31.5.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 173/7

Izvjestitelj:

Lutz RIBBE

1.1.

EGSO se ponovno snažno zalaže (1) za očuvanje i razvoj samostalnog programa EU-a za financiranje na području zaštite okoliša, zaštite i poboljšanja bioraznolikosti, učinkovitosti resursa, održivog razvoja, komunikacije i informiranja, kao i za pružanje novčanih potpora nevladinim organizacijama za zaštitu okoliša.

1.2.

U proteklih 25 godina LIFE je imao velik značaj za europsku politiku zaštite okoliša i progresivno također za politiku održivog razvoja. Sada ga se opravdano može smatrati neizostavnim elementom politike EU-a o okolišu, koja je s pomoću programa LIFE uvelike osnažena.

1.3.

To se događa u dvostrukom smislu. Projekti programa LIFE

1.4.

Program LIFE, čija se neprekidna prilagodba novim izazovima posebno cijeni, također je pokazao da u civilnom društvu postoji visok potencijal i velika spremnost za uključivanje u provedbu i daljnji razvoj politike zaštite okoliša i održivog razvoja. Provedba prava EU-a daleko je više od puke obveze država članica da provedu pojedinačne zakonodavne akte. Politika zaštite okoliša i održivog razvoja uspijeva ili propada ovisno o prihvaćanju građana, ona mora biti transparentna i dostupna, a u tom smislu LIFE također daje izuzetno vrijedan doprinos.

1.5.

No, projekti programa LIFE često su izravno ili neizravno u suprotnosti s političkim odlukama, čak i na razini EU-a. Čak i kada to može biti neugodno za donositelje odluka, treba ga smatrati vrijednim doprinosom jer u konačnici može dovesti do bolje integracije zaštite okoliša u područja drugih politika.

1.6.

Provedba Programa UN-a za 2030. (tzv. Ciljevi održivog razvoja) u europskoj politici jedan je od velikih izazova pred kojima EU stoji u nadolazećim godinama. LIFE će tu morati dati svoju potporu. Pritom nije riječ samo o tome da se u bliskom dijalogu sa socijalnim partnerima i skupinama civilnog društva traže najučinkovitiji načini provedbe, već će mnogi odjeli unutar Komisije i – na razini država članica – mnoga ministarstva, tijela i institucije morati promijeniti način razmišljanja o politici održivog razvoja koja je do sada bila gotovo marginalna tema kako bi integriranje zaštite prirode i okoliša u područja drugih politika, o čemu se mnogo raspravljalo, postalo stvarnost.

1.7.

EGSO preporučuje određene izmjene:

1.8.

Dio koji se odnosi na klimatsku politiku trebalo bi dodatno razraditi, naročito kad je riječ o mogućim mjerama prilagođavanja koje mogu poduzeti posebno pogođeni građani, poljoprivrednici, gradovi/općine i regije.

2.1.

Program LIFE, koji je nastao 1992. godine, najvažniji je program EU-a kojim se promiče zaštita okoliša. On služi zaštiti bioraznolikosti i staništa (posebno kroz mrežu Natura 2000), kao i učinkovitosti resursa, zaštiti klime, komunikaciji i informiranju. LIFE je u razdoblju od 2014. do 2020. godine raspolagao sredstvima od 3,456 milijardi EUR, dok je u prethodnom sedmogodišnjem razdoblju imao na raspolaganju oko 2 milijarde EUR.

2.2.

Glavni ciljevi programa su sljedeći:

2.3.

U odnosu na razdoblje financiranja od 2007. do 2013. godine, program LIFE odlikuje nekoliko novih obilježja:

2.4.

U razdoblju financiranja od 2014. do 2020. godine LIFE je izgledao ovako:

2.5.

Europska komisija planira provesti evaluaciju programa LIFE sredinom provedbenog razdoblja do 30. lipnja 2017. te je od EGSO-a i Odbora regija zatražila da se prije objave evaluacije programa izjasne o novom obliku programa LIFE s obzirom na novine uvedene 2014. godine.

3.1.

EGSO smatra da je u sadašnjoj fazi programa još svakako prerano za temeljitu „evaluaciju sredinom provedbenog razdoblja” jer su prvi projekti iz nove faze programa dodijeljeni tek 2015., a velika većina tih projekata nije još ni dovršena, a kamoli podobna za evaluaciju. Međutim, u svjetlu evaluacije dosadašnjih faza programa, želi dati prvi doprinos organizaciji programa LIFE u razdoblju financiranja od 2021. do 2028. godine.

3.2.

U proteklih 25 godina LIFE je imao velik značaj za europsku politiku zaštite okoliša i progresivno također za politiku održivog razvoja. LIFE je dao neprocjenjiv doprinos zaštiti bioraznolikosti. Sada ga se opravdano može smatrati neizostavnim elementom politike EU-a o okolišu, koja je s pomoću programa LIFE uvelike osnažena.

3.3.

To se događa u dvostrukom smislu. Projekti programa LIFE

3.4.

LIFE je s pomoću mnogih do sada potpomognutih projekata pokazao da u civilnom društvu postoji velik potencijal i velika spremnost za uključivanje u provedbu i daljnji razvoj politike EU-a za zaštitu okoliša i održivi razvoj. Provedba prava EU-a daleko je više od puke obveze država članica da provedu pojedinačne zakonodavne akte. Politika zaštite okoliša i održivog razvoja podliježe prihvaćanju građana, mora biti transparentna i dostupna, a u tom smislu LIFE također daje vrijedan doprinos.

3.5.

No, projekti programa LIFE često su izravno ili neizravno u suprotnosti s političkim odlukama, čak i na razini EU-a. Čak i kada to može biti neugodno za donositelje odluka, treba ga smatrati vrijednim doprinosom jer u konačnici može dovesti do bolje integracije zaštite okoliša u područja drugih politika.

3.6.

To su ujedno granice primjene programa LIFE: ne može se i ne smije očekivati da će se njime namiriti deficiti koji proizlaze iz manjkave provedbe postojećeg zakonodavstva o okolišu, odnosno iz neuvažavanja važnosti okoliša u područjima drugih politika. To se može opisati s pomoću triju primjera:

3.6.1.

LIFE može tome pridonijeti primjerice tako što će javno jasno navesti da je politika EU-a za održavanje čistoće zraka primarno usmjerena na smanjenje opasnosti za zdravlje stanovništva od onečišćivača. No, LIFE ne može rješavati sukobe kao što je, na primjer sukoba između političara nadležnih za zaštitu okoliša i za promet u Njemačkoj, kod kojeg je u osnovi riječ o pitanju o tome koje „zaštićeno dobro” ima prednost („zaštita zdravlja gradskog stanovništva od sitnih čestica” ili „pravo vozača automobila na slobodnu mobilnost”).

3.6.2.

LIFE je primjerice projektom „Urban Bees” (3) na izniman način povećao svijest širih slojeva stanovništva o važnosti oprašivača, opasnostima koje im prijete, ali i o mogućnostima njihove zaštite. No opasnosti koje primjerice prijete od određenih postupaka u poljoprivredi ili od dopuštanja upotrebe kemikalija za prskanje koje su potencijalno opasne za pčele mogu se ukloniti ako se ostale službe EU-a u dovoljnoj mjeri o tome brinu i ako se važeće načelo predostrožnosti također dosljedno primjenjuje.

3.6.3.

Od 1999. godine u Austriji se javnim sredstvima u visini od ukupno 45 milijuna EUR, od čega dio potječe iz programa LIFE, financirao uspješan program za zaštitu dunavskog lososa (4), globalno ugrožene riblje vrste čije je glavno stanište slivno područje rijeke Save. Nedavna je studija pokazala da se u području staništa dunavskog lososa predviđa gradnja oko 600 hidroelektrana, a stručnjaci očekuju da će se populacija te vrste uslijed tih zahvata smanjiti za do 70 %. Gradnja pojedinih hidroelektrana financirat će se i sredstvima EU-a.

3.7.

Stoga se također pozdravlja činjenica da se LIFE u međuvremeno počeo pojačano brinuti o boljoj provedbi zakonodavstva, ne samo na razini tijela vlasti u pitanju, već također i na razini nadzornih tijela.

3.8.

EGSO pozdravlja visok stupanj fleksibilnosti i sposobnosti prilagodbe novim izazovima kao i uspješne prakse po kojima je program LIFE posljednjih godina kontinuirano prepoznatljiv. To se ogleda i u novom razdoblju financiranja od 2014. do 2020. godine:

4.1.

Nijedan program nije toliko dobar da ne bi mogao biti još bolji. Ipak, EGSO prije svega potvrđuje (6) svoju izričitu potporu nastavku provedbe ovog, u proračunsko-tehničkom smislu, zasebnog programa financiranja i izvan ovog financijskog razdoblja. To je potrebno jer, unatoč višestrukom ohrabrujućem napretku i unatoč usmjeravajućim odlukama (među ostalim Program UN-a za 2030., pariške Odluke o klimatskim promjenama, Strategija bioraznolikosti EU-a), problemi zaštite okoliša još ni izdaleka nisu riješeni, a prijelaz na politiku EU-a u kojoj se resursi učinkovito iskorištavaju, u kojoj su emisije niske i u kojoj se čuva bioraznolikost još nije uspješno proveden. Naprotiv: Europska komisija i Europska agencija izradile su zasebna izvješća u kojima se navodi da se onečišćenja u određenoj mjeri čak povećavaju (7).

4.2.

Analize u okviru postupaka za direktive za zaštitu prirode iz Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) pokazale su da su zakonski okviri primjereni, ali da financijska sredstva za upravljanje mrežom Natura 2000 usmjereno na ciljeve ni izdaleka nisu dovoljna. Ovoj temeljnoj zadaći zaštite bioraznolikosti u Europi hitno treba odgovarajuće financiranje.

4.3.

Postojanost programa LIFE ključna je za učinkovitost i vjerodostojnost politika EU-a povezanih s okolišem, a one se moraju očuvati horizontalnim integriranjem Sedmog akcijskog programa zaštite okoliša, UN-ova Programa održivog razvoja i pariških odluka o klimatskim promjenama u sva druga područja europske politike i programe financiranja. EGSO podsjeća na to da se k tome višestruko zalagao za odgovarajući europski semestar usmjereniji na okoliš.

4.4.

Uvođenje dvaju novih financijskih instrumenata u program LIFE kao probnih projekata bila je novost koju EGSO pozdravlja. Za ocjenu ovog pristupa puno je prerano jer su prvi projekti iz obaju instrumenata (instrument za financiranje prirodnog kapitala (NCFF) i instrument za privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE)) odabrani, ali još nisu provedeni.

4.5.

Tim pristupom utrt je posve nov put ka stvaranju inovativnih mogućnosti financiranja projekata zaštite prirode i projekata energetske učinkovitosti s pomoću malih privatnih investitora. To je potrebno jer je u mnogim slučajevima došlo do neuspjeha takvih projekata koji su financirani na konvencionalan način.

4.6.

U ovom je trenutku teško procijeniti koliko će taj dio programa biti uspješan u konačnici, hoće li se pokrenuta suradnja s EIB-om pokazati korisnom, hoće li postupak podnošenja zahtjeva biti dovoljno jednostavan, a uvjeti financiranja, uključujući unos rizičnog kapitala, primjereni. zbog čega EGSO predlaže da se taj dio novog programa LIFE u budućnosti posebice pažljivo evaluira.

4.7.

U svojoj vlastitoj ocjeni Komisija također treba ispitati kako LIFE u danom slučaju može postići preobrazbu projekata koje podupire LIFE u „projekte-modele” te njih – po mogućnosti bez daljnjih potpora – ponoviti na drugim mjestima u Europi s težištem na prijenosu znanja i vještina (know how) i ekonomskoj izvedivosti. Jedan od mogućih koraka bio bi da se od nositelja posebno uspješnih projekata zatraži da na to pitanje odgovore u nekoj razvojnoj projektnoj fazi.

4.8.

EGSO smatra LIFE instrumentom financiranja za provedbu mjera i politika EU-a, a ne programom kojim se primarno financiraju projekti od nacionalnih interesa. No, može se svakako dogoditi da primjerice projekti programa LIFE koje prijave organizacije civilnog društva budu uglavnom u europskom, a manje u nacionalnom interesu. Pitanje sufinanciranja mora se stoga u budućnosti tako urediti da odgovarajući projekti ne propadnu zbog toga što su nacionalna sufinanciranja odbijena (EGSO zna za takve slučajeve). Povrh toga, EGSO zahtijeva od Komisije da preispita do koje je mjere moguće primijeniti čak i više stope sufinanciranja, posebice za nevladine organizacije, kojima vlastiti udjeli često predstavljaju teško savladivu prepreku. Štoviše, ti udjeli često potječu iz javnih proračuna i davatelji sredstava time provode očitu „selekcijsku politiku”.

4.9.

Posebnu vrstu predstavljaju tzv. „integrirani projekti” koji su nastali u okviru programa LIFE i čiji značaj EGSO posebno cijeni. Izvrstan primjer je projekt „Belgian Nature Integrated Project (BNIP)” koji obuhvaća cijelo belgijsko područje, integrira 28 dionika, podupire 18 posebnih projekata zaštite, 48 jasno razgraničenih aktivnosti i ukupno preko 300 programa upravljanja (npr. za područja mreže Natura 2000). Projekt je povezao 52 suradnika u 7 različitih timova i uspješno je izgradio mostove između različitih raspoloživih izvora financiranja EU-a i nacionalnih resursa.

Upravo takve sadržajne i strukturne poveznice treba još više osnažiti ubuduće, primjerice ostvarivanjem potencijalne sinergije između programa LIFE i zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koja je prihvatljiva za okoliš.

4.10.

No samo sadržajna poveznica između LIFE-a i ZPP-a nije dovoljna za postizanje poboljšanja, već je u svakom slučaju potrebno i važno uvesti administrativne, odnosno proračunsko-tehničke novine.

4.11.

Dosada su fondovi za regionalni razvoj i drugi stup ZPP-a bili ključni instrumenti za financiranje mreže Natura 2000; to se može pripisati prijedlogu Komisije iz 2004 (8). EGSO je tada taj prijedlog podržao pod uvjetom da se u okviru navedenih fondova osigura i dovoljno odgovarajućih sredstava za tu svrhu. To se nije dogodilo, zbog čega EGSO taj pristup smatra nezadovoljavajućim (9).

4.12.

Do sada dostupna sredstva ne pokrivaju ni djelomično potrebne iznose naknade za zaštitu prirode, kao ni za razradu programa upravljanja i provedbu potrebnih mjera. Natura 2000 područje je koje se tradicionalno nalazi u nadležnosti EU-a, zbog čega se proračun za taj projekt također mora jasno odrediti.

4.13.

Umjesto toga Odbor predlaže da se od sljedećeg razdoblja financiranja sva sredstva potrebna za provedbu i održivost mreže Natura 2000 financiraju iz programa LIFE i da se potrebna proračunska sredstva dodatno planiraju. EGSO predlaže da Komisija povrh toga interno razjasni bi li program LIFE bio prikladan instrument i za provedbu „Transeuropske mreže zelene infrastrukture” (10). Odgovarajuća sredstva moraju se utvrditi i dodatno osigurati. Pritom je važno obratiti pozornost na koherentnost svih poticajnih mjera, odnosno treba izbjegavati poticaje koji su u proturječnosti s ostalim fondovima EU-a ili se s njima preklapaju.

4.14.

EGSO ističe da se kod financiranja mreže Natura 2000 radi o temeljnoj investiciji u važan dio zelene infrastrukture Europe, koja će se isplatiti ne samo poboljšanjem kvalitete života i okoliša, već i povećanjem lokalnih prihoda.

4.15.

Provedba Ciljeva održivog razvoja, odnosno Programa UN-a za 2030. u europskoj politici donijet će mnoge temeljite promjene u pristupima europskih politika (11). To će također zahtijevati sljedeće:

4.16.

EGSO preporučuje Komisiji da u novoj fazi programa LIFE nakon 2020. godine pojača zahtjeve iz točke 4.15 za novim aktivnostima i projektnim mogućnostima.

4.17.

Stoga je potrebno razmotriti bi li u tu svrhu Komisiji bolje odgovaralo da se tradicionalni istraživački projekti koji su se u prošlosti u određenoj mjeri financirali iz programa LIFE u budućnosti nađu među tradicionalnim istraživačkim programima. Time bi se odredila jasna razgraničenja u odnosu na Obzor 2020.

4.18.

Dio programa LIFE koji se bavi klimatskim pitanjima u budućnosti bi trebalo još snažnije razraditi, posebice u pogledu mogućih mjera prilagođavanja koje mogu poduzeti posebice pogođeni građani, poljoprivrednici, gradovi/općine i regije.