenja. Približno 60 % osoba koje su rano napustile školovanje nezaposleno je ili neaktivno. U prosjeku je vjerojatnije da mladi ljudi migrantskog podrijetla (čiji udio u mladom stanovništvu raste u većini država članica EU-a 1 ) rano napuste školovanje te da je među njima viša stopa mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju 2 . Prema najnovijim istraživanjima PISA, raste broj učenika s veoma niskom razinom vještina u području prirodnih znanosti i u čitanju. Udio učenika s lošim rezultatima u području prirodnih znanosti povećao se za četiri postotna boda (sa 16,6 % u 2012. na 20,6 % u 2015.), a učenika koji postižu loše rezultate u čitanju za gotovo dva postotna boda (sa 17,8 % u 2012. na 19,7 % u 2015.). Udio učenika s lošim rezultatima iz matematike još je i veći (22,2 % u 2015.: neznatno se povećao sa 22,1 %, koliko je iznosio 2012.). To je velik korak unatrag koji naglašava hitnu potrebu pregleda uspješnosti europskih obrazovnih sustava. Više od 20 % djece školske dobi ima poteškoća pri rješavanju jednostavnih matematičkih zadataka, a više od 16 % ima problema s predmetima iz prirodnih znanosti te njih više od 17 % s čitanjem 3 . Samo četvrtina mladih smatra da je stekla određene digitalne vještine zahvaljujući formalnom obrazovanju. Učenici koji su u nepovoljnijem socioekonomskom položaju prekomjerno su zastupljeni u skupini učenika koji ne ostvaruju dobre rezultate, što dovodi do rizika od prenošenja siromaštva i socijalne isključenosti s jedne generacije na drugu 4 .

U takvom kontekstu mnogi mladi ljudi nemaju povjerenja u bolju budućnost. Da su mladi isključeni iz gospodarskog, socijalnog i demokratskog života smatra 57 % mlađeg naraštaja 5 . Istovremeno su željni angažirati se i sudjelovati u društvu. Situacija i perspektiva mladih nisu kompatibilne s europskim socijalnim tržišnim gospodarstvom i Komisijinim prioritetom poticanja zapošljavanja, rasta i ulaganja. Kako je predsjednik Juncker naglasio u svojem govoru o stanju Unije, postoji rizik da oni rođeni nakon 2000., generacija Y, budu prva generacija u 70 godina siromašnija od svojih roditelja. S time su povezane i veće gospodarske i demografske promjene u europskim društvima te međugeneracijska raspodjela bogatstva i mogućnosti, a kriza zadnjih godina dodatno pridonosi izraženijim trendovima.

Tu bitku Europa mora dobiti. Razdoblje nezaposlenosti na početku karijere uglavnom je povezano i s problemima u privatnom životu te može negativno utjecati na čitav život osobe. Dobiti bitku protiv nezaposlenosti mladih znači osigurati što većem broju mladih ljudi dobra radna mjesta. To je preduvjet za održivi rast i blagostanje u Europi. Rješavanje problema mladih na tržištu rada stvar je i socijalne pravednosti te, u konačnici, kredibiliteta europskog socijalnog i gospodarskog modela.

Komisija predlaže da se povećaju napori za potporu mladima. Nakon govora o stanju Unije čelnici 27 država članica dogovorili su Plan iz Bratislave kojim su potvrdili da je potrebno osigurati bolje mogućnosti za mlade pružanjem dodatne potpore EU-a državama članicama u borbi protiv nezaposlenosti mladih te jačanjem programa EU-a usmjerenih na mlade. Ovom se Komunikacijom kao odgovor na tu situaciju predlažu mjere za učinkovitije ulaganje u mlade. Cilj je pomoći im da iskoriste mogućnosti, da se dobro integriraju u društvo, postanu aktivni građani i ostvare uspješnu poslovnu karijeru. Inicijativa se odnosi na način na koji EU i države članice mogu pojačati svoje napore kako bi mladima pružili potporu, obrazovanje, osposobljavanje i mogućnosti zaposlenja koje zaslužuju. Komunikacija je dio većeg paketa mjera za pružanje boljih mogućnosti mladima. U okviru tog paketa Komisija uspostavlja Europske snage solidarnosti 6 i predstavlja komunikaciju o poboljšanju i modernizaciji obrazovanja 7 .

2. Mjere EU-a za mlade

Za politike i mjere povezane s mladima u prvom su redu odgovorne države članice, čak i kad je potrebno objasniti prednosti i potporu EU-ovih mjera. Na državama članicama leži glavna odgovornost za nacionalne politike u području zapošljavanja, obrazovanja, osposobljavanja i mladih, no zadaća je Europske unije da im pruži potporu u njihovim naporima što godinama već i čini. To osobito vrijedi za ovu Komisiju, koja je usmjerila znatnu pozornost na zapošljavanje mladih i posebno na uvođenje Garancije za mlade pojačanim početnim financiranjem Inicijative za zapošljavanje mladih u 2015. i nedavno u 2016. uvođenjem Novog programa vještina za Europu. Korisnici mjera EU-a prečesto nisu svjesni podrijetla potpore: politike i mjere koje su pokrenute na razini EU-a ili koje primaju financijsku potporu EU-a često ostvaruju izvrsne rezultate, ali budući da ih provode nacionalna, regionalna ili lokalna tijela, mnogi nisu svjesni uloge EU-a u tim mjerama.

2.1. Rješavanje problema nezaposlenosti mladih

Suzbijanje nezaposlenosti mladih i dalje je jedan od glavnih prioriteta EU-a. Promicanje zapošljavanja od zajedničkog je interesa svih država članica. Europska unija pruža potporu državama članicama putem brojnih politika i mjera te posebno namijenjenim financijskim sredstvima.

EU u okviru europskog semestra koordinacije ekonomske politike državama članicama pruža strateške savjete i smjernice 8 u cilju promicanja strukturnih reformi kojima se olakšava integracija mladih u svijet rada. Prioritetna područja djelovanja u okviru Europskog semestra 2016. bila su aktivne politike tržišta rada, rano napuštanje školovanja, bolji pristup obrazovanju i osposobljavanju za ranjive skupine, usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada, učenje kroz rad i naukovanje te usmjerena potpora mladima koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju. Financijska potpora koja se pruža u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova u skladu je s tim političkim smjernicama (vidi okvir).

Zadnjih je godina uvođenje Garancije za mlade pridonijelo poboljšanju situacije na terenu. Garanciju za mlade predložila je Komisija, a države članice donijele su je preporukom Vijeća 10 2013. Politička je obveza osigurati da se svim osobama mlađima od 25 godina u roku od četiri mjeseca nakon gubitka radnog mjesta ili prestanka formalnog obrazovanja ponudi kvalitetno radno mjesto, nastavak školovanja, naukovanje ili pripravništvo. Uz ostale temeljne instrumente EU-a, kao što je Europski socijalni fond, uveden je i poseban financijski instrument EU-a (Inicijativa za zapošljavanje mladih) za podršku provedbe Garancije za mlade u regijama Europe u kojima je nezaposlenost mladih najizraženija. Kako bi se na terenu ubrzala provedba Inicijative za zapošljavanje mladih Komisija je početkom 2015. stavila na raspolaganje predujam od 1 milijarde EUR. Nadalje, u rujnu 2016. predložila je, na temelju prvih rezultata provedbe, pojačanje i produženje financijske omotnice za Inicijativu za zapošljavanje mladih do 2020.

2.2. Ulaganje u vještine, kompetencije i uključivanje na tržište rada

Vještine i kompetencije ključno su ulaganje. U gospodarstvu koje se temelji na znanju nužno je posjedovati širok raspon vještina i kompetencija 11 . Ulaganjem u njih olakšava se ulazak na tržište rada, pridonosi se sprječavanju nezaposlenosti mladih i podržavaju se inovacije, konkurentnost i socijalna pravednost. Rezultati sustava obrazovanja trebaju biti bolji, odnosno svim se učenicima, posebno onima u nepovoljnom položaju, treba omogućiti postizanje dobrih rezultata. Potrebno je usredotočiti se na poboljšanje rezultata povećanjem učinkovitosti te na kvalitetu podučavanja. Bolje podučavanje ključni je čimbenik poboljšanja kvalitete i učinkovitosti.

Kvalitetni sustavi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja olakšavaju ulazak mladih na tržište rada. Dobro razvijeni sustavi strukovnog obrazovanja i naukovanje pokazali su se, posebno tijekom krize, kao jedan od najučinkovitijih načina da se nezaposlenost mladih drži pod kontrolom ili spriječi. Razlog uspjeha je taj što su strukovno obrazovanje i osposobljavanje, učenje kroz rad i, posebno, naukovanje iznimno učinkoviti u pružanju vještina koje su relevantne za tržište rada. Stoga je Komisija podržala aktivni angažman socijalnih partnera u poboljšanju kvalitete ponude strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te je poticala uspostavu partnerstava između obrazovnog i poslovnog sektora. Nadalje, evidentiranjem i promicanjem uzajamnog učenja na temelju zajedničkih prioriteta Komisija pomaže državama članicama da poboljšaju svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja.

2.3. Mogućnosti prekograničnog učenja i povećanje sudjelovanje mladih

Učenje, studiranje i osposobljavanje u drugoj zemlji jedinstveno je iskustvo koje otvara nove horizonte. Europska gospodarstva međusobno su blisko povezana. Ponudi li se mladima mogućnost da prošire svoje horizonte, to će pridonijeti njihovu samopouzdanju i neovisnosti. Na taj se način mogu steći nove vještine i znanje i proživjeti jedinstveno iskustvo, što je veoma poučno u smislu suočavanja s raznolikosti i drugačijim okruženjem.

Programom Erasmus+ podupire se velik broj mladih, među ostalim studenti, učenici i naučnici u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, volontiranja i razmjene mladih. Program Erasmus+ raspolaže proračunom od ukupno 14,8 milijardi EUR za razdoblje 2014. – 2020. Očekuje se da će potporu u okviru tog programa primiti više od 4 milijuna mladih. U nedavnim istraživanjima istaknut je konkretan utjecaj programa, posebno na zapošljivost 13 . Za studente koji su sudjelovali u programima mobilnosti dvostruko je manja vjerojatnost da će biti dugotrajno nezaposleni nakon diplome u usporedbi sa studentima koji nisu studirali ili se nisu osposobljavali u inozemstvu. Trećina studenata koji su bili na pripravničkom stažu u inozemstvu u sklopu programa Erasmus+ dobije ponudu od poduzeća u kojem su odradili staž. Osim toga, pripravnici iz programa Erasmus imaju i više poduzetničkog duha nego njihovi kolege koji ostaju kod kuće: svaki deseti osnovao je vlastito poduzeće, a njih više od tri četvrtine to planira ili vidi kao mogućnost. Konačno, studenti programa Erasmus imaju bolje vještine rješavanja problema, prilagodljiviji su, tolerantniji i imaju više samopouzdanja nego studenti koji nisu išli u inozemstvo. Riječ je o vještinama koje poslodavci veoma cijene, a koje su i temeljne socijalne i građanske osobine.

U otvorenom i demokratskom društvu ključno je da osobe već u mladoj dobi preuzmu svoje građanske dužnosti. Kako bi se ta vrsta aktivnoga građanstva mogla ostvariti, mladi moraju imati priliku sudjelovati i izraziti svoje mišljenje. Da bi postali aktivni u društvu, mladima se mora pokazati da je njihovo djelovanje važno te da mogu utjecati na odluke koje su za njih bitne. Komisija u suradnji s državama članicama i dionicima podupire provedbu strategije EU-a za mlade 14 . Dva su glavna cilja strategije: stvoriti više prilika i jednake mogućnosti za mlade u obrazovanju i na tržištu rada i potaknuti mlade da aktivno sudjeluju u društvu. Ključni dio strategije jest njezin savjetodavni, participatorni element: zahvaljujući „strukturiranom dijalogu” mobilizirano je više od 170 000 mladih iz cijele Europe koji su kreatorima politika iznijeli svoje mišljenje o politikama koje su im bitne.

3. Nov poticaj za ulaganje u mlade

Premda se gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta nastavljaju, nema razloga za pretjerano zadovoljstvo. Kriza je ostavila duboke posljedice, a problemi do kojih je došlo zbog godina masovne nezaposlenosti zabrinjavajući su u mnogim dijelovima Europe. EU već dugo predlaže i promiče politike i mjere za potporu mladih. Ključ uspjeha jest zajedničko djelovanje u kojem će sudjelovati akteri na svim razinama, posebno nadležna upravna tijela i socijalni partneri. Komisija naglašava potrebu da se ostvari napredak slijedeći tri smjera djelovanja u nastavku:

3.1. Bolje mogućnosti zapošljavanja

Europskim semestrom potiču se reforme na nacionalnoj razini te su u njegovu okviru mnogim državama članicama dane precizne smjernice. U nedavnom godišnjem pregledu rasta, kojim je pokrenut Europski semestar 2017., Komisija ističe važnost prioritetnog ulaganja u ljudski kapital, što podrazumijeva poboljšanje zapošljivosti mladih i ulaganje u njihove vještine i obrazovanje.

Trebala bi se osigurati potpuna i održiva provedba Garancije za mlade na terenu u svim državama članicama. Kontinuirano političko obvezivanje i financijska potpora Garanciji za mlade imaju pozitivan utjecaj i nužni su kako bi se ostvarila korist od dosadašnjeg rada. Potpuna provedba je u više država članica tek nedavno ostvarena jer je za mnoge mjere bilo potrebno provesti znatne reforme i uspostaviti sveobuhvatna partnerstva, koja su sama po sebi nov i obećavajući način pružanja potpore. 15 Budući da se u raznim dijelovima Europe stanje popravlja, glavni će prioritet u državama članicama biti osiguravanje primjerene potpore niskokvalificiranim mladim ljudima. Za to je potrebna veća pristupačnost Garancije za mlade i učinkovitije informiranje mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju i koji nisu prijavljeni pri javnim službama za zapošljavanje. Potrebno je i ojačati suradnju među javnim institucijama i s dionicima te poboljšati sposobnost partnera, posebno javnih službi za zapošljavanje, da provedu Garanciju za mlade. Potrebno je utvrđivanjem standarda za kriterije kvalitete uvesti bolje mehanizme kako bi se osiguralo da mladi ljudi dobivaju kvalitetne ponude. Potrebno je i povećati ponudu naučničkih mjesta u okviru Garancije za mlade jer se na njih za sada odnosi samo 4,1 % iskorištenih mogućnosti.

Da bi se olakšalo uvođenje Garancije za mlade u regijama u kojima je to najpotrebnije, trebalo bi povećati sredstva koja su na raspolaganju za Inicijativu za zapošljavanje mladih. U okviru revizije višegodišnjeg financijskog okvira koja se provodi na sredini razdoblja, Komisija je predložila povećanje od 1 milijarde EUR prvotno dodijeljenog iznosa za Inicijativu za zapošljavanje mladih za razdoblje 2017. – 2020. Iz Europskog socijalnog fonda stavit će se na raspolaganje još 1 milijarda EUR. Tim bi se dodatnim financiranjem, ako se odobri, trebalo omogućiti da još milijun mladih primi potporu u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih.

3.2. Bolje mogućnosti zahvaljujući obrazovanju i osposobljavanju

Komisija namjerava olakšati suradnju među državama članicama i podržati njihove napore za provedbu reforme obrazovnog sustava i sustava osposobljavanja.
Komisija će pojačati svoju podršku državama članicama te će u 2017. iznijeti konkretne mjere za modernizaciju školstva i višeg obrazovanja, uključujući ažurirani program modernizacije višeg obrazovanja, posebnu inicijativu za praćenje karijere osoba s visokoškolskim obrazovanjem, program potpore za razvoj škola i učitelja, reviziju preporuke o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje i dodatne prateće mjere za potporu digitalnoj transformaciji u obrazovanju i boljem pristupu digitalnim vještinama i učenju.

Kako bi se promicali kvaliteta, ponuda, privlačnost i uključivost naukovanja i učenja kroz rad u okviru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, Komisija će predložiti kvalitativni okvir za naukovanje 16 , kojim će se utvrditi osnovna načela za razradu i provedbu naukovanja na svim razinama, uz dovoljno fleksibilnosti kako bi se mogli primijeniti na veoma različite sustave država članica. Zahvaljujući tom okviru moglo bi se pridonijeti kvaliteti naukovanja financiranih putem programa EU-a (Garancija za mlade, Inicijativa za zapošljavanje mladih, Europske snage solidarnosti, Erasmus+ i Europski socijalni fond).

U 2017. uspostavit će se služba za potporu naukovanju temeljena na potražnji, a koja će polaziti od uspješnog modela utvrđivanja najboljih praksi javnih službi za zapošljavanje i pružati potporu zemljama za uvođenje reformi ili reformiranje sustava naukovanja. Tom će se službom za potporu unaprijediti i razmjena znanja, suradnja i uzajamno učenje među kolegama u području naukovanja tako što će se utvrditi dobra praksa i pospješiti uzajamno učenje. Posebna će se pozornost posvetiti angažiranju aktera za poduzimanje konkretnih mjera na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Mobilnost povezana sa strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem korisna je i za polaznika takvog programa i za poslodavca. Istraživanja 17 su pokazala da se boravkom dužim od 6 mjeseci ostvaruje najviša dodana vrijednost kad je riječ o poboljšanju profesionalnih, osobnih i socijalnih vještina. Međutim danas se većina naukovanja u drugoj državi članici dodjeljuje za kraća razdoblja (72 % za manje od 1 mjeseca i 21 % za razdoblje u trajanju od 1 do 3 mjeseca). Komisija će na poziv Europskog parlamenta da se poboljša kvaliteta i privlačnost mobilnosti naučnika predložiti novu mjeru usmjerenu na mobilnost dugog trajanja (6–12 mjeseci) „ErasmusPro” u okviru postojećeg programa Erasmus+ kako bi se potaknule radne prakse u inozemstvu. Snažnim okvirom za potporu koji će obuhvaćati temeljitu pripremu, strukturiranu provedbu i primjerene daljnje postupke osigurat će se utjecaj i kvaliteta iskustva mobilnosti. Zahvaljujući bliskoj suradnji s poslodavcima i ostalim dionicima u okviru europskog saveza za naukovanje i pakta za mlade 18 i snažnim partnerstvima s pružateljima usluga strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, organizacijama socijalnih partnera, posredničkim tijelima i javnim službama za zapošljavanje koja se uspostavljaju radi uključivanja lokalnih poslodavaca osigurat će se šira skupina poduzeća koja su spremna primiti učenike u sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, posebno naučnike.

3.3. Bolje mogućnosti za solidarnost, mobilnost u svrhu obrazovanja i sudjelovanje

U okviru revizije višegodišnjeg financijskog okvira koja se provodi na sredini razdoblja Komisija je predložila da se mobilnost u svrhu obrazovanja dodatno potakne s pomoću znatnog povećanja (za 200 milijuna EUR) proračuna programa Erasmus+ do 2020.

Komisija uspostavlja Europske snage solidarnosti, koje će učvrstiti temelje za solidarno djelovanje u Europi. Njima će se povezati mladi koji s entuzijazmom i predano rade na zajedničkom projektu solidarnosti. To će biti inspirativno i osnažujuće iskustvo za mlade koji žele pomoći, učiti i razvijati se, i pritom steći vrijedno iskustvo. Osigurat će široku bazu za potporu organizacijama diljem Europe koje mladima omogućuju solidarno djelovanje. Doprinijet će se ispunjavanju potreba ranjivih zajednica i javnih nacionalnih i lokalnih struktura u različitim područjima, kao što su osiguravanje hrane i smještaja za beskućnike, čišćenje šuma, pružanje potpore regijama pogođenima katastrofama ili pružanje pomoći u integraciji izbjeglica.

Komisija će u cilju povećanja građanskog sudjelovanja mladih pripremiti reviziju europske strategije za mlade za razdoblje nakon 2018. Tijekom 2017. održat će se sveobuhvatna savjetovanja s mladima i glavnim dionicima kako bi se utvrdio smjer strategije u budućnosti. Jedno od ključnih pitanja odnosi se na način na koji mladima pružiti bolje mogućnosti aktivnog sudjelovanja u političkom životu i demokratskim procesima. Komisija će dodatno razviti i povećati broj instrumenata za dijalog i razmjenu s mladima (npr. inicijativa „Jedan milijun”, projekt „Nova vizija Europe” i strukturirani dijalog).

Mobilnost mladih ključna je za povećanje europske svijesti i osjećaja europskog identiteta. Komisija će u skladu s prijedlogom Europskog parlamenta te povodom 30. obljetnice programa Erasmus+ 2017. podržati multimodalnu mobilnost za mlade uključene u obrazovne projekte kako bi se mladim generacijama ponudile nove mogućnosti otkrivanja Europe i stjecanja vlastitog iskustva.

4. Zaključak

Ovom se komunikacijom („Ulaganje u mlade u Europi”) predlažu konkretne mjere EU-a kojima se mladima žele osigurati primjerene mogućnosti zaposlenja, obrazovanja i osposobljavanja. Izazovi su iznimno veliki i odnose se na sve države članice.

Radikalna promjena koja je potrebna za poboljšanje trenutačnog stanja moguća je samo uspostavom sveobuhvatnih partnerstava i zajedničkim obvezivanjem EU-a i država članica. To je i smisao poziva iz Deklaracije iz Bratislave koju su dogovorili čelnici 27 država članica.

Na temelju ostvarenja zadnjih godina Komisija će blisko surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem kako bi se povećala potpora za ulaganje u mlade diljem Europe. Blisko će surađivati sa svakom državom članicom i dionicima na svima razinama kako bi im pomogla u njihovim naporima. Komisija sa zanimanjem očekuje i poticaj i odlučnost Europskog vijeća od 15. i 16. prosinca 2016. u pogledu dogovora ambicioznog paketa inicijativa u skladu s navedena tri smjera djelovanja.

(1)

U EU-u su 2014. mladi rođeni u inozemstvu i osobe rođene u tuzemstvu čiji su roditelji rođeni u inozemstvu predstavljali 20 % osoba u dobi od 15 do 29 (Eurostat, 2014.). U 2015. je u EU-28 više od četiri petine (83 %) tražitelja azila koji azil traže prvi put imalo manje od 35 godina.

(2)

Gotovo jedna četvrtina državljana trećih zemalja u dobi od 18 do 24 rano napusti školovanje u usporedbi s otprilike 10 % mladih koji žive u svojoj zemlji državljanstva. Stopa mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju veća je među državljanima trećih zemalja u dobi od 20 do 34 godine (32,7 %) nego kod osoba koje žive u svojoj zemlji državljanstva (18 %), a situacija je posebno loša kad je riječ o ženama (43 %).

(3)

Istraživanjem PISA koje provodi OECD redovito se prate osnovne vještine učenika u dobi od 15 godina.

(4)

Za dodatne informacije o povezanosti loših obrazovnih rezultata i socioekonomskog statusa vidi: Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2015.

(5)

Anketa Eurobarometra „Europska mladež u 2016.”, usp.: http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/en/20160504PVL00110/European-youth-in-2016

(6)

COM(2016)942 final

(7)

COM(2016)941 final

(8)

One se daju u obliku preporuka po državama članicama, a izdaju se u kontekstu koordinacije politike na razini EU-a u području fiskalnih i ekonomskih politika i politika zapošljavanja, odnosno „europskog semestra”.

(9)

http://www.eib.org/projects/priorities/investing-for-youth/index.htm

(10)

Preporuka Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Garancije za mlade (2013/C 120/01).

(11)

To se odnosi na temeljne vještine (kao što su čitanje i matematika), ključne kompetencije (kao što su digitalne i poduzetničke vještine i strani jezici) te na nekognitivne vještine (kao što su rad u grupi i kritičko razmišljanje).

(12)

COM(2016) 381 final.

(13)

Pitanjem zapošljivosti bavila su se mnoga istraživanja, primjerice:

http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/education/library/study/2014/erasmus-impact_en.pdf

https://www.agence-erasmus.fr/docs/2431_observatoire-n2.pdf

https://www.agence-erasmus.fr/docs/20140425_rapport-final_etude-impact-de-web.pdf

(14)

Rezolucija Vijeća od 27. studenoga 2009. o obnovljenom okviru za europsku suradnju u pogledu mladih (2010. – 2018.) (2009/C 311/01).

(15)

COM(2016)646 final

(16)

Koji bi se trebao temeljiti na mišljenju savjetodavnog odbora za strukovno osposobljavanje o zajedničkoj viziji kvalitetnog i učinkovitog naukovanja i učenja kroz rad (A Shared Vision for Quality and Effective Apprenticeships and Work-based Learning) donesenom 2. prosinca 2016.

(17)

http://www.pedz.uni-mannheim.de/daten/edz-b/gdbk/07/analysis_leonardo_study_en.pdf

(18)

http://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=89&newsId=2387