2.3.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 66/1

UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/443

оd 8. veljače 2023.

o izmjeni Uredbe (EU) 2017/1151 u pogledu homologacijskih postupaka s obzirom na emisije za laka osobna i gospodarska vozila

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila (1), a posebno njezin članak 5. stavak 3. i članak 14. stavak 3.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 715/2007 uređena je homologacija tipa motornih vozila s obzirom na njihove emisije. U tu svrhu njome se propisuje da nova laka osobna i gospodarska vozila moraju poštovati određene granične vrijednosti emisija. Konkretne tehničke odredbe nužne za primjenu te uredbe utvrđene su u Uredbi Komisije (EU) 2017/1151 (2). Budući da je Uredbom (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća (3) uređena homologacija tipa motornih vozila, primjereno je uskladiti definicije iz Uredbe (EU) 2017/1151 s definicijama iz Uredbe (EU) 2018/858 radi ujednačenog tumačenja zakonodavstva o homologaciji tipa (2).

(2)

Odredbe o pristupu informacijama povezanima s ugrađenim dijagnostičkim sustavom (OBD) u vozilu te informacijama o popravku i održavanju vozila utvrđenima u poglavlju III. Uredbe (EZ) br. 715/2007 uključene su u poglavlje XIV. Uredbe (EU) 2018/858, koja se primjenjuje od 1. rujna 2020. Radi usklađivanja zakonodavstva primjereno je izbrisati odredbe Uredbe (EU) 2017/1151 koje se odnose na pristup takvim informacijama.

(3)

Otkad je Uredbom (EU) 2016/427 u zahtjeve za ispitivanje vozila uvedena metodologija za ispitivanje stvarnih emisija tijekom vožnje, koja je preuzeta u Prilog III.A Uredbi (EU) 2017/1151, sva se vozila mogu ispitivati na niskim temperaturama okoline. Zbog toga je poseban zahtjev za pružanje informacija o tome da uređaji za kontrolu onečišćenja dušikovim oksidima (NOx) postižu dovoljno visoku temperaturu unutar 400 sekundi na –7 °C suvišan pa bi ga trebalo izbrisati.

(4)

Kako bi se omogućilo praćenje potrošnje goriva i/ili električne energije za sve tipove vozila na koje se Uredba odnosi, zahtjevi za takvo praćenje trebali bi se primjenjivati na vozila kategorije N2. Budući da je to novi zahtjev za tu kategoriju, primjereno je proizvođačima vozila dati dovoljno vremena da se s njim usklade.

(5)

Kako bi se moglo utvrditi je li u ispitnom vozilu aktivna osnovna strategija kontrole emisija (BES) ili pomoćna strategija kontrole emisija (AES), trebalo bi uvesti odgovarajući indikator aktivacije pomoćne strategije kontrole emisija kojim bi bilo pokazano da je AES aktivan. Stoga je potrebno odgovarajuće vrijeme za uvođenje takvog indikatora u sva nova vozila.

(6)

Drugim homologacijskim tijelima, tehničkim službama, trećim stranama, Komisiji ili tijelima za nadzor tržišta trebalo bi se staviti na raspolaganje službenu opisnu dokumentaciju kako bi se pojasnilo mogu li se emisije više od očekivanih tijekom ispitivanja pod određenim uvjetima pripisati korištenju AES-a.

(7)

Budući da na temelju Uredbe (EU) 2018/858 ispitivanja radi provjere sukladnosti u uporabi (ISC) mogu provoditi treće strane, odredbe za provjere ISC-a trebale bi se prilagoditi.

(8)

Elektroničkom platformom za ISC trebala bi olakšati provjere ISC-a. U razvoju te platforme pokazala se potreba za određenim izmjenama popisa transparentnosti. Istodobno, popisi transparentnosti trebali bi se pojednostavniti tako da sadržavaju samo nužne elemente za ispitivanje ISC-a.

(9)

U Svjetskom forumu za usklađivanje pravilnika o vozilima izrađuje se Pravilnik UN-a o stvarnim emisijama tijekom vožnje (RDE), kojim će se poboljšati struktura i drugi elementi metodologije za ispitivanje RDE-a. Ta poboljšanja još nisu službeno donesena, ali predstavljaju najnovija tehnička dostignuća pa ih je stoga potrebno uvesti u Uredbu (EU) 2017/1151.

(10)

Zajednički istraživački centar objavio je dva izvješća o preispitivanju, 2020. (4) i 2021. (5) u kojima su ocijenjene tolerancije PEMS-a koje se upotrebljavaju u postupku za utvrđivanje RDE-a i koje odgovaraju najnovijim spoznajama o učinkovitosti prijenosnih sustava za mjerenje emisija. Stoga je primjereno smanjiti tolerancije PEMS-a u skladu s najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama sadržanima u tim izvješćima. Uz snižavanje tolerancija PEMS-a trebalo bi izmijeniti i metodologiju za izračun rezultata ispitivanja RDE-a.

(11)

Globalno usklađeni ispitni postupak za laka vozila (WLTP) prvo je u Svjetskom forumu za usklađivanje pravilnika o vozilima donesen kao Globalni tehnički pravilnik br. 15 (6), a zatim kao Pravilnik UN-a br. 154 (7). U UN-u su u metodologiju WLTP-a uveli određene izmjene kako bi se uzeo u obzir najnoviji tehnički napredak. Stoga je primjereno uskladiti metodologiju WLTP-a utvrđenu u Uredbi (EU) 2017/1151 s Pravilnikom UN-a.

(12)

Pravilnikom UN-a br. 154 obuhvaćena su dva skupa regionalnih zahtjeva, nazvani razina 1A i razina 1B. Iako je većina zahtjeva iz tog pravilnika UN-a primjenjiva i na razinu 1A i na razinu 1B, neki od njih specifični su za pojedinačnu razinu. Za primjenu Pravilnika UN-a br. 154 u Uniji relevantni su samo zahtjevi za razinu 1A jer se samo ta razina temelji na ispitnom ciklusu s četiri faze (low, medium, high i extra-high) koji se upotrebljava u Uniji.

(13)

Kako bi se pojednostavnila složenost ove Uredbe i izbjeglo udvostručavanje regulatornih odredaba, umjesto prenošenja odredbi Pravilnika UN-a br. 154 ovom Uredbom, trebalo bi u Uredbu (EU) 2017/1151 dodati upućivanje na taj pravilnik UN-a.

(14)

Na temelju preporuka Zajedničkog istraživačkog centra primjereno je izmijeniti odgovarajući ispitni postupak za provjeru sukladnosti proizvodnje s obzirom na emisije ugljikova dioksida (CO2) iz vozila, uključujući postupak uhodavanja, kako bi se uzeo u obzir tehnički napredak.

(15)

Kako bi se smanjile razlike u ispitivanjima, trebalo bi uvesti neke posebne odredbe, kao što su odredbe o korištenju simulacijskih alata za računalnu dinamiku fluida (CFD) i njihovoj validaciji, te o namještanju funkcionalnosti inercijskog usporavanja u radu dinamometra.

(16)

Dodatni alat za izračun promjene stupnja prijenosa, koji je razvio Zajednički istraživački centar, trebao bi se uvesti kao referentni alat.

(17)

Potrebno je ažurirati ispitivanje tipa 5. za provjeru trajnosti uređaja za kontrolu onečišćenja i zahtjeve za ugrađeni dijagnostički sustav (OBD) kako bi se u obzir uzele promjene povezane s WLTP-om.

(18)

Novije studije pokazuju značajnu razliku između stvarnih prosječnih emisija CO2 punjivih hibridnih električnih vozila i emisija CO2 tih vozila utvrđenih WLTP-om. Kako bi se osiguralo da emisije CO2 koje se utvrde za ta vozila budu reprezentativne za stvarno ponašanje vozača, trebalo bi revidirati faktore korisnosti koji se primjenjuju u svrhu utvrđivanja emisija CO2 tijekom homologacije. Prvi korak trebalo bi biti utvrđivanje novih faktora korisnosti na temelju dostupnih podataka. Drugi korak trebala bi biti daljnja revizija tih faktora, uzimajući u obzir podatke iz uređaja za praćenje potrošnje goriva ugrađenih u takva vozila i podataka prikupljenih u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/392 (8).

(19)

Zbog nekih zahtjeva uvedenih tom izmjenom, kao što je indikator aktivacije AES-a, nužna je preinaka vozila. Zato bi se ti zahtjevi trebali uvesti u tri različita koraka.

(20)

Stoga je primjereno izmijeniti Uredbu (EU) 2017/1151.

(21)

Kako bi se državama članicama, nacionalnim tijelima i gospodarskim subjektima osiguralo dovoljno vremena da se pripreme za primjenu propisa koji se uvode ovom Uredbom, datum početka primjene ove Uredbe trebalo bi odgoditi.

(22)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Tehničkog odbora za motorna vozila,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) 2017/1151 mijenja se kako slijedi:

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije iz Uredbe (EU) 2018/858 (*1) Europskog parlamenta i Vijeća.

Primjenjuju se i sljedeće definicije:

(*1)  Uredba (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustavâ, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, o izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 te o stavljanju izvan snage Direktive 2007/46/EZ (SL L 151, 14.6.2018., str. 1.).”"

(b)

točka 1. mijenja se kako slijedi:

1.

uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„‚tip vozila s obzirom na emisije’ znači skupina vozila:”;

2.

podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

koja se ne razlikuju s obzirom na kriterije za interpolacijsku porodicu, kako su definirani u stavku 6.3.2. Pravilnika UN-a br. 154 (*2);

(*2)  Pravilnik UN-a br. 154. – Jedinstvene odredbe o homologaciji lakih osobnih i gospodarskih vozila s obzirom na kriterijske emisije, emisije ugljikova dioksida i potrošnju goriva i/ili mjerenje potrošnje električne energije i autonomije na električni pogon (WLTP) (SL L 290, 10.11.2022., str. 1.).”"

3.

podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

koja pripadaju istom interpolacijskom rasponu CO2 u smislu stavka 2.3.2. Priloga B6. Pravilniku UN-a br. 154 ili stavka 4.5.1. Priloga B8. Pravilniku UN-a br. 154;”;

4.

u točki (c) druga alineja zamjenjuje se sljedećim:

„—

povrat ispušnih plinova (s recirkulacijom ili bez nje, unutarnja ili vanjska recirkulacija, s hlađenjem ili bez njega, s niskim/visokim/kombiniranim tlakom);”;

(c)

točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

,EZ homologacija tipa vozila s obzirom na emisije’ znači EZ homologacija vozila s obzirom na njihove emisije iz ispušne cijevi, emisije iz kućišta koljenastog vratila, emisije nastale isparavanjem i potrošnju goriva;”;

(d)

točka 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

broju i vrsti nosača, strukturi i materijalu;”;

(b)

dodaje se podtočka (i):

„(i)

potrebnom reagensu (ako je primjenjivo);”;

(e)

točka 10. zamjenjuje se sljedećim:

„10.

,jednogorivno vozilo na plin’ znači jednogorivno vozilo koje je konstruirano prvenstveno za stalan pogon na UNP ili PP/biometan ili vodik, ali koje može imati i benzinski sustav koji služi samo za slučaj nužde ili za pokretanje, pri čemu nazivni kapacitet spremnika ne smije biti veći od 15 litara;”;

(f)

točka 11. zamjenjuje se sljedećim:

„11.

,dvogorivno vozilo’ znači vozilo s dva odvojena sustava za pohranu goriva koje je konstruirano tako da većinu vremena radi na samo jedno gorivo;”;

(g)

točka 17. zamjenjuje se sljedećim:

„17.

,ispravno održavano i korišteno’ znači, kad je riječ o ispitnom vozilu, da vozilo ispunjava kriterije za prihvaćanje odabranog vozila iz Dodatka 1. Prilogu II.;”;

(h)

točka 20. zamjenjuje se sljedećim:

„20.

,neispravnost’ znači kvar sastavnog dijela ili sustava povezanog s emisijama koji može prouzročiti da emisije prekorače granične vrijednosti iz tablice 4A u stavku 6.8.2. Pravilnika UN-a br. 154 ili zbog kojeg OBD ne može ispunjavati osnovne zahtjeve za praćenje iz Priloga C5. Pravilniku UN-a br. 154;”;

(i)

točka 22. zamjenjuje se sljedećim:

„22.

,vozni ciklus’ znači, s obzirom na OBD-e vozila, prebacivanje prekidača motora u položaj uključeno, načina vožnje u kojem bi se otkrila neispravnost ako postoji i prebacivanje prekidača motora u položaj isključeno;”;

(j)

briše se točka 23.;

(k)

umeće se točka 23.a:

„23.a

,treća strana’ znači treća strana koja ispunjava zahtjeve Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/163 (*3);

(*3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/163 оd 7. veljače 2022. o utvrđivanju pravila o primjeni Uredbe (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu funkcionalnih zahtjeva za nadzor tržišta vozila, sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica (SL L 27, 8.2.2022., str. 1.).”;"

(l)

točka 25. zamjenjuje se sljedećim:

„25.

,dotrajali zamjenski uređaj za kontrolu onečišćenja’ znači uređaj za kontrolu onečišćenja prema definiciji iz članka 3. stavka 11. Uredbe (EZ) br. 715/2007 koji je zbog starosti ili umjetnih utjecaja toliko dotrajao da ispunjava zahtjeve iz stavka 1. Dodatka 1. Prilogu C4. Pravilniku UN-a br. 154;”;

2.

članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Kako bi dobio EZ homologaciju tipa s obzirom na emisije, proizvođač mora dokazati da vozila ispitana u skladu s ispitnim postupcima iz priloga od III.A do VIII., XI., XVI., XX., XXI. i XXII. ispunjavaju zahtjeve iz ove Uredbe. Proizvođač se dužan pobrinuti i da referentna goriva ispunjavaju specifikacije iz Priloga IX.”;

(b)

u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„U svim upućivanjima na Pravilnik UN-a br. 154 primjenjuju se samo zahtjevi povezani s Europskom unijom koji su označeni kao razina 1A. Upućivanja na ‚kriterijske emisije’ u Pravilniku UN-a br. 154 tumače se kao upućivanja na ‚emisije onečišćujućih tvari’ u ovoj Uredbi.”;

(c)

u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ispitivanja emisija za potrebe tehničke ispravnosti utvrđena u Prilogu IV. i ispitivanja potrošnje goriva i emisija CO2 utvrđena u Prilogu XXI. potrebna su za dobivanje EZ homologacije tipa s obzirom na emisije na temelju ovog stavka.”;

(d)

stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.   Jednogorivna vozila se u ispitivanju tipa 1. ispituju na promjenjivost sastava ili UNP-a ili PP-a/biometana, kako je utvrđeno u Prilogu B6. Pravilniku UN-a br. 154 za emisije onečišćujućih tvari, s gorivom upotrijebljenim za mjerenje neto snage u skladu s Prilogom XX. ovoj Uredbi.

Dvogorivna vozila na plin ispituju se s benzinom i ili UNP-om ili PP-om/biometanom. Vozila se u ispitivanjima s UNP-om ili PP-om/biometanom ispituju na promjenjivost sastava ili UNP-a ili PP-a/biometana, kako je utvrđeno u Prilogu B6. Pravilniku UN-a br. 154 za emisije onečišćujućih tvari, s gorivom upotrijebljenim za mjerenje neto snage u skladu s Prilogom XX. ovoj Uredbi.”;

(e)

u stavku 10. brišu se drugi i peti podstavak;

(f)

u stavku 11. prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„11.   Proizvođač se dužan pobrinuti da tijekom cijelog uobičajenog radnog vijeka vozila homologiranog u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2007 njegov konačni rezultat RDE-a, kako je izračunan u skladu s Prilogom III.A i dobiven tijekom bilo kojeg ispitivanja tipa 1a provedenog u skladu s tim prilogom, ne prekorači granične vrijednosti emisija za NOx i PN.

Homologacija tipa u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2007 može se izdati samo ako je vozilo dio porodice po ispitivanju prijenosnim sustavom za mjerenje emisija (PEMS-om) čija je valjanost provjerena u skladu s točkom 3.3. Priloga III.A.”;

3.

u članku 4. stavci 4., 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:

„4.   Kad se ispituje s neispravnim sastavnim dijelom u skladu s Dodatkom 1. Prilogu C5. Pravilniku UN-a br. 154, indikator neispravnosti OBD-a mora se aktivirati.

Indikator neispravnosti OBD-a smije se aktivirati tijekom tog ispitivanja i kad su razine emisija niže od graničnih vrijednosti OBD-a iz tablice 4A u stavku 6.8.2. Pravilnika UN-a br. 154.

5.   Proizvođač mora osigurati da OBD ispunjava zahtjeve u pogledu radne učinkovitosti u uporabi koji su utvrđeni u odjeljku 1. Dodatka 1. Priloga XI. u svim razumno predvidljivim uvjetima vožnje.

6.   Podatke koji se odnose na radnu učinkovitost u uporabi i koje OBD vozila pohranjuje i dostavlja u skladu s odredbama iz odjeljka 1. Dodatka 1. Prilogu XI. proizvođač je dužan staviti na raspolaganje nacionalnim tijelima i nezavisnim subjektima bez ikakve enkripcije.”;

4.

U članku 4.a uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Proizvođač se dužan pobrinuti da su sljedeća vozila kategorija M1, N1 i N2 opremljena uređajem za mjerenje, pohranjivanje i davanje podataka o količini goriva ili električne energije potrošenoj za rad vozila:”;

5.

članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Zahtjev za EZ homologaciju vozila s obzirom na emisije”;

(b)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Proizvođač podnosi homologacijskom tijelu zahtjev za EZ homologaciju vozila s obzirom na emisije.”;

(c)

stavak 3. mijenja se kako slijedi:

1.

podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

u slučaju vozila opremljenih motorima s vanjskim izvorom paljenja izjavu proizvođača o najmanjem postotku zatajenja paljenja u ukupnom broju paljenja koja bi mogla imati za posljedicu da emisije prekorače granične vrijednosti OBD-a iz tablice 4A u stavku 6.8.2. Pravilnika UN-a br. 154 ako je taj postotak bio prisutan od početka ispitivanja tipa 1. kako je odabrano za demonstraciju u skladu s Prilogom C5. Pravilniku UN-a br. 154 ili koja bi mogla izazvati pregrijavanje barem jednog ispušnog katalizatora prije uzrokovanja nepopravljive štete;”;

2.

točke od (d) do (g) zamjenjuju se sljedećim:

„(d)

izjavu proizvođača da je OBD sukladan s odredbama odjeljka 1. Dodatka 1. Prilogu XI. koje se odnose na radnu učinkovitost u uporabi u svim razumno predvidljivim uvjetima vožnje;

(e)

detaljan opis tehničkih kriterija i obrazloženja za povećanje brojnika i nazivnika svake jedinice za praćenje koja ispunjava zahtjeve iz stavaka 7.2. i 7.3. Dodatka 1. Prilogu C5. Pravilniku UN-a br. 154, kao i za isključivanje brojnika, nazivnika i općega nazivnika pod uvjetima iz stavka 7.7. Dodatka 1. Prilogu C5. Pravilniku UN-a br. 154;

(f)

opis mjera poduzetih radi sprečavanja nedopuštenih zahvata na sustavima za kontrolu emisija ili preinaka tih sustava, uključujući računalo za kontrolu emisija i brojač kilometara, uključujući bilježenje kilometraže u svrhu zahtjeva iz Priloga XI. i XVI.;

(g)

ako je primjenjivo, podatke o porodici vozila u smislu stavka 6.8.1. Pravilnika UN-a br. 154;”;

(d)

u stavku 6. prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Za potrebe stavka 3. točaka (d) i (e) homologacijska tijela ne smiju homologirati vozilo ako podaci koje je dostavio proizvođač nisu primjereni za ispunjavanje zahtjeva iz odjeljka 1. Dodatka 1. Prilogu XI.

Stavak 7.2., stavak 7.3. i stavak 7.7. Dodatka 1. Prilogu C5. Pravilniku UN-a br. 154 primjenjuju se u svim razumno predvidljivim uvjetima vožnje.”;

(e)

stavak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći drugi podstavak:

„Za vozila homologirana sa znakovima EB i EC, kako je definirano u tablici 1. iz Dodatka 6. Prilogu I., proizvođač mora dodati indikator (simbol ili mjerač vremena za AES) kako bi se vidjelo da vozilo radi s aktiviranim AES-om umjesto BES-om. Stanje tog indikatora mora biti dostupno kroz serijsko sučelje na standardnom dijagnostičkom konektoru na zahtjev generičkog alata za skeniranje. Aktivni AES mora biti prepoznatljiv na temelju službene opisne dokumentacije.”

(b)

šesti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Homologacijsko tijelo može ispitati rad AES-a.”;

(c)

dodaju se sljedeći podstavci:

„Svake godine kad je bilo AES-ova koji su ocijenjeni neprihvatljivima Forum za razmjenu informacija o provedbi sastavlja popis AES-ova koje su homologacijska tijela ocijenila neprihvatljivima, a Komisija taj popis objavljuje najkasnije do kraja ožujka sljedeće godine.

Proizvođač homologacijskim tijelima mora dostaviti i službenu opisnu dokumentaciju, sastavljenu u skladu s Dodatkom 3.a Prilogu I., koja sadržava informacije o AES-ovima/BES-u na temelju kojih bi nezavisni ispitivač mogao utvrditi mogu li se izmjerene emisije pripisati korištenju AES-a ili BES-a ili je za njih možda odgovoran poremećajni uređaj. Službena opisna dokumentacija na zahtjev se stavlja na raspolaganje svim homologacijskim tijelima, tehničkim službama, tijelima za nadzor tržišta, trećim stranama i Komisiji.

Vozila kategorije M1 ili N1 homologiraju se s emisijskim znakovima EA, EB ili EC kako je navedeno u tablici 1. iz Dodatka 6. Prilogu I., uzimajući u obzir faktore korisnosti utvrđene u skladu s vrijednostima iz tablice A8.App5/1 u točki 3.2. Priloga XXI.”;

(f)

stavak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„12.   Proizvođač je dužan homologacijskom tijelu koje je dodijelilo homologaciju na temelju ove Uredbe (‚dodjelitelj homologacije’) dostaviti i dokumentaciju o transparentnosti ispitivanja koja sadržava informacije potrebne za obavljanje ispitivanja u skladu s točkom 5.9. Priloga II.

Nakon što elektronička platforma za ISC bude spremna, proizvođač je dužan na njoj unijeti sve potrebne podatke za sva svoja vozila. Podaci na popisima transparentnosti ograničeni su na potrebne informacije propisane u Dodatku 5. Prilogu II.”;

6.

članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Administrativne odredbe za EZ homologaciju vozila s obzirom na emisije”;

(b)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Ako su odgovarajući zahtjevi ispunjeni, homologacijsko tijelo dodjeljuje EZ homologaciju tipa i izdaje homologacijski broj u skladu sa sustavom brojčanog označivanja koji je utvrđen u Prilogu IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2020/683 (*4).

Ne dovodeći u pitanje odredbe Priloga IV. Uredbi (EU) 2020/683, 3. dio homologacijskog broja sastavlja se skladu s Dodatkom 6. Prilogu I.

Homologacijsko tijelo ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu vozila.

(*4)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/683 оd 15. travnja 2020. o provedbi Uredbe (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na administrativne zahtjeve za homologaciju i nadzor tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (SL L 163, 26.5.2020., str. 1.).”;"

(c)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Odstupajući od stavka 1., na zahtjev proizvođača vozilo s OBD-om može se prihvatiti za homologaciju s obzirom na emisije, iako sustav ima jedan ili više nedostataka zbog kojih posebni zahtjevi iz Priloga XI. nisu potpuno ispunjeni, pod uvjetom da su ispunjene posebne administrativne odredbe utvrđene u odjeljku 3. tog priloga.

Homologacijsko tijelo o svojoj odluci da dodijeli takvu homologaciju obavještava sva homologacijska tijela drugih država članica u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 27. Uredbe (EU) 2018/858.”;

7.

u točki 7. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Članci 27., 33. i 34. Uredbe (EU) 2018/858 primjenjuju se na sve izmjene homologacija dodijeljenih u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2007.”;

8.

u članku 8. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Mjere za osiguravanje sukladnosti proizvodnje poduzimaju se u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) 2018/858.

Primjenjuju se odredbe utvrđene u odjeljku 4. Priloga I. ovoj Uredbi te odgovarajuća statistička metoda iz Dodatka 2. Pravilniku UN-a br. 154.”;

9.

članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Sukladnost u uporabi”;

(b)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Mjere za osiguravanje sukladnosti u uporabi vozila homologiranih na temelju ove Uredbe poduzimaju se u skladu s mjerama za osiguravanje sukladnosti proizvodnje kako su utvrđene u članku 31. Uredbi (EU) 2018/858, Prilogu IV. Uredbi (EU) 2018/858 i Prilogu II. ovoj Uredbi.”;

(c)

u stavku 4. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Za takve porodice proizvođač je dužan homologacijskom tijelu dostaviti izvještaj o svim jamstvenim zahtjevima koji se odnose na emisije i o svim povezanim popravcima, kako je utvrđeno u točki 4. Priloga II.”;

(d)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Proizvođač i dodjelitelj homologacije provode provjere sukladnosti u uporabi u skladu s Prilogom II. Ostala homologacijska tijela, tehničke službe, Komisija i treće strane mogu provoditi dijelove provjera sukladnosti u uporabi u skladu s Prilogom II. Podaci potrebni za te provjera propisani su u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2022/163 (*5) i u Prilogu II. ove Uredbe.

(*5)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/163 оd 7. veljače 2022. o utvrđivanju pravila o primjeni Uredbe (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu funkcionalnih zahtjeva za nadzor tržišta vozila, sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica (SL L 27, 8.2.2022., str. 1.).”;"

(e)

stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.   Ako neko homologacijsko tijelo, tehnička služba, Komisija ili treća strana utvrdi da porodica po sukladnosti u uporabi nije uspješno prošla provjeru sukladnosti u uporabi, o tome odmah obavješćuje dodjelitelja homologacije u skladu s člankom 54. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/858.

Nakon primitka te obavijesti i u skladu s odredbama članka 54. stavka 5. Uredbe (EU) 2018/858 dodjelitelj homologacije mora obavijestiti proizvođača da porodica po sukladnosti u uporabi nije uspješno prošla provjere sukladnosti u uporabi te da se mora postupiti u skladu s postupcima opisanima u točkama 6. i 7. Priloga II.

Ako dodjelitelj homologacije utvrdi da se ne može postići dogovor s homologacijskim tijelom koje je utvrdilo da porodica po sukladnosti u uporabi nije uspješno prošla provjeru sukladnosti u uporabi, pokreće se postupak u skladu s člankom 54. stavkom 5. Uredbe (EU) 2018/858.”;

(f)

stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.   Uz stavke od 1. do 7. na vozila homologirana u skladu s Prilogom II. primjenjuje se i sljedeće:

(a)

sukladnost u uporabi vozila dostavljenih na višestupanjsku homologaciju, kako je definirana u članku 3. stavku 8. Uredbe (EU) 2018/858, provjerava se u skladu s odredbama za višestupanjsku homologaciju iz točke 5.10.6. dijela B Priloga II. ovoj Uredbi.

(b)

pogrebna vozila, kako su definirana u Dodatku 1. dijelu III. Priloga II. Uredbi (EU) 2018/858, oklopna vozila, kako su definirana u Dodatku 2. dijelu III. Priloga II. Uredbi (EU) 2018/858 i vozila s pristupom za invalidska kolica, kako su definirana u Dodatku 3. dijelu III. Priloga II. Uredbi (EU) 2018/858, ne podliježu odredbama ovog članka. Sukladnost u uporabi svih drugih vozila za posebne namjene, kako su definirana u Dodatku 4. dijelu III. Priloga II. Uredbi (EU) 2018/858, provjerava se u skladu s pravilima za višestupanjske homologacije iz Priloga II. ovoj Uredbi.”;

10.

u članku 10. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Proizvođač se dužan pobrinuti da zamjenski uređaji za kontrolu onečišćenja namijenjeni ugradnji na vozila s EZ homologacijom tipa i koji su obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EZ) br. 715/2007 imaju EZ homologaciju tipa kao zasebna tehnička jedinica u smislu članka 10. stavka 2. Direktive 2007/46/EZ u skladu s člankom 12., člankom 13. i Prilogom XIII. ovoj Uredbi.

Za potrebe ove Uredbe katalizatori i filtri čestica smatraju se uređajima za kontrolu onečišćenja.

Smatra se da su relevantni zahtjevi ispunjeni ako su zamjenski uređaji za kontrolu onečišćenja homologirani na temelju Pravilnika UNECE-a br. 103 (*6).

(*6)  Pravilnik Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) br. 103. – Jedinstvene odredbe o homologaciji zamjenskih uređaja za kontrolu onečišćenja za motorna vozila (SL L 207, 10.8.2017., str. 30.).”;"

11.

u članku 11. stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ispitna vozila moraju ispunjavati zahtjeve iz odjeljka 2.3. Priloga B6. Pravilniku UN-a br. 154.”;

12.

briše se članak 13.;

13.

briše se članak 14.;

14.

u članku 15. dodaju se stavci 12., 13. i 14.:

„12.   Za tipove vozila s postojećom valjanom homologacijom koja je izdana prije 1. rujna 2023. novo homologacijsko ispitivanje nije potrebno ako proizvođač homologacijskom tijelu izjavi da je osigurana sukladnost sa zahtjevima iz ove Uredbe. Zahtjevi koji se ne odnose na ispitivanje vozila, uključujući potrebne deklaracije i zahtjeve u pogledu podataka, i dalje se primjenjuju.

13.   Za tipove vozila s postojećom valjanom homologacijom koja je izdana u skladu s emisijskom normom Euro 6e (*7) za koja proizvođač podnese zahtjev za homologaciju u skladu s emisijskom normom Euro 6e-bis novo homologacijsko ispitivanje nije potrebno ako proizvođač homologacijskom tijelu izjavi da je osigurana sukladnost sa zahtjevima emisijske norme Euro 6e-bis (*7). Zahtjevi koji se ne odnose na ispitivanje vozila, uključujući potrebne deklaracije i zahtjeve u pogledu podataka, i dalje se primjenjuju.

14.   Za tipove vozila s postojećom valjanom homologacijom koja je izdana u skladu s emisijskom normom Euro 6e-bis za koja proizvođač podnese zahtjev za homologaciju u skladu s emisijskom normom Euro 6e-bis-FCM (*7) novo homologacijsko ispitivanje nije potrebno ako proizvođač homologacijskom tijelu izjavi da je osigurana sukladnost sa zahtjevima emisijske norme Euro 6e-bis-FCM. Zahtjevi koji se ne odnose na ispitivanje vozila, uključujući potrebne deklaracije i zahtjeve u pogledu podataka i dalje se primjenjuju.

(*7)  Kako je utvrđeno u Dodatku 6. Prilogu I.”;"

(*7)  Kako je utvrđeno u Dodatku 6. Prilogu I.”;"

(*7)  Kako je utvrđeno u Dodatku 6. Prilogu I.”;"

15.

Popis priloga i Prilog I. mijenjaju se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi;

16.

Prilog II. zamjenjuje se tekstom iz Priloga II. ovoj Uredbi;

17.

Prilog III.A zamjenjuje se tekstom iz Priloga III ovoj Uredbi;

18.

Prilog V. mijenja se u skladu s Prilogom IV. ovoj Uredbi;

19.

Prilog VI. mijenja se u skladu s Prilogom V. ovoj Uredbi;

20.

Prilog VII. mijenja se u skladu s Prilogom VI. ovoj Uredbi;

21.

Prilog VIII. mijenja se u skladu s Prilogom VII. ovoj Uredbi;

22.

Prilog IX. mijenja se u skladu s Prilogom VIII. ovoj Uredbi;

23.

Prilog XI. zamjenjuje se tekstom iz Priloga IX. ovoj Uredbi;

24.

Prilog XII. mijenja se u skladu s Prilogom X. ovoj Uredbi;

25.

Prilog XIII. mijenja se u skladu s Prilogom XI. ovoj Uredbi;

26.

Prilog XIV. briše se;

27.

Prilog XVI. zamjenjuje se tekstom iz Priloga XII. ovoj Uredbi;

28.

Prilog XX. mijenja se u skladu s Prilogom XIII. ovoj Uredbi;

29.

Prilog XXI. zamjenjuje se tekstom iz Priloga XIV. ovoj Uredbi;

30.

Prilog XXII. zamjenjuje se tekstom iz Priloga XV. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. rujna 2023.

Međutim, na zahtjev proizvođača od 1. ožujka 2023. nacionalna tijela ne smiju odbijati dodjelu EU homologacija novim tipovima vozila ili proširenja homologacije postojećim tipovima vozila niti zabraniti registraciju, stavljanje na tržište ili stavljanje u uporabu novog vozila ako je to vozilo u skladu s ovom Uredbom.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. veljače 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1)  SL L 171, 29.6.2007., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EU) 2017/1151 od 1. lipnja 2017. o dopuni Uredbe (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila, o izmjeni Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Komisije (EZ) br. 692/2008 i Uredbe Komisije (EU) br. 1230/2012 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 692/2008 (SL L 175, 7.7.2017., str. 1.).

(3)  Uredba (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustavâ, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, o izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 te o stavljanju izvan snage Direktive 2007/46/EZ (SL L 151, 14.6.2018., str. 1.).

(4)  Valverde Morales, V., Giechaskiel, B. i Carriero, M., „Real Driving Emissions: 2018-2019 assessment of Portable Emissions Measurement Systems (PEMS) measurement uncertainty”, EUR 30099 EN, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2020., ISBN 978-92-76-16364-0, doi:10.2760/684820, JRC114416.

(5)  Giechaskiel, B., Valverde Morales, V. i Clairotte, M., „Real Driving Emissions (RDE): 2020 assessment of Portable Emissions Measurement Systems (PEMS) measurement uncertainty”, EUR 30591 EN, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2021., ISBN 978-92-76-30230-8, doi:10.2760/440720, JRC124017.

(6)  Globalni tehnički pravilnik br. 15 o globalno usklađenom ispitnom postupku za laka vozila.

(7)  Pravilnik UN-a br. 154 – Jedinstvene odredbe o homologaciji lakih osobnih i gospodarskih vozila s obzirom na kriterijske emisije, emisije ugljikova dioksida i potrošnju goriva i/ili mjerenje potrošnje električne energije i autonomije na električni pogon (WLTP) (SL L 290, 10.11.2022., str. 1.).

(8)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/392 оd 4. ožujka 2021. o praćenju podataka koji se odnose na emisije CO2 osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila i izvješćivanju o njima u skladu s Uredbom (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage provedbenih uredbi Komisije (EU) br. 1014/2010, (EU) br. 293/2012, (EU) 2017/1152 i (EU) 2017/1153 (SL L 77, 5.3.2021., str. 8.).

PRILOG I.

Popis priloga i Prilog I. Uredbi (EU) 2017/1151 mijenjaju se kako slijedi:

1.

popis priloga zamjenjuje se sljedećim:

„POPIS PRILOGA

PRILOG I.

Administrativne odredbe za EZ homologaciju

Dodatak 1.

—

Dodatak 2.

—

Dodatak 3.

Predložak opisnog dokumenta

Dodatak 3.a

Opisna dokumentacija

Dodatak 3.b

Metodologija za ocjenjivanje AES-a

Dodatak 4.

Predložak certifikata o EZ homologaciji

Dodatak 5.

—

Dodatak 6.

Sustav brojčanog označivanja certifikata o EZ homologaciji

Dodatak 7.

Proizvođačev certifikat o sukladnosti sa zahtjevima za uporabnu učinkovitost ugrađenog dijagnostičkog sustava (OBD)

Dodatak 8.a

Ispitna izvješća

Dodatak 8.b

Izvješće o ispitivanju radi utvrđivanja cestovnog otpora

Dodatak 8.c

Predložak ispitnog obrasca

Dodatak 8.d

Izvješće o ispitivanju emisija nastalih isparavanjem

PRILOG II.

Metodologija provjere sukladnosti u uporabi

Dodatak 1.

Kriteriji za odabir vozila i donošenje odluke o neuspjehu

Dodatak 2.

Pravila za provođenje ispitivanja tipa 4 radi provjere sukladnosti u uporabi

Dodatak 3.

Zapisnik o provjeri sukladnosti u uporabi

Dodatak 4.

Godišnje izvješće dodjelitelja homologacije o provjeri sukladnosti u uporabi

Dodatak 5.

Popis transparentnosti

PRILOG III.A

Provjera stvarnih emisija tijekom vožnje (RDE)

Dodatak 1.

Rezervirano

Dodatak 2.

Rezervirano

Dodatak 3.

Rezervirano

Dodatak 4.

Postupak ispitivanja emisija vozila prijenosnim sustavom za mjerenje emisija (PEMS)

Dodatak 5.

Specifikacije i umjeravanje sastavnih dijelova i signala prijenosnog sustava za mjerenje emisija

Dodatak 6.

Validacija prijenosnog sustava za mjerenje emisija i nesljedivo dobivenog masenog protoka ispušnih plinova

Dodatak 7.

Utvrđivanje trenutačnih emisija

Dodatak 8.

Procjena ukupne valjanosti vožnje metodom pomičnog prozora za izračun srednje vrijednosti

Dodatak 9.

Procjena pretjerane ili preniske dinamike vožnje

Dodatak 10.

Postupak za utvrđivanje ukupnog pozitivnog uspona tijekom vožnje u ispitivanju s prijenosnim sustavom za mjerenje emisija

Dodatak 11.

Izračun konačnih rezultata stvarnih emisija tijekom vožnje

Dodatak 12.

Proizvođačev certifikat o sukladnosti stvarnih emisija tijekom vožnje

PRILOG IV.

Podaci o emisijama potrebni u trenutku homologacije za potrebe provjere tehničke ispravnosti

Dodatak 1.

Mjerenje emisija ugljikova monoksida na brzinama motora u praznom hodu (ispitivanje tipa 2)

Dodatak 2.

Mjerenje zacrnjenja dima

PRILOG V.

Provjera emisija plinova iz kućišta koljenastog vratila (ispitivanje tipa 3)

PRILOG VI.

Određivanje emisija nastalih isparavanjem (ispitivanje tipa 4)

PRILOG VII.

Provjera trajnosti uređaja za kontrolu onečišćenja (ispitivanje tipa 5)

PRILOG VIII.

Provjera prosječnih emisija ispušnih plinova na niskim temperaturama okoline (ispitivanje tipa 6)

PRILOG IX.

Specifikacije referentnih goriva

PRILOG X.

—

PRILOG XI.

Ugrađeni dijagnostički sustavi (OBD) za motorna vozila

Dodatak 1.

Radna učinkovitost u uporabi

PRILOG XII.

Homologacija vozila s ugrađenim ekoinovacijama te određivanje emisija CO2 i potrošnje goriva vozila dostavljenih na višestupanjsku homologaciju ili homologaciju pojedinačnog vozila

PRILOG XIII.

EZ homologacija zamjenskih uređaja za kontrolu onečišćenja kao zasebne tehničke jedinice

Dodatak 1.

Obrazac opisnog dokumenta

Dodatak 2.

Obrazac certifikata o EZ homologaciji

Dodatak 3.

Primjer oznake EZ homologacije

Prilog XIV.

—

PRILOG XV.

—

PRILOG XVI.

Zahtjevi za vozila koja upotrebljavaju reagens u sustavu za naknadnu obradu ispušnih plinova

PRILOG XVII.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 692/2008

PRILOG XVIII.

Izmjene Direktive 2007/46/EZ

PRILOG XIX.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1230/2012

PRILOG XX.

Mjerenja neto snage i najveće 30-minutne snage električnih prijenosnih sustava

PRILOG XXI.

Postupci ispitivanja tipa 1: određivanje emisija

PRILOG XXII.

Uređaji u vozilu za praćenje potrošnje goriva i/ili električne energije”

2.

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(a)

točke od 1.1.1. do 4.5.1.4. zamjenjuju se sljedećim:

„1.1.1.

 Dodatni zahtjevi za dodjeljivanje homologacije za jednogorivna i dvogorivna vozila na plin utvrđeni su u stavku 5.9. Pravilnika UN-a br. 154. Upućivanje na opisni dokument u stavku 5.9.1. Pravilnika UN-a br. 154 smatra se upućivanjem na Dodatak 3. Prilogu I. ovoj Uredbi.

1.2.   Dodatni zahtjevi za vozila prilagodljiva gorivu

Dodatni zahtjevi za dodjeljivanje homologacije za vozila prilagodljiva gorivu utvrđeni su u stavku 5.8. Pravilnika UN-a br. 154.

2.   DODATNI TEHNIČKI ZAHTJEVI I ISPITIVANJA

2.1.   Mali proizvođači

2.1.1.

 Popis zakonodavnih akata iz članka 3. stavka 3.:

Zakonodavni akt

Zahtjevi

Kalifornijski propisi (California Code of Regulations), Poglavlje 13., odjeljci 1961.(a) i 1961.(b)(1)(C)(1) koji se primjenjuju na modele vozila iz 2001. i kasnijih godišta, 1968,1, 1968,2, 1968,5, 1976. i 1975., nakladnik Barclay’s Publishing

Homologacija se mora dodijeliti na temelju kalifornijskih propisa koji se primjenjuju za najnovije modele lakih vozila.

2.2.   Uljevni otvori spremnika za gorivo

2.2.1.

 Zahtjevi za uljevne otvore spremnika za gorivo utvrđeni su u stavcima 6.1.5. i 6.1.6. Pravilnika UN-a br. 154.

2.3.   Odredbe o sigurnosti elektroničkog sustava

2.3.1.

 Zahtjevi za sigurnost elektroničkog sustava iz stavka 6.1.7. Pravilnika UN-a br. 154. moraju biti ispunjeni. Djelotvornost primjene tih strategija u zaštiti sustava za kontrolu emisija može se ispitati tijekom homologacije i/ili nadzora tržišta.

2.3.2.

 Proizvođači moraju djelotvorno spriječiti reprogramiranje očitanja brojača kilometara u mreži vozila, u bilo kojem regulatoru pogonskog sklopa i u odašiljaču za daljinsku razmjenu podataka, ako je primjenjivo. Proizvođači moraju uvrstiti sustavne strategije za zaštitu od nedopuštenih zahvata i zaštitu od pisanja kako bi zaštitili integritet očitanja brojača kilometara. Homologacijsko tijelo mora odobriti metode koje pružaju odgovarajuću razinu zaštite od nedopuštenih zahvata. Djelotvorna primjena tih strategija u zaštiti brojača kilometara može se ispitati tijekom homologacije i/ili nadzora tržišta.

2.4.   Primjena ispitivanja

2.4.1.

 Na slici I.2.4. prikazano kako se primjenjuju ispitivanja za potrebe homologacije vozila. Konkretni postupci ispitivanja opisani su u prilozima II., III.A, IV., V., VI., VII., VIII., XI., XVI., XX., XXI. i XXII.

Slika I.2.4.

Primjena ispitnih zahtjeva za potrebe homologacije i proširenja homologacije

Kategorija vozila

Vozila s motorima s vanjskim izvorom paljenja, uključujući hibridna (1)  (2)

Vozila s motorima s kompresijskim paljenjem, uključujući hibridna

Potpuno električna vozila

Vozila s vodikovim gorivnim ćelijama

 

Jednogorivna vozila

Dvogorivna vozila (3)

Vozila prilagodljiva gorivu (3)

Jednogorivna vozila

 

 

Referentno gorivo

Benzin

UNP

PP/biometan

Vodik (MUI)

Benzin

Benzin

Benzin

Benzin

Dizel

Benzin

—

Vodik (gorivne ćelije)

UNP

PP/biometan

Vodik

(MUI) (4)

Etanol (E85)

Ispitivanje tipa 1 (7)

da

da (5)

da (5)

da (4)

da

(oba goriva)

da

(oba goriva)

da

(oba goriva)

da

(oba goriva)

da

da

—

—

ATCT

(ispitivanje na 14 °C)

da

da

da

da (4)

da

(oba goriva)

da

(oba goriva)

da

(oba goriva)

da

(oba goriva)

da

da

—

—

Plinovite onečišćujuće tvari, RDE (ispitivanje tipa 1A)

da

da

da

da (4)

da

(oba goriva)

da

(oba goriva)

da

(oba goriva)

da

(oba goriva)

da

da

—

—

PN, RDE (ispitivanje tipa 1A)

da

—

—

—

da

(samo benzin)

da

(samo benzin)

da

(samo benzin)

da

(oba goriva)

da

da

—

—

Emisije u praznom hodu

(ispitivanje tipa 2)

da

da

da

—

da

(oba goriva)

da

(oba goriva)

da

(samo benzin)

da

(oba goriva)

—

—

—

—

Emisije iz kućišta koljenastog vratila

(ispitivanje tipa 3)

da

da

da

—

da

(samo benzin)

da

(samo benzin)

da

(samo benzin)

da

(samo benzin)

—

—

—

—

Emisije nastale isparavanjem

(ispitivanje tipa 4)

da

—

—

—

da

(samo benzin)

da

(samo benzin)

da

(samo benzin)

da

(samo benzin)

—

da

—

—

Trajnost

(ispitivanje tipa 5)

da

da

da

da

da

(samo benzin)

da

(samo benzin)

da

(samo benzin)

da

(samo benzin)

da

da

—

—

Emisije na niskoj temperaturi

(ispitivanje tipa 6)

da

—

—

—

da

(samo benzin)

da

(samo benzin)

da

(samo benzin)

da

(oba goriva)

—

—

—

—

Sukladnost u uporabi

da

da

da

da

da

(kao u homologaciji)

da

(kao u homologaciji)

da

(kao u homologaciji)

da

(kao u homologaciji)

da

da

—

—

OBD

da

da

da

da

da

da

da

da

da

da

—

—

Emisije CO2, potrošnja goriva, potrošnja električne energije i autonomija na električni pogon

da

da

da

da

da

(oba goriva)

da

(oba goriva)

da

(oba goriva)

da

(oba goriva)

da

da

da

da

Zacrnjenje dima

—

—

—

—

—

—

—

—

da (8)

—

—

—

Snaga motora

da

da

da

da

da

da

da

da

da

da

da

da

OBFCM

da

—

—

—

—

—

—

da

(oba goriva)

da

da

—

—

3.   PROŠIRENJA HOMOLOGACIJA

3.1.   Proširenja s obzirom na emisije iz ispušne cijevi (ispitivanja tipa 1 i tipa 2 i OBFCM)

3.1.1.

 Homologacija se proširuje na vozila koja ispunjavaju zahtjeve iz stavka 7.4. Pravilnika UN-a br. 154. Emisije onečišćujućih tvari moraju biti unutar graničnih vrijednosti utvrđenih u tablici 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 715/2007.

3.2.   Proširenja s obzirom na emisije nastale isparavanjem (ispitivanje tipa 4)

3.2.1.

 Ako su ispitivanja provedena u skladu s Prilogom 6. Pravilniku UNECE-a br. 83 [1 dan NEDC-om] ili Prilogom Uredbi (EZ) 2017/1221 [2 dana NEDC-om], homologacija se proširuje na vozila opremljena sustavom za kontrolu emisija nastalih isparavanjem koja ispunjavaju uvjete u nastavku.

3.2.1.1.

 Osnovno načelo doziranja smjese gorivo/zrak je isto.

3.2.1.2.

 Oblik spremnika za gorivo je identičan, a materijal spremnika za gorivo i materijal crijeva za tekuće gorivo su ekvivalentni.

3.2.1.3.

 Ispituje se vozilo koje je najnepovoljnije s obzirom na poprečni presjek i približnu duljinu crijeva. Tehnička služba odgovorna za homologacijska ispitivanja odlučuje jesu li različiti separatori plinovite/tekuće faze prihvatljivi.

3.2.1.4.

 Obujam spremnika za gorivo je unutar raspona od ±10 %.

3.2.1.5.

 Sigurnosni (preljevni) ventil spremnika za gorivo jednako je namješten.

3.2.1.6.

 Način pohranjivanja para goriva je jednak, tj. oblik i obujam filtra, medij za pohranu, filtar za zrak (ako se upotrebljava za kontrolu emisija nastalih isparavanjem) itd.

3.2.1.7.

 Način pročišćavanja od nagomilanih para je jednak (npr. protok zraka, početna točka ili obujam za pročišćavanje tijekom ciklusa pretkondicioniranja).

3.2.1.8.

 Način brtvljenja i prozračivanja sustava za doziranje goriva je isti.

3.2.2.

 Za ispitivanja koja se provode u skladu s Prilogom VI. [2 dana WLTP-om] homologacija se proširuje na vozila koja pripadaju homologiranoj porodici po emisijama nastalima isparavanjem, kako je definirana u stavku 6.6.3. Pravilnika UN-a br. 154.

3.3.   Proširenja s obzirom na trajnost uređaja za kontrolu onečišćenja (ispitivanje tipa 5)

3.3.1.

 Faktori pogoršanja proširuju se na različita vozila i tipove vozila, pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz stavka 7.6. Pravilnika UN-a br. 154.

3.4.   Proširenja s obzirom na ugrađene dijagnostičke sustave

3.4.1.

 Homologacija se proširuje na vozila koja pripadaju homologiranoj porodici po OBD-u, kako je definirana u stavku 6.8.1. Pravilnika UN-a br. 154.

3.5.   Proširenja s obzirom na ispitivanje na niskoj temperaturi (ispitivanje tipa 6)

3.5.1.   Vozila s različitim referentnim masama

3.5.1.1.

 Homologacija se proširuje samo na vozila s referentnom masom zbog koje je potrebno koristiti dva neposredno viša razreda ekvivalentne inercije ili bilo koji niži razred ekvivalentne inercije.

3.5.1.2.

 Za vozila kategorije N homologacija se proširuje samo na vozila s manjom referentnom masom ako su emisije već homologiranog vozila unutar graničnih vrijednosti propisanih za vozilo za koje je zatraženo proširenje homologacije.

3.5.2.   Vozila s različitim ukupnim prijenosnim omjerima

3.5.2.1.

 Homologacija se proširuje na vozila s različitim prijenosnim omjerima samo pod određenim uvjetima.

3.5.2.2.

 Kako bi se utvrdilo može li se homologacija proširiti, za svaki se od prijenosnih omjera koji se upotrebljavaju u ispitivanju tipa 6 utvrđuje omjer:

Formula

pri čemu je, na brzini vrtnje motora od 1 000 min–1, V1 brzina homologiranog tipa vozila i V2 brzina tipa vozila za koje je zatraženo proširenje homologacije.

3.5.2.3.

 Ako je za svaki prijenosni omjer E ≤ 8 %, proširenje se dodjeljuje bez ponavljanja ispitivanja tipa 6

3.5.2.4.

 Ako je za barem jedan prijenosni omjer E > 8 % i ako je za svaki prijenosni omjer E ≤ 13 %, ponavlja se ispitivanje tipa 6 Ispitivanja se mogu provesti u laboratoriju koji odabere proizvođač, pod uvjetom da ga odobri tehnička služba. Izvješće o ispitivanjima šalje se tehničkoj službi odgovornoj za homologacijska ispitivanja.

3.5.3.   Vozila s različitim referentnim masama i prijenosnim omjerima

Homologacija se proširuje na vozila s različitim referentnim masama i prijenosnim omjerima samo ako su ispunjeni svi uvjeti propisani u stavcima 3.5.1. i 3.5.2.

4.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

4.1.   Uvod

4.1.1.

 Svako vozilo proizvedeno u okviru homologacije na temelju ove Uredbe mora biti proizvedeno sukladno sa zahtjevima za homologaciju iz ove Uredbe. Proizvođač je dužan uvesti odgovarajuće mjere i dokumentirane planove kontrola te u intervalima utvrđenima u ovoj Uredbi provoditi ispitivanja emisija, OBFCM-a i OBD-a potrebna radi provjere kontinuirane sukladnosti s homologiranim tipom. Homologacijsko tijelo provjerava i odobrava te proizvođačeve mjere i planove kontrola te obavlja revizije i provodi ispitivanja emisija, OBFCM-a i OBD-a u određenim intervalima, kako je navedeno u ovoj Uredbi, u prostorima proizvođača, među ostalim u proizvodnim i ispitnim pogonima, u okviru mjera za sukladnost i kontinuiranu provjeru proizvoda, kako je opisano u Prilogu IV. Uredbi (EU) 2018/858.

4.1.2.

 Proizvođač provjerava sukladnost proizvodnje ispitivanjem emisija onečišćujućih tvari (navedenih u tablici 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 715/2007), emisija CO2 (uz mjerenje potrošnje električne energije i, ako je primjenjivo, praćenje točnosti uređaja za OBFCM), emisija iz kućišta koljenastog vratila, emisija nastalih isparavanjem i OBD-a u skladu s ispitnim postupcima iz priloga V., VI., XI., XXI. i XXII. Provjera stoga uključuje ispitivanja tipa 1, 3., 4. i ispitivanja OBFCM-a i OBD-a, kako je opisano u odjeljku 2.4.

Homologacijsko tijelo dužno je u svojoj evidenciji čuvati svu dokumentaciju s ispitnim rezultatima koji se odnose na sukladnost proizvodnje tijekom najmanje pet godina tena zahtjev dostaviti tu dokumentaciju Komisiji.

Konkretni postupci za provjeru sukladnosti proizvodnje utvrđeni su u stavcima 8. i 9. i dodacima od 1. do 4. Pravilnika UN-a br. 154, uz sljedeću iznimku:

tablica 8/1. u stavku 8.1.2. Pravilnika UN-a br. 154 zamjenjuje se sljedećim:

Tablica 8/1.

Tip 1 – Zahtjevi primjenjivog ispitivanja tipa 1 radi provjere sukladnosti proizvodnje za različite tipove vozila

Tip vozila

Emisije onečišćujućih tvari

Emisije CO2

Potrošnja električne energije

Točnost OBFCM-a

Potpuno MUI vozilo

da

da

nije primjenjivo

da

NOVC-HEV

da

da

nije primjenjivo

da

OVC-HEV

da:

CD (9) i CS

: samo CS

da: samo CD

da: CS

PEV

nije primjenjivo

nije primjenjivo

da

nije primjenjivo

NOVC-FCHV

nije primjenjivo

nije primjenjivo

nije primjenjivo

nije primjenjivo

OVC-FCHV

nije primjenjivo

nije primjenjivo

izuzeto

nije primjenjivo

Izračun dodatnih vrijednosti radi provjere sukladnosti proizvodnje s obzirom na potrošnju električne energije PEV-ova i OVC-HEV-ova utvrđen je u Dodatku 8. Prilogu B8. Pravilniku UN-a br. 154.

4.1.8.

 U slučaju nesukladnosti primjenjuje se članak 51. Uredbe (EU) 2018/858.

4.2.6.

 Vozilo s ugrađenim ekoinovacijama

4.2.6.1.

 U slučaju tipa vozila u koje je ugrađena najmanje jedna ekoinovacija, u smislu članka 11. Uredbe (EU) 2019/631 (10) za vozila kategorije M1 ili N1, sukladnost proizvodnje s obzirom na ekoinovacije dokazuje se provjerom prisutnosti odgovarajućih ekoinovacija.

4.5.   Provjera sukladnosti vozila za ispitivanje tipa 3

4.5.1.

 Ako je potrebno provjeriti ispitivanje tipa 3, to se obavlja u skladu sa sljedećim zahtjevima:

4.5.1.1.

 kad homologacijsko tijelo utvrdi da kvaliteta proizvodnje nije zadovoljavajuća, iz porodice se nasumično odabire jedno vozilo i podvrgava ispitivanjima opisanima u Prilogu V.

4.5.1.2.

 Proizvodnja se smatra sukladnom ako to vozilo ispunjava zahtjeve ispitivanja opisanih u Prilogu V.

4.5.1.3.

 Ako ispitano vozilo ne ispunjava zahtjeve iz odjeljka 4.5.1.1., iz iste se porodice uzima dodatni nasumično odabrani uzorak koji se sastoji od četiri vozila koja se također ispituju ispitivanjima opisanima u Prilogu V. Ispitivanja se mogu provesti na vozilima bez preinaka koja su prešla najviše 15 000 km.

4.5.1.4.

 Proizvodnja se smatra sukladnom ako najmanje tri vozila ispunjavaju zahtjeve ispitivanja opisanih u Prilogu V.”;

3.

brišu se dodaci 1. i 2.;

4.

dodaci 3. i 3.a zamjenjuju se sljedećim:

„Dodatak 3.

PREDLOŽAK

OPISNI DOKUMENT br. ...

O EZ HOMOLOGACIJI VOZILA S OBZIROM NA EMISIJE

Sljedeći se podaci, ako je to primjenjivo, prilažu u tri primjerka zajedno sa sadržajem. Svi se crteži dostavljaju u prikladnom mjerilu na formatu A4 ili u mapi tog formata i moraju biti dovoljno detaljni. Fotografije, ako ih ima, moraju biti dovoljno detaljne.

Ako su sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice upravljani elektronski, moraju biti dostavljene i informacije o njihovom radu.

0.

OPĆI PODACI

0.1.

Marka (trgovački naziv proizvođača): …

0.2.

Tip: …

0.2.1.

Trgovačka imena (ako postoje): …

0.2.2.1.

Dopuštene vrijednosti parametara za višestupanjsku homologaciju kako bi se dopustila upotreba vrijednosti emisija, potrošnje i/ili vrijednosti raspona osnovnog vozila (unijeti raspon ako je primjenjivo):

Stvarna masa dovršenog vozila (u kg): …

Najveća tehnički dopuštena masa opterećenog dovršenog vozila (u kg): …

Čeona površina dovršenog vozila (u cm2): …

Otpor kotrljanja (u kg/t): …

Površina poprečnog presjeka ulaza za zrak na prednjoj rešetki (u cm2): …

0.2.3.

Identifikatori porodice:

0.2.3.1.

Interpolacijska porodica: …

0.2.3.2.

Porodice po ATCT-u: …

0.2.3.3.

Porodica po PEMS-u: …

0.2.3.4.

Porodica po cestovnom otporu

0.2.3.4.1.

Porodica po cestovnom otporu kojoj pripada VH: …

0.2.3.4.2.

Porodica po cestovnom otporu kojoj pripada VL: …

0.2.3.4.3.

Porodice po cestovnom otporu primjenjive u interpolacijskoj porodici: …

0.2.3.5.

Porodice po matrici cestovnog otpora: …

0.2.3.6.

Porodice po periodičnoj regeneraciji: …

0.2.3.7.

Porodice po ispitivanju emisija nastalih isparavanjem: …

0.2.3.8.

Porodice po OBD-u: …

0.2.3.9.

Porodice po trajnosti: …

0.2.3.10.

Porodice po ER-u: …

0.2.3.11.

Porodica vozila na plin: …

0.2.3.12.

–

0.2.3.13.

Porodica po korekcijskom faktoru KCO2: …

0.2.4.

Ostale porodice: …

0.4.

Kategorija vozila (c): …

0.5.

Ime i adresa proizvođača:

0.8.

Imena i adrese proizvodnih pogona: …

0.9.

Ime i adresa zastupnika proizvođača (ako postoji): …

1.

OPĆE KONSTRUKCIJSKE KARAKTERISTIKE

1.1.

Fotografije i/ili crteži reprezentativnog vozila / sastavnog dijela / zasebne tehničke jedinice (1):

1.3.3.

Pogonske osovine (broj, položaj, međusobna povezanost): …

2.

MASE I DIMENZIJE (f) (g) (7)

(u kg i mm) (uputiti na crtež ako je primjenjivo)

2.6.

Masa u voznom stanju (h)

(a)

najveća i najmanja masa za svaku varijantu: …

2.6.3.

Rotacijska masa: 3 % zbroja mase u voznom stanju i 25 kg ili stvarna vrijednost, po osovini (kg): …

2.8.

Najveća tehnički dopuštena masa opterećenog vozila prema proizvođačevim podacima (i) (3): …

3.

PRETVARAČ ZA POGONSKU ENERGIJU (k)

3.1.

Proizvođač pretvarača za pogonsku energiju: …

3.1.1.

Proizvođačeva oznaka (kako je označena na pretvaraču za pogonsku energiju ili drugi način identifikacije): …

3.2.

Motor s unutarnjim izgaranjem

3.2.1.1.

Princip rada: vanjski izvor paljenja/kompresijsko paljenje/s dvojnim gorivom (1)

Ciklus: četverotaktni/dvotaktni/rotacijski (1)

3.2.1.2.

Broj i raspored cilindara: …

3.2.1.2.1.

Promjer (1): … mm

3.2.1.2.2.

Hod klipa (1): … mm

3.2.1.2.3.

Redoslijed paljenja: …

3.2.1.3.

Obujam motora (m): … cm3

3.2.1.4.

Kompresijski omjer (2): …

3.2.1.5.

Crteži komore za izgaranje, čela klipa i, u slučaju motora s vanjskim izvorom paljenja, klipnih prstena: …

3.2.1.6.

Uobičajena brzina vrtnje motora u praznom hodu (2): … min–1

3.2.1.6.1.

Povećana brzina vrtnje motora u praznom hodu (2): … min–1

3.2.1.8.

Nazivna snaga motora (n): … kW na … min–1 (proizvođačeva deklarirana vrijednost)

3.2.1.9.

Najveća dopuštena brzina vrtnje motora prema podacima proizvođača: … min–1

3.2.1.10.

Najveći neto zakretni moment (n): … Nm na … min–1 (proizvođačeva deklarirana vrijednost)

3.2.1.11.

Korekcijski faktor za kompenzaciju uvjeta okoline postavljen je na vrijednost 1 u skladu sa stavkom 5.4.3. Priloga 5. Pravilniku UN-a br. 85: da/ne (1).

3.2.2.

Gorivo

3.2.2.1.

Dizel/benzin/UNP/PP ili biometan/etanol (E85)/biodizel/vodik (1), (6)

3.2.2.1.1.

RON, bezolovni: …

3.2.2.4.

Tip vozila s obzirom na gorivo: jednogorivno, dvogorivno, prilagodljivo gorivu (1)

3.2.2.5.

Najveći prihvatljivi udio biogoriva u gorivu (proizvođačeva deklarirana vrijednost): …% obujma

3.2.4.

Dovod goriva

3.2.4.1.

Rasplinjačima: da/ne (1)

3.2.4.2.

Ubrizgavanjem goriva (samo za motore s kompresijskim paljenjem ili dvojnim gorivom) da/ne (1)

3.2.4.2.1.

Opis sustava (zajednički vod/pumpa-brizgaljka/razvodna pumpa itd.): …

3.2.4.2.2.

Princip rada: izravno ubrizgavanje/pretkomora/vrtložna komora (1)

3.2.4.2.3.

Pumpa za ubrizgavanje/dovod goriva

3.2.4.2.3.1.

Marke: …

3.2.4.2.3.2.

Tipovi: …

3.2.4.2.3.3.

Najveći dovod goriva (1) (2): … mm3/takt ili ciklus na brzini vrtnje motora: …min–1 ili, alternativno, prema karakterističnom dijagramu motora: …(ako postoji regulacija tlaka prednabijanja, navesti karakteristični odnos dovoda goriva i tlaka prednabijanja u odnosu na brzinu vrtnje motora)

3.2.4.2.4.

Regulator brzine vrtnje motora

3.2.4.2.4.2.1.

Brzina vrtnje na kojoj se prekida dovod goriva pod opterećenjem: … min–1

3.2.4.2.4.2.2.

Najveća brzina vrtnje neopterećenog motora: … min–1

3.2.4.2.6.

Brizgaljke

3.2.4.2.6.1.

Marke: …

3.2.4.2.6.2.

Tipovi: …

3.2.4.2.8.

Pomoćni sustav za pokretanje motora

3.2.4.2.8.1.

Marke: …

3.2.4.2.8.2.

Tipovi: …

3.2.4.2.8.3.

Opis sustava: …

3.2.4.2.9.

Elektronički regulirano ubrizgavanje: da/ne (1)

3.2.4.2.9.1.

Marke: …

3.2.4.2.9.2.

Tipovi:

3.2.4.2.9.3

Opis sustava: …

3.2.4.2.9.3.1.

Marka i tip elektroničke upravljačke jedinice (ECU): …

3.2.4.2.9.3.1.1.

Verzija softvera ECU-a: …

3.2.4.2.9.3.2.

Marka i tip regulatora goriva: …

3.2.4.2.9.3.3.

Marka i tip senzora za protok zraka: …

3.2.4.2.9.3.4.

Marka i tip razvodnika goriva: …

3.2.4.2.9.3.5.

Marka i tip kućišta zaklopke gasa: …

3.2.4.2.9.3.6.

Marka i tip ili princip rada senzora temperature vode: …

3.2.4.2.9.3.7.

Marka i tip ili princip rada senzora temperature zraka: …

3.2.4.2.9.3.8.

Marka i tip ili princip rada senzora tlaka zraka: …

3.2.4.3.

Ubrizgavanjem goriva (samo u slučaju vanjskog izvora paljenja): da/ne (1)

3.2.4.3.1.

Princip rada: centralno/višestruko/izravno ubrizgavanje/drugo (naznačiti)(1): …

3.2.4.3.2.

Marke: …

3.2.4.3.3.

Tipovi: …

3.2.4.3.4.

Opis sustava (u slučaju sustava koji nema neprekidno ubrizgavanje navesti ekvivalentne podatke): …

3.2.4.3.4.1.

Marka i tip elektroničke upravljačke jedinice (ECU): …

3.2.4.3.4.1.1.

Verzija softvera ECU-a: …

3.2.4.3.4.3.

Marka i tip ili princip rada senzora protoka zraka: …

3.2.4.3.4.8.

Marka i tip kućišta zaklopke gasa: …

3.2.4.3.4.9.

Marka i tip ili princip rada senzora temperature vode: …

3.2.4.3.4.10.

Marka i tip ili princip rada senzora temperature zraka: …

3.2.4.3.4.11.

Marka i tip ili princip rada senzora tlaka zraka: …

3.2.4.3.5.

Brizgaljke

3.2.4.3.5.1.

Marka: …

3.2.4.3.5.2.

Tip: …

3.2.4.3.7.

Sustav za pokretanje hladnog motora

3.2.4.3.7.1.

Princip rada: …

3.2.4.3.7.2.

Radno područje/postavke (1) (2): …

3.2.4.4.

Pumpa za gorivo

3.2.4.4.1.

Tlak (2): … kPa ili karakteristični dijagram motora (2): …

3.2.4.4.2.

Marke: …

3.2.4.4.3.

Tipovi: …

3.2.5.

Električni sustav

3.2.5.1.

Nazivni napon: … V, pozitivno/negativno uzemljenje (1)

3.2.5.2.

Generator

3.2.5.2.1.

Tip: …

3.2.5.2.2.

Nazivna snaga: … VA

3.2.6.

Sustav paljenja (samo za motore s vanjskim izvorom paljenja)

3.2.6.1.

Marke: …

3.2.6.2.

Tipovi: …

3.2.6.3.

Princip rada: …

3.2.6.6.

Svjećice

3.2.6.6.1.

Marka: …

3.2.6.6.2.

Tip: …

3.2.6.6.3.

Zazor: … mm

3.2.6.7.

Indukcijski svici

3.2.6.7.1.

Marka: …

3.2.6.7.2.

Tip: …

3.2.7.

Rashladni sustav: tekućina/zrak (1)

3.2.7.1.

Nazivna postavka mehanizma za regulaciju temperature motora: …

3.2.7.2.

Tekućina

3.2.7.2.1.

Vrsta tekućine: …

3.2.7.2.2.

Cirkulacijske pumpe: da/ne (1)

3.2.7.2.3.

Karakteristike: … ili

3.2.7.2.3.1.

Marke: …

3.2.7.2.3.2.

Tipovi: …

3.2.7.2.4.

Prijenosni omjeri: …

3.2.7.2.5.

Opis ventilatora i njegova pogonskog mehanizma: …

3.2.7.3.

Zrak

3.2.7.3.1.

Ventilator: da/ne (1)

3.2.7.3.2.

Karakteristike: … ili

3.2.7.3.2.1.

Marke: …

3.2.7.3.2.2.

Tipovi: …

3.2.7.3.3.

Prijenosni omjeri: …

3.2.8.

Usisni sustav

3.2.8.1.

Prednabijanje: da/ne (1)

3.2.8.1.1.

Marke: …

3.2.8.1.2.

Tipovi: …

3.2.8.1.3.

Opis sustava (npr. najveći tlak punjenja: … kPa; preljevni ventil, ako je primjenjivo): …

3.2.8.2.

Međuhladnjak: da/ne (1)

3.2.8.2.1.

Tip: zrak – zrak/zrak – voda (1)

3.2.8.3.

Podtlak u usisnom vodu na nazivnoj brzini vrtnje motora i stopostotnom opterećenju (samo za motore s kompresijskim paljenjem)

3.2.8.4.

Opis i crteži dovodnih cijevi i njihovih dodataka (spremnik usisnog zraka, grijač, dodatni dovodi zraka itd.): …

3.2.8.4.1.

Opis usisne grane (priložiti crteže i/ili fotografije): …

3.2.8.4.2.

Filtar zraka, crteži: … ili

3.2.8.4.2.1.

Marke: …

3.2.8.4.2.2.

Tipovi: …

3.2.8.4.3.

Usisni prigušivač zvuka, crteži: … ili

3.2.8.4.3.1.

Marke: …

3.2.8.4.3.2.

Tipovi: …

3.2.9.

Ispušni sustav

3.2.9.1.

Opis i/ili crtež ispušne grane: …

3.2.9.2.

Opis i/ili crtež ispušnog sustava: …

3.2.9.3.

Najveći dopušteni protutlak ispuha na nazivnoj brzini vrtnje i stopostotnom opterećenju motora (samo za motore s kompresijskim paljenjem): … kPa

3.2.10.

Najmanje površine poprečnog presjeka ulaznih i izlaznih otvora: …

3.2.11.

Podešavanje otvaranja/zatvaranja ventila ili ekvivalentni podaci

3.2.11.1.

Najveći podizaj ventila, kutovi otvaranja i zatvaranja ili detalji faza alternativnih razvodnih sustava u odnosu na mrtve točke. Za sustave s promjenjivom fazom otvaranja i zatvaranja ventila, najveće i najmanje vrijednosti faza: …

3.2.11.2.

Referentni raspon i/ili raspon postavki (1): …

3.2.12.

Mjere poduzete protiv onečišćavanja zraka

3.2.12.1.

Uređaj za recikliranje plinova iz koljenastog vratila (opis i crteži): …

3.2.12.2.

Uređaji za kontrolu onečišćavanja (ako nisu opisani u drugim točkama)

3.2.12.2.1.

Katalizator

3.2.12.2.1.1.

Broj katalizatora i elemenata (podatke u nastavku navesti za svaku zasebnu jedinicu): …

3.2.12.2.1.2.

Dimenzije, oblik i obujam katalizatora: …

3.2.12.2.1.3.

Vrsta katalitičkog djelovanja: …

3.2.12.2.1.4.

Ukupna količina plemenitih metala: …

3.2.12.2.1.5.

Relativna koncentracija: …

3.2.12.2.1.6.

Nosač (struktura i materijal): …

3.2.12.2.1.7.

Gustoća saća: …

3.2.12.2.1.8.

Vrsta kućišta katalizatora: …

3.2.12.2.1.9.

Položaj katalizatora (mjesto i referentni razmak u ispušnom sustavu): …

3.2.12.2.1.10.

Toplinska zaštita: da/ne (1)

3.2.12.2.1.11.

Raspon uobičajene radne temperature: … °C

3.2.12.2.1.12.

Marka katalizatora: …

3.2.12.2.1.13.

Identifikacijski broj dijela: …

3.2.12.2.2.

Senzori

3.2.12.2.2.1.

Senzori kisika i/ili lambda-sonde: da/ne (1)

3.2.12.2.2.1.1.

Marka: …

3.2.12.2.2.1.2.

Položaj: …

3.2.12.2.2.1.3.

Raspon nadzora: …

3.2.12.2.2.1.4.

Tip ili princip rada: …

3.2.12.2.2.1.5.

Identifikacijski broj dijela: …

3.2.12.2.2.2.

Senzori NOx: da/ne (1)

3.2.12.2.2.2.1.

Marka: …

3.2.12.2.2.2.2.

Tip: …

3.2.12.2.2.2.3.

Položaj

3.2.12.2.2.3.

Senzor čestica: da/ne (1)

3.2.12.2.2.3.1.

Marka: …

3.2.12.2.2.3.2.

Tip: …

3.2.12.2.2.3.3.

Položaj: …

3.2.12.2.3.

Upuhivanje zraka: da/ne (1)

3.2.12.2.3.1.

Tip (pulsiranje zraka, pumpa za zrak itd.): …

3.2.12.2.4.

Povrat ispušnih plinova (EGR): da/ne (1)

3.2.12.2.4.1.

Karakteristike (marka, tip, protok, visokotlačni/niskotlačni/kombinirani itd.): …

3.2.12.2.4.2.

Sustav hlađen vodom (navesti za svaki EGR sustav, npr. visokotlačni/niskotlačni/kombinirani): da/ne (1)

3.2.12.2.5.

Sustav za kontrolu emisija nastalih isparavanjem (samo motori na benzin i etanol): da/ne (1)

3.2.12.2.5.1.

Detaljan opis uređaja: …

3.2.12.2.5.2.

Crtež sustava za kontrolu emisija nastalih isparavanjem: …

3.2.12.2.5.3.

Crtež filtra s aktivnim ugljenom: …

3.2.12.2.5.4.

Masa suhog aktivnog ugljena: … g

3.2.12.2.5.5.

Shematski crtež spremnika za gorivo (samo za motore na benzin i na etanol): …

3.2.12.2.5.5.1.

Kapacitet, materijal i konstrukcija sustava spremnika za gorivo: …

3.2.12.2.5.5.2.

Opis materijala crijeva za paru, materijala vodova za dovod goriva i tehnike za povezivanje sustava za dovod goriva: …

3.2.12.2.5.5.3.

Sustav zabrtvljenih spremnika za gorivo: da/ne

3.2.12.2.5.5.4.

Opis postavki sigurnosnog ventila spremnika za gorivo (unos zraka i ispuštanje): …

3.2.12.2.5.5.5.

Opis sustava za kontrolu pročišćavanja: …

3.2.12.2.5.6.

Opis i shematski prikaz toplinske zaštite između spremnika i ispušnog sustava: …

3.2.12.2.5.7.

Faktor propusnosti: …

3.2.12.2.6.

Filtar čestica (PT): da/ne (1)

3.2.12.2.6.1.

Dimenzije, oblik i obujam filtra čestica: …

3.2.12.2.6.2.

Konstrukcija filtra čestica: …

3.2.12.2.6.3.

Položaj (referentni razmaci u ispušnom sustavu): …

3.2.12.2.6.4.

Marka filtra čestica: …

3.2.12.2.6.5.

Identifikacijski broj dijela: …

3.2.12.2.7

Ugrađeni dijagnostički sustav (OBD): da/ne (1)

3.2.12.2.7.1.

Pisani opis i/ili crtež indikatora neispravnosti (MI): …

3.2.12.2.7.2.

Popis i namjena svih sastavnih dijelova koje OBD prati: …

3.2.12.2.7.3.

Pisani opis (opći principi rada) za

3.2.12.2.7.3.1.

Motore s vanjskim izvorom paljenja

3.2.12.2.7.3.1.1.

Praćenje katalizatora: …

3.2.12.2.7.3.1.2.

Otkrivanje zatajenja paljenja: …

3.2.12.2.7.3.1.3.

Praćenje senzora kisika: …

3.2.12.2.7.3.1.4.

Ostali sastavni dijelovi koje OBD prati: …

3.2.12.2.7.3.2.

Motore s kompresijskim paljenjem

3.2.12.2.7.3.2.1.

Praćenje katalizatora: …

3.2.12.2.7.3.2.2.

Praćenje filtra čestica: …

3.2.12.2.7.3.2.3.

Praćenje elektroničkog sustava za dovod goriva: …

3.2.12.2.7.3.2.5.

Ostali sastavni dijelovi koje OBD prati: …

3.2.12.2.7.4.

Kriteriji za aktiviranje indikatora neispravnosti (fiksni broj voznih ciklusa ili statistička metoda): …

3.2.12.2.7.5.

Popis svih korištenih izlaznih kodova i formata OBD-a (s pojedinačnim objašnjenjima): …

3.2.12.2.7.6.

Proizvođač vozila dužan je dostaviti sljedeće dodatne informacije kako bi se omogućila proizvodnja zamjenskih ili servisnih dijelova, dijagnostičkih uređaja i ispitne opreme kompatibilnih s OBD-om.

3.2.12.2.7.6.1.

Opis vrste i broj ciklusa pretkondicioniranja ili alternativnih metoda pretkondicioniranja upotrijebljenih u prvobitnoj homologaciji vozila i razlog za njihovu uporabu.

3.2.12.2.7.6.2.

Opis vrste demonstracijskog ciklusa OBD-a upotrijebljenog u prvobitnoj homologaciji vozila za sastavni dio koji OBD prati.

3.2.12.2.7.6.3.

Sveobuhvatni dokument u kojem su opisani svi sastavni dijelovi koji se prate u okviru strategije za otkrivanje kvarova i aktiviranje indikatora neispravnosti (zadani broj voznih ciklusa ili statistička metoda), uključujući popis relevantnih sekundarnih praćenih parametara za svaki sastavni dio koji OBD prati. Popis svih izlaznih kodova OBD-a i upotrijebljenih formata (s objašnjenjem svakoga od njih) povezanih s pojedinim sastavnim dijelovima pogonskog sklopa povezanima s emisijama i pojedinim sastavnim dijelovima koji nemaju veze s emisijama, ako se praćenje sastavnog dijela upotrebljava za aktiviranje indikatora neispravnosti, osobito uključujući sveobuhvatno objašnjenje podataka iz modula $05 Test ID $21 do FF i podataka iz modula $06.

U slučaju tipova vozila u kojima je veza za prijenos podataka u skladu s normom ISO 15765-4 „Cestovna vozila – Dijagnostika na regulatoru mrežnih područja (CAN) – 4. dio: Zahtjevi za sustave povezane s emisijama” mora se dostaviti sveobuhvatno objašnjenje podataka iz modula $06 Test ID $00 do FF za svaki podržani ID jedinice OBD-a za praćenje.

3.2.12.2.7.6.4.

Ti zahtijevani podaci mogu se definirati popunjavanjem tablice opisane u nastavku.

3.2.12.2.7.6.4.1.

Laka vozila

Sastavni dio

Kod kvara

Strategija praćenja

Kriteriji za otkrivanje kvarova

Kriteriji za aktiviranje indikatora neispravnosti

Sekundarni parametri

Pretkondicioniranje

Demonstracijsko ispitivanje

Katalizator

P0420

signali senzora kisika 1 i 2

razlika signala senzora 1 i senzora 2

3. ciklus

brzina vrtnje motora, opterećenje motora, način rada zrak/gorivo, temperatura katalizatora

dva ciklusa tipa 1

tip 1.

3.2.12.2.8.

Drugi sustav: …

3.2.12.2.8.2.

Sustav za prinudu vozača

3.2.12.2.8.2.3.

Tip sustava za prinudu vozača: nemogućnost ponovnog pokretanja motora nakon isteka odbrojavanja / nemogućnost pokretanja nakon dopune goriva / zaključavanje spremnika za gorivo / ograničenje radne sposobnosti

3.2.12.2.8.2.4.

Opis sustava za prinudu vozača

3.2.12.2.8.2.5.

Ekvivalentno prosječnoj autonomiji vozila s punim spremnikom goriva: … km

3.2.12.2.10.

Sustav s periodičnom regeneracijom: (unijeti sljedeće podatke za svaku zasebnu jedinicu)

3.2.12.2.10.1.

Metoda ili sustav regeneracije, opis i/ili crtež: …

3.2.12.2.10.2.

Broj radnih ciklusa ispitivanja tipa 1 (ili ekvivalentnih ciklusa na ispitnom stolu za motore) između dva ciklusa u kojima se dogodi regeneracija pod uvjetima jednakima ispitivanju tipa 1 (razmak „D”): …

3.2.12.2.10.2.1.

Primjenjivi ciklus tipa 1 (označiti primjenjivi postupak: Prilog XXI. ili Pravilnik UNECE-a br. 83): …

3.2.12.2.10.2.2.

Broj cijelih primjenjivih ispitnih ciklusa potrebnih za regeneraciju (razmak „D”)

3.2.12.2.10.3.

Opis metode primijenjene za određivanje broja ciklusa između dva ciklusa u kojima se dogodi regeneracija: …

3.2.12.2.10.4.

Parametri za određivanje razine opterećenja koja se zahtijeva prije regeneracije (tj. temperatura, tlak itd.): …

3.2.12.2.10.5.

Opis metode za opterećenje sustava: …

3.2.12.2.11.

Sustavi katalizatora u kojima se koriste potrošni reagensi (navesti podatke za svaku zasebnu jedinicu): da/ne (1)

3.2.12.2.11.1.

Vrsta i koncentracija potrebnog reagensa: …

3.2.12.2.11.2.

Raspon uobičajene radne temperature reagensa: …

3.2.12.2.11.3.

Međunarodna norma: …

3.2.12.2.11.4.

Učestalost dodavanja reagensa: stalno/pri održavanju (ako je primjenjivo):

3.2.12.2.11.5.

Indikator reagensa: (opis i položaj)…

3.2.12.2.11.6.

Spremnik za reagens

3.2.12.2.11.6.1.

Kapacitet: …

3.2.12.2.11.6.2.

Sustav za grijanje: da/ne

3.2.12.2.11.6.2.1.

Opis ili crtež

3.2.12.2.11.7.

Upravljačka jedinica za reagens: da/ne (1)

3.2.12.2.11.7.1.

Marka: …

3.2.12.2.11.7.2.

Tip: …

3.2.12.2.11.8.

Brizgaljka za dodavanje reagensa (marka, tip i položaj): …

3.2.12.2.11.9.

Senzor kvalitete reagensa (marka, tip i lokacija): …

3.2.12.2.12.

Ubrizgavanje vode: da/ne (1)

3.2.13.

Zacrnjenje dima

3.2.13.1.

Mjesto oznake koeficijenta apsorpcije (samo za motore s kompresijskim paljenjem): …

3.2.14.

Podaci o svakom uređaju konstruiranom da utječe na smanjenje potrošnje goriva (ako nije naveden u drugim točkama):…

3.2.15.

Sustav za dovod UNP-a: da/ne (1)

3.2.15.1.

Homologacijski broj prema Uredbi (EZ) br. 661/2009(r) ili Uredbi (EU) 2019/2144(s): …

3.2.15.2.

Elektronička upravljačka jedinica motora za dovod UNP-a

3.2.15.2.1.

Marke: …

3.2.15.2.2.

Tipovi: …

3.2.15.2.3.

Mogućnosti prilagođavanja povezane s emisijama: …

3.2.15.3.

Dodatna dokumentacija

3.2.15.3.1.

Opis zaštite katalizatora prilikom prelaska s benzina na UNP i obratno: …

3.2.15.3.2.

Shema sustava (električni spojevi, vakuumski priključci, cijevi za izjednačavanje tlaka itd.): …

3.2.15.3.3.

Crtež simbola: …

3.2.16.

Sustav za dovod PP-a: da/ne (1)

3.2.16.1.

Homologacijski broj prema Uredbi (EZ) br. 661/2009 ili Uredbi (EU) 2019/2144: …

3.2.16.2.

Elektronička upravljačka jedinica motora za dovod PP-a

3.2.16.2.1.

Marke: …

3.2.16.2.2.

Tipovi: …

3.2.16.2.3.

Mogućnosti prilagođavanja povezane s emisijama: …

3.2.16.3.

Dodatna dokumentacija

3.2.16.3.1.

Opis zaštite katalizatora prilikom prelaska s benzina na PP i obratno: …

3.2.16.3.2.

Shema sustava (električni spojevi, vakuumski priključci, cijevi za izjednačavanje tlaka itd.): …

3.2.16.3.3.

Crtež simbola: …

3.2.18.

Sustav za dovod vodika: da/ne (1)

3.2.18.1.

EZ homologacijski broj prema Uredbi (EZ) br. 79/2009 ili Uredbi (EU) 2019/2144: …

3.2.18.2.

Elektronička upravljačka jedinica motora za dovod vodika

3.2.18.2.1.

Marke: …

3.2.18.2.2.

Tipovi: …

3.2.18.2.3.

Mogućnosti prilagođavanja povezane s emisijama: …

3.2.18.3.

Dodatna dokumentacija

3.2.18.3.1.

Opis zaštite katalizatora prilikom prelaska s benzina na vodik i obratno: …

3.2.18.3.2.

Shema sustava (električni spojevi, vakuumski priključci, cijevi za izjednačavanje tlaka itd.): …

3.2.18.3.3.

Crtež simbola: …

3.2.19.

Sustav za dovod mješavine vodika i prirodnog plina (H2PP): da/ne (1)

3.2.19.1.

Postotak vodika u gorivu (najveći postotak prema proizvođačevim specifikacijama): …

3.2.19.2.

Broj certifikata o EU homologaciji izdanog na temelju Pravilnika UN-a br. 110: …

3.2.19.3

Elektronička upravljačka jedinica motora za dovod H2PP-om

3.2.19.3.1.

Marke: …

3.2.19.3.2.

Tipovi: …

3.2.19.3.3.

Mogućnosti prilagođavanja povezane s emisijama: …

3.2.19.4.

Dodatna dokumentacija

3.2.19.4.2.

Shema sustava (električni spojevi, vakuumski priključci, cijevi za izjednačavanje tlaka itd.): …

3.2.19.4.3.

Crtež simbola: …

3.2.20.

Podaci o pohrani topline

3.2.20.1.

Aktivni spremnik topline: da/ne (1)

3.2.20.1.1.

Entalpija: … (J)

3.2.20.2.

Izolacijski materijali: da/ne (1)

3.2.20.2.1.

Izolacijski materijal: …

3.2.20.2.2.

Nazivni obujam izolacije: …(t)

3.2.20.2.3.

Nazivna masa izolacije: …(t)

3.2.20.2.4.

Položaj izolacije: …

3.2.20.2.5.

Pristup najnepovoljnijeg scenarija za hlađenje vozila: da/ne (1)

3.2.20.2.5.1.

(ako se ne primjenjuje pristup najnepovoljnijeg scenarija) Minimalno trajanje kondicioniranja, tsoak_ATCT (broj sati): …

3.2.20.2.5.2.

(ako se ne primjenjuje pristup najnepovoljnijeg scenarija) Mjesto mjerenja temperature motora: …

3.2.20.2.6.

Pristup sa samo jednom interpolacijskom porodicom unutar porodice po ATCT-u: da/ne (1)

3.2.20.2.7.

Pristup najnepovoljnijeg scenarija s obzirom na izolaciju: da/ne (1)

3.2.20.2.7.1.

Opis referentnog vozila mjerenog u ATCT-u s obzirom na izolaciju: …

3.3.

Električni pogonski sklop (samo za PEV)

3.3.1.

Opći opis električnog pogonskog sklopa

3.3.1.1.

Marka: ...

3.3.1.2.

Tip: ...

3.3.1.3.

Upotrebljava se (1): jedan motor/više motora (broj): ...

3.3.1.4.

Izvedba prijenosa snage: paralelna/transaksijalna/druga (navesti koja): ...

3.3.1.5.

Ispitni napon: … V

3.3.1.6.

Nazivna brzina vrtnje motora: … min–1

3.3.1.7.

Najveća brzina vrtnje motora: … min–1 ili ako nema: izlazno vratilo reduktora/brzina mjenjača (navesti stupanj prijenosa): … min–1

3.3.1.9.

Najveća snaga: … kW

3.3.1.10.

Najveća 30-minutna snaga: … kW

3.3.1.11.

Fleksibilan raspon brzine (pri čemu P > 90 % najveće snage):

brzina na početku područja: … min–1

brzina na kraju područja: … min–1

3.3.2.

Pogonski REESS

3.3.2.1.

Trgovačko ime i marka REESS-a: ...

3.3.2.2.

Vrsta elektrokemijskog članka: ...

3.3.2.3.

Nazivni napon: … V

3.3.2.4.

Najveća 30-minutna snaga REESS-a (kontinuirano pražnjenje): … kW

3.3.2.5.

Rad REESS-a u 2 h pražnjenja (stalna snaga ili stalna struja): (1)

3.3.2.5.1.

Energija REESS-a: … kWh

3.3.2.5.2.

Kapacitet REESS-a: … Ah u 2 h

3.3.2.5.3.

Vrijednost napona na kraju pražnjenja: … V

3.3.2.6.

Obavijest o kraju pražnjenja koje dovodi do obveznog zaustavljanja vozila: (1) ..........................

3.3.2.7.

Masa REESS-a: .......................... kg

3.3.2.8.

Broj članaka: ……

3.3.2.9.

Položaj REESS-a: …………

3.3.2.10.

Vrsta rashladnog sredstva: zrak/tekućina (1)

3.3.2.11.

Upravljačka jedinica sustava za upravljanje baterijom

3.3.2.11.1.

Marka: ………..

3.3.2.11.2.

Tip: …….

3.3.2.11.3.

Identifikacijski broj: …..

3.3.3.

Elektromotor

3.3.3.1.

Princip rada:

3.3.3.1.1.

Istosmjerna struja/izmjenična struja (1)/broj faza: ..........................

3.3.3.1.2.

odvojena pobuda/serijska/kombinirana (1)

3.3.3.1.3.

sinkroni/asinkroni (1)

3.3.3.1.4.

s rotorskim namotom/s trajnim magnetima/s kućištem (1)

3.3.3.1.5.

broj polova motora: ..........................

3.3.3.2.

Inercijska masa: ..........................

3.3.4.

Regulator snage

3.3.4.1.

Marka: ..........................

3.3.4.2.

Tip: ..........................

3.3.4.2.1.

Identifikacijski broj: …..

3.3.4.3.

Princip rada regulatora: vektorski/otvorena petlja/zatvorena petlja/ostalo (navesti): (1) ..........................

3.3.4.4.

Najveća efektivna struja napajanja motora: (2) .......................... A u trajanju od .......................... s

3.3.4.5.

Raspon napona: .......................... V do .......................... V

3.3.5.

Rashladni sustav:

motora: tekućina/zrak (1)

Regulator: tekućina/zrak (1)

3.3.5.1.

Karakteristike opreme za hlađenje tekućinom:

3.3.5.1.1.

Vrsta tekućine ......................... cirkulacijske pumpe: da/ne (1)

3.3.5.1.2.

Karakteristike ili marke i tipovi pumpe: ..........................

3.3.5.1.3.

Termostat: namještena vrijednost: ..........................

3.3.5.1.4.

Radijator: crteži ili marke i tipovi: ..........................

3.3.5.1.5.

Rasteretni ventil: postavka tlaka: ..........................

3.3.5.1.6.

Ventilator: karakteristike ili marke i tipovi: ..........................

3.3.5.1.7.

Vod ventilatora: ..........................

3.3.5.2.

Karakteristike opreme za hlađenje zrakom

3.3.5.2.1.

Puhalo: karakteristike ili marke i tipovi: ..........................

3.3.5.2.2.

Standardni vodovi za zrak: ..........................

3.3.5.2.3.

Sustav za regulaciju temperature: da/ne (1)

3.3.5.2.4.

Kratak opis: ..........................

3.3.5.2.5.

Filtar zraka: .......................... marke: .......................... tipovi:

3.3.5.3.

Temperature koje dopušta proizvođač (najviše)

3.3.5.3.1.

Izlaz iz motora: .......................... °C

3.3.5.3.2.

Ulaz u regulator: .......................... °C

3.3.5.3.3.

U referentnim točkama motora: .......................... °C

3.3.5.3.4.

U referentnim točkama regulatora: .......................... °C

3.3.6.

Izolacijska kategorija: ..........................

3.3.7.

Međunarodni zaštitni (IP) kod: ..........................

3.3.8.

Princip rada sustava za podmazivanje: (1)

ležajevi: frikcijski/kuglični

mazivo: mast/ulje

zabrtvljen: da/ne

cirkulacija: da/ne

3.3.9.

Punjač

3.3.9.1.

Punjač: ugrađen/vanjski (1) za vanjski punjač navesti koji (marka, model): ..........................

3.3.9.2.

Opis uobičajenog profila punjenja:

3.3.9.3.

Specifikacija napajanja iz mreže:

3.3.9.3.1.

Tip napajanja iz mreže: jednofazni/trofazni (1)

3.3.9.3.2.

Napon: ..........................

3.3.9.4.

Preporučeni razmak od kraja pražnjenja do početka punjenja: ..........................

3.3.9.5.

Teoretsko trajanje potpunog punjenja: ..........................”

3.3.10.

Pretvarači električne energije

3.3.10.1.

Pretvarač električne energije između električnog stroja i pogonskog REESS-a

3.3.10.1.1.

Marka: ..........................

3.3.10.1.2.

Tip: ..........................

3.3.10.1.3.

Deklarirana nazivna snaga: .......................... W

3.3.10.2.

Pretvarač električne energije između pogonskog REESS-a i niskonaponskog izvora napajanja

3.3.10.2.1.

Marka: ..........................

3.3.10.2.2.

Tip: ..........................

3.3.10.2.3.

Deklarirana nazivna snaga: .......................... W

3.3.10.3.

Pretvarač električne energije između utičnice za punjenje i pogonskog REESS-a

3.3.10.3.1.

Marka: ..........................

3.3.10.3.2.

Tip: ..........................

3.3.10.3.3.

Deklarirana nazivna snaga: .......................... W

3.4.

Kombinacije pretvarača za pogonsku energiju

3.4.1.

Hibridno električno vozilo: da/ne (1)

3.4.2.

Kategorija hibridnog električnog vozila: punjenje iz vanjskog izvora / bez punjenja iz vanjskog izvora (1)

3.4.3.

Prekidač za izbor načina rada: da/ne (1)

3.4.3.1.

Raspoloživi načini rada

3.4.3.1.1.

Samo električni: da/ne (1)

3.4.3.1.2.

Samo na gorivo: da/ne (1)

3.4.3.1.3.

Hibridni načini: da/ne (1)

(ako je odgovor pozitivan, kratak opis): …

3.4.4.

Opis uređaja za pohranjivanje energije: (REESS, kondenzator, zamašnjak/generator)

3.4.4.1.

Marke: …

3.4.4.2.

Tipovi: …

3.4.4.3.

Identifikacijski broj: …

3.4.4.4.

Vrsta elektrokemijskog para: …

3.4.4.5.

Energija: … (za REESS: napon i kapacitet Ah u 2 sata, za kondenzator: J, …)

3.4.4.6.

Punjač: ugrađen/vanjski/nema (1)

3.4.4.7.

Vrsta rashladnog sredstva: zrak/tekućina (1)

3.4.4.8.

Upravljačka jedinica sustava za upravljanje baterijom

3.4.4.8.1.

Marka: ………..

3.4.4.8.2.

Tip: …….

3.4.4.8.3.

Identifikacijski broj: …..

3.4.5.

Električni stroj (svaki tip električnog stroja opisati zasebno)

3.4.5.1.

Marka: …

3.4.5.2.

Tip: …

3.4.5.3.

Glavna namjena: pogonski motor/generator (1)

3.4.5.3.1.

Kad se upotrebljava kao pogonski motor: jedan motor/više motora (broj) (1): …

3.4.5.4.

Najveća snaga: … kW

3.4.5.5.

Princip rada

3.4.5.5.5.1.

Istosmjerna struja/izmjenična struja/broj faza: …

3.4.5.5.2.

Odvojena pobuda/serijska/kombinirana (1)

3.4.5.5.3.

Sinkroni/asinkroni (1)

3.4.6.

Upravljačka jedinica

3.4.6.1.

Marke: …

3.4.6.2.

Tipovi: …

3.4.6.3.

Identifikacijski broj: …

3.4.7.

Regulator snage

3.4.7.1.

Marka: …

3.4.7.2.

Tip: …

3.4.7.3.

Identifikacijski broj: …

3.4.9.

Proizvođačeva preporuka za pretkondicioniranje: …

3.4.10.

FCHV: da/ne (1)

3.4.10.1.

Tip gorivne ćelije:

3.4.10.1.2.

Marka: …

3.4.10.1.3.

Tip: …

3.4.10.1.4.

Nazivni napon (V): …

3.4.10.1.5.

Vrsta rashladnog sredstva: zrak/tekućina (1)

3.4.10.2.

Opis sustava (princip rada gorivne ćelije, crtež itd.): …

3.4.11.

Pretvarači električne energije

3.4.11.1.

Pretvarač električne energije između električnog stroja i pogonskog REESS-a

3.4.11.1.1.

Marka: ..........................

3.4.11.1.2.

Tip: ..........................

3.4.11.1.3.

Deklarirana nazivna snaga: .......................... W

3.4.11.2.

Pretvarač električne energije između pogonskog REESS-a i niskonaponskog izvora napajanja

3.4.11.2.1.

Marka: ..........................

3.4.11.2.2.

Tip: ..........................

3.4.11.2.3.

Deklarirana nazivna snaga: .......................... W

3.4.11.3.

Pretvarač električne energije između utičnice za punjenje i pogonskog REESS-a

3.4.11.3.1.

Marka: ..........................

3.4.11.3.2.

Tip: ..........................

3.4.11.3.3.

Deklarirana nazivna snaga: .......................... W

3.5.

Proizvođačeve deklarirane vrijednosti za određivanje emisija CO2/potrošnje goriva/potrošnje električne energije/autonomije na električni pogon i detaljni podaci o ekoinovacijama (ako je primjenjivo) (o)

3.5.7.

Proizvođačeve deklarirane vrijednosti

3.5.7.1.

Parametri ispitnog vozila

Vozilo

Vozilo Low (VL) ako postoji

Vozilo High (VH)

VM ako postoji

Reprezentativno vozilo (samo za porodicu po matrici cestovnog otpora (*1))

Zadane vrijednosti

Tip nadogradnje vozila

 

 

—

 

 

Primijenjena metoda za cestovni otpor (mjerenje ili izračun po porodici cestovnog otpora)

 

 

—

—

 

Podaci o cestovnom otporu:

 

Marka i tip guma,

u slučaju mjerenja

 

 

—

 

 

Dimenzije guma (prednje/stražnje),

u slučaju mjerenja

 

 

—

 

 

Otpor kotrljanja guma (prednje/stražnje) (kg/t)

 

 

—

 

 

Tlak u gumama (prednje/stražnje) (kPa),

u slučaju mjerenja

 

 

—

 

 

Delta CD × A vozila L u odnosu na vozilo H (IP_H minus IP_L)

—

 

—

—

 

Delta CD × A u odnosu na porodicu po cestovnom otporu vozila L (IP_H/L minus RL_L), ako se izračunava prema porodici po cestovnom otporu

 

 

—

—

 

Masa ispitnog vozila (kg)

 

 

 

 

 

Masa u voznom stanju (kg)

 

 

—

—

—

Najveća tehnički dopuštena masa opterećenog vozila (kg)

 

 

—

—

—

Koeficijenti cestovnog otpora

 

f0 (N)

 

 

 

 

 

f1 (N/(km/h))

 

 

 

 

 

f2 (N/(km/h)2)

 

 

 

 

 

Čeona površina m2 (0,000 m2)

—

—

—

 

 

Ciklusna potrošnja energije (J)

 

 

 

 

 

3.5.7.1.1.

Gorivo korišteno u ispitivanju tipa 1 i odabrano za mjerenje neto snage u skladu s Prilogom XX. ovoj Uredbi (samo za vozila na UNP ili PP): …

3.5.7.2.

Kombinirane emisije CO2

3.5.7.2.1.

Emisija CO2 za potpuno MUI vozila i NOVC-HEV-ove

3.5.7.2.1.0.

Najmanje i najveće vrijednosti CO2 u interpolacijskoj porodici: … g/km

3.5.7.2.1.1.

Vozilo High: … g/km

3.5.7.2.1.2.

Vozilo Low (ako je primjenjivo): … g/km

3.5.7.2.1.3.

Vozilo M (ako je primjenjivo): … g/km

3.5.7.2.2

Emisija CO2 OVC-HEV-ova za pogon s dopunjavanjem baterije

3.5.7.2.2.1.

Emisija CO2 vozila High za pogon s dopunjavanjem baterije: g/km

3.5.7.2.2.2.

Emisija CO2 vozila Low za pogon s dopunjavanjem baterije (ako je primjenjivo): g/km

3.5.7.2.2.3.

Emisija CO2 vozila M za pogon s dopunjavanjem baterije (ako je primjenjivo): g/km

3.5.7.2.3.

Emisija CO2 i ponderirana emisija CO2 OVC-HEV-ova za baterijski pogon

3.5.7.2.3.1.

Emisija CO2 vozila High za baterijski pogon: … g/km

3.5.7.2.3.2.

Emisija CO2 vozila Low za baterijski pogon (ako je primjenjivo): … g/km

3.5.7.2.3.3.

Emisija CO2 vozila M za baterijski pogon (ako je primjenjivo): … g/km

3.5.7.2.3.4.

Minimalne i maksimalne ponderirane vrijednosti CO2 u interpolacijskoj porodici OVC-a: … g/km

3.5.7.3.

Autonomija na električni pogon za elektrificirana vozila

3.5.7.3.1.

Autonomija potpuno električnog vozila (PER) za PEV-ove

3.5.7.3.1.1.

Vozilo High: … km

3.5.7.3.1.2.

Vozilo Low (ako je primjenjivo): … km

3.5.7.3.2.

Autonomija na isključivo električni pogon (AER) za OVC-HEV-ove i OVC-FCHV-ove (prema potrebi)

3.5.7.3.2.1.

Vozilo High: … km

3.5.7.3.2.2.

Vozilo Low (ako je primjenjivo): … km

3.5.7.3.2.3.

Vozilo M (ako je primjenjivo): … km

3.5.7.4.

Potrošnja goriva (FCCS) za FCHV-ove

3.5.7.4.1.

Potrošnja goriva NOVC-FCHV-ova i OVC-FCHV-ova (prema potrebi) za pogon s dopunjavanjem baterije

3.5.7.4.1.1.

Vozilo High: … kg/100 km

3.5.7.4.1.2.

Vozilo Low (ako je primjenjivo): … kg/100 km

3.5.7.4.1.3.

Vozilo M (ako je primjenjivo): … kg/100 km

3.5.7.4.2.

Potrošnja goriva OVC-FCHV-ova (prema potrebi) za baterijski pogon

3.5.7.4.2.1.

Vozilo High: … kg/100 km

3.5.7.4.2.2.

Vozilo Low (ako je primjenjivo): … kg/100 km

3.5.7.5.

Potrošnja električne energije za elektrificirana vozila

3.5.7.5.1.

Kombinirana potrošnja električne energije (ECWLTC) za potpuno električna vozila

3.5.7.5.1.1.

Vozilo High: … Wh/km

3.5.7.5.1.2.

Vozilo Low (ako je primjenjivo): … Wh/km

3.5.7.5.2.

UF-ponderirana potrošnja električne energije za baterijski pogon ECAC,CD (kombinirana)

3.5.7.5.2.1.

Vozilo High: … Wh/km

3.5.7.5.2.2.

Vozilo Low (ako je primjenjivo): … Wh/km

3.5.7.5.2.3.

Vozilo M (ako je primjenjivo): … Wh/km

3.5.8.

Vozilo s ugrađenom ekoinovacijom u smislu članka 11. Uredbe (EU) 2019/631 za vozila kategorije M1 ili N1: da/ne (1)

3.5.8.1.

Tip/varijanta/izvedba osnovnog vozila iz članka 5. Uredbe (EU) br. 725/2011 za vozila kategorije M1 ili članka 5. Uredbe (EU) br. 427/2014 za vozila kategorije N1 (ako je primjenjivo): …

3.5.8.2.

Postojanje interakcije među različitim ekoinovacijama: da/ne (1)

3.5.8.3.

Emissions data related to the use of eco-innovations (repeat the table for each reference fuel tested) (w1)

Odluka o odobrenju ekoinovacije (w2)

Oznaka ekoinovacije (w3)

1. Emisije CO2 osnovnog vozila (g/km)

2. Emisije CO2 vozila s ugrađenim ekoinovacijama (g/km)

3. Emisije CO2 osnovnog vozila u ispitnom ciklusu tipa 1 (w4)

4. Emisije CO2 vozila s ugrađenim ekoinovacijama u ispitnom ciklusu tipa 1

5. Koeficijent iskorištenja (UF), tj. vremenski udio korištenja tehnologije u uobičajenim radnim uvjetima

Smanjenje emisija CO2 ((1 – 2) – (3 – 4)) * 5

xxx/201x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno smanjenje emisija CO2 (g/km) prema WLTP-u (w5)

3.6.

Temperature koje dopušta proizvođač

3.6.1.

Rashladni sustav

3.6.1.1.

Hlađenje tekućinom

Najviša temperatura na izlazu: … K

3.6.1.2.

Zračno hlađenje

3.6.1.2.1.

Referentna točka: …

3.6.1.2.2.

Najviša temperatura u referentnoj točki: … K

3.6.2.

Najviša temperatura na izlazu usisnog međuhladnjaka: … K

3.6.3.

Najviša temperatura ispuha na mjestu u ispušnim cijevima koje je najbliže vanjskim prirubnicama ispušnih grana ili turbopuhalu: … K

3.6.4.

Temperatura goriva

Najniža: … K – najviša: … K

Za dizelske motore na ulazu pumpe za ubrizgavanje, za motore na plin u zadnjem stupnju regulatora tlaka

3.6.5.

Temperatura maziva

Najniža: … K – najviša: … K

3.8.

Sustav za podmazivanje

3.8.1.

Opis sustava

3.8.1.1.

Položaj spremnika za mazivo: …

3.8.1.2.

Sustav za dovod maziva (pumpa/ubrizgavanje u usisni dio/miješanje s gorivom itd.)(1)

3.8.2.

Pumpa za podmazivanje

3.8.2.1.

Marke: …

3.8.2.2.

Tipovi: …

3.8.3.

Mješavina s gorivom

3.8.3.1.

Postotak: …

3.8.4.

Rashladnik za ulje: da/ne (1)

3.8.4.1.

Crteži: … ili

3.8.4.1.1.

Marke: …

3.8.4.1.2.

Tipovi: …

3.8.5.

Specifikacija maziva: …W…

4.

PRIJENOS (p)

4.3.

Moment inercije zamašnjaka motora: …

4.3.1.

Dodatni moment inercije bez uključenog stupnja prijenosa: …

4.4.

Spojke

4.4.1.

Tip: …

4.4.2.

Najveće pretvaranje zakretnog momenta: …

4.5.

Mjenjač

4.5.1.

Tip (ručni/automatski/CVT) (1)

4.5.1.4.

Najveći zakretni moment: …

4.5.1.5.

Broj spojki: …

4.6.

Prijenosni omjeri

Prijenosni stupanj

Prijenosni omjeri u mjenjaču (omjeri između okretaja motora i izlaznog vratila mjenjača)

Završni prijenosni omjeri (omjeri između okretaja izlaznog vratila mjenjača i pogonskih kotača)

Ukupni prijenosni omjeri

Maksimalna vrijednost za CVT

 

 

 

1.

 

 

 

2.

 

 

 

3.

 

 

 

…

 

 

 

Minimalna vrijednost za CVT

 

 

 

4.6.1.

Promjena stupnja prijenosa (nije primjenjivo za automatske mjenjače)

4.6.1.1.

stupanj prijenosa izostavljen: da/ne (1)

4.6.1.2.

n95_high za svaki stupanj prijenosa: … min–1

4.6.1.3.

nmin_drive

4.6.1.3.1.

stupanj prijenosa: … min–1

4.6.1.3.2.

s 1. na 2. stupanj prijenosa … min–1

4.6.1.3.3.

s 2. stupnja prijenosa do zaustavljanja: … min–1

4.6.1.3.4.

2. stupanj prijenosa: … min–1

4.6.1.3.5.

3. stupanj prijenosa i ostali: … min–1

4.6.1.4.

nmin_drive_set za faze ubrzanja/stalne brzine (nmin_drive_up): … min–1

4.6.1.5.

nmin_drive_set za faze usporavanja (nmin_drive_down):

4.6.1.6.

Početno razdoblje

4.6.1.6.1.

tstart_phase: … s

4.6.1.6.2.

nmin_drive_start: … min–1

4.6.1.6.3.

nmin_drive_up_start: … min–1

4.6.1.7.

Primjena ASM-a: da/ne (1)

4.6.1.7.1.

Vrijednosti ASM-a: … na … min–1

4.7.

Najveća konstrukcijska brzina vozila (u km/h) (q): …

4.12.

Mazivo mjenjača: …W…

6.

OVJES

6.6.

Gume i kotači

6.6.1.

Kombinacije guma/kotač

6.6.1.1.

Osovine

6.6.1.1.1.

1. osovina …

6.6.1.1.1.1.

Oznaka veličine gume

6.6.1.1.2.

2. osovina …

6.6.1.1.2.1.

Oznaka veličine gume

itd.

6.6.2.

Gornja i donja granična vrijednost dinamičkih polumjera

6.6.2.1.

1. osovina …

6.6.2.2.

2. osovina …

6.6.3.

Tlakovi u gumama prema preporuci proizvođača vozila: … kPa

9.

NADOGRADNJA

9.1.

Tip nadogradnje na temelju kodova definiranih u dijelu C Priloga I. Uredbi (EU) 2018/858: …

12.

RAZNO

12.10.

Naprave ili sustavi s načinima rada koje može odabrati vozač, a koji mogu utjecati na emisije CO2, potrošnju goriva, potrošnju električne energije i/ili kriterijske emisije i koji nemaju zadani početni način rada: da/ne (1)

12.10.1.

Ispitivanje s pogonom s dopunjavanjem baterije (ako je primjenjivo) (navesti za svaki uređaj i sustav)

12.10.1.0.

Zadani početni način rada za pogon s dopunjavanjem baterije: da/ne (1)

12.10.1.0.1.

Zadani početni način rada za pogon s dopunjavanjem baterije: …(ako je primjenjivo)

12.10.1.1.

Najpovoljniji način rada: …(ako je primjenjivo)

12.10.1.2.

Najnepovoljniji način rada: …(ako je primjenjivo)

12.10.1.3.

Način rada u kojem vozilo može izvesti referentni ispitni ciklus: … (ako ne postoji zadani početni način rada za pogon s dopunjavanjem baterije, a vozilo može izvesti referentni ispitni ciklus u samo jednom načinu radu)

12.10.2.

Ispitivanje s baterijskim pogonom (ako je primjenjivo) (navesti za svaki uređaj i sustav)

12.10.2.0.

Zadani početni način rada za baterijski pogon: da/ne (1)

12.10.2.0.1.

Zadani početni način rada za baterijski pogon: …(ako je primjenjivo)

12.10.2.1.

Način rada s najvećom potrošnjom energije: …(ako je primjenjivo)

12.10.2.2.

Način rada u kojem vozilo može izvesti referentni ispitni ciklus: … (ako ne postoji zadani početni način rada za baterijski pogon, a vozilo može izvesti referentni ispitni ciklus u samo jednom načinu radu)

12.10.3.

Ispitivanje tipa 1 (ako je primjenjivo) (navesti za svaki uređaj i sustav)

12.10.3.1.

Najpovoljniji način rada: …

12.10.3.2.

Najnepovoljniji način rada: …

Objašnjenja

(1)

 Izbrisati suvišno (u nekim slučajevima nije potrebno ništa brisati jer je primjenjivo više stavki).

(2)

 Navesti dopušteno odstupanje.

(3)

 Upisati najviše i najniže vrijednosti za svaku varijantu.

(6)

 –

(7)

 Navesti dodatnu opremu koja utječe na dimenzije vozila.

(c)

 Razvrstano u skladu s definicijama iz članka 4. Uredbe (EU) 2018/858.

(f)

 Ako postoji izvedba s običnom kabinom i izvedba s kabinom za spavanje, potrebno je navesti mase i dimenzije za obje izvedbe.

(g)

 Norma ISO 612:1978 – Cestovna vozila – dimenzije motornih i priključnih vozila – nazivi i definicije.

(h)

 Masa vozača procijenjena je na 75 kg.

Sustavi koji sadržavaju tekućinu (osim onih za iskorištenu vodu koji moraju ostati prazni) pune se do 100 % kapaciteta prema proizvođačevim specifikacijama.

Informacije iz točke 2.6. podtočke (b) i točke 2.6.1. podtočke (b) nisu potrebne za vozila kategorija N2, N3, M2, M3, O3 i O4.

(i)

 Kad je riječ o prikolicama ili poluprikolicama i o vozilima na koje je spojena prikolica ili poluprikolica koja znatno vertikalno opterećuje vučnu spojnicu ili sedlo, to se opterećenje, podijeljeno sa standardnim gravitacijskim ubrzanjem, uključuje u najveću tehnički dopuštenu masu.

(k)

 Kad je riječ o vozilu koje radi na dizel, benzin i sl. ili u kombinaciji s drugim gorivom, ponoviti stavke prema potrebi.

U slučaju nekonvencionalnih motora i sustava proizvođač dostavlja podatke ekvivalentne ovdje navedenim podacima.

(l)

 Vrijednost se zaokružuje na najbližu desetinku milimetra.

(m)

 Vrijednost se izračunava s π = 3,1416 i zaokružuje na najbliži cm3.

(n)

 Određeno u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EZ) br. 715/2007 ili Uredbe (EZ) br. 595/2009, ovisno o slučaju.

(o)

 Određeno u skladu sa zahtjevima iz Direktive Vijeća 80/1268/EEZ (SL L 375, 31.12.1980., str. 36.).

(p)

 Traženi podaci moraju se navesti za svaku od predviđenih varijanta.

(q)

 S obzirom na prikolice, najveća brzina koju dopušta proizvođač.

(r)

 SL L 200, 31.7.2009., str. 1.

(s)

 SL L 325, 16.12.2019., str. 1.

(t)

 Navesti vrijednosti nazivnog obujma i nazivne mase izolacije s dva decimalna mjesta. Dopušteno odstupanje za te vrijednosti je ±10 %. Nije potrebno ako je u stavku 3.2.20.2.5. ili 3.2.20.2.7. označeno „ne”.

(w)

 Ekoinovacije.

(w1)

 Ako je potrebno, proširiti tablicu dodavanjem novog retka za svaku ekoinovaciju.

(w2)

 Broj Odluke Komisije o odobrenju ekoinovacije.

(w3)

 Dodijeljena Odlukom Komisije o odobrenju ekoinovacije.

(w4)

 Ako se na temelju odobrenja homologacijskog tijela umjesto ispitnog ciklusa tipa 1 primijeni metodologija modeliranja, ovdje se unosi vrijednost dobivena tom metodologijom.

(w5)

 Zbroj smanjenja emisija CO2 ostvarenih svakom pojedinom ekoinovacijom.

„Dodatak 3.a

OPISNA DOKUMENTACIJA

Službena opisna dokumentacija:

Proizvođač može iskoristiti jednu službenu opisnu dokumentaciju za više homologacija s obzirom na emisije. Službena opisna dokumentacija sadržava sljedeće informacije:

Točka

Objašnjenje

1.

Brojevi homologacija s obzirom na emisije

popis brojeva homologacija s obzirom na emisije na koje se odnosi ova izjava o BES-u/AES-u:

uključujući upućivanja na homologaciju, upućivanje na softver, broj umjeravanja, kontrolne zbrojeve za svaku verziju i za svaku relevantnu upravljačku jedinicu (npr. jedinice motora i sustava za naknadnu obradu).

Metoda očitavanja verzije softvera i umjeravanja

npr. objašnjenje alata za skeniranje

2.

Osnovne strategije kontrole emisija

 

BES x

opis strategije x

BES y

opis strategije y

3.

Pomoćne strategije kontrole emisija

 

Prikaz AES-a

Hijerarhijski odnosi među AES-ima: koji AES ima prednost ako je prisutno više od jednog AES-a

AES x

—

opis i obrazloženje AES-a

—

izmjereni i/ili modelirani parametri za aktivaciju AES-a

—

drugi parametri koji služe za aktivaciju AES-a

—

povećanje onečišćujućih tvari i emisija CO2 dok se koristi AES, u odnosu na BES

AES y

kao gore

Proširena opisna dokumentacija

Proširena opisna dokumentacija sadržava sljedeće podatke za svaku pomoćnu strategiju kontrole emisija:

(a)

proizvođačevu izjavu da u vozilu nema poremećajnih uređaja koji nisu obuhvaćeni nekom od iznimaka iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 715/2007;

(b)

opis motora te korištenih strategija i uređaja za kontrolu emisija, neovisno o tome jesu li softverski ili hardverski, te uvjete u kojima te strategije i uređaji neće raditi na način na koji rade tijekom homologacijskog ispitivanja;

(c)

izjavu o softverskim verzijama upotrijebljenima za upravljanje tim pomoćnim strategijama kontrole emisija/osnovnom strategijom kontrole emisija, uključujući odgovarajuće kontrolne zbrojeve ili referentne vrijednosti tih softverskih verzija i upute homologacijskom tijelu za čitanje kontrolnih zbrojeva odnosno referentnih vrijednosti; svaki put kad se pojavi nova softverska verzija koja utječe na AES-ove/BES, ta se izjava mora ažurirati i poslati homologacijskom tijelu koje čuva proširenu opisnu dokumentaciju. Proizvođači mogu zatražiti da koriste alternativu kontrolnim zbrojevima, ali ta alternativa mora pružiti ekvivalentnu razinu sljedivosti za softverske verzije;

(d)

detaljno tehničko obrazloženje za svaki AES s procjenom učinka s AES-om i bez njega te sljedeće informacije:

i.

obrazloženje zašto se primjenjuje bilo koja od odredbi o izuzimanju od zabrane poremećajnih uređaja iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 715/2007;

ii.

mehanički elementi koje se treba zaštititi AES-om, ako je primjenjivo;

iii.

dokaz iznenadnog i nepopravljivog oštećenja motora koje se ne može spriječiti redovitim održavanjem i koje bi se dogodilo bez AES-a, ako je primjenjivo;

iv.

detaljno obrazloženje zašto je potrebno upotrijebiti AES pri pokretanju motora, ako je primjenjivo;

(e)

opis logike upravljanja sustavom za dovod goriva, strategije određivanja vremena i točaka prebacivanja tijekom svih načina rada;

(f)

opis hijerarhijskog odnosa AES-ova: ako istovremeno može biti aktivno više od jednog AES-a, mora se pokazati koji AES primarno reagira, metoda interakcije među strategijama, uključujući dijagrame toka podataka i logike odlučivanja, i kako se na temelju hijerarhije postiže da se emisije iz svih AES-a kontroliraju tako da budu na najnižoj praktičnoj razini;

(g)

popis parametara koje AES mjeri i/ili računa, zajedno sa svrhom svakog mjerenog i/ili računanog parametra te načinom na koji je svaki od tih parametara povezan s oštećenjem motora, uključujući metodu izračuna i odnosa tih izračunanih parametara i stvarnog stanja kontroliranog parametra, kao i svako proizašlo dopušteno odstupanje ili svaki dopušteni sigurnosni faktor uvršten u analizu;

(h)

popis parametara kontrole motora/emisija koji se mijenjaju u funkciji mjerenih ili računanih parametara i raspona modulacije svakog parametra kontrole motora/emisija, zajedno s odnosom parametara kontrole motora/emisija i izmjerenih ili izračunanih parametara;

(i)

procjenu kako AES kontrolira stvarne emisije tijekom vožnje tako da budu na najnižoj praktičnoj razini, uključujući detaljnu analizu očekivanog povećanja ukupnih reguliranih onečišćujućih tvari i emisija CO2 zbog upotrebe AES-a u odnosu na BES.

Proširena opisna dokumentacija ne smije imati više od 100 stranica i mora sadržavati sve glavne elemente koji su homologacijskom tijelu potrebni za ocjenjivanje AES-a. Dokumentacija se može prema potrebi dopuniti prilozima i drugim dokumentima s dodatnim i dopunskim elementima. Proizvođač mora homologacijskom tijelu poslati novu verziju proširene opisne dokumentacije svaki put kad se AES preinači. Nova se verzija odnosi samo na preinake i njihov učinak. Homologacijsko tijelo procjenjuje i odobrava novu verziju AES-a.

Proširena opisna dokumentacija strukturirana je na sljedeći način:

Proširena opisna dokumentacija za zahtjev za primjenu AES-a br. YYY/OEM u skladu s Uredbom (EU) 2017/1151

Dijelovi

Stavak

Točka

Objašnjenje

Uvodni dokumenti

 

Uvodni dopis homologacijskom tijelu

Referentni podaci o dokumentu: njegova verzija, datum izdavanja, potpis odgovarajuće osobe u proizvođačevoj organizaciji

 

Tablica s pregledom verzija

Sadržaj preinaka za svaku verziju i koji je dio izmijenjen

 

Opis tipova (po emisijama) na koje se odnosi

 

 

Tablica s priloženim dokumentima

Popis svih priloženih dokumenata

 

Unakrsna upućivanja

Upućivanje na stavke od (a) do (i) Dodatka 3.a (na kojem se mjestu nalazi svaki zahtjev iz Uredbe)

 

Izjava o nepostojanju poremećajnih uređaja u vozilu

Potpis

Osnovni dokument

0.

Pokrate i kratice

 

1.

OPĆI OPIS

 

1.1.

Opći opis motora

Opis glavnih karakteristika: radni obujam, sustav za naknadnu obradu...

1.2.

Opća arhitektura sustava

Blok dijagram sustava: popis senzora i aktuatora, objašnjenje općih funkcija motora

1.3.

Očitavanje verzije softvera i umjeravanja

Npr. objašnjenje alata za skeniranje

2.

Osnovne strategije kontrole emisija

 

2.x

BES x

opis strategije x

2.y

BES y

opis strategije y

3.

Pomoćne strategije kontrole emisija

 

3.0.

Prikaz AES-a

Hijerarhijski odnosi među AES-ima: opis i obrazloženje (npr. sigurnost, pouzdanost itd.)

3.x

AES x

3.x.1

Obrazloženje za AES

3.x.2

Izmjereni i/ili modelirani parametri za definiranje AES-a

3.x.3

Aktivacija AES-a – na temelju kojih parametara se aktivira

3.x.4

Učinak AES-a na onečišćujuće tvari i CO2

3.y

AES y

3.y.1

3.y.2

itd.

Ograničenje na 100 stranica odnosi se na prethodno navedeno

Prilog

 

Popis tipova na koje se odnosi ovaj BES-AES: uključujući upućivanja na homologaciju i softver, broj umjeravanja, kontrolne zbrojeve svake verzije i upravljačke jedinice (motora i/ili sustava za naknadnu obradu, ako postoji)

Priloženi dokumenti

 

Tehnička bilješka za obrazloženje AES-a br. xxx

Procjena rizika, ispitno obrazloženje ili primjer iznenadnog oštećenja, ako postoji

 

Tehnička bilješka za obrazloženje AES-a br. yyy

 

 

Ispitno izvješće za kvantifikaciju učinka određenog AES-a

Ispitno izvješće svih konkretnih ispitivanja provedenih u svrhu obrazloženja AES-a, detalji o uvjetima ispitivanja, opis vozila, datum ispitivanja, učinak na emisije i/ili CO2 s aktivacijom AES-a ili bez aktivacije AES-a
”

5.

U Dodatku 4. predložak certifikata o EZ homologaciji bez dopune zamjenjuje se sljedećim:

„PREDLOŽAK CERTIFIKATA O EZ HOMOLOGACIJI

(najveći format: A4 (210 × 297 mm))

CERTIFIKAT O EZ HOMOLOGACIJI

Žig homologacijskog tijela

Izjava o:

—

EZ homologaciji (1),

—

proširenju EZ homologacije (1),

—

odbijanju EZ homologacije (1),

—

povlačenju EZ homologacije (1),

—

tipa sustava/vozila s obzirom na sustav (1) u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2007 (2) i Uredbom (EU) 2017/1151 (3)

EZ homologacijski broj: …

Obrazloženje proširenja: …

ODJELJAK I.

0.1.

 Marka (trgovački naziv proizvođača): …

0.2.

 Tip: …

0.2.1.

 Trgovačka imena (ako postoje): …

0.3.

 Podaci za identifikaciju tipa vozila ako su označeni na vozilu (4)

0.3.1.

 Položaj te oznake: …

0.4.

 Kategorija vozila (5)

0.4.2.

 Osnovno vozilo (5a) (1): da/ne (1)

0.5.

 Ime i adresa proizvođača: …

0.8.

 Imena i adrese proizvodnih pogona: …

0.9.

 Ako postoji, ime i adresa proizvođačeva zastupnika: …

ODJELJAK II.

0.

 Identifikator interpolacijske porodice, kako je definirana u stavku 6.2.6. Pravilnika UN-a br. 154.

1.

 Dodatni podaci (ako je primjenjivo): (vidjeti dopunu)

2.

 Tehnička služba odgovorna za provođenje homologacijskih ispitivanja: …

3.

 Datum izvješća o ispitivanju tipa 1: …

4.

 Broj izvješća o ispitivanju tipa 1: …

5.

 Napomene (ako ih ima): (vidjeti odjeljak 3. dopune)

6.

 Mjesto: …

7.

 Datum: …

8.

 Potpis: …

Prilozi:

Opisna dokumentacija (6)

Ispitna izvješća”

6.

briše se Dodatak 5.;

7.

Dodatak 6. mijenja se kako slijedi:

1.

u točki 1. tablica 1. mijenja se kako slijedi:

1.

redci od AP do AR zamjenjuju se sljedećim:

„AP

Euro 6d-ISC-FCM

Euro 6-2

M, N1 razred I

PI, CI

1. 1. 2020.

1. 1. 2021.

31. 8. 2024.

AQ

Euro 6d-ISC-FCM

Euro 6-2

N1 razred II

PI, CI

1. 1. 2021.

1. 1. 2022.

31. 8. 2024.

AR

Euro 6d-ISC-FCM

Euro 6-2

N1 razred III, N2

PI, CI

1. 1. 2021.

1. 1. 2022.

31. 8. 2024.”

2.

nakon retka AR umeću se sljedeći redci:

„A

Euro 6e

Euro 6-2

M, N1, N2

PI, CI

1. 9. 2023.

1. 9. 2024.

31. 12. 2025.

EB

Euro 6e-bis

Euro 6-2

M, N1, N2

PI, CI

1. 1. 2025.

1. 1. 2026.

31. 12. 2027.

EC

Euro 6e-bis-FCM

Euro 6-2

M, N1, N2

PI, CI

1. 1. 2027.

1. 1. 2028.”

 

2.

nakon tablice 1. iza legende koja se odnosi na Euro 6d-ISC-FCM' RDE umeće se sljedeći tekst:

„„Euro 6e”

=

kao gore + sukladnost RDE-a s obzirom na ažurirane tolerancije za PEMS, OBFCM za vozila N2;

„Euro 6e–bis”

=

kao gore + povećani prošireni uvjeti okoline za sukladnost RDE-a + simbol za AES + faktor korisnosti na temelju vrijednosti dneb (vidjeti točku 3.2. Priloga XXI.)

„Euro 6e-bis-FCM”

=

kao gore + faktor korisnosti na temelju vrijednosti dnec (vidjeti točku 3.2. Priloga XXI.) (11)

3.

točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   PRIMJERI BROJEVA CERTIFIKATA O HOMOLOGACIJI

2.1.

 U nastavku je naveden primjer homologacije lakog osobnog automobila za Euro 6 prema normi za emisije „Euro 6d” i normi za OBD „Euro 6-2”, označene znakovima „AJ” prema tablici 1. Homologacija je dodijeljena za osnovnu Uredbu (EZ) 715/2007 i njezinu Provedbenu uredbu (EU) 2017/1151. To je 17. takva homologacija koju je izdao Luksemburg, označen kodom „e13”, bez proširenja. Stoga su četvrti i peti dio homologacijskog broja „0017” odnosno „00”.

e13*715/2007*2017/1151AJ*0017*00

2.2.

 Drugi je primjer homologacija lakog gospodarskog vozila kategorije N1 razreda II za Euro 6 prema normi za emisije „Euro 6d-TEMP” i normi za OBD „Euro 6-2”, označena znakovima „AH” prema tablici 1. Homologacija je dodijeljena za osnovnu Uredbu (EZ) 715/2007 i njezine provedbene propise (kako su izmijenjeni Uredbom (EU) 2018/1832). To je prva takva homologacija koju je izdala Rumunjska, označen kodom „e19”, bez proširenja. Stoga su četvrti i peti dio homologacijskog broja „0001” odnosno „00”.

e19*715/2007*2018/1832AH*0001*00

2.3.

 Treći je primjer homologacija lakog osobnog automobila za Euro 6 prema normi za emisije „Euro 6e” i normi za OBD „Euro 6-2”, označena znakovima „EA” prema tablici 1. Homologacija je dodijeljena za osnovnu Uredbu (EZ) 715/2007 i njezine provedbene propise (kako su izmijenjeni Uredbom (EU) 2023/443). To je drugo proširenje sedme takve homologacije koju je izdala Nizozemska, označena kodom „e4”. Stoga su četvrti i peti dio homologacijskog broja „00007” odnosno „02”.

e4*715/2007*2023/443EA*00007*02”;

8.

Dodaci 8.a, 8.b i 8.c zamjenjuju se sljedećim:

„Dodatak 8.a

Ispitna izvješća

Ispitno izvješće je izvješće koje izdaje tehnička služba odgovorna za provedbu ispitivanja u skladu s ovom Uredbom.

DIO I.

Sljedeći su podaci, ako su primjenjivi, minimalni podaci potrebni za ispitivanje tipa 1

Broj izvješća

PODNOSITELJ ZAHTJEVA

 

 

 

Proizvođač

 

 

 

PREDMET

…

Identifikatori porodice po cestovnom otporu

:

 

Identifikatori interpolacijske porodice

:

 

Vozilo dostavljeno na ispitivanja

 

Marka

:

 

 

Identifikator interpolacijske porodice

:

 

ZAKLJUČAK

Vozilo dostavljeno na ispitivanja ispunjava zahtjeve navedene pod predmetom.


MJESTO,

DD/MM/GGGG

Opće napomene:

Ako postoji nekoliko opcija (upućivanja), u ispitnom se izvješću treba navesti koja je opcija ispitana.

Ako ne postoji više opcija, dovoljno je jedno upućivanje na opisni dokument na početku ispitnog izvješća.

Svaka tehnička služba smije unijeti dodatne informacije.

U odjeljcima ispitnog izvješća nalaze se slova koja se odnose na određene tipove vozila:

„(a)”

specifično za vozila s motorima s vanjskim izvorom paljenja

„(b)”

specifično za vozila s motorima s kompresijskim paljenjem.

1.   OPIS ISPITANIH VOZILA: VOZILA H, L I M (AKO JE PRIMJENJIVO)

1.1.   Općenito

Brojevi vozila

:

Broj prototipa i VIN

Kategorija

:

 

Nadogradnja

:

 

Pogonski kotači

:

 

1.1.1.   Arhitektura pogonskog sklopa

Arhitektura pogonskog sklopa

:

potpuno MUI, hibridna, električna ili s gorivnim ćelijama

1.1.2.   MOTOR S UNUTARNJIM IZGARANJEM (ako je primjenjivo)

Ako postoji više od jednog motora s unutarnjim izgaranjem, ponoviti ovu točku za svaki od njih.

Marka

:

 

 

 

 

 

 

Tip

:

 

 

 

 

 

 

Princip rada

:

dvotaktni/četverotaktni

Broj i raspored cilindara

:

 

 

 

 

 

 

Obujam motora (u cm3)

:

 

 

 

 

 

 

Brzina vrtnje motora u praznom hodu (min–1)

:

 

 

+

Povišena brzina vrtnje motora u praznom hodu (min–1) (a)

:

 

 

+

Nazivna snaga motora

:

 

kW

na

 

min-1

Najveći neto zakretni moment

:

 

Nm

na

 

min-1

Mazivo motora

:

marka i tip

Rashladni sustav

:

tip: zrakom/vodom/uljem

Izolacija

:

materijal, količina, položaj, nazivni obujam i nazivna masa (*2)

1.1.3.   ISPITNO GORIVO za ispitivanje tipa 1 (ako je primjenjivo)

Ako se koristi više ispitnih goriva, ponoviti za svako od njih.

Marka

:

 

Tip

:

benzin E10 – dizel B7 – UNP – PP – …

Gustoća na 15 °C

:

 

Udio sumpora

:

samo za dizel B7 i benzin E10

Broj serije

:

 

Willanovi faktori (za motor s unutarnjim izgaranjem) za emisiju CO2 (gCO2/MJ)

:

 

1.1.4.   SUSTAV ZA DOVOD GORIVA (ako je primjenjivo)

Ako postoji više od jednog sustava za dovod goriva, ponoviti ovu točku za svaki od njih.

Izravno ubrizgavanje

:

da/ne ili opis

Tip vozila s obzirom na gorivo

:

jednogorivno/dvogorivno/prilagodljivo gorivu

Upravljačka jedinica

:

 

Upućivanje za dio

:

isto kao u opisnom dokumentu

Softver ispitan

:

očitan alatom za skeniranje, na primjer

Mjerač protoka zraka

:

 

Kućište zaklopke gasa

:

 

Senzor tlaka

:

 

Pumpa za ubrizgavanje

:

 

Brizgaljke

:

 

1.1.5.   SUSTAV ZA DOVOD ZRAKA (ako je primjenjivo)

Ako postoji više od jednog sustava za dovod zraka, ponoviti ovu točku za svaki od njih.

Prednabijanje

:

da/ne

marka i tip (1)

Međuhladnjak

:

da/ne

tip (zrak/zrak – zrak/voda) (1)

Filtar zraka (element) (1)

:

marka i tip

Usisni prigušivač (1)

:

marka i tip

1.1.6.   ISPUŠNI SUSTAV I SUSTAV ZA SPREČAVANJE ISPARAVANJA (ako je primjenjivo)

Ako postoji više od jednog sustava, ponoviti ovu točku za svaki od njih.

Prvi katalizator

:

marka i upućivanje (1)

princip: trostruko djelovanje/oksidacijski/odvajač NOx/pohrana NOx/selektivna katalitička redukcija…

Drugi katalizator

:

marka i upućivanje (1)

princip: trostruko djelovanje/oksidacijski/odvajač NOx/pohrana NOx/selektivna katalitička redukcija…

Filtar čestica

:

da/ne/nije primjenjivo

katalizirani: da/ne

marka i upućivanje (1)

Upućivanje i položaj senzora kisika

:

ispred katalizatora/iza katalizatora

Upuhivanje zraka

:

da/ne/nije primjenjivo

Ubrizgavanje vode

:

da/ne/nije primjenjivo

EGR (povrat ispušnih plinova)

:

da/ne/nije primjenjivo

hlađen/nehlađen

visokotlačni/niskotlačni

Sustav za kontrolu emisija nastalih isparavanjem

:

da/ne/nije primjenjivo

Upućivanje i položaj senzora NOx

:

ispred/iza

Opći opis (1)

:

 

1.1.7.   SPREMNIK TOPLINE (ako je primjenjivo)

Ako postoji više od jednog spremnika topline, ponoviti ovu točku za svaki od njih.

Spremnik topline

:

da/ne

Toplinski kapacitet (pohranjena entalpija, J)

:

 

Vrijeme oslobađanja topline (s)

:

 

1.1.8.   PRIJENOS (ako je primjenjivo)

Ako postoji više od jednog prijenosa, ponoviti ovu točku za svaki od njih.

Mjenjač

:

ručni/automatski/CVT

Postupak promjene brzine

Zadani početni način rada (12)

:

da/ne

normalan/pogon (D)/eko/…

Najpovoljniji način rada s obzirom na emisije CO2 i potrošnju goriva (ako je primjenjivo)

:

 

Najnepovoljniji način rada s obzirom na emisije CO2 i potrošnju goriva (ako je primjenjivo)

:

 

Način rada s najvećom potrošnjom električne energije (ako je primjenjivo)

:

 

Upravljačka jedinica

:

 

Mazivo mjenjača

:

marka i tip

Gume

Marka

:

 

Tip

:

 

Dimenzije prednjih/stražnjih guma

:

 

Dinamički opseg (m)

:

 

Tlak u gumama (kPa)

:

 

Prijenosni omjeri (R.T.), primarni omjeri (R.P.) i (brzina vozila (km/h))/(brzina vrtnje motora (1 000 min–1)) (V1 000) za svaki prijenosni omjer mjenjača (R.B.).

R.B.

R.P.

R.T.

V1 000

1.

1/1

 

 

2.

1/1

 

 

3.

1/1

 

 

4.

1/1

 

 

5.

1/1

 

 

…

 

 

 

 

 

 

 

1.1.9.   ELEKTRIČNI STROJ (ako je primjenjivo)

Ako postoji više od jednog električnog stroja, ponoviti ovu točku za svaki od njih.

Marka

:

 

Tip

:

 

Vršna snaga (kW)

:

 

1.1.10.   POGONSKI REESS (ako je primjenjivo)

Ako postoji više od jednog pogonskog REESS-a, ponoviti ovu točku za svaki od njih.

Marka

:

 

Tip

:

 

Kapacitet (Ah)

:

 

Nazivni napon (V)

:

 

1.1.11.   GORIVNA ĆELIJA (ako je primjenjivo)

Ako postoji više od jedne gorivne ćelije, ponoviti ovu točku za svaku od njih.

Marka

:

 

Tip

:

 

Najveća snaga (kW)

:

 

Nazivni napon (V)

:

 

1.1.12.   ENERGETSKA ELEKTRONIKA (ako je primjenjivo)

Može postojati više sustava energetske elektronike (pretvarač za pogonsku energiju, niskonaponski sustav ili punjač)

Marka

:

 

Tip

:

 

Snaga (kW)

:

 

1.2.   Opis vozila High

1.2.1.   MASA

Ispitna masa VH-a (kg)

:

 

1.2.2.   PARAMETRI CESTOVNOG OTPORA

f0 (N)

:

 

f1 (N/(km/h))

:

 

f2 (N/(km/h)2)

:

 

Ciklusna potrošnja energije (J)

:

 

Upućivanje na izvješće o ispitivanju radi utvrđivanja cestovnog otpora

:

 

Identifikator porodice po cestovnom otporu

:

 

1.2.3.   PARAMETRI ZA ODABIR CIKLUSA

Ciklus (bez prilagođavanja snižavanjem brzine)

:

Razred 1/2/3a/3b

Omjer nazivne snage i mase u voznom stanju (PMR) (W/kg)

:

(ako je primjenjivo)

Tijekom mjerenja korišten postupak ograničene najveće brzine

:

da/ne

Najveća brzina vozila (km/h)

:

 

Snižavanje brzine (ako je primjenjivo)

:

da/ne

Faktor snižavanja brzina fdsc

:

 

Ciklusna udaljenost (m)

:

 

Stalna brzina (u slučaju skraćenog postupka ispitivanja)

:

ako je primjenjivo

1.2.4.   TOČKA PROMJENE STUPNJA PRIJENOSA (AKO JE PRIMJENJIVO)

Verzija izračuna promjene stupnja prijenosa

 

(navedite primjenjivu izmjenu Uredbe (EU) 2017/1151)

Promjena stupnja prijenosa

:

prosječni stupanj prijenosa za v ≥ 1 km/h, x,xxxx

nmin drive

1. stupanj prijenosa

:

… min–1

S 1. na 2. stupanj prijenosa

:

… min–1

S 2. stupnja prijenosa do zaustavljanja

:

… min–1

2. stupanj prijenosa

:

… min–1

3. stupanj prijenosa i ostali

:

… min–1

1. stupanj prijenosa izostavljen

:

da/ne

n_95_high za svaki stupanj prijenosa

:

… min–1

n_min_drive_set za faze ubrzanja/stalne brzine (n_min_drive_up)

:

… min–1

n_min_drive_set za faze usporavanja (n_min_drive_down)

:

… min–1

t_start_phase

:

… s

n_min_drive_start

:

… min–1

n_min_drive_up_start

:

… min–1

Primjena ASM-a

:

da/ne

Vrijednosti ASM-a:

:

 

1.3.   Opis vozila Low (ako je primjenjivo)

1.3.1.   MASA

Ispitna masa VL-a (kg)

:

 

1.3.2.   PARAMETRI CESTOVNOG OTPORA

f0 (N)

:

 

f1 (N/(km/h))

:

 

f2 (N/(km/h)2)

:

 

Ciklusna potrošnja energije (J)

:

 

Δ(CD × Af)LH (m2)

:

 

Upućivanje na izvješće o ispitivanju radi utvrđivanja cestovnog otpora

:

 

Identifikator porodice po cestovnom otporu

:

 

1.3.3.   PARAMETRI ZA ODABIR CIKLUSA

Ciklus (bez prilagođavanja snižavanjem brzine)

:

Razred 1/2/3a/3b

Omjer nazivne snage i mase u voznom stanju – 75 kg (PMR) (W/kg)

:

(ako je primjenjivo)

Tijekom mjerenja korišten postupak ograničene najveće brzine

:

da/ne

Najveća brzina vozila

:

 

Snižavanje brzine (ako je primjenjivo)

:

da/ne

Faktor snižavanja brzina fdsc

:

 

Ciklusna udaljenost (m)

:

 

Stalna brzina (u slučaju skraćenog postupka ispitivanja)

:

ako je primjenjivo

1.3.4.   TOČKA PROMJENE STUPNJA PRIJENOSA (AKO JE PRIMJENJIVO)

Promjena stupnja prijenosa

:

prosječni stupanj prijenosa za v ≥ 1 km/h, x,xxxx

1.4.   Opis vozila M (ako je primjenjivo)

1.4.1.   MASA

Ispitna masa VL-a (kg)

:

 

1.4.2.   PARAMETRI CESTOVNOG OTPORA

f0 (N)

:

 

f1 (N/(km/h))

:

 

f2 (N/(km/h)2)

:

 

Ciklusna potrošnja energije (J)

:

 

Δ(CD × Af)LH (m2)

:

 

Upućivanje na izvješće o ispitivanju radi utvrđivanja cestovnog otpora

:

 

Identifikator porodice po cestovnom otporu

:

 

1.4.3.   PARAMETRI ZA ODABIR CIKLUSA

Ciklus (bez prilagođavanja snižavanjem brzine)

:

Razred 1/2/3a/3b

Omjer nazivne snage i mase u voznom stanju -75 kg (PMR) (W/kg)

:

(ako je primjenjivo)

Tijekom mjerenja korišten postupak ograničene najveće brzine

:

da/ne

Najveća brzina vozila

:

 

Snižavanje brzine (ako je primjenjivo)

:

da/ne

Faktor snižavanja brzina fdsc

:

 

Ciklusna udaljenost (m)

:

 

Stalna brzina (u slučaju skraćenog postupka ispitivanja)

:

ako je primjenjivo

1.4.4.   TOČKA PROMJENE STUPNJA PRIJENOSA (AKO JE PRIMJENJIVO)

Promjena stupnja prijenosa

:

prosječni stupanj prijenosa za v ≥ 1 km/h, x,xxxx

2.   ISPITNI REZULTATI

2.1.   Ispitivanje tipa 1

Metoda namještanja dinamometra s valjcima

:

fiksno/iterativno/alternativno s vlastitim ciklusom zagrijavanja

Dinamometar u radu s pogonom na dva (2WD)/četiri (4WD) kotača

:

2WD/4WD

Okretanje nepogonske osovine u slučaju rada s pogonom na dva kotača

:

da/ne/nije primjenjivo

Način rada dinamometra

 

da/ne

Režim inercijskog usporavanja

:

da/ne

Dodatno pretkondicioniranje

:

da/ne

opis

Faktori pogoršanja

:

dodijeljeni/ispitani

2.1.1.   Vozilo High

Datumi ispitivanja

:

(dan/mjesec/godina)

Mjesto ispitivanja

:

dinamometar s valjcima, mjesto, država

Razmak donjeg ruba ventilatora od tla (cm)

:

 

 

 

Bočni položaj centra ventilatora (ako je izmijenjen prema zahtjevu proizvođača)

:

u središnjici vozila/...

Udaljenost od prednjeg dijela vozila (cm)

:

 

 

 

IWR: omjer inercijskog rada (%)

:

x,x

RMSSE: efektivna vrijednost pogreške brzine (km/h)

:

x,xx

Opis prihvaćenog odstupanja voznog ciklusa

:

PEV prije nego što je ispunjen kriterij za prekid pražnjenja

ili

potpuno pritisnuta pedala gasa

2.1.1.1.   Emisije onečišćujućih tvari (ako je primjenjivo)

2.1.1.1.1.   Emisije onečišćujućih tvari vozila s najmanje jednim motorom s unutarnjim izgaranjem, NOVC-HEV-ova i OVC-HEV-ova u ispitivanju tipa 1 s pogonom s dopunjavanjem baterije

Za svaki ispitani način rada koji može odabrati vozač ponavljaju se točke u nastavku (zadani početni, najpovoljniji ili najnepovoljniji način rada, ako je primjenjivo).

Prvo ispitivanje

Onečišćujuće tvari

CO

THC (a)

NMHC (a)

NOx

THC + NOx (b)

Čestična tvar

Broj čestica

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(#.1011/km)

Izmjerene vrijednosti

 

 

 

 

 

 

 

Faktori regeneracije (Ki) (2)

(aditivni)

 

 

 

 

 

 

 

Faktori regeneracije (Ki) (2)

(multiplikativni)

 

 

 

 

 

 

 

Faktori pogoršanja (DF) (aditivni)

 

 

 

 

 

 

 

Faktori pogoršanja (DF) (multiplikativni)

 

 

 

 

 

 

 

Konačne vrijednosti

 

 

 

 

 

 

 

Granične vrijednosti

 

 

 

 

 

 

 


(2)

Vidjeti izvješća porodice po Ki

:

 

Ispitivanje tipa 1/I. provedeno radi određivanja Ki

:

u skladu s Prilogom B4. Pravilniku UN-a br. 154 ili Pravilnikom UNECE-a br. 83 (13)

Identifikator porodice po regeneraciji

:

 

Drugo ispitivanje, ako je primjenjivo: zbog vrijednosti CO2 (dCO2 1)/zbog vrijednosti onečišćujućih tvari (90 % graničnih vrijednosti)/zbog oba razloga

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

Treće ispitivanje, ako je primjenjivo: zbog vrijednosti CO2 (dCO2 2)

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

2.1.1.1.2.   Emisije onečišćujućih tvari OVC-HEV-ova u slučaju ispitivanja tipa 1 s baterijskim pogonom

Prvo ispitivanje

Granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari moraju biti ispunjene, a sljedeća se točka ponavlja za svaki voženi ispitni ciklus.

Onečišćujuće tvari

CO

THC (a)

NMHC (a)

NOx

THC + NOx (b)

Čestična tvar

Broj čestica

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(#.1011/km)

Izmjerene vrijednosti jednog ciklusa

 

 

 

 

 

 

 

Granične vrijednosti jednog ciklusa

 

 

 

 

 

 

 

Drugo ispitivanje (ako je primjenjivo): zbog vrijednosti CO2 (dCO2 1)/zbog vrijednosti onečišćujućih tvari (90 % graničnih vrijednosti)/zbog oba razloga

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

Treće ispitivanje (ako je primjenjivo): zbog vrijednosti CO2 (dCO2 2)

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

2.1.1.1.3.   EMISIJE ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI OVC-HEV-OVA PONDERIRANE FAKTORIMA KORISNOSTI

Onečišćujuće tvari

CO

THC (a)

NMHC (a)

NOx

THC + NOx (b)

Čestična tvar

Broj čestica

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(#.1011/km)

Izračunane vrijednosti

 

 

 

 

 

 

 

2.1.1.2.   Emisija CO2 (ako je primjenjivo)

2.1.1.2.1.   Emisija CO2 vozila s najmanje jednim motorom s unutarnjim izgaranjem, NOVC-HEV-ova i OVC-HEV-ova u ispitivanju tipa 1 s pogonom s dopunjavanjem baterije

Za svaki ispitani način rada koji može odabrati vozač ponavljaju se točke u nastavku (zadani početni, najpovoljniji ili najnepovoljniji način rada, ako je primjenjivo).

Prvo ispitivanje

Emisija CO2

Low

Medium

High

Extra High

Kombinirana

Izmjerena vrijednost MCO2,p,1/MCO2,c,2

 

 

 

 

 

Vrijednost korigirana za brzinu i udaljenost MCO2,p,2b/MCO2,c,2b

 

 

 

 

 

Korekcijski koeficijent za RCB: (5)

 

 

 

 

 

MCO2,p,3/MCO2,c,3

 

 

 

 

 

Faktori regeneracije (Ki)

(aditivni)

 

Faktori regeneracije (Ki)

(multiplikativni)

 

MCO2,c,4

—

 

AFKi = MCO2,c,3/MCO2,c,4

—

 

MCO2,p,4/MCO2,c,4

 

 

 

 

—

Korekcija za ATCT (FCF) (4)

 

 

 

 

 

Privremene vrijednosti MCO2,p,5/MCO2,c,5

 

 

 

 

 

Deklarirana vrijednost

—

—

—

—

 

dCO2 1 * deklarirana vrijednost

—

—

—

—

 


(4)

FCF: korekcijski faktor porodice za korekciju za reprezentativne regionalne temperaturne uvjete (ATCT)

Vidjeti izvješća o ATCT-u porodice

:

 

Identifikator porodice po ATCT-u

:

 

(5)

korekcija kako je navedeno u Dodatku 2. Prilogu B6. Pravilniku UN-a br. 154 za potpuno MUI vozila i Dodatku 2. Prilogu B8. Pravilniku UN-a br. 154 za HEV-ove (KCO2 )

Drugo ispitivanje (ako je primjenjivo):

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

Treće ispitivanje (ako je primjenjivo):

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

Zaključak

Emisija CO2 (g/km)

Low

Medium

High

Extra High

Kombinirana

Prosječna vrijednost MCO2,p,6/MCO2,c,6

 

 

 

 

 

Usklađena vrijednost MCO2,p,7/MCO2,c,7

 

 

 

 

 

Konačne vrijednosti MCO2,p,H/MCO2,c,H

 

 

 

 

 

Informacije za sukladnost proizvodnje za OVC-HEV

 

Kombinirana

Emisija CO2 (g/km)

MCO2,CS,COP

 

AFCO2,CS

 

2.1.1.2.2.   Emisija CO2 iz OVC-HEV-ova u slučaju ispitivanja tipa 1 s baterijskim pogonom

Prvo ispitivanje

Emisija CO2 (g/km)

Kombinirana

Izračunana vrijednost MCO2,CD

 

Deklarirana vrijednost

 

dCO2 1

 

Drugo ispitivanje (ako je primjenjivo):

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

Treće ispitivanje (ako je primjenjivo):

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

Zaključak

Emisija CO2 (g/km)

Kombinirana

Prosječna vrijednost MCO2,CD

 

Konačna vrijednost MCO2,CD

 

2.1.1.2.3.   UF-PONDERIRANOG emisija CO2 OVC-HEV-ova

Emisija CO2 (g/km)

Kombinirana

Izračunana vrijednost MCO2,weighted

 

2.1.1.3.   POTROŠNJA GORIVA (AKO JE PRIMJENJIVO)

2.1.1.3.1.   Potrošnja goriva vozila samo s motorom s unutarnjim izgaranjem, NOVC-HEV-ova i OVC-HEV-ova u ispitivanju tipa 1 s pogonom s dopunjavanjem baterije

Za svaki ispitani način rada koji može odabrati vozač ponavljaju se točke u nastavku (zadani početni, najpovoljniji ili najnepovoljniji način rada, ako je primjenjivo).

Potrošnja goriva (l/100 km)

Low

Medium

High

Extra High

Kombinirana

Konačne vrijednosti FCp,H/FCc,H  (14)

 

 

 

 

 

A – Praćenje potrošnje goriva i/ili električne energije u vozilima iz članka 4.a

a.   Dostupnost podataka

Parametri iz točke 3. Priloga XXII. dostupni: da/nije primjenjivo

b.   Točnost (ako je primjenjivo)

Fuel_Consumed WLTP  (15)

Vozilo HIGH – prvo ispitivanje

x,xxx

Vozilo HIGH – drugo ispitivanje (ako je primjenjivo)

x,xxx

Vozilo HIGH – treće ispitivanje (ako je primjenjivo)

x,xxx

Vozilo LOW – prvo ispitivanje (ako je primjenjivo)

x,xxx

Vozilo LOW – drugo ispitivanje (ako je primjenjivo)

x,xxx

Vozilo LOW – treće ispitivanje (ako je primjenjivo)

x,xxx

Ukupno

x,xxx

Fuel_Consumed OBFCM  (16)

Vozilo HIGH – prvo ispitivanje

x,xxx (*3)

Vozilo HIGH – drugo ispitivanje (ako je primjenjivo)

x,xxx (*3)

Vozilo HIGH – treće ispitivanje (ako je primjenjivo)

x,xxx (*3)

Vozilo LOW – prvo ispitivanje (ako je primjenjivo)

x,xxx (*3)

Vozilo LOW – drugo ispitivanje (ako je primjenjivo)

x,xxx (*3)

Vozilo LOW – treće ispitivanje (ako je primjenjivo)

x,xxx (*3)

Ukupno

x,xxx (*3)

Točnost (17)

x,xxx

2.1.1.3.2.   Potrošnja goriva OVC-HEV-ova i OVC-FCHV-ova u slučaju ispitivanja tipa 1 s baterijskim pogonom

Prvo ispitivanje

Potrošnja goriva (l/100 km ili kg/100 km)

Kombinirana

Izračunana vrijednost FCCD

 

Drugo ispitivanje (ako je primjenjivo):

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

Treće ispitivanje (ako je primjenjivo):

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

Zaključak

Potrošnja goriva (l/100 km ili kg/100 km)

Kombinirana

Srednja vrijednost FCCD

 

Konačna vrijednost FCCD

 

2.1.1.3.3.   UF-ponderirana potrošnja goriva OVC-HEV-ova i OVC-FCHV-ova

Potrošnja goriva (l/100 km ili kg/100 km)

Kombinirana

Izračunana vrijednost FCweighted

 

2.1.1.3.4.   Potrošnja goriva NOVC-HEV-ova i OVC-FCHV-ova u slučaju ispitivanja tipa 1 s pogonom s dopunjavanjem baterije

Za svaki ispitani način rada koji može odabrati vozač ponavljaju se točke u nastavku (zadani početni, najpovoljniji ili najnepovoljniji način rada, ako je primjenjivo).

Potrošnja goriva (kg/100 km)

Kombinirana

Izmjerene vrijednosti

 

Korekcijski koeficijent za RCB

 

Konačne vrijednosti FCc

 

2.1.1.4.   AUTONOMIJE (AKO JE PRIMJENJIVO)

2.1.1.4.1.   Autonomije za OVC-HEV-ove i OVC-FCHV-ove (prema potrebi)

2.1.1.4.1.1.   Autonomija na isključivo električni pogon

Prvo ispitivanje

AER (km)

Gradska

Kombinirana

Izmjerene/izračunane vrijednosti AER-a

 

 

Deklarirana vrijednost

—

 

Drugo ispitivanje (ako je primjenjivo):

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

Treće ispitivanje (ako je primjenjivo):

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

Zaključak

AER (km)

Gradska

Kombinirana

Prosječni AER (ako je primjenjivo)

 

 

Konačne vrijednosti AER-a

 

 

2.1.1.4.1.2.   Ekvivalentna autonomija na isključivo električni pogon (EAER)

EAER (km)

Low

Medium

High

Extra High

Gradska

Kombinirana

Konačne vrijednosti EAER-a

 

 

 

 

 

 

2.1.1.4.1.3.   Stvarna autonomija na baterijski pogon

RCDA (km)

Kombinirana

Konačna vrijednost RCDA

 

2.1.1.4.1.4.   Ciklusna autonomija na baterijski pogon

Prvo ispitivanje

RCDC (km)

Kombinirana

Konačna vrijednost RCDC

 

Indeksni broj prijelaznog ciklusa

 

REEC ciklusa potvrde (%)

 

Drugo ispitivanje (ako je primjenjivo):

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

Treće ispitivanje (ako je primjenjivo):

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

2.1.1.4.2.   Autonomije za PEV-ove – autonomija potpuno električnog vozila (PER) (ako je primjenjivo)

Prvo ispitivanje

PER (km)

Low

Medium

High

Extra High

Gradska

Kombinirana

Izračunane vrijednosti PER-a

 

 

 

 

 

 

Deklarirana vrijednost

—

—

—

—

—

 

Drugo ispitivanje (ako je primjenjivo):

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

Treće ispitivanje (ako je primjenjivo):

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

Zaključak

PER (km)

Gradska

Kombinirana

Prosječni PER

 

 

Konačne vrijednosti PER-a

 

 

2.1.1.5.   POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE (AKO JE PRIMJENJIVO)

2.1.1.5.1.   Potrošnja električne energije OVC-HEV-ova i OVC-FCHV-ova (prema potrebi)

2.1.1.5.1.1.   Dopunjena električna energija (EAC)

EAC (Wh)

 

2.1.1.5.1.2.   Potrošnja električne energije (EC)

EC (Wh/km)

Low

Medium

High

Extra High

Gradska

Kombinirana

Konačne vrijednosti EC-a

 

 

 

 

 

 

2.1.1.5.1.3.   UF-ponderirana potrošnja električne energije za baterijski pogon

Prvo ispitivanje

ECAC,CD (Wh/km)

Kombinirana

Izračunana vrijednost ECAC,CD

 

Drugo ispitivanje (ako je primjenjivo)

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

Treće ispitivanje (ako je primjenjivo)

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

Zaključak (ako je primjenjivo)

ECAC,CD (Wh/km)

Kombinirana

Prosječni ECAC,CD

 

Konačna vrijednost

 

2.1.1.5.1.4.   UF-ponderirana potrošnja električne energije

Prvo ispitivanje

ECAC,weighted (Wh)

Kombinirana

Izračunana vrijednost ECAC,weighted

 

Drugo ispitivanje (ako je primjenjivo)

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

Treće ispitivanje (ako je primjenjivo)

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

Zaključak (ako je primjenjivo)

ECAC,weighted (Wh/km)

Kombinirana

Prosječna vrijednost ECAC,weighted

 

Konačna vrijednost

 

2.1.1.5.1.5.   Informacije za sukladnost proizvodnje

 

Kombinirana

Potrošnja električne energije (Wh/km) ECDC,CD,COP

 

AFEC,AC,CD

 

2.1.1.5.2.   Potrošnja električne energije PEV-ova (ako je primjenjivo)

Prvo ispitivanje

EC (Wh/km)

Gradska

Kombinirana

Izračunane vrijednosti EC-a

 

 

Deklarirana vrijednost

—

 

Drugo ispitivanje (ako je primjenjivo)

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

Treće ispitivanje (ako je primjenjivo)

Zabilježiti ispitne rezultate u skladu s tablicom za prvo ispitivanje.

EC (Wh/km)

Low

Medium

High

Extra High

Gradska

Kombinirana

Prosječna vrijednost EC-a

 

 

 

 

 

 

Konačne vrijednosti EC-a

 

 

 

 

 

 

Informacije za sukladnost proizvodnje

 

Kombinirana

Potrošnja električne energije (Wh/km) ECDC,CD,COP

 

AFEC

 

2.1.2.   VOZILO LOW (AKO JE PRIMJENJIVO)

Ponoviti odjeljak 2.1.1.

2.1.3.   VOZILO M (AKO JE PRIMJENJIVO)

Ponoviti odjeljak 2.1.1.

2.1.4.   KONAČNE VRIJEDNOSTI KRITERIJSKIH EMISIJA (AKO JE PRIMJENJIVO)

Onečišćujuće tvari

CO

THC (a)

NMHC (a)

NOx

THC + NOx (b)

PM

PN

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(#.1011/km)

Najviše vrijednosti (18)

 

 

 

 

 

 

 

2.2.   Ispitivanje tipa 2 (a)

Podaci o emisijama potrebni za tehnički pregled vozila

Ispitivanje

CO ( % vol)

Lambda (19)

Brzina vrtnje motora (min–1)

Temperatura ulja (°C)

Prazan hod

 

—

 

 

Motor u praznom hodu na visokoj brzini vrtnje

 

 

 

 

2.3.   Ispitivanje tipa 3 (a)

Emisija plinova iz kućišta koljenastog vratila u atmosferu: nikakva

2.4.   Ispitivanje tipa 4 (a)

Identifikator porodice

:

 

Vidjeti izvješća

:

 

2.5.   Ispitivanje tipa 5

Identifikator porodice

:

 

Vidjeti izvješća o porodici po trajnosti

:

 

Ciklus tipa 1/I. za ispitivanje kriterijskih emisija

:

prema Prilogu B4. Pravilnika UN-a br. 154 ili Pravilniku UNECE-a br. 83 (20)

2.6.   Ispitivanje RDE-a (tip 1a)

Broj porodice po RDE-u

:

MSxxxx

Vidjeti izvješća o porodici

:

 

2.7.   Ispitivanje tipa 6 (a)

Identifikator porodice

 

 

Datum ispitivanja

:

(dan/mjesec/godina)

Mjesto ispitivanja

:

 

Metoda namještanja dinamometra s valjcima

:

inercijsko usporavanje (upućivanje na cestovni otpor)

Inercijska masa (kg)

:

 

Ako odstupa od vozila iz ispitivanja tipa 1

:

 

Gume

:

 

Marka

:

 

Tip

:

 

Dimenzije prednjih/stražnjih guma

:

 

Dinamički opseg (m)

:

 

Tlak u gumama (kPa)

:

 


Onečišćujuće tvari

CO

(g/km)

HC

(g/km)

Ispitivanje

1.

 

 

2.

 

 

3.

 

 

Prosječna vrijednost

 

 

Granična vrijednost

 

 

2.8.   Ugrađeni dijagnostički sustav

Identifikator porodice

:

 

Vidjeti izvješća o porodici

:

 

2.9.   Ispitivanje zacrnjenja dima (b)

2.9.1.   ISPITIVANJE NA STALNIM BRZINAMA

Vidjeti izvješća o porodici

:

 

2.9.2.   ISPITIVANJE SA SLOBODNIM UBRZANJEM

Izmjerena vrijednost apsorpcije (m—1)

:

 

Korigirana vrijednost apsorpcije (m—1)

:

 

2.10.   Snaga motora

Vidjeti izvješća ili homologacijski broj

:

 

2.11.   Podaci o temperaturi koji se odnose na vozilo high (VH)

Pristup najnepovoljnijeg scenarija s obzirom na izolaciju vozila

:

da/ne (21)

Pristup najnepovoljnijeg scenarija za hlađenje vozila

:

da/ne (10)

Porodica po ATCT-u sastavljena od samo jedne interpolacijske porodice

:

da/ne (10)

Temperatura rashladne tekućine motora na kraju kondicioniranja (°C)

:

 

Prosječna temperatura prostora za kondicioniranje tijekom posljednja 3 sata (°C)

:

 

Razlika između krajnje temperature rashladne tekućine i prosječne temperature prostora za kondicioniranje u posljednja 3 sata ΔT_ATCT (°C)

:

 

Minimalno vrijeme kondicioniranja tsoak_ATCT (s)

:

 

Položaj senzora temperature

:

 

Izmjerena temperatura motora

:

ulje/rashladna tekućina

2.12.   Sustav za naknadnu obradu ispušnih plinova s reagensom

Identifikator porodice

:

 

Vidjeti izvješća o porodici

:

 

DIO II.

Sljedeći su podaci, ako su primjenjivi, minimalni podaci potrebni za ATCT.

Broj izvješća

PODNOSITELJ ZAHTJEVA

 

 

 

 

Proizvođač

 

 

 

 

PREDMET

…

Identifikatori porodice po cestovnom otporu

:

 

Identifikatori interpolacijske porodice

:

 

Identifikatori porodice po ATCT-u

:

 

Vozilo dostavljeno na ispitivanja

 

Marka

:

 

 

Identifikator interpolacijske porodice

:

 

ZAKLJUČAK

Vozilo dostavljeno na ispitivanja ispunjava zahtjeve navedene pod predmetom.


MJESTO,

DD/MM/GGGG

Opće napomene:

Ako postoji nekoliko opcija (upućivanja), u ispitnom se izvješću treba navesti koja je opcija ispitana.

Ako ne postoji više opcija, dovoljno je jedno upućivanje na opisni dokument na početku ispitnog izvješća.

Svaka tehnička služba smije unijeti dodatne informacije.

U odjeljcima ispitnog izvješća nalaze se slova koja se odnose na određene tipove vozila:

„(a)”

specifično za vozila s motorima s vanjskim izvorom paljenja

„(b)”

specifično za vozila s motorima s kompresijskim paljenjem.

1.   OPIS ISPITANOG VOZILA

1.1.   OPĆI PODACI

Brojevi vozila

:

Broj prototipa i VIN

Kategorija

:

 

Nadogradnja

:

 

Pogonski kotači

:

 

1.1.1.   Arhitektura pogonskog sklopa

Arhitektura pogonskog sklopa

:

potpuno MUI, hibridna, električna ili s gorivnim ćelijama

1.1.2.   MOTOR S UNUTARNJIM IZGARANJEM (ako je primjenjivo)

Ako postoji više od jednog motora s unutarnjim izgaranjem, ponoviti ovu točku za svaki od njih.

Marka

:

 

 

 

 

 

 

Tip

:

 

 

 

 

 

 

Princip rada

:

dvotaktni/četverotaktni

Broj i raspored cilindara

:

…

Obujam motora (u cm3)

:

 

 

 

 

 

 

Brzina vrtnje motora u praznom hodu (min-1)

:

 

 

±

Povišena brzina vrtnje motora u praznom hodu (min-1) (a)

:

 

 

±

Nazivna snaga motora

:

 

kW

na

 

min-1

Najveći neto zakretni moment

:

 

Nm

na

 

min-1

Mazivo motora

:

marka i tip

Rashladni sustav

:

tip: zrakom/vodom/uljem

Izolacija

:

materijal, količina, položaj, nazivni obujam i nazivna masa (*4)

1.1.3.   ISPITNO GORIVO za ispitivanje tipa 1 (ako je primjenjivo)

Ako se koristi više ispitnih goriva, ponoviti za svako od njih.

Marka

:

 

Tip

:

benzin E10 – dizel B7 – UNP – PP – …

Gustoća na 15 °C

:

 

Udio sumpora

:

samo za dizel i benzin

Prilog IX.

:

 

Broj serije

:

 

Willanovi faktori (za motor s unutarnjim izgaranjem) za emisiju CO2 (gCO2/MJ)

:

 

Izravno ubrizgavanje

:

da/ne ili opis

Tip vozila s obzirom na gorivo

:

jednogorivno/dvogorivno/prilagodljivo gorivu

Upravljačka jedinica

 

 

Upućivanje za dio

:

isto kao u opisnom dokumentu

Softver ispitan

:

očitan alatom za skeniranje, na primjer

Mjerač protoka zraka

:

 

Kućište zaklopke gasa

:

 

Senzor tlaka

:

 

Pumpa za ubrizgavanje

:

 

Brizgaljke

:

 

1.1.4.   SUSTAV ZA DOVOD GORIVA (ako je primjenjivo)

Ako postoji više od jednog sustava za dovod goriva, ponoviti ovu točku za svaki od njih.

1.1.5.   SUSTAV ZA DOVOD ZRAKA (ako je primjenjivo)

Ako postoji više od jednog sustava za dovod zraka, ponoviti ovu točku za svaki od njih.

Prednabijanje

:

da/ne

marka i tip (1)

Međuhladnjak

:

da/ne

tip (zrak/zrak – zrak/voda) (1)

Filtar zraka (element) (1)

:

marka i tip

Usisni prigušivač (1)

:

marka i tip

1.1.6.   ISPUŠNI SUSTAV I SUSTAV ZA SPREČAVANJE ISPARAVANJA (ako je primjenjivo)

Ako postoji više od jednog sustava, ponoviti ovu točku za svaki od njih.

Prvi katalizator

:

marka i upućivanje (1)

princip: trostruko djelovanje/oksidacijski/odvajač NOx/pohrana NOx/selektivna katalitička redukcija…

Drugi katalizator

:

marka i upućivanje (1)

princip: trostruko djelovanje/oksidacijski/odvajač NOx/pohrana NOx/selektivna katalitička redukcija…

Filtar čestica

:

da/ne/nije primjenjivo

katalizirani: da/ne

marka i upućivanje (1)

Upućivanje i položaj senzora kisika

:

ispred katalizatora/iza katalizatora

Upuhivanje zraka

:

da/ne/nije primjenjivo

EGR (povrat ispušnih plinova)

:

da/ne/nije primjenjivo

hlađen/nehlađen

visokotlačni/niskotlačni

Sustav za kontrolu emisija nastalih isparavanjem

:

da/ne/nije primjenjivo

Upućivanje i položaj senzora NOx

:

ispred/iza

Opći opis (1)

:

 

1.1.7.   SPREMNIK TOPLINE (ako je primjenjivo)

Ako postoji više od jednog spremnika topline, ponoviti ovu točku za svaki od njih.

Spremnik topline

:

da/ne

Toplinski kapacitet (pohranjena entalpija, J)

:

 

Vrijeme oslobađanja topline (s)

:

 

1.1.8.   PRIJENOS (ako je primjenjivo)

Ako postoji više od jednog prijenosa, ponoviti ovu točku za svaki od njih.

Mjenjač

:

ručni/automatski/CVT

Postupak promjene brzine

Zadani početni način rada

:

da/ne

normalan/pogon (D)/eko/…

Najpovoljniji način rada s obzirom na emisije CO2 i potrošnju goriva (ako je primjenjivo)

:

 

Najnepovoljniji način rada s obzirom na emisije CO2 i potrošnju goriva (ako je primjenjivo)

:

 

Upravljačka jedinica

:

 

Mazivo mjenjača

:

marka i tip

Gume

Marka

:

 

Tip

:

 

Dimenzije prednjih/stražnjih guma

:

 

Dinamički opseg (m)

:

 

Tlak u gumama (kPa)

:

 

Prijenosni omjeri (R.T.), primarni omjeri (R.P.) i (brzina vozila (km/h))/(brzina vrtnje motora (1 000 min–1)) (V1000) za svaki prijenosni omjer mjenjača (R.B.).

R.B.

R.P.

R.T.

V1000

1.

1/1

 

 

2.

1/1

 

 

3.

1/1

 

 

4.

1/1

 

 

5.

1/1

 

 

…

 

 

 

 

 

 

 

1.1.9.   ELEKTRIČNI STROJ (ako je primjenjivo)

Ako postoji više od jednog električnog stroja, ponoviti ovu točku za svaki od njih.

Marka

:

 

Tip

:

 

Vršna snaga (kW)

:

 

1.1.10.   POGONSKI REESS (ako je primjenjivo)

Ako postoji više od jednog pogonskog REESS-a, ponoviti ovu točku za svaki od njih.

Marka

:

 

Tip

:

 

Kapacitet (Ah)

:

 

Nazivni napon (V)

:

 

1.1.11.   —

1.1.12.   ENERGETSKA ELEKTRONIKA (ako je primjenjivo)

Može postojati više sustava energetske elektronike (pretvarač za pogonsku energiju, niskonaponski sustav ili punjač)

Marka

:

 

Tip

:

 

Snaga (kW)

:

 

1.2.   OPIS VOZILA

1.2.1.   MASA

Ispitna masa VH-a (kg)

:

 

1.2.2.   PARAMETRI CESTOVNOG OTPORA

f0 (N)

:

 

f1 (N/(km/h))

:

 

f2 (N/(km/h)2)

:

 

f2_TReg (N/(km/h)2)

:

 

Ciklusna potrošnja energije (J)

:

 

Upućivanje na izvješće o ispitivanju radi utvrđivanja cestovnog otpora

:

 

Identifikator porodice po cestovnom otporu

:

 

1.2.3.   PARAMETRI ZA ODABIR CIKLUSA

Ciklus (bez prilagođavanja snižavanjem brzine)

:

Razred 1/2/3a/3b

Omjer nazivne snage i mase u voznom stanju – 75 kg (PMR) (W/kg)

:

(ako je primjenjivo)

Tijekom mjerenja korišten postupak ograničene najveće brzine

:

da/ne

Najveća brzina vozila (km/h)

:

 

Snižavanje brzine (ako je primjenjivo)

:

da/ne

Faktor snižavanja brzina fdsc

:

 

Ciklusna udaljenost (m)

:

 

Stalna brzina (u slučaju skraćenog postupka ispitivanja)

:

ako je primjenjivo

1.2.4.   TOČKA PROMJENE STUPNJA PRIJENOSA (AKO JE PRIMJENJIVO)

Verzija izračuna promjene stupnja prijenosa

 

(navedite primjenjivu izmjenu Uredbe (EU) 2017/1151)

Promjena stupnja prijenosa

:

prosječni stupanj prijenosa za v ≥ 1 km/h, zaokružen na četiri decimale

nmin drive

 

 

1. stupanj prijenosa

:

… min–1

S 1. na 2. stupanj prijenosa

:

… min–1

S 2. stupnja prijenosa do zaustavljanja

:

… min–1

2. stupanj prijenosa

:

… min–1

3. stupanj prijenosa i ostali

:

… min–1

1. stupanj prijenosa izostavljen

:

da/ne

n_95_high za svaki stupanj prijenosa

:

… min–1

n_min_drive_set za faze ubrzanja/stalne brzine (n_min_drive_up)

:

… min–1

n_min_drive_set za faze usporavanja (n_min_drive_down)

:

… min–1

t_start_phase

:

… s

n_min_drive_start

:

… min–1

n_min_drive_up_start

:

… min–1

Primjena ASM-a

:

da/ne

Vrijednosti ASM-a:

:

 

2.   ISPITNI REZULTATI

Metoda namještanja dinamometra s valjcima

:

fiksno/iterativno/alternativno s vlastitim ciklusom zagrijavanja

Dinamometar u radu s pogonom na dva (2WD)/četiri (4WD) kotača

:

2WD/4WD

Okretanje nepogonske osovine u slučaju rada s pogonom na dva kotača

:

da/ne/nije primjenjivo

Način rada dinamometra

 

da/ne

Režim inercijskog usporavanja

:

da/ne

2.1.   ISPITIVANJE NA 14 °C

Datumi ispitivanja

:

(dan/mjesec/godina)

Mjesto ispitivanja

:

 

 

 

Razmak donjeg ruba ventilatora od tla (cm)

:

 

 

 

Bočni položaj centra ventilatora (ako je izmijenjen prema zahtjevu proizvođača)

:

u središnjici vozila/...

Udaljenost od prednjeg dijela vozila (cm)

:

 

 

 

IWR: omjer inercijskog rada (%)

:

x,x

RMSSE: efektivna vrijednost pogreške brzine (km/h)

:

x,xx

Opis prihvaćenog odstupanja voznog ciklusa

:

potpuno pritisnuta pedala gasa

2.1.1.   Emisije onečišćujućih tvari vozila s najmanje jednim motorom s unutarnjim izgaranjem, NOVC-HEV-ova i OVC-HEV-ova u ispitivanju s pogonom s dopunjavanjem baterije

Onečišćujuće tvari

CO

THC (a)

NMHC (a)

NOx

THC + NOx (b)

Čestična tvar

Broj čestica

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(#.1011/km)

Izmjerene vrijednosti

 

 

 

 

 

 

 

Granične vrijednosti

 

 

 

 

 

 

 

2.1.2.   Emisija CO2 vozila s najmanje jednim motorom s unutarnjim izgaranjem, NOVC-HEV-ova i OVC-HEV-ova u ispitivanju s pogonom s dopunjavanjem baterije

Emisija CO2 (g/km)

Low

Medium

High

Extra High

Kombinirana

Izmjerena vrijednost MCO2,p,1/M CO2,c,2

 

 

 

 

 

Izmjerena vrijednost korigirana za brzinu i udaljenost MCO2,p,2b/MCO2,c,2b

 

 

 

 

 

Korekcijski koeficijent za RCB (22)

 

 

 

 

 

MCO2,p,3/MCO2,c,3

 

 

 

 

 

2.2.   ISPITIVANJE NA 23 °C

Unijeti podatke ili uputiti na izvješće ispitivanja tipa 1

Datum ispitivanja

:

(dan/mjesec/godina)

Mjesto ispitivanja

:

 

 

 

Razmak donjeg ruba ventilatora od tla (cm)

:

 

 

 

Bočni položaj centra ventilatora (ako je izmijenjen prema zahtjevu proizvođača)

:

u središnjici vozila/...

Udaljenost od prednjeg dijela vozila (cm)

:

 

 

 

IWR: omjer inercijskog rada (%)

:

x,x

RMSSE: efektivna vrijednost pogreške brzine (km/h)

:

x,xx

Opis prihvaćenog odstupanja voznog ciklusa

:

potpuno pritisnuta pedala gasa

2.2.1.   Emisije onečišćujućih tvari vozila s najmanje jednim motorom s unutarnjim izgaranjem, NOVC-HEV-ova i OVC-HEV-ova u ispitivanju s pogonom s dopunjavanjem baterije

Onečišćujuće tvari

CO

THC (a)

NMHC (a)

NOx

THC + NOx (b)

Čestična tvar

Broj čestica

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(mg/km)

(#.1011/km)

Konačne vrijednosti

 

 

 

 

 

 

 

Granične vrijednosti

 

 

 

 

 

 

 

2.2.2.   Emisija CO2 vozila s najmanje jednim motorom s unutarnjim izgaranjem, NOVC-HEV-ova i OVC-HEV-ova u ispitivanju s pogonom s dopunjavanjem baterije

Emisija CO2 (g/km)

Low

Medium

High

Extra High

Kombinirana

Izmjerena vrijednost MCO2,p,1/M CO2,c,2

 

 

 

 

 

Izmjerena vrijednost korigirana za brzinu i udaljenost MCO2,p,2b/MCO2,c,2b

 

 

 

 

 

Korekcijski koeficijent za RCB (23)

 

 

 

 

 

MCO2,p,3/MCO2,c,3

 

 

 

 

 

2.3.   ZAKLJUČAK

Emisija CO2 (g/km)

Kombinirana

ATCT (14 °C) MCO2,Treg

 

Tip 1. (23 °C) MCO2,23 o

 

Korekcijski faktor porodice (FCF)

 

2.4.   PODACI O TEMPERATURI REFERENTNOG VOZILA NAKON ISPITIVANJA NA 23 °C

Pristup najnepovoljnijeg scenarija s obzirom na izolaciju vozila

:

da/ne (24)

Pristup najnepovoljnijeg scenarija za hlađenje vozila

:

da/ne (13)

Porodica po ATCT-u sastavljena od samo jedne interpolacijske porodice

:

da/ne (13)

Temperatura rashladne tekućine motora na kraju kondicioniranja (°C)

:

 

Prosječna temperatura prostora za kondicioniranje tijekom posljednja 3 sata (°C)

:

 

Razlika između krajnje temperature rashladne tekućine i prosječne temperature prostora za kondicioniranje u posljednja 3 sata ΔT_ATCT (°C)

:

 

Minimalno vrijeme kondicioniranja tsoak_ATCT (s)

:

 

Položaj senzora temperature

:

 

Izmjerena temperatura motora

:

ulje/rashladna tekućina

„Dodatak 8.b

Izvješće o ispitivanju radi utvrđivanja cestovnog otpora

Sljedeći su podaci, ako su primjenjivi, minimalni podaci potrebni za utvrđivanje cestovnog otpora.

Broj izvješća

PODNOSITELJ ZAHTJEVA

 

 

 

Proizvođač

 

 

 

PREDMET

Utvrđivanje cestovnog otpora vozila/…

Identifikatori porodice po cestovnom otporu

:

 

Vozilo dostavljeno na ispitivanja

 

Marka

:

 

 

Tip

:

 

ZAKLJUČAK

Vozilo dostavljeno na ispitivanja ispunjava zahtjeve navedene pod predmetom.


MJESTO,

DD/MM/GGGG

1.   PREDMETNA VOZILA

Predmetne marke

:

 

Predmetni tipovi

:

 

Komercijalni opis

:

 

Najveća brzina (km/h)

:

 

Pogonske osovine

:

 

2.   OPIS ISPITANIH VOZILA

Ako nema interpolacije: opisuje se vozilo koje je najnepovoljnije (s obzirom na potrošnju energije)

2.1.   Metoda aerodinamičkog tunela

Kombinacija s

:

dinamometrom s trakom ili dinamometrom s valjcima

2.1.1.   Općenito

 

Aerodinamički tunel

Dinamometar

 

HR

LR

HR

LR

Marka

 

 

 

 

Tip

 

 

 

 

Izvedba

 

 

 

 

Ciklusna potrošnja energije za cijeli WLTC za vozila razreda 3 (kJ)

 

 

 

 

Odstupanje od serijske proizvodnje

—

—

 

 

Kilometraža (km)

—

—

 

 

Ili (ako je riječ o porodici po matrici cestovnog otpora):

Marka

:

 

Tip

:

 

Izvedba

:

 

Ciklusna potrošnja energije za cijeli WLTC (kJ)

:

 

Odstupanje od serijske proizvodnje

:

 

Kilometraža (km)

:

 

2.1.2.   Mase

 

 

Dinamometar

 

HR

LR

Ispitna masa (kg)

 

 

Prosječna masa mav (kg)

 

 

Vrijednost mr (kg po osovini)

 

 

Vozilo kategorije M:

udio mase vozila u voznom stanju na prednjoj osovini (%)

 

 

Vozilo kategorije N:

distribucija mase (kg ili %)

 

 

Ili (ako je riječ o porodici po matrici cestovnog otpora):

Ispitna masa (kg)

:

 

Prosječna masa mav (kg)

:

(prosječna vrijednost prije i poslije ispitivanja)

Najveća tehnički dopuštena masa opterećenog vozila

:

 

Procijenjeni aritmetički prosjek mase dodatne opreme

:

 

Vozilo kategorije M:

udio mase vozila u voznom stanju na prednjoj osovini (%)

:

 

Vozilo kategorije N:

distribucija mase (kg ili %)

:

 

2.1.3.   Gume

 

Aerodinamički tunel

Dinamometar

 

HR

LR

HR

LR

Oznaka veličine

 

 

 

 

Marka

 

 

 

 

Tip

 

 

 

 

Otpor kotrljanja

Prednjih (kg/t)

—

—

 

 

Stražnjih (kg/t)

—

—

 

 

Tlak u gumama

Prednjim (kPa)

—

—

 

 

Stražnjim (kPa)

—

—

 

 

Ili (ako je riječ o porodici po matrici cestovnog otpora):

Oznaka veličine

Marka

:

 

Tip

:

 

Otpor kotrljanja

Prednjih (kg/t)

:

 

Stražnjih (kg/t)

:

 

Tlak u gumama

Prednjim (kPa)

:

 

Stražnjim (kPa)

:

 

2.1.4.   Nadogradnja

 

Aerodinamički tunel

 

HR

LR

Tip

AA/AB/AC/AD/AE/AF/BA/BB/BC/BD

 

Izvedba

 

 

Aerodinamičke naprave

Pomični aerodinamički dijelovi nadogradnje

da/ne i popis ako je primjenjivo

 

Popis instaliranih aerodinamičkih opcija

 

 

Delta (CD × Af)LH u odnosu na HR (m2)

—

 

Ili (ako je riječ o porodici po matrici cestovnog otpora):

Opis oblika nadogradnje

:

kutijasta nadogradnja (ako se ne može odrediti oblik reprezentativne nadogradnje za potpuno vozilo)

Čeona površina Afr (m2)

:

 

2.2.   ISPITIVANJE NA CESTI

2.2.1.   Općenito

 

HR

LR

Marka

 

 

Tip

 

 

Izvedba

 

 

Ciklusna potrošnja energije za cijeli WLTC za vozila razreda 3 (kJ)

 

 

Odstupanje od serijske proizvodnje

 

 

Kilometraža

 

 

Ili (ako je riječ o porodici po matrici cestovnog otpora):

Marka

:

 

Tip

:

 

Izvedba

:

 

Ciklusna potrošnja energije za cijeli WLTC (kJ)

:

 

Odstupanje od serijske proizvodnje

:

 

Kilometraža (km)

:

 

2.2.2.   Mase

 

HR

LR

Ispitna masa (kg)

 

 

Prosječna masa mav (kg)

 

 

Vrijednost mr (kg po osovini)

 

 

Vozilo kategorije M:

udio mase vozila u voznom stanju na prednjoj osovini (%)

 

 

Vozilo kategorije N:

distribucija mase (kg ili %)

 

 

Ili (ako je riječ o porodici po matrici cestovnog otpora):

Ispitna masa (kg)

:

 

Prosječna masa mav (kg)

:

(prosječna vrijednost prije i poslije ispitivanja)

Najveća tehnički dopuštena masa opterećenog vozila

:

 

Procijenjeni aritmetički prosjek mase dodatne opreme

:

 

Vozilo kategorije M:

udio mase vozila u voznom stanju na prednjoj osovini (%)

 

 

Vozilo kategorije N:

distribucija mase (kg ili %)

 

 

2.2.3.   Gume

 

HR

LR

Oznaka veličine

 

 

Marka

 

 

Tip

 

 

Otpor kotrljanja

Prednjih (kg/t)

 

 

Stražnjih (kg/t)

 

 

Tlak u gumama

Prednjim (kPa)

 

 

Stražnjim (kPa)

 

 

Ili (ako je riječ o porodici po matrici cestovnog otpora):

Oznaka veličine

:

 

Marka

:

 

Tip

:

 

Otpor kotrljanja

Prednjih (kg/t)

:

 

Stražnjih (kg/t)

:

 

Tlak u gumama

Prednjim (kPa)

:

 

Stražnjim (kPa)

:

 

2.2.4.   Nadogradnja

 

HR

LR

Tip

AA/AB/AC/AD/AE/AF/BA/BB/BC/BD

 

Izvedba

 

 

Aerodinamičke naprave

Pomični aerodinamički dijelovi nadogradnje

da/ne i popis ako je primjenjivo

 

Popis instaliranih aerodinamičkih opcija

 

 

Delta (CD × Af)LH u odnosu na HR (m2)

—

 

Ili (ako je riječ o porodici po matrici cestovnog otpora):

Opis oblika nadogradnje

:

kutijasta nadogradnja (ako se ne može odrediti oblik reprezentativne nadogradnje za potpuno vozilo)

Čeona površina Afr (m2)

:

 

2.3.   POGONSKI SKLOP

2.3.1.   Vozilo High

Oznaka motora

:

 

Tip prijenosa

:

ručni, automatski, CVT

Model prijenosa

(proizvođačeve oznake)

:

(oznaka zakretnog momenta i broj spojki → moraju biti navedeni u informativnom dokumentu)

Obuhvaćeni modeli prijenosa

(proizvođačeve oznake)

:

 

 

 

Broj okretaja motora podijeljen s brzinom vozila

:

Prijenosni stupanj

Prijenosni omjer

N/V omjer

1.

1/...

 

2.

1/...

 

3.

1/...

 

4.

1/...

 

5.

1/...

 

6.

1/...

 

...

 

 

...

 

 

Električni strojevi spojeni u položaju N

:

nije primjenjivo (nema električnog stroja ili nema režim inercijskog usporavanja)

Tip i broj električnih strojeva

:

tip konstrukcije: asinkrona/sinkrona…

Vrsta rashladnog sredstva

:

zrak, tekućina, ...

2.3.2.   Vozilo Low

Ponoviti odjeljak 2.3.1. s podacima za VL.

2.4.   ISPITNI REZULTATI

2.4.1.   Vozilo High

Datumi ispitivanja

:

dd/mm/gggg (aerodinamički tunel)

dd/mm/gggg (dinamometar)

ili

dd/mm/gggg (na cesti)


ISPITIVANJE NA CESTI

Ispitna metoda

:

metoda s režimom inercijskog usporavanja

ili metoda mjerenja zakretnog momenta

Ispitno postrojenje (ime / mjesto / referentna oznaka staze)

:

 

Režim inercijskog usporavanja

:

da/ne

Namještenost kotača

:

vrijednosti usmjerenosti i nagiba

Razmak od tla (25)

:

 

Visina vozila (26)

:

 

Maziva prijenosnog sustava

:

 

Maziva ležajeva kotača

:

 

Podešenost kočnica radi eliminacije netipičnog parazitskog otpora

:

 

Najveća referentna brzina (km/h)

:

 

Anemometrija

:

stacionarna

ili ugrađena: utjecaj anemometrije (CD × A) i je li korigirana

Broj prekida

:

 

Vjetar

:

prosječna vrijednost, vršna vrijednost i smjer u odnosu na smjer ispitne staze

Tlak zraka

:

 

Temperatura (srednja vrijednost)

:

 

Korekcija za vjetar

:

da/ne

Prilagodba tlaka u gumama

:

da/ne

Neobrađeni podaci

:

metoda mjerenja zakretnog momenta:

c0 =

c1 =

c2 =

metoda s režimom inercijskog usporavanja:

f0

f1

f2

Konačni rezultati

 

metoda mjerenja zakretnog momenta:

c0 =

c1 =

c2 =

i

f0 =

f1 =

f2 =

metoda s režimom inercijskog usporavanja:

f0 =

f1 =

f2 =

ili

METODA AERODINAMIČKOG TUNELA

Ispitno postrojenje (ime / mjesto / referentna oznaka dinamometra)

:

 

 

Kvalifikacije ispitnog postrojenja

:

ispitno izvješće (upućivanje i datum)

Dinamometar

Vrsta dinamometra

:

dinamometar s trakom ili dinamometar s valjcima

Metoda

:

metoda sa stabiliziranim brzinama ili s usporavanjem

Zagrijavanje

:

zagrijavanje dinamometrom ili vožnjom vozila

Korekcija za krivulju valjka

:

(za dinamometar s valjcima, ako je primjenjivo)

Metoda namještanja dinamometra s valjcima

:

fiksno/iterativno/alternativno s vlastitim ciklusom zagrijavanja

Izmjereni koeficijent otpora zraka pomnožen s čeonom površinom

:

Brzina (km/h)

CD × A (m2)

…

…

…

…

Rezultat

:

f0 =

f1 =

f2 =

ili

MATRICA CESTOVNOG OTPORA, ISPITIVANJE NA CESTI

Ispitna metoda

:

metoda s režimom inercijskog usporavanja

ili metoda mjerenja zakretnog momenta

Ispitno postrojenje (ime / mjesto / referentna oznaka staze)

:

 

Režim inercijskog usporavanja

:

da/ne

Namještenost kotača

:

vrijednosti usmjerenosti i nagiba

Razmak od tla (27)

:

 

Visina vozila (28)

:

 

Maziva prijenosnog sustava

:

 

Maziva ležajeva kotača

:

 

Podešenost kočnica radi eliminacije netipičnog parazitskog otpora

:

 

Najveća referentna brzina (km/h)

:

 

Anemometrija

:

stacionarna

ili ugrađena: utjecaj anemometrije (CD × A) i je li korigirana

Broj prekida

:

 

Vjetar

:

prosječna vrijednost, vršna vrijednost i smjer u odnosu na smjer ispitne staze

Tlak zraka

:

 

Temperatura (srednja vrijednost)

:

 

Korekcija za vjetar

:

da/ne

Prilagodba tlaka u gumama

:

da/ne

Neobrađeni podaci

:

metoda mjerenja zakretnog momenta:

c0r =

c1r =

c2r =

metoda s režimom inercijskog usporavanja:

f0r =

f1r =

f2r =

Konačni rezultati

 

metoda mjerenja zakretnog momenta:

c0r =

c1r =

c2r =

i

f0r (izračunan za vozilo HM) =

f2r (izračunan za vozilo HM) =

f0r (izračunan za vozilo LM) =

f2r (izračunan za vozilo LM) =

metoda s režimom inercijskog usporavanja:

f0r (izračunan za vozilo HM) =

f2r (izračunan za vozilo HM) =

f0r (izračunan za vozilo LM) =

f2r (izračunan za vozilo LM) =

ili

MATRICA CESTOVNOG OTPORA, METODA AERODINAMIČKOG TUNELA

Ispitno postrojenje (ime / mjesto / referentna oznaka dinamometra)

:

 

 

Kvalifikacije ispitnog postrojenja

:

ispitno izvješće (upućivanje i datum)

Dinamometar

Vrsta dinamometra

:

dinamometar s trakom ili dinamometar s valjcima

Metoda

:

metoda sa stabiliziranim brzinama ili s usporavanjem

Zagrijavanje

:

zagrijavanje dinamometrom ili vožnjom vozila

Korekcija za krivulju valjka

:

(za dinamometar s valjcima, ako je primjenjivo)

Metoda namještanja dinamometra s valjcima

:

fiksno/iterativno/alternativno s vlastitim ciklusom zagrijavanja

Izmjereni koeficijent otpora zraka pomnožen s čeonom površinom

:

Brzina (km/h)

CD × A (m2)

…

…

…

…

Rezultat

:

f0r =

f1r =

f2r =

f0r (izračunan za vozilo HM) =

f2r (izračunan za vozilo HM) =

f0r (izračunan za vozilo LM) =

f2r (izračunan za vozilo LM) =

2.4.2.   Vozilo Low

Ponoviti odjeljak 2.4.1. s podacima za VL.

„Dodatak 8.c

Predložak ispitnog obrasca

Ispitni obrazac sadržava zabilježene ispitne podatke koji nisu uvršteni ni u jedno ispitno izvješće.

Tehnička služba ili proizvođač mora čuvati ispitne obrasce najmanje 10 godina.

Sljedeći su podaci, ako su primjenjivi, minimalni podaci potrebni za ispitna izvješća.

Podaci iz Priloga B4. Pravilniku UN-a br 154

Koeficijenti c0, c1 i c2

:

c0 =

c1 =

c2 =

Vremena u režimu inercijskog usporavanja izmjerena na dinamometru s valjcima

:

Referentna brzina (km/h)

Vrijeme u režimu inercijskog usporavanja (s)

130

 

120

 

110

 

100

 

90

 

80

 

70

 

60

 

50

 

40

 

30

 

20

 

Na ili u vozilo može se postaviti dodatna masa kako bi se spriječilo proklizavanje guma

:

masa (kg)

na/u vozilu

Vremena u režimu inercijskog usporavanja nakon postupka za vožnju u režimu inercijskog usporavanja

:

Referentna brzina (km/h)

Vrijeme u režimu inercijskog usporavanja (s)

130

 

120

 

110

 

100

 

90

 

80

 

70

 

60

 

50

 

40

 

30

 

20

 

Podaci iz Priloga B5. Pravilniku UN-a br 154

Učinkovitost pretvarača NOx

Označene koncentracije (a), (b), (c), (d) i koncentracije kad je analizator NOx u načinu rada NO tako da umjerni plin ne prolazi kroz pretvarač

:

(a) =

(b) =

(c) =

(d) =

koncentracija u načinu rada NO =

Podaci iz Priloga B6. Pravilniku UN-a br 154

Udaljenost koju je vozilo stvarno prešlo

:

 

Za vozilo s ručnim mijenjanjem brzina, vozilo s ručnim mjenjačem koje ne može izvesti dijagram ciklusa:

Odstupanja od voznog ciklusa

:

 

Indeksi dijagrama vožnje:

 

 

Sljedeći se indeksi izračunavaju u skladu s normom SAE J2951 (revizija iz siječnja 2014.):

:

:

 

IWR: omjer inercijskog rada

:

 

RMSSE: efektivna vrijednost pogreške brzine

:

:

:

 

Vaganje filtra za uzorkovanje čestične tvari

 

 

Filtar prije ispitivanja

:

 

Filtar nakon ispitivanja

:

 

Referentni filtar

:

 

Sadržaj svakog spoja izmjeren nakon stabilizacije mjernog uređaja

:

 

Određivanje faktora regeneracije

 

 

Broj ciklusa D između dva WLTC-a s regeneracijom

:

 

Broj ciklusa n tijekom kojih se mjere emisije

:

 

Mjerenje masenih emisija M′sij za svaki spoj i u svakom ciklusu j

:

 

Određivanje faktora regeneracije

Broj primjenjivih ispitnih ciklusa d izmjerenih za potpunu regeneraciju

:

 

Određivanje faktora regeneracije

 

 

Msi

:

 

Mpi

:

 

Ki

:

 

Podaci iz Priloga B6.a Pravilniku UN-a br 154

ATCT

Temperatura zraka i vlažnost ispitne komore izmjereni na izlazu ventilatora vozila s minimalnom učestalosti od 0,1 Hz.

:

zadana vrijednost temperature = Treg

stvarna vrijednost temperature

±3 °C na početku ispitivanja

±5 °C tijekom ispitivanja

Temperatura prostora za kondicioniranje mjerena kontinuirano s minimalnom učestalosti od 0.033 Hz

:

zadana vrijednost temperature = Treg

stvarna vrijednost temperature

±3 °C na početku ispitivanja

±5 °C tijekom ispitivanja

Vrijeme prebacivanja iz prostora za pretkondicioniranje u prostor za kondicioniranje

:

≤ 10 minuta

Vrijeme između kraja ispitivanja tipa 1 i postupka hlađenja

:

≤ 10 minuta

Izmjereno vrijeme kondicioniranja koje se bilježi na sve relevantne ispitne obrasce

:

Vrijeme između mjerenja krajnje temperature i kraja ispitivanja tipa 1 na 23 °C

Podaci iz Priloga C3. Pravilniku UN-a br 154

Ispitivanje dnevnih emisija

Temperatura okoline tijekom dva dnevna ciklusa (bilježi se barem jednom u minuti)

:

 

 

Opterećenje filtra s aktivnim ugljenom ispuštanjem para

Temperatura okoline tijekom profila prvih 11 sati (bilježi se barem jednom u 10 minuta)

:

 

 
”

9.

Dodatak 8.d mijenja se kako slijedi:

1.

naslov „Izvješće o ispitivanju emisija nastalih isparavanjem” zamjenjuje se naslovom „Izvješće o ispitivanju emisija nastalih isparavanjem”;

2.

točka 2.1. zamjenjuje se sljedećim:

„Starenje filtra s aktivnim ugljenom na ispitnom stolu

Datum ispitivanja

:

(dan/mjesec/godina)

Mjesto ispitivanja

:

 

Izvješće o ispitivanju starenja filtra s aktivnim ugljenom

:

 

Stopa opterećenja

:

 

Specifikacije goriva

Marka

:

 

Tip

:

ime referentnog goriva...”

Gustoća na 15 °C (kg/m3)

:

 

Udio etanola (%)

:

 

Broj serije

:

 

3.

u točki 2.3.5. briše se zadnji redak;

4.

dodaje se točka 2.3.6.:

„2.3.6.

Dokazani postupci alternativnog ispitivanja radi provjere sukladnosti proizvodnje ako je primjenjivo:

Ispitivanje propuštanja

:

alternativni tlakovi i/ili vrijeme ili alternativni ispitni postupak

Ispitivanje odzračivanja

:

alternativni tlak i/ili vrijeme ili alternativni ispitni postupak

Ispitivanje pročišćavanja

:

alternativni protok ili ispitni postupak

Zabrtvljeni spremnik

:

alternativni ispitni postupak”

(1)  Posebni postupci ispitivanja za vozila na vodik i za vozila prilagodljiva gorivu na biodizel odredit će se naknadno.

(2)  Granične vrijednosti mase i broja čestica primjenjuju se samo na vozila s motorima s izravnim ubrizgavanjem.

(3)  Ako je dvogorivno vozilo kombinirano s vozilom prilagodljivim gorivu, primjenjiva su oba ispitna zahtjeva.

(4)  Kad vozilo vozi na vodik, određuju se jedino emisije dušikovih oksida (NOx).

(5)  Ne primjenjuju se granične vrijednosti mase čestične tvari i broja čestica ni odgovarajući postupci mjerenja.

(6)  Ispitivanje stvarnih emisija tijekom vožnje radi utvrđivanja broja čestica primjenjuje se samo na vozila za koja su u tablici 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 715/2007 utvrđene Euro 6 granične vrijednosti broja čestica u emisijama.

(7)  Za primjenjivost izmjerenih sastavnih dijelova na goriva i tehnologiju vozila i, stoga, postupke mjerenja vidjeti granične vrijednosti emisija utvrđene u tablici 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 715/2007.

(8)  Možda nije potrebno stvarno ispitivanje, za detalje vidjeti Pravilnik UN-a br. 24.

(9)  Samo ako se motor s unutarnjim izgaranjem pokrene tijekom valjanog ispitivanja tipa 1 s baterijskim pogonom radi provjere sukladnosti proizvodnje.

(10)  Uredba (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila te o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 443/2009 i (EU) br. 510/2011 (SL L 111, 25.4.2019., str. 13.).

(*1)  za porodicu po matrici cestovnog otpora ispituje se reprezentativno vozilo

(11)  Ako se vrijednost dnec promijeni nakon preispitivanja za 2024., tipovima vozila homologiranima s promijenjenom vrijednosti dnec dodjeljuje se drugačiji znak”.

(*2)  Dopušteno odstupanje za obujam i masu je ±10 %.

(12)  Za OVC-HEV-ove navesti radne uvjete za pogon s dopunjavanjem baterije i baterijski pogon.

(13)  Označiti primjenjivo.

(14)  Izračunano iz usklađenih vrijednosti CO2.

(*3)  Ako se signal OBFCM-a može očitati samo s 2 decimalna mjesta, na treće decimalno mjesto stavlja se 0.

(15)  u skladu s Prilogom XXII.

(16)  u skladu s Prilogom XXII.

(17)  u skladu s Prilogom XXII.

(18)  Za svaku onečišćujuću tvar navesti prosječni ispitni rezultat među unutar rezultata VH-a, VL-a (ako je primjenjivo) i VM-a (ako je primjenjivo).

(19)  Izbrisati suvišno (u nekim slučajevima nije potrebno ništa brisati jer je primjenjivo više stavki).

(20)  Označiti primjenjivo.

(21)  Ako je odgovor „da”, zadnjih šest redaka nije primjenjivo.

(*4)  Dopušteno odstupanje za obujam i masu je ±10 %.

(22)  Korekcija kako je navedeno u Dodatku 2. Prilogu B6. Pravilniku UN-a br. 154 za vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem, KCO2 za HEV-ove.

(23)  Korekcija kako je navedeno u Dodatku 2. Prilogu B6. Pravilniku UN-a br. 154. za MUI vozila i Dodatku 2. Prilogu B6. Pravilniku UN-a br. 154 za HEV-ove (KCO2 )

(24)  Ako je odgovor „da”, zadnjih šest redaka nije primjenjivo.

(25)  Kako je definiran u točki 4.2. Dodatka 1. Prilogu I. Uredbi (EU) 2018/858.

(26)  Dimenzija definirana u točki 6.3. norme ISO 612:1978.

(27)  Kako je definiran u točki 4.2. Dodatka 1. Prilogu I. Uredbi (EU) 2018/858.

(28)  Dimenzija definirana u točki 6.3. norme ISO 612:1978.

PRILOG II.

„PRILOG II.

Metodologija za provjeru sukladnosti u uporabi

1.   UVOD

U ovom Prilogu utvrđuje se metodologija za provjeru sukladnosti u uporabi (ISC) namijenjena provjeravanju sukladnosti s graničnim vrijednostima za emisije iz ispušne cijevi (uključujući na niskim temperaturama) i emisije nastale isparavanjem tijekom uobičajenog radnog vijeka vozila.

2.   OPIS POSTUPKA

Image 1

Slika 1.

Prikaz postupka za provjeru sukladnosti u uporabi (pri čemu je GTAA dodjelitelj homologacije, tj. homologacijsko tijelo koje je dodijelilo homologaciju, OEM je proizvođač, a drugi subjekti definirani su kako slijedi: TAA su homologacijska tijela koja nisu dodjelitelji homologacije, TS su tehničke službe, EK je Europska komisija, a treće strane su one koje ispunjavaju zahtjeve utvrđene u Provedbenoj uredbi (EU) 2022/163)

3.   DEFINICIJA PORODICE PO ISC-u

Porodica po ISC-u sastavljena je od sljedećih vozila:

(a)

za emisije iz ispušne cijevi (ispitivanja tipa 1, tipa 1a i tipa 6) vozila obuhvaćena porodicom po ispitivanju PEMS-om, kako je opisano u točki 3.3. Priloga III.A;

(b)

za emisije nastale isparavanjem (ispitivanje tipa 4) vozila obuhvaćena porodicom po emisijama nastalima isparavanjem, kako je opisano u stavku 6.6.3. Pravilnika UN-a br. 154.

4.   PRIKUPLJANJE INFORMACIJA I PROCJENA RIZIKA

Dodjelitelj homologacije i drugi subjekti prikupljaju sve relevantne informacije o mogućim nesukladnostima koje se odnose na emisije važnima za donošenje odluke koje porodice po ISC-u treba provjeriti u određenoj godini. Pri tome osobito uzimaju u obzir informacije koje ukazuju na tipove vozila s velikim emisijama u uvjetima stvarne vožnje. Te se informacije prikupljaju primjenom odgovarajućih metoda, među kojima mogu biti daljinska senzorska očitanja, mjerenja pojednostavljenim ugrađenim sustavima za mjerenje emisija (SEMS-ovi) i ispitivanja PEMS-om. Broj i razmjer prekoračenja opaženih tijekom ispitivanja može se upotrijebiti za sastavljanje popisa prioriteta za ispitivanje ISC-a.

Među informacijama koje se dostavljaju radi provjere ISC-a svaki proizvođač mora dodjelitelju homologacije navesti svaki jamstveni zahtjev primljen u vezi s emisijama te sve radove povezane s emisijama obavljene na temelju jamstvenog popravka ili zabilježene tijekom održavanja, služeći se formatom koji su to tijelo i proizvođač dogovorili u vrijeme homologacije. Informacije moraju sadržavati učestalost i prirodu neispravnosti sastavnih dijelova i sustava povezanih s emisijama po porodici po ISC-u. Izvješća o provjeri ISC-a podnose se barem jednom godišnje za svaku porodicu po ISC-u tijekom cijelog razdoblja u kojem se provode provjere sukladnosti u uporabi u skladu s člankom 9. stavkom 3. Izvješća o ISC-u na zahtjev se stavljaju na raspolaganje.

Na temelju informacija iz prvog i drugog stavka dodjelitelj homologacije donosi početnu procjenu rizika od toga da porodica po ISC-u nije u skladu s propisima o sukladnosti u uporabi te na temelju te procjene odlučuje koje će porodice ispitati i koje tipove ispitivanja provesti na temelju odredaba o sukladnosti u uporabi. Uz to, dodjelitelj homologacije može nasumično odabrati porodice po ISC-u za ispitivanje.

Drugi subjekti uzimaju u obzir informacije prikupljene u skladu s prvim stavkom kako bi odredili popis prioriteta za ispitivanje. Uz to mogu nasumično odabrati porodice po ISC-u za ispitivanje.

5.   ISPITIVANJE ISC-a

Proizvođač provodi ispitivanje ISC-a za emisije iz ispušne cijevi koje se sastoji barem od ispitivanja tipa 1 za sve porodice po ISC-u. Proizvođač može također provesti ispitivanja tipa 1a, tipa 4 i tipa 6 za sve ili za neke porodice po ISC-u. Proizvođač dodjelitelju homologacije dostavlja sve rezultate ispitivanja ISC-a služeći se elektroničkom platformom za sukladnost u uporabi iz točke 5.9. ili na neki drugi primjeren način ako to nije moguće.

Dodjelitelj homologacije svake godine provjerava odgovarajući broj porodica po ISC-u, kako je utvrđeno u točki 5.4. Dodjelitelj homologacije unosi sve rezultate ispitivanja ISC-a na elektroničku platformu za sukladnost u uporabi iz točke 5.9.

Drugi subjekti smiju provjeriti neograničen broj porodica po ISC-u svake godine. Oni dodjelitelju homologacije dostavljaju sve rezultate ispitivanja ISC-a služeći se elektroničkom platformom za sukladnost u uporabi iz točke 5.9. ili na neki drugi primjeren način ako to nije moguće.

5.1.   Osiguranje kvalitete ispitivanja

Dodjelitelj homologacije svake godine provodi kontrolu provjera ISC-a koje je proveo proizvođač. Dodjelitelj homologacije može također provesti kontrolu provjera ISC-a koje su provele treće strane. Kontrola se temelji na podacima koje su dostavili proizvođači ili treće strane i koje sadržavaju barem detaljno izvješće o ISC-u u skladu s Dodatkom 3. Dodjelitelj homologacije može od proizvođača ili trećih strana zatražiti da dostave dodatne informacije.

5.2.   Pokazivanje ispitnih rezultata

Čim rezultati ocjenjivanja sukladnosti i korektivne mjere za određenu porodicu po ISC-u postanu dostupni, dodjelitelj homologacije obavješćuje o tome druge subjekte koji su dostavili ispitne rezultate za tu porodicu.

Rezultati ispitivanja, koji uključuju detaljne podatke za sva ispitana vozila, mogu se pokazati javnosti nakon što dodjelitelj homologacije objavi godišnje izvješće ili rezultate pojedinačnog postupka ispitivanja ISC-a ili nakon što statistički postupak (vidjeti točku 5.10.) bude okončan bez rezultata. Ako se objave rezultati ispitivanja ISC-a koje su proveli drugi subjekti, dodjelitelj homologacije koji je uvrstio te rezultate upućuje na to godišnje izvješće.

5.3.   Vrste ispitivanja

Ispitivanje ISC-a provodi se samo na vozilima odabranima u skladu s Dodatkom 1.

Ispitivanje ISC-a ispitivanjem tipa 1 provodi se u skladu s Prilogom XXI.

Ispitivanje ISC-a ispitivanjem tipa 1a provodi se u skladu s Prilogom III.A, ispitivanje tipa 4 provodi se u skladu s Dodatkom 2 ovom Prilogu i ispitivanje tipa 6 provodi se u skladu s Prilogom VIII.

5.4.   Učestalost i opseg ispitivanja ISC-a

Razdoblje između započinjanja dvije provjere sukladnosti u uporabi koje provodi proizvođač za neku porodicu po ISC-u ne smije biti dulje od 24 mjeseca.

Učestalost ispitivanja ISC-a koje provodi dodjelitelj homologacije temelji se na metodologiji za procjenu rizika u skladu s međunarodnom normom ISO 31000:2018 – Upravljanje rizicima – Načela i smjernice i uključuje rezultate početne procjene provedene u skladu s točkom 4.

Svaki dodjelitelj homologacije provodi i ispitivanja tipa 1 i ispitivanja tipa 1a na najmanje 5 % porodica po ISC-u po proizvođaču ili na barem dvije porodice po ISC-u po proizvođaču svake godine, ako je moguće. Zahtjev za ispitivanje najmanje 5 % ili barem dvije porodice po ISC-u po proizvođaču svake godine ne primjenjuje se na male proizvođače. Kako bi osigurao sukladnost u skladu s člankom 9. stavkom 3., dodjelitelj homologacije dužan se pobrinuti da je pokriveno što više porodica po ISC-u i da je u određenoj porodici po ISC-u pokriven što veći raspon starosti vozila. Dodjelitelj homologacije mora u roku od 12 mjeseci dovršiti statistički postupak za svaku porodicu po ISC-u koji je započeo.

Nije propisan zahtjev za minimalnu učestalost ispitivanja ISC-a ispitivanjem tipa 4 ili tipa 6

5.5.   Dodjelitelji homologacije i financiranje ispitivanja ISC-a

Dodjelitelj homologacije dužan se pobrinuti da je raspoloživo dovoljno sredstava za pokrivanje troškova ispitivanja ISC-a. Ne dovodeći u pitanje nacionalno pravo, ti se troškovi naplaćuju iz naknada koje dodjelitelj homologacije ubire od proizvođača. Te naknade pokrivaju ispitivanje ISC-a za 5 % ili najmanje dvije porodice po ISC-u po proizvođaču svake godine.

5.6.   Plan ispitivanja

Za potrebe ispitivanja ISC-a dodjelitelj homologacije mora sastaviti plan ispitivanja. Kad je riječ o ispitivanjima tipa 1a, taj plan sadržava ispitivanje radi provjere sukladnosti u uporabi u nizu različitih uvjeta u skladu s Prilogom III.A.

5.7.   Odabir vozila za ispitivanje ISC-a

Prikupljene informacije moraju biti dovoljno sveobuhvatne kako bi se osiguralo da se može ocijeniti radni učinak za vozila koja se upotrebljavaju i održavaju na odgovarajući način. Tablice u Dodatku 1. upotrebljavaju se kako bi se odlučilo može li vozilo biti odabrano za potrebe ispitivanja ISC-a. Kad se vozila provjeravaju na temelju tablica iz Dodatka 1., ako postoje dokazi da su dijelovi sustava za kontrolu emisija oštećeni, neka se vozila mogu proglasiti neispravnima pa se ne ispituju za ISC.

Isto se vozilo može upotrijebiti za provođenje više od jednog tipa ispitivanja (tip 1., tip 1a, tip 4., tip 6.) i sastavljanje odgovarajućih ispitnih izvješća, ali isključivo ako se za potrebe statističkog postupka uzme prvo valjano ispitivanje svakog tipa.

5.7.1.   Opći zahtjevi

Vozilo mora pripadati porodici po ISC-u, kako je opisana u točki 3., i ispunjavati kriterije provjera iz tablice u Dodatku 1. Mora biti registrirano u Uniji te barem 90 % vremena vožnje biti voženo u Uniji. Ispitivanje emisija može se provesti u geografskoj regiji različitoj od one u kojoj su vozila odabrana. U slučaju ispitivanja ISC-a koje provodi proizvođač uz odobrenje dodjelitelja homologacije vozila registrirana u zemlji koja nije članica EU-a mogu se ispitati ako pripadaju istoj porodici po ISC-u i ako im je priložen certifikat o sukladnosti.

Uz odabrana vozila mora biti priložena evidencija održavanja koja dokazuje da je vozilo bilo pravilno održavano i servisirano u skladu s preporukama proizvođača te da su za zamjene dijelova povezanih s emisijama upotrebljavani samo originalni dijelovi.

Iz ispitivanja ISC-a isključuju se vozila koja pokazuje znakove zlouporabe, neodgovarajuće upotrebe koja bi mogla utjecati na vrijednosti emisija, nedopuštenih zahvata ili uvjeta zbog kojih može doći do nesigurna rada.

Na vozilima ne smiju biti napravljene aerodinamičke preinake koje se ne mogu ukloniti prije ispitivanja.

Vozilo se isključuje iz ispitivanja ISC-a ako je iz podataka pohranjenih u ugrađenom računalu vidljivo da je vozilo radilo nakon što se pojavio kod neispravnosti, a da popravak nije obavljen u skladu s proizvođačevim specifikacijama.

Vozilo se isključuje iz ispitivanja ISC-a ako gorivo u spremniku vozila ne ispunjava primjenjive standarde utvrđene u Direktivi 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1) ili ako postoji dokaz ili evidencija da je napajano krivim tipom goriva.

5.7.2.   Pregled i održavanje vozila

Na vozilima prihvaćenima za ispitivanje izvodi se dijagnostika neispravnosti i svako nužno redovito održavanje u skladu s Dodatkom 1. prije ispitivanja ISC-a ili nakon što to ispitivanje počne.

Provode se sljedeće provjere: provjera OBD-a (prije ili nakon ispitivanja), vizualna provjera svijetle li indikatori neispravnosti te provjera cjelovitosti filtra zraka, svih pogonskih remena, razina svih tekućina, čepova radijatora i otvora za punjenje spremnika za gorivo, svih vakuumskih crijeva i crijeva dovoda goriva i električnog ožičenja povezanog sa sustavom za naknadnu obradu; provjera podešenosti i/ili prisutnosti nedopuštenih zahvata na sustavima za paljenje, doziranje goriva i uređajima za kontrolu onečišćenja.

Ako bi planirani redovni servis trebalo napraviti u sljedećih 800 km vožnje, taj se servis obavlja.

Prije ispitivanja tipa 4 uklanja se tekućina za pranje stakla i zamjenjuje toplom vodom.

Uzima se uzorak goriva i čuva u skladu sa zahtjevima iz Priloga III.A radi daljnje analize u slučaju odluke o neuspjehu.

Sve se neispravnosti moraju zabilježiti. Ako je neispravnost na uređajima za kontrolu onečišćenja, bilježi se da je vozilo neispravno i to se vozilo više ne koristi u ispitivanju, ali ta se neispravnost uzima u obzir radi ocjenjivanja sukladnosti koje se provodi u skladu s točkom 6.1.

5.8.   Veličina uzorka

Ako proizvođač primjenjuje statistički postupak iz točke 5.10. za ispitivanje tipa 1, broj skupina uzoraka utvrđuje se na temelju godišnje prodaje porodice po ISC-u u Uniji, kako je utvrđeno u sljedećoj tablici:

Tablica 1.

Broj skupina uzoraka za ispitivanje ISC-a ispitivanjem tipa 1

Broj registracija vozila u EU-u po kalendarskoj godini u razdoblju uzorkovanja

Broj skupina uzoraka (za ispitivanje tipa 1)

do 100 000

1

od 100 001 do 200 000

2

više od 200 000

3

Svaka skupina uzoraka mora sadržavati dovoljno tipova vozila kako bi se osiguralo da je obuhvaćeno najmanje 20 % ukupnih registracija te porodice po ispitivanju PEMS-om. Ako ista porodica po ispitivanju PEMS-om sadržava više marki, ispituju se sve marke. Ako se za potrebe ispitivanja porodice treba ispitati više od jedne skupine uzoraka, druga i treća skupina uzoraka moraju sadržavati vozila koja se upotrebljavaju u različitim okruženjima i/ili uobičajenim uvjetima uporabe u odnosu na vozila odabrana za prvi uzorak.

5.9.   Elektronička platforma za sukladnost u uporabi i pristup podacima potrebnima za ispitivanje

Komisija je dužna uspostaviti elektroničku platformu kako bi olakšala razmjenu podataka između proizvođača i drugih subjekata s jedne strane i dodjelitelja homologacije s druge strane te donošenje odluke o prolazu ili neuspjehu za uzorak.

Proizvođač je dužan pripremiti paket transparentnosti ispitivanja iz članka 5. stavka 12. u formatu utvrđenom u tablicama 1. i 2. Dodatka 5. i u tablici 2. u ovoj točki te ga dostaviti dodjelitelju homologacije s obzirom na emisije. Tablica 2. iz Dodatka 5. upotrebljava se kako bi se vozila iz iste porodice mogla odabrati za ispitivanje te zajedno s tablicom 1. Dodatka 5. daje dovoljno informacija da bi se vozila mogla ispitati.

Od trenutka kad elektronička platforma iz prvog stavka postane dostupna dodjelitelj homologacije s obzirom na emisije dužan je na platformu unijeti informacije iz tablica 1. i 2. Dodatka 5. u roku od pet radnih dana od zaprimanja.

Sve informacije iz tablica 1. i 2. Dodatka 5. moraju biti besplatno dostupne javnosti u elektroničkom obliku.

Sljedeće su informacije također dio paketa transparentnosti ispitivanja te ih je proizvođač dužan besplatno dostaviti u roku od pet radnih dana na zahtjev drugih subjekata.

Tablica 2.

Osjetljive informacije

ID

Unos

Opis

1.

poseban postupak za konverziju vozila (4WD na 2WD) za ispitivanje na dinamometru, ako postoji

kako je definirano u stavku 2.4.2.4. Priloga B6. Pravilniku UN-a br. 154.

2.

upute za način rada za dinamometar, ako postoje

kako aktivirati način rada za dinamometar na isti način kao u homologacijskim ispitivanjima

3.

režim inercijskog usporavanja tijekom homologacijskog ispitivanja

ako vozilo može voziti u režimu inercijskog usporavanja, upute kako aktivirati taj režim

4.

postupak pražnjenja baterije (OVC-HEV, PEV)

postupak OEM-a za pražnjenje baterije kako bi se OVC-HEV pripremio za ispitivanja s pogonom s dopunjavanjem baterije, a PEV za punjenje baterije

5.

postupak deaktiviranja svih pomoćnih uređaja

ako se upotrebljava tijekom homologacije

6.

postupak mjerenja jakosti struje i napona svih REESS-ova vanjskom opremom

kako je definirano u Dodatku 3. Prilogu B8. Pravilniku UN-a br. 154.

Za mjerenje jakosti struje i napona neovisno o podacima iz vozila OEM se dužan pobrinuti za postupak, opis pristupnih točaka za mjerenje jakosti struje i napona i popis uređaja kojima se tijekom homologacije mjere jakost struje i napon.

5.10.   Statistički postupak

5.10.1.   Općenito

Provjera sukladnosti u uporabi temelji se na statističkoj metodi u skladu s općim načelima sekvencijalnog uzorkovanja radi pregleda po osobinama. Najmanja veličina uzorka za odluku o prolazu su tri vozila, a najveća kumulativna veličina uzorka je deset vozila za ispitivanja tipa 1 i tipa 1a.

Za ispitivanja tipa 4 i tipa 6 može se upotrijebiti pojednostavnjena metoda u kojoj se uzorak sastoji od tri vozila te se ispitivanje smatra neuspješnim ako sva tri vozila ne prođu na ispitivanju, a prolazom ako sva tri vozila prođu na ispitivanju. Ako su dva od tri ispitivanja ocijenjena kao prolaz ili neuspjeh, homologacijsko tijelo može odlučiti provesti dodatna ispitivanja ili prijeći na ocjenjivanje sukladnosti u skladu s točkom 6.1.

Ispitni se rezultati ne množe faktorima pogoršanja.

Za vozila čije su vrijednosti deklariranih maksimalnih RDE-a navedene u točki 48.2. certifikata o sukladnosti, kako je opisan u Prilogu VIII. Uredbi (EU) 2020/683, niže od graničnih vrijednosti emisija utvrđenih u tablici 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 715/2007, sukladnost se provjerava usporedbom s deklariranim maksimalnim vrijednostima RDE-a. Ako se utvrdi da uzorak prekoračuje vrijednosti deklariranih maksimalnih RDE-a, dodjelitelj homologacije zahtijeva od proizvođača da poduzme korektivne mjere.

Prije provođenja prvog ispitivanja ISC-a proizvođač ili drugi subjekti obavješćuju dodjelitelja homologacije o svojoj namjeri da provedu ispitivanje sukladnosti u uporabi određene porodice vozila. Nakon te obavijesti dodjelitelj homologacije otvara novi statistički spis radi obrade rezultata svake relevantne kombinacije sljedećih parametara za tu stranu ili agregaciju strana: porodice vozila, tipa ispitivanja emisija i onečišćujuće tvari. Za svaku se relevantnu kombinaciju tih parametara vodi odvojeni statistički postupak.

Dodjelitelj homologacije u svaki statistički spis unosi samo rezultate koje je dostavila odgovarajuća strana. Dodjelitelj homologacije vodi evidenciju broja provedenih ispitivanja, broja neuspjeha i prolaza na ispitivanjima i ostalih podataka potrebnih za statistički postupak.

Budući da istovremeno može biti više od jednog otvorenog statističkog postupka za neku kombinaciju tipa ispitivanja i porodice vozila, jedna strana smije dostavljati ispitne rezultate samo jednom za jedan statistički postupak za tu kombinaciju tipa ispitivanja i porodice vozila. Svako se ispitivanje prijavljuje samo jednom i sva se ispitivanja (valjano, nevaljano, prolaz ili neuspjeh itd.) prijavljuju.

Svaki statistički postupak za ISC ostaje otvoren do postizanja rezultata, tj. odluke o prolazu ili neuspjehu na temelju statističkog postupka za uzorak u skladu s točkom 5.10.5. Međutim, ako se rezultat ne postigne u roku od 12 mjeseci od otvaranja statističkog spisa, dodjelitelj homologacije zatvara taj spis, osim ako ne donese odluku o tome da se u sljedećih 6 mjeseci treba provesti puno ispitivanje za taj spis.

Nakon što relevantne funkcije postanu dostupne, prethodno opisane funkcije moraju se izvoditi izravno na elektroničkoj platformi.

5.10.2.   Agregacija rezultata ispitivanja ISC-a

Ispitni rezultati drugih subjekata mogu se agregirati za potrebe zajedničkog statističkog postupka. Agregacija ispitnih rezultata zahtijeva pisani pristanak svih zainteresiranih strana koje prilažu ispitne rezultate u agregaciju te obavješćivanje dodjelitelja homologacije prije početka ispitivanja. Jedna od strana imenuje se voditeljem agregata i time postaje odgovorna za dostavljanje podataka dodjelitelju homologacije i za komunikaciju s tim tijelom.

5.10.3.   Ishod pojedinačnog ispitivanja: prolaz, neuspjeh ili nevaljano ispitivanje

Smatra se da je na ispitivanju ISC-a s obzirom na emisije postignut ‚prolaz’ za jednu ili više onečišćujućih tvari ako rezultat ispitivanja emisija nije veći od granične vrijednosti emisija iz tablice 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 715/2007 za taj tip ispitivanja.

Smatra se da je na ispitivanju emisija postignut ‚neuspjeh’ za jednu ili više onečišćujućih tvari ako je rezultat ispitivanja emisija veći od odgovarajuće granične vrijednosti emisija za taj tip ispitivanja. Svaki neuspjeh na ispitivanju povećava broj ‚f’ (vidjeti točku 5.10.5.) za 1 za tu statističku obradu.

Smatra se da je ispitivanje ISC-a s obzirom na emisije nevaljano ako zahtjevi za ispitivanja iz točke 5.3. nisu ispunjeni. Nevaljani rezultati ispitivanja isključuju se iz statističkog postupka pa se ispitivanje ponavlja s istim vozilom kako bi bilo valjano.

Rezultati svih ispitivanja ISC-a dostavljaju se dodjelitelju homologacije u roku od deset radnih dana od provođenja svakog ispitivanja na pojedinačnom vozilu. Uz ispitne rezultate prilaže se sveobuhvatno ispitno izvješće na kraju ispitivanja. Rezultati se uvršćuju u uzorak prema kronološkom redoslijedu provođenja.

Dodjelitelj homologacije uvršćuje sve valjane rezultate ispitivanja emisija u odgovarajući otvoreni statistički postupak dok se ne dobije rezultat ‚prolaz uzorka’ ili ‚neuspjeh uzorka’ u skladu s točkom 5.10.5.

5.10.4.   Postupanje s netipičnim vrijednostima

Ako u uzorku postoje netipične vrijednosti, rezultat statističkog postupka može biti „neuspjeh” u skladu s postupcima opisanima u nastavku.

Netipične vrijednosti razvrstavaju se na blage, srednje i krajnje.

Rezultat ispitivanja emisija smatra se blagom netipičnom vrijednošću ako je veći od primjenjive granične vrijednosti emisija, ali nije više od 1,3 puta veći. Prisutnost blagih netipičnih vrijednosti uključuje se samo u broj neuspješnih rezultata u točki 5.10.5.

Rezultat ispitivanja emisija smatra se srednjom netipičnom vrijednošću ako je najmanje 1,3 puta veći od primjenjive granične vrijednosti emisija. Prisutnost dvije takve netipične vrijednosti u uzorku znači „neuspjeh uzorka”.

Rezultat ispitivanja emisija smatra se krajnjom netipičnom vrijednošću ako je najmanje 2,5 puta veći od primjenjive granične vrijednosti emisija. Prisutnost jedne takve netipične vrijednosti u uzorku znači „neuspjeh uzorka”. U tom se slučaju proizvođaču i dodjelitelju homologacije javlja registarski broj tog vozila. Ta se mogućnost mora vlasnicima vozila objasniti prije ispitivanja.

5.10.5.   Odluka o prolazu/neuspjehu uzorka

Za potrebe odlučivanja o prolazu/neuspjehu uzorka, „p” je broj ispitnih rezultata ocijenjenih kao prolaz, a „f” kao neuspjeh. Svaki ispitni rezultat ocijenjen kao prolaz povećava „p” za 1, a svaki ispitni rezultat ocijenjen kao neuspjeh povećava „f” za 1 u odgovarajućem statističkom postupku.

Nakon uvrštavanja valjanih rezultata ispitivanja emisija u otvoreni statistički postupak homologacijsko tijelo:

—

ažurira kumulativnu veličinu uzorka „n” za taj postupak kako bi odgovarao ukupnom broju valjanih ispitivanja emisija uvrštenih u taj statistički postupak;

—

nakon ocjenjivanja rezultata ažurira broj prolaza „p” i broj neuspjeha „f”;

—

izračunava broj srednjih i krajnjih netipičnih vrijednosti u uzorku u skladu s točkom 5.10.4.;;

—

provjerava je li na temelju postupka opisanog u nastavku donesena odluka.

Odluka ovisi o kumulativnoj veličini uzorka „n”, broju rezultata koji su ocijenjeni kao prolaz i neuspjeh („p” odnosno „f”) i broja srednjih i/ili krajnjih netipičnih vrijednosti u uzorku. U donošenju odluke o prolazu ili neuspjehu uzorka za ISC dodjelitelj homologacije upotrebljava tablicu na slici 2. za vozila na temelju tipova homologiranih od 1. siječnja 2020. i tablicu na slici 2.a za vozila na temelju tipova homologiranih do 31. prosinca 2019. Tablica pokazuje odluku koju treba donijeti za kumulativnu veličinu uzorka „n” i broj neuspjeha „f”.

U statističkom postupku za zadanu kombinaciju porodice vozila, tipa ispitivanja emisija i onečišćujuće tvari moguće su dvije odluke:

„prolaz uzorka”, koja se donosi ako primjenjiva tablica na slici 2. odnosno slici 2.a pokaže rezultat „PROLAZ” za trenutačnu kumulativnu veličinu uzorka „n” i broj neuspjeha „f”;

„neuspjeh uzorka”, koja se donosi ako je za zadanu kumulativnu veličinu uzorka „n” ispunjen barem jedan od sljedećih uvjeta:

—

primjenjiva tablica na slici 2. odnosno slici 2.a pokazuje rezultat „NEUSPJEH” za trenutačnu kumulativnu veličinu uzorka „n” i broj neuspjeha „f”;

—

postoje dvije odluke „NEUSPJEH” sa srednjim netipičnim vrijednostima;

—

postoji jedna odluka „NEUSPJEH” s krajnjom netipičnom vrijednošću.

Ako se ne donese odluka, statistički postupak ostaje otvoren te se uvrštavaju dodatni rezultati dok se odluka ne donese ili dok se postupak ne zatvori u skladu s točkom 5.10.1.

Slika 2.

Tablica za statistički postupak za vozila na temelju tipova homologiranih od 1. siječnja 2020. (OTVORENO znači da se odluka ne može donijeti)

Image 2

Slika 2.a.

Tablica za statistički postupak za vozila na temelju tipova homologiranih do 31. prosinca 2019. (OTVORENO znači da se odluka ne može donijeti).

Image 3

5.10.6.   ISC za dovršena vozila i višestupanjski homologirana vozila za posebne namjene

Proizvođač osnovnog vozila određuje dopuštene vrijednosti za parametre iz tablice 3. Dopuštene vrijednosti parametara za svaku porodicu bilježe se u opisnom dokumentu homologacije s obzirom na emisije (vidjeti Dodatak 3. Prilogu I.) i na popis transparentnosti br. 1 Dodatka 5. Proizvođač zadnjeg stupnja smije upotrebljavati vrijednosti emisija osnovnog vozila samo ako je dovršeno vozilo i dalje unutar dopuštenih vrijednosti parametara. Vrijednosti parametara za svako dovršeno vozilo bilježe se u njegov certifikat o sukladnosti.

Tablica 3.

Dopuštene vrijednosti parametara za višestupanjski homologirana vozila i višestupanjski homologirana vozila posebne namjene za potrebe korištenja homologacije osnovnog vozila s obzirom na emisije

Vrijednosti parametara

Dopuštene vrijednosti od – do

Stvarna masa dovršenog vozila (u kg)

 

Najveća tehnički dopuštena masa opterećenog dovršenog vozila (u kg)

 

Čeona površina dovršenog vozila (u cm2)

 

Otpor kotrljanja (kg/t)

 

Projekcija čeone površine ulaza za zrak na prednjoj rešetki (u cm2)

 

Ako se dovršeno vozilo ili višestupanjski homologirano vozilo za posebnu namjenu ispita, a rezultat je manji od primjenjive granične vrijednosti emisija, vozilo se smatra prolazom za porodicu po ISC-u za potrebe točke 5.10.3.

Ako je rezultat ispitivanja dovršenog vozila ili višestupanjski homologiranog vozila za posebnu namjenu veći od primjenjive granične vrijednosti emisija, ali nije više od 1,3 puta veći, ispitivač provjerava sukladnost vozila s vrijednostima u tablici 3. Svaka nesukladnost s tim vrijednostima prijavljuje se dodjelitelju homologacije. Ako vozilo nije sukladno s tim vrijednostima, dodjelitelj homologacije istražuje razloge za nesukladnost i poduzima odgovarajuće mjere, uključujući povlačenje homologacije, s obzirom na proizvođača dovršenog vozila ili višestupanjski homologiranog vozila posebne namjene kako bi se ponovno uspostavila sukladnost. Ako je vozilo sukladno s vrijednostima u tablici 3., smatra se označenim vozilom za porodicu po ISC-u za potrebe točke 6.1.

Ako je rezultat ispitivanja veći od 1,3 primjenjive granične vrijednosti emisija, smatra se neuspjehom za porodicu po ISC-u za potrebe točke 6.1., ali ne i kao netipična vrijednost za tu porodicu po ISC-u. Ako dovršeno vozilo ili višestupanjski homologirano vozilo za posebnu namjenu nije sukladno s vrijednostima u tablici 3., to se prijavljuje dodjelitelju homologacije, koji onda istražuje razloge za nesukladnost i poduzima odgovarajuće mjere, uključujući povlačenje homologacije, s obzirom na proizvođača dovršenog vozila ili višestupanjski homologiranog vozila posebne namjene kako bi se ponovno uspostavila sukladnost.

6.   OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI

6.1.

 U roku od deset radnih dana od kraja ispitivanja ISC-a za uzorak iz točke 5.10.5. dodjelitelj homologacije zajedno s proizvođačem pokreće detaljnu istragu kako bi odlučilo je li porodica po ISC-u (ili njezin dio) u skladu s pravilima za ISC i jesu li potrebne korektivne mjere. Za višestupanjski homologirana vozila ili višestupanjski homologirana vozila za posebnu namjenu dodjelitelj homologacije provodi detaljnu istragu ako se pojave najmanje tri neispravna vozila s istom neispravnosti ili pet označenih vozila u istoj porodici po ISC-u, kako je utvrđeno u točki 5.10.6.

6.2.

 Dodjelitelj homologacije dužan se pobrinuti da je raspoloživo dovoljno sredstava za pokrivanje troškova ocjenjivanja sukladnosti. Ne dovodeći u pitanje nacionalno pravo, ti se troškovi naplaćuju iz naknada koje dodjelitelj homologacije ubire od proizvođača. Te naknade pokrivaju sva ispitivanja i provjere koje treba provesti kako bi se ocijenila sukladnost.

6.3.

 Na zahtjev proizvođača dodjelitelj homologacije može proširiti istragu na vozila istog proizvođača u uporabi koja pripadaju drugim porodicama po ISC-u i koja vjerojatno imaju iste nedostatke.

6.4.

 Detaljna istraga ne smije trajati dulje od 60 radnih dana nakon što je dodjelitelj homologacije započne. Dodjelitelj homologacije može provesti dodatna ispitivanja ISC-a kako bi utvrdio razlog neuspjeha prolaska vozila u izvornim ispitivanjima ISC-a. Dodatna ispitivanja provode se u sličnim uvjetima kao i izvorna ispitivanja ISC-a koja su završila s neuspjehom.

Na zahtjev dodjelitelja homologacije proizvođač mora dostaviti dodatne informacije u kojima osobito ukazuje na moguće uzroke neispravnosti, dijelove porodice koji mogu njima biti zahvaćeni, mogućnost da druge porodice budu zahvaćene ili razlog zašto problem zbog kojeg je rezultat izvornih ispitivanja ISC-a bio neuspjeh nije povezan sa sukladnošću u uporabi, ako je primjenjivo. Proizvođaču se daje prilika da dokaže da su se odredbe o sukladnosti u uporabi poštovale.

6.5.

 U roku utvrđenom u točki 6.4. dodjelitelj homologacije donosi odluku o sukladnosti ili nesukladnosti. U slučaju nesukladnosti dodjelitelj homologacije definira korektivne mjere za porodicu po ISC-u u skladu s točkom 7. O njima obavješćuje proizvođača.

7.   KOREKTIVNE MJERE

7.1.

 Proizvođač izrađuje plan korektivnih mjera te ga dostavlja dodjelitelju homologacije u roku od 45 radnih dana od donošenja odluke o sukladnosti ili nesukladnosti iz točke 6.5. Taj se rok može produljiti za najviše 30 radnih dana ako proizvođač dokaže dodjelitelju homologacije da je potrebno dodatno vrijeme kako bi se nesukladnost istražila.

7.2.

 Korektivne mjere koje zahtijeva dodjelitelj homologacije moraju sadržavati razumno osmišljena i nužna ispitivanja sastavnih dijelova i vozila kako bi se dokazale djelotvornost i trajnost korektivnih mjera.

7.3.

 Proizvođač označava plan korektivnih mjera jedinstvenim identifikacijskim imenom ili brojem. U planu korektivnih mjera mora se navesti barem:

(a)

opis svakog tipa vozila s obzirom na emisije obuhvaćenog planom korektivnih mjera;

(b)

opis konkretnih preinaka, izmjena, popravaka, ispravaka, prilagodbi i ostalih promjena koje treba napraviti kako bi vozila postala sukladna, uključujući sažeti prikaz podataka i tehničkih studija u prilog odluci proizvođača u pogledu poduzimanja konkretnih korektivnih mjera;

(c)

opis metode kojom proizvođač obavještava vlasnike vozila o planiranim korektivnim mjerama;

(d)

opis pravilnog održavanja ili pravilne uporabe, ako postoji, koje je proizvođač propisao kao uvjet da bi vozilo bilo kvalificirano za popravak na temelju plana korektivnih mjera i objašnjenje zašto je takav uvjet potreban;

(e)

opis postupka koji vlasnici vozila moraju primijeniti kako bi se ispravila nesukladnost; u tom se opisu navodi datum nakon kojeg se poduzimaju korektivne mjere, procijenjeno vrijeme potrebno da se u servisu obavi popravak i mjesta na kojima se može obaviti;

(f)

primjer informacija poslanih vlasniku vozila;

(g)

kratak opis sustava koji proizvođač upotrebljava kako bi osigurao odgovarajuću opskrbu sastavnim dijelovima ili sustavima za provođenje korektivnih mjera, uključujući informacije o tome kad će odgovarajući sastavni dijelovi, softver odnosno sustavi potrebni za početak primjene korektivnih mjera biti dostupni;

(h)

primjer uputa koje će se poslati u servise koji će obaviti popravak;

(i)

opis učinka predloženih korektivnih mjera na emisije, potrošnju goriva, ponašanje u vožnji i sigurnost svakoga tipa vozila s obzirom na emisije obuhvaćenog planom korektivnih mjera, uključujući podatke i tehničke studije na kojima se temelje ti zaključci;

(j)

ako plan korektivnih mjera sadržava opoziv, opis metode za bilježenje popravka mora se dostaviti dodjelitelju homologacije. Ako se upotrebljava naljepnica, mora se i dostaviti jedan njezin primjerak.

Za potrebe točke (d) proizvođač ne smije naložiti održavanje ili uvjete uporabe koji nisu jasno povezani s nesukladnošću i korektivnim mjerama.

7.4.

 Popravak se mora provesti brzo i u razumnom roku od trenutka kad proizvođač primi vozilo na popravak. U roku od 15 radnih dana od zaprimanja predloženog plana korektivnih mjera dodjelitelj homologacije mora ili odobriti taj plan ili zatražiti novi plan u skladu s točkom 7.5.

7.5.

 Ako dodjelitelj homologacije ne odobri plan korektivnih mjera, proizvođač sastavlja novi plan i dostavlja ga tom tijelu u roku od 20 radnih dana od zaprimanja obavijesti o odluci tog tijela.

7.6.

 Ako dodjelitelj homologacije ne odobri drugi plan koji mu proizvođač dostavi, on poduzima sve odgovarajuće mjere u skladu s člankom 53. Uredbe (EU) 2018/858, uključujući povlačenje homologacije ako je nužno, kako bi se ponovno uspostavila sukladnost.

7.7.

 Dodjelitelj homologacije dužan je obavijestiti o korektivnim mjerama sve države članice i Komisiju u roku od 5 radnih dana.

7.8.

 Korektivne mjere primjenjuju se na sva vozila porodice po ISC-u (ili drugih relevantnih porodica koje je proizvođač utvrdio u skladu s točkom 6.2.) koje bi mogle biti zahvaćene istim nedostatkom. Dodjelitelj homologacije odlučuje treba li mijenjati homologaciju.

7.9.

 Proizvođač je odgovoran za izvršenje odobrenog plana korektivnih mjera u svim državama članicama i za vođenje evidencije o svakom vozilu uklonjenom s tržišta ili opozvanom i popravljenom te o servisu koji je obavio popravak.

7.10.

 Proizvođač je dužan čuvati kopiju svoje korespondencije s kupcima zahvaćenih vozila koja se odnosi na plan korektivnih mjera. Proizvođač je dužan i voditi evidenciju o kampanji opoziva, koja uključuje ukupan broj zahvaćenih vozila po državi članici, ukupan broj već opozvanih vozila po državi članica i objašnjenje za svako kašnjenje u primjeni korektivnih mjera. Proizvođač svaka dva mjeseca dostavlja evidenciju o kampanji opoziva dodjelitelju homologacije, homologacijskim tijelima svih država članica i Komisiji.

7.11.

 Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale da se odobreni plan korektivnih mjera primijeni unutar dvije godine na najmanje 90 % zahvaćenih vozila registriranih na njihovim državnim područjima.

7.12.

 Popravak i preinaka ili dodavanje nove opreme bilježi se u certifikat koji se daje vlasniku vozila, u koji se mora unijeti broj korektivne kampanje.

8.   GODIŠNJE IZVJEŠĆE DODJELITELJA HOMOLOGACIJE

Najkasnije do 31. ožujka svake godine dodjelitelj homologacije dužan je na javno pristupačnim internetskim stranicama učiniti dostupnim, besplatno i bez obveze korisnika da se prijavi ili otkrije svoj identitet, izvješće s rezultatima svih okončanih istraga ISC-a iz prethodne godine. Ako su u tom trenutku neke istrage ISC-a iz prethodne godine još otvorene, o njima se izvješćuje čim se okončaju. Izvješće mora sadržavati barem stavke iz Dodatka 4.

Dodatak 1.

Kriteriji za odabir vozila i donošenje odluke o neuspjehu

Vozila se pregledavaju kako bi se za ispitivanje ISC-a odabrala ispravno održavana i korištena vozila. Vozila koja ispunjavaju barem jedan od sljedećih kriterij za isključenje u nastavku isključuju se iz ispitivanja ili se popravljaju pa odabiru.

Odabir vozila za ispitivanje radi provjere sukladnosti u uporabi s obzirom na emisije

 

 

 

 

Povjerljivo

Datum:

 

 

x

Ime ispitivača:

 

 

x

Mjesto ispitivanja:

 

 

x

Država registracije (samo za EU):

 

x

 

 

 

x = kriteriji za isključenje

X = provjereno i prijavljeno

 

Karakteristike vozila

 

 

 

 

Broj na registarskoj pločici:

 

x

x

Kilometraža i starost vozila:

Da bi se moglo odabrati, vozilo mora ispuniti kriterije kilometraže i starosti iz članka 9. Starost vozila računa se od datuma prve registracije

x

 

 

Datum prve registracije:

 

x

 

 

 

 

 

 

VIN:

 

x

x

Emisijski razred i znak:

 

x

 

Država registracije:

vozilo mora biti registrirano u EU-u

x

x

 

Model:

 

x

 

Oznaka motora:

 

x

 

Radni obujam motora (l):

 

x

 

Snaga motora (kW):

 

x

 

Tip mjenjača (automatski/ručni):

 

x

 

Pogonska osovina (prednji pogon/4x4/stražnji pogon):

 

x

 

Veličina guma (prednjih i stražnjih ako se razlikuju):

 

x

 

Postoji li kampanja opoziva ili obaveznog servisa koja se odnosi na vozilo?

Ako je odgovor potvrdan: o kojoj je kampanji riječ? Jesu li već obavljeni popravci predviđeni u kampanji?

Popravci su morali biti obavljeni prije početka ispitivanja ISC-a.

x

x

 

 

 

 

 

 

Intervju s vlasnikom vozila

(Vlasniku se postavljaju samo glavna pitanja; on ne smije znati što podrazumijevaju odgovori.)

 

 

 

 

 

 

 

 

Ime vlasnika (dostupno samo akreditiranom inspekcijskom tijelu ili laboratoriju / tehničkoj službi)

 

 

x

Podaci za kontakt (adresa/telefon) (dostupno samo akreditiranom inspekcijskom tijelu ili laboratoriju/tehničkoj službi)

 

 

x

 

 

 

 

 

Koliko je vlasnika vozilo imalo?

 

x

 

Postoje li razdoblja kad brojač kilometara nije radio?

Ako je odgovor potvrdan, vozilo se ne može odabrati.

x

 

 

Je li vozilo služilo za nešto od sljedećega?

 

 

 

ogledno vozilo u autosalonima

 

x

 

taksi

 

x

 

dostavno vozilo

 

x

 

za utrke / motorne sportove

x

 

 

vozilo za iznajmljivanje

 

x

 

Jesu li vozilu prevoženi tereti teži od najvećeg opterećenja prema proizvođačevim specifikacijama?

Ako je odgovor potvrdan, vozilo se ne može odabrati.

x

 

 

Jesu li napravljeni veći popravci vozila ili motora?

 

x

 

Jesu li napravljeni neovlašteni veći popravci vozila ili motora?

Ako je odgovor potvrdan, vozilo se ne može odabrati.

x

 

 

Jesu li na vozilu izvođeni neovlašteni zahvati kako bi mu se povećala snaga?

Ako je odgovor potvrdan, vozilo se ne može odabrati.

x

 

 

Je li na vozilu zamijenjen bilo koji dio sustava za naknadnu obradu emisija i/ili dovoda goriva? Jesu li korišteni originalni dijelovi? Ako nisu korišteni originalni dijelovi, vozilo se ne može odabrati.

x

x

 

Je li s vozila trajno uklonjen bilo koji dio sustava za naknadnu obradu emisija?

Ako je odgovor potvrdan, vozilo se ne može odabrati.

x

 

 

Je li na vozilo ugrađena bilo koja neovlaštena naprava (poništavač ili simulator sustava za AdBlue itd.)?

Ako je odgovor potvrdan, vozilo se ne može odabrati.

x

 

 

Je li vozilo sudjelovalo u težoj nesreći? Priložite popis štete i obavljenih popravaka.

 

x

 

Je li vozilo ikada dosad vozilo na krivi tip goriva (na primjer benzin umjesto dizela)? Je li vozilo vozilo na gorivo EU kvalitete koje nije tržišno dostupno (crno tržište ili mješavina goriva)?

Ako je odgovor potvrdan, vozilo se ne može odabrati.

x

 

 

Jeste li tijekom prošlog mjeseca upotrebljavali osvježivač zraka, sprej za čišćenje u kabini, sredstva za čišćenje kočnica ili neki drugi izvor visokih emisija ugljikovodika oko vozila? Ako je odgovor potvrdan, vozilo se ne može odabrati za ispitivanje emisija nastalih isparavanjem.

x

 

 

Jesu li se tijekom posljednja tri mjeseca dogodila ikakva prolijevanja benzina unutar ili izvan vozila?

Ako je odgovor potvrdan, vozilo se ne može odabrati za ispitivanje emisija nastalih isparavanjem.

x

 

 

Je li tijekom posljednjih dvanaest mjeseci itko pušio u autu?

Ako je odgovor potvrdan, vozilo se ne može odabrati za ispitivanje emisija nastalih isparavanjem.

x

 

 

Jeste li upotrebljavali zaštitu od korozije, naljepnice, sloj za zaštitu donje strane šasije ili bilo koje druge izvore hlapljivih spojeva u vozilu?

Ako je odgovor potvrdan, vozilo se ne može odabrati za ispitivanje emisija nastalih isparavanjem.

x

 

 

Je li vozilo prebojano?

Ako je odgovor potvrdan, vozilo se ne može odabrati za ispitivanje emisija nastalih isparavanjem.

x

 

 

Gdje najčešće vozite svoje vozilo?

 

 

 

% vožnje na autocesti

 

x

 

% vožnje izvan grada

 

x

 

% gradske vožnje

 

x

 

Jeste li vozili vozilo u državi koja nije država članica EU-a više od 10 % njegove kilometraže?

Ako je odgovor potvrdan, vozilo se ne može odabrati.

x

—

 

U kojoj je državi vozilo posljednja dva puta napunjeno gorivom?

Ako je vozilo posljednja dva puta napunjeno izvan države koja primjenjuje norme EU-a za gorivo, vozilo se ne može odabrati.

x

 

 

Je li upotrijebljen aditiv za gorivo koji proizvođač nije odobrio?

Ako je odgovor potvrdan, vozilo se ne može odabrati.

x

 

 

Je li vozilo održavano i korišteno u skladu s proizvođačevim uputama?

Ako je odgovor negativan, vozilo se ne može odabrati.

x

 

 

Potpuna evidencija obavljenih servisa i popravaka, uključujući sve dorade

Ako se ne može dostaviti sva dokumentacija, vozilo se ne može odabrati.

x

 

 

 

 

 

 

 

 

Pregled i održavanje vozila

X = kriteriji za isključenje /

F = neispravno vozilo

X = provjereno i prijavljeno

 

 

 

 

 

1.

Razina goriva u spremniku (pun/prazan)

Svijetli li indikator rezerve? Ako je odgovor potvrdan, napunite vozilo gorivom prije ispitivanja.

 

 

x

2.

Svijetli li ikakvo svjetlosno upozorenje na ploči s instrumentima koje ukazuje na neispravnost vozila ili sustava za naknadnu obradu ispušnih plinova ne radi ispravno koju se ne može riješiti uobičajenim održavanjem? (npr. svjetlosni signal neispravnost, lampica koja pokazuje da je potrebno servisirati motor)

Ako je odgovor potvrdan, vozilo se ne može odabrati.

x

 

3.

Svijetli li indikator SCR-a nakon pokretanja motora?

Ako je odgovor potvrdan, prije nego što se vozilo može upotrijebiti za ispitivanja, trebalo bi dopuniti AdBlue ili obaviti popravak.

x

 

4.

Vizualni pregled ispušnog sustava

Provjerite ima li propuštanja između ispušne grane i kraja ispušne cijevi. Provjerite i dokumentirajte (fotografski).

Ako postoji oštećenje ili propuštanje, vozilo se proglašava neispravnim.

F

 

5.

Sastavni dijelovi bitni za ispušne plinove

Provjerite ima li oštećenja na bilo kojem sastavnom dijelu bitnom za emisije te dokumentirajte tu provjeru (fotografski).

Ako postoji oštećenje, vozilo se proglašava neispravnim.

F

 

6.

Sustav za kontrolu emisija nastalih isparavanjem

Stavite sustav za dovod goriva pod tlak (sa strane filtra) i provjerite ima li propuštanja u okruženju sa stalnom temperaturom okoline pa oko vozila i u njemu provedite ispitivanje FID-om sa sniferom. Ako vozilo ne prođe uspješno ispitivanje FID-om, proglašava ga se neispravnim.

F

 

7.

Uzorak goriva

Uzmite uzorak goriva iz spremnika za gorivo.

 

 

x

8.

Filtar zraka i filtar ulja

Provjerite ima li na filtrima tragova kontaminacije ili oštećenja te ih zamijenite ako su oštećeni ili jače kontaminirani ili ako je do sljedeće preporučene zamjene ostalo manje od 800 km vožnje.

 

 

x

9.

Tekućina za pranje stakla (samo za ispitivanje emisija nastalih isparavanjem)

Uklonite tekućinu za pranje stakla i napunite spremnik toplom vodom.

 

 

x

10.

Kotači (prednji i stražnji)

Provjerite mogu li se kotači slobodno kretati ili ih blokira kočnica.

Ako je odgovor negativan, vozilo se ne može odabrati.

x

 

11.

Gume (samo za ispitivanje emisija nastalih isparavanjem)

Uklonite rezervnu gumu, a ako su gume zamijenjene prije manje od 15 000  km, zamijenite ih stabiliziranim gumama. Smiju se upotrebljavati samo ljetne ili cjelogodišnje gume

 

 

x

12.

Pogonsko remenje i poklopac hladnjaka

Ako postoji oštećenje, vozilo se proglašava neispravnim. Dokumentirajte fotografijama.

F

 

13.

Provjera razina tekućina

Provjerite najviše i najniže razine (motorno ulje, tekućina za hlađenje) i dopunite ako je ispod najniže razine.

 

 

x

14.

Zaklopka otvora za punjenje spremnika za gorivo (samo za ispitivanje emisija nastalih isparavanjem)

Provjerite da na crti koja na zaklopki otvora za punjenje spremnika za gorivo označava prekomjerno punjenje nije ništa zaostalo ili isperite crijevo toplom vodom.

 

 

x

15.

Vakuumska crijeva i električno ožičenje

Provjerite cjelovitost crijeva i ožičenja. Ako postoji oštećenje, vozilo se proglašava neispravnim. Dokumentirajte fotografijama.

F

 

16.

Ventili za ubrizgavanje / kabeli

Provjerite sve kabele i vodove za gorivo. Ako postoji oštećenje, vozilo se proglašava neispravnim. Dokumentirajte fotografijama.

F

 

17.

Kabel za paljenje (benzin)

Provjerite kabele, svjećice itd. Ako nađete oštećenja, zamijenite ih.

 

 

x

18.

EGR, katalizator, filtar čestica

Provjerite sve kabele, žice i senzore.

Ako su na vozilu poduzeti nedopušteni zahvati, vozilo se ne može odabrati.

Ako postoji oštećenje, vozilo se proglašava neispravnim; dokumentirajte fotografijama.

x/F

 

19.

Sigurnost vozila

Provjerite da su gume, nadogradnja, električni sustav i kočni sustav sigurni za ispitivanje i u skladu s propisima o sigurnosti cestovnog prometa.

Ako je odgovor negativan, vozilo se ne može odabrati.

x

 

20.

Poluprikolica

Ako su potrebni električni kabeli za povezivanje s poluprikolicom, jesu li na raspolaganju?

 

 

x

21.

Aerodinamičke preinake

Provjerite da na vozilu nije bilo nikakvih poslijeprodajnih aerodinamičkih preinaka koje se ne mogu ukloniti prije ispitivanja (kutije na krovu, nosači na krovu, spojleri itd.) te da su svi standardni aerodinamički sastavni dijelovi prisutni (prednji branici, difuzori, razdjelnici itd.).

Ako je odgovor potvrdan, vozilo se ne može odabrati. Dokumentirajte fotografijama.

x

 

22.

Provjerite je li do sljedećeg redovnog servisa ostalo manje od 800 km te, ako jest, obavite ga.

 

 

x

23.

Sve provjere za koje je potrebno povezivanje s OBD-om trebaju se provesti prije i/ili poslije kraja ispitivanja.

 

 

 

24.

Broj umjeravanja i kontrolni broj kontrolnog modula pogonskog sklopa

 

 

x

25.

Dijagnosticiranje OBD-a (prije ili poslije ispitivanja emisija)

Pročitajte dijagnostičke kodove neispravnosti i isprintajte zabilježeni popis neispravnosti.

 

 

x

26.

Servisni način rada OBD-a br. 09 (prije ili poslije ispitivanja emisija)

Očitajte servisni način rada br. 09. Zabilježite informacije.

 

 

x

27.

Servisni način rada OBD-a br. 7 (prije ili poslije ispitivanja emisija)

Očitajte servisni način rada br. 07. Zabilježite informacije.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Napomene u vezi s: popravcima / zamjenama sastavnih dijelova / brojevima dijelova

Dodatak 2.

Pravila za provođenje ispitivanja tipa 4 radi provjere sukladnosti u uporabi

Ispitivanja tipa 4 radi provjere sukladnosti u uporabi provode se u skladu s Prilogom VI. (ili Prilogom VI. Uredbi (EZ) br. 692/2008, ako je primjenjivo), ali uz sljedeće iznimke:

—

vozila koja se ispituju ispitivanjem tipa 4 moraju biti stara najmanje 12 mjeseci,

—

smatra se da je filtar bio izložen starenju pa se stoga ne primjenjuje postupak starenja filtra u ispitnim uvjetima,

—

filtar se opterećuje izvan vozila, u skladu s postupkom opisanim u tu svrhu u Prilogu VI., te se uklanja i ugrađuje na vozilo u skladu s proizvođačevim uputama za popravak. Provodi se ispitivanje FID-om sa sniferom (s rezultatima manjima od 100 ppm na 20 °C) što je bliže moguće filtru prije i poslije opterećivanja filtra kako bi se potvrdilo da je filtar ispravno postavljen,

—

smatra se da je spremnik bio izložen starenju pa se stoga u izračun rezultata ispitivanja tipa 4 ne uvrštava faktor propusnosti.

Dodatak 3.

Izvješće o provjeri sukladnosti u uporabi

Sljedeće informacije moraju biti uvrštene u sva relevantna izvješća o ISC-u:

1.

datum ispitivanja

2.

jedinstveni broj izvješća o ISC-u

3.

datum odobrenja ovlaštenog predstavnika

4.

datum slanja GTAA-u ili unošenja na elektroničku platformu

5.

ime i adresa proizvođača;

6.

ime, adresa, telefon, telefaks i e-adresa laboratorija odgovornog za ispitivanje;

7.

imena modela vozila u planu ispitivanja;

8.

ako je primjenjivo, popis tipova vozila obuhvaćenih proizvođačevim informacijama, na primjer za emisije iz ispušne cijevi, porodice po ISC-u;

9.

homologacijski brojevi primjenjivi na te tipove vozila unutar porodice, uključujući, ako je primjenjivo, brojeve svih proširenja i naknadnih preinaka/opoziva (dorade);

10.

detalji o proširenjima homologacija, terenskim popravcima/opozivima za vozila obuhvaćena proizvođačevim informacijama (ako to zatraži homologacijsko tijelo);

11.

razdoblje tijekom kojeg su informacije prikupljene;

12.

postupak provjere ISC-a, uključujući, ako je primjenjivo:

i.

metodu biranja vozila;

ii.

kriterije za odabir i odbacivanje vozila (uključujući odgovore na pitanja iz tablice u Dodatku 1., zajedno s fotografijama);

iii.

tipove i postupke ispitivanja primijenjene u programu;

iv.

geografska područja na kojima je proizvođač prikupljao podatke;

v.

broj skupine uzoraka i primijenjeni plan uzorkovanja;

13.

rezultati postupka ispitivanja ISC-a, uključujući:

i.

identifikaciju vozila uključenih u program (neovisno o tome jesu li ispitana). Identifikacija uključuje tablicu u Dodatku 1. bez povjerljivih informacija;

ii.

podatke o ispitivanju za emisije iz ispušne cijevi:

—

specifikacije ispitnog goriva (na primjer referentno ispitno gorivo ili tržišno gorivo),

—

uvjete ispitivanja (temperatura, vlaga, inercijska masa dinamometra),

—

postavke dinamometra (na primjer cestovni otpor, postavku snage),

—

ispitne rezultate i izračun prolaza/neuspjeha;

iii.

podatke o ispitivanju za emisije nastale isparavanjem:

—

specifikacije ispitnog goriva (na primjer referentno ispitno gorivo ili tržišno gorivo),

—

uvjete ispitivanja (temperatura, vlaga, inercijska masa dinamometra),

—

postavke dinamometra (na primjer cestovni otpor, postavku snage),

—

ispitne rezultate i izračun prolaza/neuspjeha.

Dodatak 4.

Godišnje izvješće dodjelitelja homologacije o provjeri sukladnosti u uporabi

NASLOV

A.   Sažetak i glavni zaključci

B.   Aktivnosti u vezi s ispitivanjem ISC-a koje je proizvođač proveo prethodne godine:

(1)

 proizvođačevo prikupljanje informacija

(2)

 ispitivanje ISC-a (uključujući planiranje i odabir ispitanih porodica te konačne rezultate ispitivanja)

C.   Aktivnosti u vezi s ispitivanjem ISC-a koje su proveli drugi subjekti tijekom prethodne godine:

(3)

 prikupljanje informacija i procjena rizika

(4)

 ispitivanje ISC-a (uključujući planiranje i odabir ispitanih porodica te konačne rezultate ispitivanja)

D.   Aktivnosti u vezi s ispitivanjem ISC-a koje je dodjelitelj homologacije proveo prethodne godine:

(5)

 prikupljanje informacija i procjena rizika

(6)

 ispitivanje ISC-a (uključujući planiranje i odabir ispitanih porodica te konačne rezultate ispitivanja)

(7)

 detaljne istrage

(8)

 korektivne mjere

E.   procjenjivanje očekivanog godišnjeg smanjenja emisija zbog bilo koje korektivne mjere radi ISC-a

F.   Stečena iskustva (uključujući radi utvrđivanja djelotvornosti upotrijebljenih instrumenata)

G.   Izvješće o drugim nevaljanim ispitivanjima

Dodatak 5.

Popisi transparentnosti

Tablica 1.

Popis transparentnosti br. 1

ID

Ulazni podaci

Vrsta podataka

Jedinica

Opis

1

Broj homologacije s obzirom na emisije

tekst

—

kako je navedeno u Prilogu I./Dodatku 6. (Uredbi (EU) 2017/1151)

1a

Datum homologacije s obzirom na emisije

datum

—

datum homologacije s obzirom na emisije

2

Identifikator interpolacijske porodice (IP ID)

tekst

—

kako je navedeno u točki 0. odjeljka II. Dodatka 4. Prilogu I.

(Uredba (EU) 2017/1151)

i stavku 0.1. Dopune izjavi o homologaciji iz Prilogu A2 Pravilniku UNECE-a br. 154: identifikator interpolacijske porodice kako je definiran u stavku 6.2.2. tog pravilnika

5

Identifikator porodice po ATCT-u

tekst

—

kako je navedeno u točki 0.2.3.2. Dodatka 3. Prilogu I. (Uredba (EU) 2017/1151)

7

Identifikator porodice po cestovnom otporu vozila H ili identifikator porodice po matrici cestovnog otpora

tekst

—

kako je navedeno u točki 0.2.3.4.1. (za porodicu po matrici cestovnog otpora točku 0.2.3.5.) Dodatka 3. Prilogu I.

(Uredba (EU) 2017/1151)

7a

Identifikator porodice po cestovnom otporu vozila L (prema potrebi)

tekst

—

kako je navedeno u točki 0.2.3.4.2. Dodatka 3. Prilogu I. (Uredba (EU) 2017/1151)

7b

Identifikator porodice po cestovnom otporu vozila M (prema potrebi)

tekst

—

kako je navedeno u stavku 1.4.2. Dodatka 1. Prilogu A1 Pravilniku UNECE-a br. 154 Parametri cestovnog otpora

13

Pogonski kotači vozila u porodici

popis (prednji, stražnji, sva četiri)

—

točka 1.7. dopune Dodatku 4. Prilogu I. (Uredba (EU) 2017/1151)

14

Konfiguracija dinamometra s valjcima tijekom homologacijskog ispitivanja

popis (jedna osovina, dvije osovine)

—

kako je navedeno u stavku 2.4.2.4. Priloga B6 Pravilniku UNECE-a br. 154

18

Načini rada koje može odabrati vozač korišteni u ispitivanjima tijekom homologacije (potpuno MUI vozila) ili ispitivanju s pogonom s dopunjavanjem baterije (NOVC-HEV, OVC-HEV, NOVC-FCHV)

mogući formati: pdf, jpg.

Ime datoteke je UUID, jedinstven u paketu.

—

Navesti i opisati načine rada koji su korišteni u homologaciji. U slučaju zadanog početnog načina rada to je samo jedan unos. Alternativno, potrebno je opisati najbolji i najnepovoljniji način rada. Opis načina rada koji se trebaju koristiti za homologacijska ispitivanja kako je navedeno u stavku 2.6.6. Priloga B6. Pravilniku UNECE-a br. 154,

19

Načini rada koje može odabrati vozač korišteni u homologacijskim ispitivanjima s baterijskim pogonom (OVC-HEV)

mogući formati: pdf, jpg.

Ime datoteke je UUID, jedinstven u paketu.

—

Navesti i opisati načine rada koji su korišteni u homologaciji. U slučaju zadanog početnog načina rada to je samo jedan unos. Alternativno, potrebno je opisati najbolji i najnepovoljniji način rada. Opis načina rada koji se trebaju koristiti za homologacijska ispitivanja kako je navedeno u stavku 3.2.3. Priloga B8. Pravilniku UNECE-a br. 154,

20

Brzina vrtnje motora u praznom hodu za vozila s ručnim mjenjačem s gorivom 1, gorivom 2 (ako je primjenjivo)

broj

min–1

točka 3.2.1.6. Dodatka 3. Prilogu I. (Uredba (EU) 2017/1151)

21

Broj stupnjeva prijenosa za vozila s ručnim mjenjačem

broj

—

točka 1.13.2. Dopune Dodatku 4. Prilogu I. (Uredba (EU) 2017/1151)

23

Dimenzije prednjih/stražnjih/srednjih guma na ispitnom vozilu, za vozila s ručnim mjenjačem

tekst

—

točka 1.1.8. Dodatku 8.a Prilogu I. (Uredba (EU) 2017/1151)

Pod 1 navedite dimenzije guma na prednjim kotačima, pod 2 dimenzije guma na stražnjim kotačima, pod 3 dimenzije guma na srednjim kotačima (ako je primjenjivo)

24

+

25

Krivulja snage pod punim opterećenjem s dodatnom sigurnosnom granicom (ASM) za vozila s ručnim mjenjačem, s gorivom 1, gorivom 2 (ako je primjenjivo)

vrijednosti iz tablice

min–1 / kW / %

krivulja snage pod punim opterećenjem u rasponu brzine motora od nidle do nrated ili nmax, ili ndv(ngvmax) × vmax, što god je od toga veće, zajedno s ASM-om (ako se koristi za izračun za mijenjanje stupnja prijenosa) iz točke 1.2.4. Dodatka 8.a Prilogu I.

(Uredba (EU) 2017/1151)

Primjer vrijednosti iz tablice nalazi se u tablici A2/1 u Prilogu B2. Pravilniku UNECE-a br. 154.

26

Dodatne informacije za izračun promjene stupnja prijenosa za vozila s ručnim mjenjačem s gorivom 1, gorivom 2 (ako je primjenjivo)

vidjeti tablicu u primjeru

vidjeti tablicu u primjeru

točka 1.2.4. Dodatka 8.a Prilogu I. (Uredba (EU) 2017/1151)

29

ATCT FCF za gorivo 1, gorivo 2 (ako je primjenjivo)

broj

—

jedna vrijednost po gorivu ako je riječ o vozilu s dvogorivnim motorom ili vozilu s motorom prilagodljivim gorivu; uvijek uskladiti navođenje goriva 1 s njegovim ATCT FCF-om i goriva 2 s njegovim ATCT FCF-om

kako je definirano u stavku 3.8.1. Priloga B6a Pravilniku UNECE-a br. 154.

30a

Aditivni faktori Ki za vozila opremljena sustavima s periodičnom regeneracijom

vrijednosti iz tablice

g/km za CO2, mg/km za sve ostalo

tablica u kojoj su definirane vrijednosti za CO,

NOx, PM, THC (mg/km) i za CO2 (g/km);

prazno ako su navedeni multiplikativni faktori Ki ili za vozila koja nemaju sustave s periodičnom regeneracijom; točka 2.1.1.1.1. Dodatka 8.a Prilogu I. za onečišćujuće tvari i točka 2.1.1.2.1. za CO2 (Uredba (EU) 2017/1151)

30b

Multiplikativni faktori Ki za vozila opremljena sustavima s periodičnom regeneracijom

vrijednosti iz tablice

nema jedinica

tablica u kojoj su definirane vrijednosti za CO,

NOx, PM, THC i za CO2; prazno ako su navedeni aditivni faktori Ki ili za vozila koja nemaju sustave s periodičnom regeneracijom; točka 2.1.1.1.1. Dodatka 8.a Prilogu I. za onečišćujuće tvari i točka 2.1.1.2.1. za CO2

(Uredba (EU) 2017/1151)

31a

Aditivni faktori pogoršanja (DF) za gorivo 1, gorivo 2 (ako je primjenjivo)

vrijednosti iz tablice

(mg/km, osim za broj čestica koji iznosi #/km)

tablica u kojoj su utvrđeni faktori pogoršanja za svaku onečišćujuću tvar

(1)

CO, PM, PN, NOx, NMHC i THC za jednogorivna benzinska vozila i sva dvogorivna vozila i vozila prilagodljiva gorivu

(2)

CO, NOx, NMHC i THC za jednogorivna UNP i PP vozila

(3)

NOx za jednogorivna vozila na H2

(4)

NOx, THC+NOX, CO, PM i PN za sva dizelska vozila

(5)

prazno ako su navedeni multiplikativni faktori pogoršanja; točka 2.1.1.1.1. Dodatka 8.a Prilogu I. (Uredba (EU) 2017/1151)

31b

Multiplikativni faktori pogoršanja (DF) za gorivo 1, gorivo 2 (ako je primjenjivo)

vrijednosti iz tablice

nema jedinica

tablica u kojoj su utvrđeni faktori pogoršanja za svaku onečišćujuću tvar

—

CO, PM, PN, NOx, NMHC i THC za jednogorivna benzinska vozila i sva dvogorivna vozila i vozila prilagodljiva gorivu

—

CO, NOx, NMHC i THC za jednogorivna UNP i PP vozila

—

NOx za jednogorivna vozila na H2

—

NOx, THC+NOX, CO, PM i PN za sva dizelska vozila

prazno ako su navedeni aditivni faktori pogoršanja; točka 2.1.1.1.1. Dodatka 8.a Prilogu I.

(Uredba (EU) 2017/1151)

32

Napon baterije za sve REESS-ove

broj

V

kako je definirano u stavku 4.1. Dodatka 2. Prilogu B6 Pravilniku UNECE-a br. 154

(DIN EN 60050-482)

33

Korekcijski koeficijent K samo za NOVC-HEV-ove i OVC-HEV-ove

tablica

(g/km)/(Wh/km)

za NOVC-HEV-ove i OVC-HEV-ove

korekcija emisija CO2 za pogon s dopunjavanjem baterije, kako je definirano u stavku 2. Dodatka 2. Prilogu B8 Pravilniku UNECE-a br. 154

42

Detekcija regeneracije

dokument u pdf formatu ili jpg

Ime datoteke je UUID, jedinstven u paketu.

 

opis proizvođača vozila kako prepoznati da se tijekom ispitivanja aktivirala regeneracija

43

Dovršetak regeneracije

dokument u pdf formatu ili jpg

Ime datoteke je UUID, jedinstven u paketu.

—

opis postupka za dovršetak regeneracije

44a

Indeksni broj prijelaznog ciklusa za VL

broj

—

samo za OVC-HEV vozila; broj provedenih ispitivanja s baterijskim pogonom dok se ne ispune kriteriji za prekid pražnjenja; točka 2.1.1.4.1.4. Dodatka 8.a Prilogu I. (Uredba (EU) 2017/1151)

 

Za višestupanjski homologirana vozila i višestupanjski homologirana vozila za posebnu namjenu

45

Dopuštena masa dovršenog vozila u voznom stanju

broj

kg

kako je navedeno u točki 0.2.2.1. Priloga I. Uredbi (EU) 2020/683

od … do …

45a

dopuštena stvarna masa dovršenog vozila

broj

kg

kako je navedeno u točki 0.2.2.1. Priloga I. Uredbi (EU) 2020/683

od … do …

45b

Dopuštena najveća tehnički dopuštena masa opterećenog vozila (u kg)

broj

kg

kako je navedeno u točki 0.2.2.1. Priloga I. Uredbi (EU) 2020/683

od … do …

46

Dopuštena čeona površina dovršenog vozila

broj

cm2

kako je navedeno u točki 0.2.2.1. Priloga I. Uredbi (EU) 2020/683

od … do …

47

Dopušteni otpor kotrljanja

broj

kg/t

kako je navedeno u točki 0.2.2.1. Priloga I. Uredbi (EU) 2020/683

od … do …

48

Dopuštena projekcija čeone površine ulaza za zrak na prednjoj rešetki

broj

cm2

kako je navedeno u točki 0.2.2.1. Priloga I. Uredbi (EU) 2020/683

od … do …

 

ZA SVA VOZILA

49

Tip pogona

popis potpuno MUI, OVC-HEV, NOVC-HEV

—

tip pogona kako je definiran u točki 3.3.1.2. podtočki (a) PRILOGA III.A

50

Vrsta paljenja

popis

vanjski izvor paljenja/kompresijsko paljenje

—

vrsta paljenja kako je navedeno u točki 3.2.1.1.

Dodatku 3. Prilogu I. (Uredba (EU) 2017/1151)

51

Način rada s obzirom na gorivo

popis (jednogorivni, dvogorivni, prilagodljiv gorivu)

—

tip vozila s obzirom na gorivo kako je navedeno u

točki 3.2.2.4. Dodatku 3. Prilogu I.

(Uredba (EU) 2017/1151)

52

Vrsta goriva: gorivo 1, gorivo 2 (ako je primjenjivo)

popis (benzin, dizel, UNP, PP/biometan, etanol (E85), vodik)

—

vrsta goriva kako je navedeno u točki 3.2.2.1.

Dodatku 3. Prilogu I. (Uredba (EU) 2017/1151); u slučaju vozila s dvogorivnim motorom i vozila prilagodljivih gorivu, navesti oba goriva

53

Tip mjenjača

popis (ručni, automatski, CVT)

—

tip mjenjača kako je navedeno u točki 4.5.1. Dodatku 3. Prilogu I. (Uredba (EU) 2017/1151);

54

Radni obujam motora

broj

cm3

radni obujam kako je navedeno u točki 3.2.1.3. Dodatku 3. Prilogu I. (Uredba (EU) 2017/1151)

55

Način dovoda goriva: za gorivo 1, gorivo 2 (ako je primjenjivo)

popis: izravno/neizravno/izravno i neizravno

 

način dovoda goriva u motor kako je OEM deklarirao; točka 1.10.2. Dopune Dodatku 4. Prilogu I. (Uredba (EU) 2017/1151)


Tablica 2.

Popis transparentnosti br. 2

Polje

Vrsta podataka

Opis

TVV

tekst

jedinstveni identifikator tipa, varijante, izvedbe vozila

točke 7.3. i 7.4. dijela B Priloga I. (Uredba (EU) 2018/858)

Identifikator porodice po PEMS-u

tekst

točka 3.5.2. Priloga III.A.

Marka

tekst

trgovačko ime proizvođača

točka 0.1. Priloga I. (Uredba (EU) 2020/683)

Trgovačko ime

tekst

trgovačko ime TVV-a

točka 0.2.1. Priloga I. (Uredba (EU) 2020/683)

Drugo ime

tekst

slobodan unos

Kategorija i razred

popis (M1, N1 razred I, N1 razred II, N1 razred III, N2, N3, M2, M3)

kategorija i razred vozila

Prilog I. Uredbi br. 715/2007 (razredi)

Prilog I. Uredbi 2018/858 (kategorije)

Nadogradnja

popis (AA limuzina,

AB limuzina sa stražnjim (trećim ili petim) vratima,

AC karavan

AD kupe

AE kabriolet

AF višenamjensko vozilo,

AG osobni karavan,

BA kamion,

BB furgon,

BC tegljač za poluprikolice,

BD tegljač za prikolice,

BE kamionet,

BX šasija s kabinom

tip nadogradnje

Točka 0.3.0.2. Priloga I. (Uredba (EU) 2020/683)

Broj homologacije s obzirom na emisije

tekst

Prilog IV. Uredbi (EU) 2020/683

WVTA broj

tekst

Identifikacijska oznaka homologacije tipa vozila kao cjeline, kako je definirana u Prilogu IV. Uredbi (EU) 2020/683

Identifikator porodice po emisijama nastalima isparavanjem

tekst

kako je navedeno u točki 0.2.3.7. Dodatka 3. Prilogu I. (Uredba (EU) 2017/1151)

Nazivna snaga motora: za gorivo 1, gorivo 2 (ako je primjenjivo)

broj

točka 3.2.1.8. Dodatka 3. Prilogu I. (Uredba (EU) 2017/1151)

Dvostruke gume

da/ne

kako je naveo proizvođač originalne opreme

kapaciteti spremnika za gorivo (u cijelim litrama)

broj

kapaciteti spremnika za gorivo

točka 3.2.3.1.1. Priloga I. (Uredba (EU) 2020/683)

Zabrtvljeni spremnik

da/ne

točka 3.2.12.2.5.5.3. Priloga I. (Uredba (EU) 2020/683)

WMI za ovaj WVTA+TVV-u

tekst

kako je naveo proizvođač originalne opreme (ISO 3779)
”

(1)  Direktiva 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive Vijeća 93/12/EEZ (SL L 350, 28.12.1998, str. 58.).

PRILOG III.

„PRILOG III.A

1.   POKRATE

Pokrate se općenito odnose na jedninu i množinu skraćenih pojmova.

CLD

—

kemiluminescentni detektor

CVS

—

uređaj za uzorkovanje stalnog obujma

DCT

—

mjenjač s dvostrukom spojkom

ECU

—

upravljačka jedinica motora

EFM

—

mjerač masenog protoka ispušnih plinova

FID

—

plamenoionizacijski detektor

FS

—

cijela ljestvica

GNSS

—

globalni navigacijski satelitski sustav

HCLD

—

grijani kemiluminescentni detektor

ICE

—

motor s unutarnjim izgaranjem

LPG

—

ukapljeni naftni plin

NDIR

—

nedisperzivni infracrveni analizator

NDUV

—

nedisperzivni ultraljubičasti analizator

NG

—

prirodni plin

NMC

—

separator nemetana

NMC-FID

—

separator nemetana u kombinaciji s plamenoionizacijskim detektorom

NMHC

—

nemetanski ugljikovodici

OBD

—

ugrađeni dijagnostički sustav

PEMS

—

prijenosni sustav za mjerenje emisija

RPA

—

relativno pozitivno ubrzanje

SEE

—

standardna pogreška procjene

THC

—

ukupni ugljikovodici

VIN

—

identifikacijski broj vozila

WLTC

—

globalno usklađeni ispitni ciklus za laka vozila

2.   DEFINICIJE

2.1.   Za potrebe ovog Priloga općenito se primjenjuju sljedeće definicije:

2.1.1.

‚tip vozila s obzirom na stvarne emisije tijekom vožnje’ znači skupina vozila koja se ne razlikuju s obzirom na kriterije koji čine ‚porodicu po ispitivanju PEMS-om’, kako je definirana u točki 3.3.1.;

2.1.2.

‚deklarirani maksimalni RDE-i’ znači vrijednosti emisija, koje nužno moraju biti niže od primjenjivih graničnih vrijednosti emisija, koje proizvođač opcionalno može deklarirati i koje služe da bi se provjerilo poštovanje tih nižih graničnih vrijednosti emisija.

2.2.   Za potrebe ovog Priloga u pogledu ispitne opreme primjenjuju se sljedeće definicije:

2.2.1.

‚točnost’ znači razlika između izmjerene vrijednosti i referentne vrijednosti koja je sljediva do nacionalnog ili međunarodnog etalona i koja opisuje ispravnost rezultata (slika 1.);

2.2.2.

‚adapter’ znači, u kontekstu ovog Priloga, mehanički dijelovi koji omogućuju povezivanje vozila s uobičajenim ili standardiziranim priključkom mjernog uređaja;

2.2.3.

‚analizator’ znači svaki mjerni uređaj koji nije dio vozila, ali je ugrađen radi utvrđivanja koncentracije ili količine plinovitih ili krutih onečišćujućih tvari;

2.2.4.

‚umjeravanje’ znači postupak podešavanja odziva mjernog sustava tako da njegovi izlazni podaci odgovaraju rasponu referentnih signala;

2.2.5.

‚umjerni plin’ znači smjesa plinova koja se upotrebljava za umjeravanje analizatora plina;

2.2.6.

‚kašnjenje’ znači vremenska razlika između promjene komponente koja se mjeri na referentnoj točki i odziva sustava od 10 % završnog očitanja (t10), pri čemu je sonda za uzorkovanje definirana kao referentna točka (slika 2.);

2.2.7.

‚cijela ljestvica’ znači puni raspon analizatora, instrumenta za mjerenje protoka ili senzora u skladu sa specifikacijama proizvođača opreme ili najveći raspon koji se upotrebljava za određeno ispitivanje;

2.2.8.

‚odzivni faktor ugljikovodika’ određene vrste ugljikovodika znači omjer između očitanja FID-a i koncentracije promatrane vrste ugljikovodika u referentnom plinskom cilindru, izražen kao ppmC1;

2.2.9.

‚veće održavanje’ znači podešavanje, popravak ili zamjenu sastavnog dijela ili modula koji bi mogli utjecati na točnost mjerenja;

2.2.10.

‚buka’ znači dvostruka efektivna vrijednost 10 standardnih devijacija, svaka od kojih se izračunava iz nultih odziva izmjerenih sa stalnom učestalosti koja je višekratnik 1,0 Hz tijekom razdoblja od 30 sekundi;

2.2.11.

‚nemetanski ugljikovodici’ (NMHC) znači ukupni ugljikovodici (THC) osim metana (CH4);

2.2.12.

‚preciznost’ znači stupanj do kojeg ponovljena mjerenja u neizmijenjenim uvjetima pokazuju jednake rezultate (slika 1.);

2.2.13.

‚očitanje’ znači numerička vrijednost koju prikazuje analizator, instrument za mjerenje protoka, senzor ili bilo koji drugi uređaj za mjerenje koji se primjenjuje u kontekstu mjerenja emisija vozila;

2.2.14.

‚referentna vrijednost’ znači vrijednost sljediva do nacionalnog ili međunarodnog etalona (slika 1.);

2.2.15.

‚vrijeme odziva’ (t90) znači vremenska razlika između promjene komponente koja se mjeri na referentnoj točki i odziva sustava od 90 % završnog očitanja (t90), pri kojoj je promjena mjerene komponente najmanje 60 % cijele ljestvice (FS) i događa se u manje od 0,1 sekunde te pri čemu je sonda za uzorkovanje definirana kao referentna točka. Vrijeme odziva sustava sastoji se od kašnjenja u odnosu na sustav i vremena porasta sustava kako je prikazano na slici 2.;

2.2.16.

‚vrijeme porasta’ znači vremenska razlika između 10 % i 90 % odziva konačnog očitanja (t10–t90) kako je prikazano na slici 2.;

2.2.17.

‚senzor’ znači svaki uređaj za mjerenje koji nije dio vozila, ali je ugrađen radi utvrđivanja parametara koji nisu koncentracije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari i maseni protok ispušnih plinova;

2.2.18.

‚zadana vrijednost’ znači ciljana vrijednost koju sustav za kontrolu nastoji postići;

2.2.19.

‚rasponsko umjeravanje’ znači podešavanje instrumenta tako da daje ispravan odgovor na umjerni standard koji je između 75 % i 100 % maksimalne vrijednosti mjernog raspona instrumenta ili očekivanog raspona upotrebe;

2.2.20.

‚rasponski odziv’ znači prosječna vrijednost odziva na rasponski signal za razdoblje od najmanje 30 sekundi;

2.2.21.

‚pomak rasponskog odziva’ znači razlika između prosječne vrijednosti odziva na rasponski signal i stvarnog rasponskog signala izmjerena tijekom zadanog vremenskog razdoblja nakon što je raspon analizatora, instrumenta za mjerenje protoka ili senzora točno umjeren;

2.2.22.

‚ukupni ugljikovodici’ (THC) znači zbroj svih hlapljivih spojeva mjerenih plamenoionizacijskim detektorom (FID);

2.2.23.

‚sljediv’ znači mogućnost povezivanja mjerenja ili očitanja s nacionalnim ili međunarodnim etalonom u neprekinutom lancu usporedbi;

2.2.24.

‚vrijeme transformacije’ znači vremenska razlika između promjene koncentracije ili protoka (t0) u referentnoj točki i odziva sustava od 50 % konačnog očitanja (t50) kako je prikazano na slici 2.;

2.2.25.

‚tip analizatora’ znači skupina analizatora istog proizvođača koji primjenjuju isto načelo za utvrđivanje koncentracije jedne specifične plinovite komponente ili broja čestica;

2.2.26.

‚tip mjerača masenog protoka ispušnih plinova’ znači skupina mjerača masenog protoka ispušnih plinova istog proizvođača koji imaju sličan unutarnji promjer cijevi te koji primjenjuju isto načelo za utvrđivanje masenog protoka ispušnih plinova;

2.2.27.

‚verifikacija’ znači postupak ocjenjivanja usklađenosti izmjerenog ili izračunanog izlaza analizatora, instrumenta za mjerenje protoka, senzora ili signala ili metode s referentnim signalom ili vrijednošću u okviru jednog unaprijed određenog praga za prihvaćanje ili više njih;

2.2.28.

‚nulto umjeravanje’ znači umjeravanje analizatora, instrumenta za mjerenje protoka ili senzora radi dobivanja točnog odziva na nulti signal;

2.2.29.

‚nulti plin’ znači plin koji ne sadrži analit, a koji se koristi za postavljanje nultog odgovora na analizatoru;

2.2.30.

‚nulti odziv’ znači prosječna vrijednost odziva na nulti signal za razdoblje od najmanje 30 sekundi;

2.2.31.

‚pomak nultog odziva’ znači razlika između prosječne vrijednosti odziva na nulti signal i stvarnog nultog signala izmjerena tijekom zadanog vremenskog razdoblja nakon što je analizator, instrument za mjerenje protoka ili senzor točno umjeren.

Slika 1.

Definicija točnosti, preciznosti i referentne vrijednosti

Image 4

Slika 2.

Definicija vremena kašnjenja, porasta, transformacije i odziva

Image 5

2.3.   Za potrebe ovog Priloga u pogledu karakteristika vozila i vozača primjenjuju se sljedeće definicije:

2.3.1.

‚stvarna masa vozila’ znači zbroj mase u voznom stanju i mase dodatne opreme ugrađene na neko vozilo;

2.3.2.

‚pomoćni uređaji’ znači neperiferni uređaji ili sustavi koji troše, pretvaraju, pohranjuju ili predaju energiju, a ugrađeni su u vozilo u svrhe koje nisu pogon vozila, pa se ne smatraju dijelom pogonskog sklopa;

2.3.3.

‚masa u voznom stanju’ znači masa vozila opremljenog standardnom opremom u skladu sa specifikacijama proizvođača, sa spremnicima za gorivo napunjenima do najmanje 90 % svoje zapremnine, uključujući masu vozača, goriva i tekućina te masu, ako ih vozilo ima, nadogradnje, kabine, vučne spojnice, rezervnih kotača i alata;

2.3.4.

‚najveća dopuštena ispitna masa vozila’ znači zbroj stvarne mase vozila i 90 % razlike između najveće tehnički dopuštene mase opterećenog vozila i stvarne mase vozila (slika 3.);

2.3.5.

‚brojač kilometara’ znači instrument koji vozaču pokazuje ukupnu udaljenost koju je vozilo prešlo otkad je proizvedeno;

2.3.6.

‚dodatna oprema’ znači sva oprema koja nije uključena u standardnu opremu, a ugrađena je na vozilo na odgovornost proizvođača i kupac je može naručiti;

2.3.7.

‚omjer snage i ispitne mase’ znači omjer nazivne snage motora s unutarnjim izgaranjem i ispitne mase (odnosno zbroja stvarne mase vozila, mase opreme za mjerenje i, ako ih ima, mase dodatnih putnika odnosno korisnog tereta);

2.3.8.

‚omjer snage i mase’ znači omjer nazivne snage i mase u voznom stanju;

2.3.9.

‚nazivna snaga motora’ (Prated) znači najveća neto snaga motora u kW u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika UN-a br. 85 (1);

2.3.10.

‚najveća tehnički dopuštena masa opterećenog vozila’ znači najveća masa određena za vozilo na temelju njegovih konstrukcijskih obilježja i radnih sposobnosti;

2.3.11.

‚informacije povezane s OBD-om’ znači informacije koje se odnose na ugrađeni dijagnostički sustav za nadzor elektroničkih sustava vozila;

Slika 3.

Definicije masa

Image 6

2.3.12.

‚vozilo prilagodljivo gorivu’ znači vozilo s jednim sustavom za pohranu goriva koje može raditi na različite smjese najmanje dva goriva;

2.3.13.

‚vozilo na jednu vrstu goriva’ znači vozilo koje je konstruirano prvenstveno za rad na jednu vrstu goriva;

2.3.14.

‚hibridno električno vozilo bez punjenja iz vanjskog izvora’ ili ‚NOVC-HEV’ znači hibridno električno vozilo koje se ne može puniti iz vanjskog izvora;

2.3.15.

‚hibridno električno vozilo s punjenjem iz vanjskog izvora’ ili ‚OVC-HEV’ znači hibridno električno vozilo koje se može puniti iz vanjskog izvora.

2.4.   Za potrebe ovog Priloga u pogledu izračuna primjenjuju se sljedeće definicije:

2.4.1.

‚koeficijent determinacije’ (r 2) znači:

Formula

pri čemu je:

a0

odsječak linearnog regresijskog pravca na osi

a1

nagib linearnog regresijskog pravca

xi

izmjerena referentna vrijednost

yi

izmjerena vrijednost parametra koji se provjerava

Formula

srednja vrijednost parametra koji se provjerava

n

broj vrijednosti

2.4.2.

‚koeficijent unakrsne korelacije’(r) znači:

Formula

pri čemu je:

xi

izmjerena referentna vrijednost

yi

izmjerena vrijednost parametra koji se provjerava

Formula

srednja referentna vrijednost

Formula

srednja vrijednost parametra koji se provjerava

n

broj vrijednosti

2.4.3.

‚efektivna vrijednost’ (xrms ) znači kvadratni korijen aritmetičke sredine kvadrata vrijednosti te se definira kao:

Formula

pri čemu je:

xi

izmjerena ili izračunana vrijednost

n

broj vrijednosti

2.4.4.

‚nagib’ linearne regresije (a 1) znači:

Formula

pri čemu je:

xi

stvarna vrijednost referentnog parametra

yi

stvarna vrijednost parametra koji se provjerava

Formula

srednja vrijednost referentnog parametra

Formula

srednja vrijednost parametra koji se provjerava

n

broj vrijednosti

2.4.5.

‚standardna pogreška procjene’ (SEE) znači:

Formula

pri čemu je:

ý

procijenjena vrijednost parametra koji se provjerava

yi

stvarna vrijednost parametra koji se provjerava

n

broj vrijednosti

2.5.   Za potrebe ovog Priloga u pogledu drugih elemenata primjenjuju se sljedeće definicije:

2.5.1.

‚razdoblje pokretanja hladnog motora’ znači razdoblje od početka ispitivanja, kako je definiran u točki 2.6.5., do trenutka kad je vozilo radilo pet minuta. Ako se utvrđuje temperatura rashladnog sredstva, razdoblje pokretanja hladnog motora završava kad rashladno sredstvo prvi put dosegne temperaturu od 70 °C, ali najkasnije pet minuta nakon početka ispitivanja. Ako mjerenje temperature rashladnog sredstva nije izvedivo, na zahtjev proizvođača i uz odobrenje homologacijskog tijela umjesto temperature rashladnog sredstva može se upotrijebiti temperatura motornog ulja;

2.5.2.

‚deaktivirani motor s unutarnjim izgaranjem’ znači motor s unutarnjim izgaranjem za koji vrijedi jedan od sljedećih kriterija:

—

zabilježena brzina vrtnje motora je < 50 min–1;

—

ili, ako se brzina vrtnje motora ne bilježi, izmjereni maseni protok ispušnih plinova je < 3 kg/h;

2.5.3.

‚upravljačka jedinica motora’ znači elektronička jedinica koja upravlja raznim aktuatorima kako bi se osigurao optimalni radni učinak motora;

2.5.4.

‚prošireni faktor’ znači faktor kojim se uzima u obzir utjecaj koji na emisije onečišćujućih tvari imaju proširena temperatura okoline ili prošireni uvjeti nadmorske visine;

2.5.5.

‚broj emisijskih čestica’(PN) znači ukupni broj krutih čestica (2) ispuhanih iz ispušne cijevi vozila kvantificiran metodama razrjeđivanja, uzorkovanja i mjerenja, kako je utvrđeno u ovom Prilogu.

2.6.   Za potrebe ovog Priloga u pogledu ispitnih postupka primjenjuju se sljedeće definicije:

2.6.1.

‚vožnja u ispitivanju PEMS-om s pokretanjem hladnog motora’znači vožnja u ispitivanju prije kojeg je vozilo kondicionirano kako je opisano u točki 5.3.2.;

2.6.2.

‚vožnja u ispitivanju PEMS-om s pokretanjem toplog motora’znači vožnja u ispitivanju prije kojeg vozilo nije kondicionirano kako je opisano u točki 5.3.2., ali s toplim motorom s temperaturom rashladnog sredstva višom od 70 °C. Ako mjerenje temperature rashladnog sredstva nije izvedivo, na zahtjev proizvođača i uz odobrenje homologacijskog tijela umjesto temperature rashladnog sredstva može se upotrijebiti temperatura ulja motora;

2.6.3.

‚sustav s periodičnom regeneracijom’ znači uređaj za kontrolu emisija onečišćujućih tvari (npr. katalizator, filtar čestica) koji je potrebno periodično regenerirati;

2.6.4.

‚reagens’znači svaki proizvod osim goriva koji se čuva u vozilu i dovodi u sustav za naknadnu obradu ispušnih plinova na nalog sustava za kontrolu emisija;

2.6.5.

‚početak ispitivanja’(slika 4.) znači, ovisno o tome što nastupi ranije:

—

prvo pokretanje motora s unutarnjim izgaranjem,

—

prvo kretanje vozila brzinom većom od 1 km/h za OVC-HEV-ove i NOVC-HEV-ove;

Slika 4.

Definicija početka ispitivanja

Image 7

2.6.6.

‚kraj ispitivanja’(slika 5.) znači da je vozilo završilo vožnju i, ovisno o tome što nastupi kasnije:

—

završno deaktiviranje motora s unutarnjim izgaranjem,

—

vozilo je zaustavljeno, pri čemu brzina nije veća od 1 km/h za OVC-HEV-ove i NOVC-HEV-ove za koje ispitivanje završava deaktiviranim motorom s unutarnjim izgaranjem;

Slika 5.

Definicija kraja ispitivanja

Image 8

2.6.7.

‚validacija PEMS-a’znači postupak kojim se na dinamometru s valjcima ocjenjuju pravilnost ugradnje i funkcionalnost prijenosnog sustava za mjerenje emisija unutar zadanih granica točnosti te mjerenja masenog protoka ispušnih plinova dobivena iz nesljedivih mjerača masenog protoka ispušnih plinova ili izračunanih iz senzora ili signala ECU-a.

3.   OPĆI ZAHTJEVI

3.1.   Zahtjevi za sukladnost

Za tipove vozila homologirane u skladu s ovim Prilogom konačni rezultati stvarnih emisija tijekom vožnje izračunani u skladu s ovim Prilogom iz bilo kojeg ispitivanja RDE-a provedenog u skladu sa zahtjevima iz ovog Priloga ne smiju biti viši ni od jedne odgovarajuće granične vrijednosti emisija Euro 6 utvrđene u tablici 2 Priloga I. Uredbi (EZ) br. 715/2007. Proizvođač potvrđuje sukladnost s ovom Uredbom ispunjavanjem certifikat o sukladnosti stvarnih emisija tijekom vožnje RDE-a utvrđene u Dodatku 12.

Proizvođač može izjaviti da se poštuju niže granične vrijednosti emisija tako što će u certifikatu o sukladnosti stvarnih emisija tijekom vožnje iz Dodatka 12. i certifikatu o sukladnosti svakog vozila deklarirati niže vrijednosti ‚deklariranih maksimalnih RDE-a’ za NOx ili PN ili oboje. Na temelju tih vrijednosti deklariranih maksimalnih RDE-a provjerava se sukladnost automobila kad je to primjenjivo, među ostalim u ispitivanjima koja se provode radi provjere sukladnosti u uporabi i nadzora tržišta.

Stvarne emisije tijekom vožnje dokazuju se tako što se porodica po ispitivanju PEMS-om ispituje potrebnim ispitivanjima na cesti, pri čemu se vozila voze na uobičajeni način, u uobičajenom uvjetima vožnje i s uobičajenim korisnim teretima. Potrebna ispitivanja moraju biti reprezentativna za vozila kojima se upravlja na stvarnim rutama vožnje uz uobičajeno opterećenje. Zahtjevi za granične vrijednosti emisija moraju biti ispunjeni tijekom gradske vožnje i cijele vožnje u ispitivanju PEMS-om.

Ispitivanjima RDE-a propisanima ovim Prilogom uspostavlja se pretpostavka sukladnosti. Pretpostavljena sukladnost može se ponovno ocijeniti dodatnim ispitivanjima RDE-a. Provjera sukladnosti provodi se u skladu s pravilima za provjeru sukladnosti u uporabi.

3.2.   Olakšavanje ispitivanja PEMS-om

Države članice dužne su se pobrinuti da se vozila mogu ispitivati PEMS-om na javnim cestama u skladu s postupcima propisanima u odgovarajućim nacionalnim zakonima, pri čemu se moraju poštovati lokalni propisi o cestovnom prometu i sigurnosni zahtjevi.

Proizvođači su se dužni pobrinuti da se vozila mogu ispitivati PEMS-om. To uključuje:

(a)

izradu ispušnih cijevi tako da se olakša uzorkovanje ispušnih plinova ili stavljanje na raspolaganje odgovarajućih adaptera za ispušne cijevi za potrebe ispitivanja koje provode nadležna tijela;

(b)

ako uzorkovanje ispušnih plinova nije olakšano konstrukcijom ispušne cijevi, proizvođač je dužan i neovisnim stranama, kroz svoju mrežu rezervnih dijelova ili servisnih alata (npr. portala za popravak i održavanje vozila), preko ovlaštenih trgovaca ili putem kontaktne točke na tim javno dostupnim internetskim stranicama. staviti na raspolaganje adaptere za kupnju ili najam;

(c)

pružanje internetskih smjernica, kojima se može pristupiti bez registracija ili prijave, za priključivanje PEMS-a na vozila;

(d)

omogućavanje pristupa signalima ECU-a relevantnima za ovaj Prilog, kako je navedeno u tablici A4/1 u Dodatku 4.; i

(e)

uspostavljanje potrebnih administrativnih mehanizama.

3.3.   Odabir vozila za ispitivanje PEMS-om

Ispitivanja PEMS-om nisu obvezna za svaki ‚tip vozila s obzirom na stvarne emisije tijekom vožnje’. Proizvođač vozila može grupirati više tipova vozila s obzirom na emisije kako bi formirao ‚porodicu po ispitivanju PEMS-om’ u skladu sa zahtjevima iz točke 3.3.1., čija se valjanost provjerava na temelju zahtjeva iz točke 3.4.

Simboli, parametri i mjerne jedinice

N

—

broj tipova vozila s obzirom na emisije

NT

—

minimalni broj tipova vozila s obzirom na emisije

PMRH

—

najveći omjer snage i mase svih vozila u porodici po ispitivanju PEMS-om

PMRL

—

najmanji omjer snage i mase svih vozila u porodici po ispitivanju PEMS-om

V_eng_max

—

najveći obujam motora svih vozila u porodici po ispitivanju PEMS-om

3.3.1.   Formiranje porodice po ispitivanju PEMS-om

Porodica po ispitivanju PEMS-om obuhvaća dovršena vozila proizvođača sa sličnim karakteristikama emisija. Tipovi vozila s obzirom na emisije mogu se uvrstiti u porodicu po ispitivanju PEMS-om isključivo ako su vozila u porodici po ispitivanju PEMS-om identična s obzirom na karakteristike po svim administrativnim i tehničkim kriterijima navedenima u nastavku.

3.3.1.1.   Administrativni kriteriji

(a)

homologacijsko tijelo koje izdaje homologaciju s obzirom na emisije u skladu s ovim Prilogom (‚tijelo’);

(b)

proizvođač koji je primio homologaciju s obzirom na emisije u skladu s ovim Prilogom (‚proizvođač’).

3.3.1.2.   Tehnički kriteriji

(a)

tip pogona (npr. MUI, NOVC-HEV, OVC-HEV);

(b)

vrste goriva (npr. benzin, dizelsko gorivo, ukapljeni naftni plin, prirodni plin). Dvogorivna vozila ili vozila prilagodljiva gorivu mogu se grupirati s drugim vozilima ako im je jedno od goriva zajedničko;

(c)

proces izgaranja (npr. dva ili četiri takta);

(d)

broj cilindara;

(e)

raspored cilindara (npr. redni, V, zvjezdasti, bokser);

(f)

obujam motora:

proizvođač vozila navodi vrijednost V_eng_max (= najveći obujam motora svih vozila unutar porodice po ispitivanju PEMS-om). Obujmi motora vozila u porodici po ispitivanju PEMS-om ne smiju odstupati za više od – 22 % vrijednosti V_eng_max ako je V_eng_max ≥ 1500 cm3 ni za više od – 32 % vrijednosti V_eng_max ako je V_eng_max < 1500 cm3;

(g)

način napajanja motora gorivom (npr. neizravno ili izravno ili kombinirano ubrizgavanje);

(h)

vrsta hlađenja (npr. zračno, vodeno, uljno);

(i)

način usisa zraka, kao što je slobodni usis, prednabijanje, tip kompresora (npr. s vanjskim pogonom, jednostruki ili višestruki turbokompresor, promjenjive geometrije);

(j)

tipovi i slijed sastavnih dijelova za naknadnu obradu ispušnih plinova (npr. katalizator trostrukog djelovanja, oksidacijski katalizator, NOx apsorber za siromašnu smjesu, SCR, NOx katalizator za siromašnu smjesu, filtar čestica);

(k)

povrat ispušnih plinova (s recirkulacijom ili bez nje, unutarnja ili vanjska recirkulacija, s hlađenjem ili bez njega, s niskim/visokim tlakom).

3.3.1.3.   Proširenje porodice po ispitivanju PEMS-om

Postojeća porodica po ispitivanju PEMS-om može se proširiti dodavanjem novih tipova vozila s obzirom na emisije. Proširena porodica po ispitivanju PEMS-om i provjera njezine valjanosti također moraju ispunjavati zahtjeve iz točaka 3.3. i 3.4. Za to bi moglo biti potrebno ispitivanje dodatnih vozila PEMS-om radi provjere valjanosti proširene porodice po ispitivanju PEMS-om u skladu s točkom 3.4.

3.3.1.4.   Alternativna definicija porodice po ispitivanju PEMS-om

Kao alternativu odredbama iz točaka 3.3.1.1. i 3.3.1.2. proizvođač vozila može definirati porodicu po ispitivanju PEMS-om koja je identična jednom tipu vozila s obzirom na emisije ili jednoj interpolacijskoj porodici po WLTP-u. U tom se slučaju samo jedno vozilo iz porodice mora ispitati ispitivanjem s pokretanjem toplog ili hladnog motorom prema izboru tijela te nije potrebno provjeriti valjanost porodice po ispitivanju PEMS-om kao u točki 3.4.

3.4.   Provjera valjanosti porodice po ispitivanju PEMS-om

3.4.1.   Opći zahtjevi za provjeru valjanosti porodice po ispitivanju PEMS-om

3.4.1.1.

 Proizvođač vozila tijelu dostavlja vozilo reprezentativno za porodicu po ispitivanju PEMS-om. Tehnička služba ispituje vozilo PEMS-om radi dokazivanja sukladnosti reprezentativnog vozila sa zahtjevima iz ovog Priloga.

3.4.1.2.

 Tijelo bira dodatna vozila u skladu sa zahtjevima iz točke 3.4.3. za ispitivanje PEMS-om koje tehnička služba obavlja radi dokazivanja sukladnosti izabranih vozila sa zahtjevima iz ovog Priloga. Tehnički kriteriji za odabir dodatnog vozila u skladu s točkom 3.4.3. bilježe se s rezultatima ispitivanja.

3.4.1.3.

 Uz odobrenje tijela ispitivanje PEMS-om može provesti i neki drugi operater uz prisutnost tehničke službe, pod uvjetom da tehnička služba provede barem ispitivanja vozila propisana u točkama 3.4.3.2. i 3.4.3.6. i ukupno barem 50 % ispitivanja PEMS-om potrebnih za provjeru valjanosti porodice po ispitivanju PEMS-om. U tom slučaju tehnička služba ostaje odgovorna za pravilno provođenje svih ispitivanja PEMS-om u skladu sa zahtjevima iz ovog Priloga.

3.4.1.4.

 Rezultat ispitivanja PEMS-om određenog vozila može se upotrijebiti za provjeru valjanosti različitih porodica po ispitivanju PEMS-om pod sljedećim uvjetima:

—

isto tijelo homologiralo je u skladu s ovim Prilogom vozila uvrštena u sve porodice po ispitivanju PEMS-om čiju valjanost treba provjeriti te se to tijelo slaže s tim da se rezultati ispitivanja PEMS-om određenog vozila iskoriste za provjeru valjanost različitih porodica po ispitivanju PEMS-om;

—

svaka porodica po ispitivanju PEMS-om čiju valjanost treba provjeriti sadržava tip vozila s obzirom na emisije kojem pripada to vozilo.

3.4.2.   Za svaku se provjeru valjanosti smatra da proizvođač vozila u odgovarajućoj porodici snosi primjenjive odgovornosti, neovisno o tome je li taj proizvođač bio uključen u ispitivanje PEMS-om tog tipa vozila s obzirom na emisije.

3.4.3.   Odabir vozila za ispitivanje PEMS-om za potrebe provjere valjanosti porodice po ispitivanju PEMS-om

U odabiru vozila iz porodice po ispitivanju PEMS-om mora se osigurati da ispitivanje PEMS-om obuhvati sljedeće tehničke karakteristike relevantne za emisije onečišćujućih tvari. Određeno vozilo odabrano za ispitivanje može biti reprezentativno za različite tehničke karakteristike. Kako bi se provjerila valjanost porodice po ispitivanju PEMS-om, vozila se za ispitivanje PEMS-om odabiru na sljedeći način:

3.4.3.1.

za svaku kombinaciju goriva (npr. benzin i ukapljeni naftni plin, benzin i prirodni plin, samo benzin) na koju rade neka vozila iz porodice po ispitivanju PEMS-om za ispitivanje PEMS-om odabire se najmanje jedno vozilo koje može raditi na tu kombinaciju goriva;

3.4.3.2.

proizvođač navodi vrijednost PMRH (= najveći omjer snage i mase svih vozila u porodici po ispitivanju PEMS-om) i vrijednost PMRL (= najmanji omjer snage i mase svih vozila u porodici po ispitivanju PEMS-om). Za ispitivanje se odabiru najmanje jedna konfiguracija vozila reprezentativna za navedeni PMRH i najmanje jedna konfiguracija vozila reprezentativna za navedeni PMRL porodice po ispitivanju PEMS-om. Da bi se vozilo smatralo reprezentativnim za tu vrijednost, omjer snage i mase vozila ne smije za više od 5 % odstupati od vrijednosti PMRH odnosno PMRL;

3.4.3.3.

za ispitivanje se odabire najmanje jedno vozilo za svaku vrstu prijenosa (npr. ručni, automatski, prijenos s dvostrukom spojkom) koji je ugrađen u vozila iz porodice po ispitivanju PEMS-om;

3.4.3.4.

za ispitivanje se odabire najmanje jedno vozilo za svaku konfiguraciju pogonskih osovina ako su takva vozila dio porodice po ispitivanju PEMS-om;

3.4.3.5.

za svaki obujam motora vozila iz porodice po ispitivanju PEMS-om mora se ispitati najmanje jedno reprezentativno vozilo;

3.4.3.6.

najmanje jedno vozilo u porodici po ispitivanju PEMS-om mora se ispitati s pokretanjem toplog motora;

3.4.3.7.

ne dovodeći u pitanje odredbe iz točaka od 3.4.3.1. do 3.4.3.6., za ispitivanje se odabire minimalno sljedeći broj tipova vozila s obzirom na emisije iz porodice po ispitivanju PEMS-om:

Broj tipova vozila s obzirom na emisije u porodici po ispitivanju PEMS-om (N)

Minimalni broj tipova vozila s obzirom na emisije odabranih za ispitivanje PEMS-om s pokretanjem hladnog motora (NT)

Minimalni broj tipova vozila s obzirom na emisije odabranih za ispitivanje PEMS-om s pokretanjem toplog motora

1

1

1 (4)

od 2 do 4

2

1

od 5 do 7

3

1

od 8 do 10

4

1

od 11 do 49

NT = 3 + 0,1 × N (3)

2

više od 49

NT = 0,15 × N( (3))

3

3.5.   Dostavljanje podataka za potrebe homologacije

3.5.1.

 Proizvođač vozila priprema potpuni opis porodice po ispitivanju PEMS-om, koji uključuje tehničke kriterije opisane u točki 3.3.1.2., pa ga dostavlja tijelu.

3.5.2.

 Proizvođač porodici po ispitivanju PEMS-om dodjeljuje jedinstveni identifikacijski broj u obliku MS-OEM-X-Y pa ga dostavlja tijelu. MS je razlikovna brojčana oznaka države članice koja je dodijelila EZ homologaciju (5), OEM je oznaka proizvođača koja se sastoji od tri znaka, X je uzastopni broj koji označava izvornu porodicu po ispitivanju PEMS-om, a Y je broj proširenja porodice (čija je početna vrijednost 0, za porodicu po ispitivanju PEMS-om koja nije nijednom proširena).

3.5.3.

 Tijelo i proizvođač vozila vode popis tipova vozila s obzirom na emisije koji su dio određene porodice po ispitivanju PEMS-om na temelju brojeva homologacije s obzirom na emisije. Za svaki tip vozila s obzirom na emisije dostavljaju se i sve odgovarajuće kombinacije homologacijskog broja vozila, tipova, varijanti i izvedbi, kako su navedene u odjeljcima 0.10. i 0.2. EZ certifikata o sukladnosti vozila.

3.5.4.

 Tijelo i proizvođač vozila vode popis tipova vozila s obzirom na emisije odabranih za ispitivanje PEMS-om radi provjere valjanosti porodice po ispitivanju PEMS-om u skladu s točkom 3.4., na kojem su navedene i potrebne informacije o tome kako su ispunjeni kriteriji odabira iz točke 3.4.3. U popisu mora biti naznačeno i jesu li odredbe iz točke 3.4.1.3. primijenjene za određeno ispitivanje PEMS-om.

3.6.   Zahtjevi za zaokruživanje

Nije dopušteno zaokruživanje podataka u datoteci za razmjenu podataka definiranoj u odjeljku 10. Dodatku 7. U datoteci za predobradu podaci se mogu zaokružiti na red veličine jednak točnosti mjerenja određenog parametra.

Međurezultati i konačni rezultati ispitivanja emisija, kako su izračunani u Dodatku 11., zaokružuju se odjednom na broj decimalnih mjesta utvrđen za primjenjivu emisijsku normu uvećan za jedan. Prethodni se koraci u izračunima ne zaokružuju.

4.   ZAHTJEVI ZA RADNI UČINAK INSTRUMENATA

Instrumenti koji se upotrebljavaju za ispitivanja RDE-a moraju biti u skladu sa zahtjevima iz Dodatka 5. Ako to zatraže nadležna tijela, ispitivač mora dostaviti dokaz da upotrijebljeni instrumenti ispunjavaju zahtjeve iz Dodatka 5.

5.   ISPITNI UVJETI

Isključivo ispitivanje RDE-a koje ispunjava zahtjeve iz ovog odjeljka prihvaća se kao valjano. Ispitivanja koja nisu provedena u uvjetima navedenima u ovom odjeljku smatraju se nevaljanima.

5.1.   Uvjeti okoline

Ispitivanje se provodi u uvjetima okoline utvrđenima u ovom odjeljku. Uvjeti okoline smatraju se ‚proširenima’ ako se proširi barem jedan od uvjeta temperature ili nadmorske visine. Faktor za proširene uvjete kako je definiran u točki 7.5. primjenjuje se samo jednom čak i ako se oba uvjeta prošire u istom vremenskom razdoblju. Ne dovodeći u pitanje uvodnu točku ovog odjeljka, ako se ispitivanje djelomično ili u cijelosti provede izvan proširenih uvjeta, ispitivanje nije valjano samo ako su konačne vrijednosti emisija izračunane u Dodatku 11. više od primjenjivih graničnih vrijednosti emisija. Ti su uvjeti sljedeći:

za homologacije sa znakom EA kako je navedeno u tablici 1 Dodatka 6. Prilogu I.:

umjereni uvjeti nadmorske visine:

nadmorska visina od najviše 700 metara iznad razine mora

prošireni uvjeti nadmorske visine:

nadmorska visina viša od 700 metara iznad razine mora, ali ne viša od 1300 metara iznad razine mora

umjereni uvjeti temperature:

najmanje 273,15 K (0 °C) i najviše 303,15 K (30 °C)

prošireni uvjeti temperature:

najmanje 266,15 K (–7 °C) i najviše 273,15 K (0 °C) ili više od 303,15 K (30 °C) i najviše 308,15 K (35 °C)

za homologacije sa znakom EB i EC kako je navedeno u tablici 1 Dodatka 6. Prilogu I.:

umjereni uvjeti nadmorske visine:

nadmorska visina od najviše 700 metara iznad razine mora

prošireni uvjeti nadmorske visine:

nadmorska visina viša od 700 metara iznad razine mora, ali ne viša od 1300 metara iznad razine mora

umjereni uvjeti temperature:

najmanje 273,15 K (0 °C) i najviše 308,15 K (35 °C)

prošireni uvjeti temperature:

najmanje 266,15 K (–7 °C) i najviše 273,15 K (0 °C) ili više od 308,15 K (35 °C) i najviše 311,15 K (38 °C)

5.2.   Dinamički uvjeti vožnje

Dinamički uvjeti obuhvaćaju utjecaj nagiba ceste, čeonog vjetra i dinamike vožnje (ubrzanja, usporavanja) i pomoćnih sustava na potrošnju energije i emisije ispitnog vozila. Valjanost vožnje s obzirom na dinamičke uvjete provjerava se nakon završetka ispitivanja na temelju zabilježenih podataka. Ta se provjera provodi u dva koraka:

I. KORAK: pretjerana ili nedovoljna dinamika vožnje provjerava se u skladu s metodama opisanima u Dodatku 9.;

II. KORAK: ako provjere u skladu s I. KORAKOM pokažu da je vožnja valjana, primjenjuju se metode za provjeru valjanosti vožnje kako su utvrđene u dodacima 8. i 10.

5.3.   Stanje i rad vozila

5.3.1.   Stanje vozila

Vozilo, uključujući sastavne dijelove povezane s emisijama, mora biti u dobrom mehaničkom stanju i prije ispitivanja uhodavano i voženo najmanje 3 000 prijeđenih kilometara. Bilježe se kilometraža i starost vozila koje se koristi za ispitivanje RDE-a.

Sva vozila, a posebno OVC-HEV-ovi, mogu se ispitati u bilo kojem načinu vožnje koji se može odabrati, uključujući način s dopunjavanjem baterije. Na temelju tehničkih dokaza koje dostavi proizvođač i uz odobrenje nadležnog tijela namjenski načini vožnje koje može odabrati vozač za veoma posebne, ograničene svrhe ne uzimaju se u obzir (npr. servisni način rada, vožnja u utrkama, ultraspori stupanj prijenosa). Svi preostali načini rada za vožnju uzimaju se u obzir i u njima se moraju poštovati granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari.

Nisu dopuštene preinake koje utječu na aerodinamiku vozila, osim postavljanja PEMS-a. Tipovi guma i tlak moraju biti u skladu s preporukama proizvođača vozila. Prije pretkondicioniranja provjerava se tlak u gumama te se prema potrebi prilagođava na preporučene vrijednosti. Nije dopušteno voziti vozilo s lancima za snijeg.

Ne bi trebalo ispitivati vozila čiji je akumulator za pokretanje prazan. U slučaju problema s pokretanjem vozila akumulator se zamjenjuje u skladu s preporukama proizvođača.

Ispitna masa vozila sastoji se od vozača, svjedoka ispitivanja (ako je primjenjivo), ispitne opreme, uključujući dijelove za postavljanje i uređaje za napajanje. i svakog umjetnog korisnog tereta. Na početku ispitivanja ta masa mora biti između stvarne mase vozila i najveće dopuštene ispitne mase vozila te se ne smije povećati tijekom ispitivanja.

Ispitna vozila ne smiju se voziti na ekstreman način koji ne odgovara uobičajenim uvjetima uporabe kako bi se time pokušalo ostvariti prolaz ili neuspjeh na ispitivanju. Ako je to potrebno, provjera uobičajene vožnje može se temeljiti na stručnoj procjeni dodjelitelja homologacije ili u ime tog tijela na temelju unakrsne korelacije više signala koji mogu obuhvaćati protok ispušnih plinova, temperaturu ispušnih plinova, CO2, O2 itd. u kombinaciji s brzinom i ubrzanjem vozila i GNSS podacima, a potencijalno i drugim podatkovnim parametrima vozila kao što su brzina motora, stupanj prijenosa, položaj papučice gasa itd.

5.3.2.   Kondicioniranje vozila za vožnju u ispitivanju PEMS-om s pokretanjem hladnog motora

Prije ispitivanja RDE-a vozilo se pretkondicionira na sljedeći način.

Vozilo se vozi na javnim cestama, po mogućnosti na istoj ruti koja je planirana za ispitivanje RDE-a ili najmanje 10 minuta po načinu rada (npr. gradska vožnja, izvangradska vožnja i vožnja na autocesti) ili 30 minuta s najmanjom prosječnom brzinom od 30 km/h. Validacijsko ispitivanje u laboratoriju, kako je navedeno u Dodatku 6. ovom Prilogu, također se računa kao pretkondicioniranje. Nakon toga vozilo se parkira sa zatvorenim vratima i zatvorenim poklopcem motora te se između 6 i 72 sati ostavlja isključenog motora na nadmorskoj visini i temperaturi u skladu s umjerenim ili proširenim uvjetima iz točke 5.1. Trebalo bi izbjegavati ekstremne atmosferske uvjete (kao što su obilan snijeg, oluja, tuča) i prekomjerne količine prašine ili dima.

Prije početka ispitivanja mora se provjeriti da na vozilu nema oštećenja i postoje li signali upozorenja koji upućuju na moguću neispravnost. U slučaju neispravnosti njezin se izvor utvrđuje pa se ili neispravnost uklanja ili se vozilo odbacuje.

5.3.3.   Pomoćni uređaji

Klimatizacijskim sustavom ili drugim pomoćnim uređajima upravlja se na način koji odgovara njihovoj uobičajenoj predviđenoj uporabi u stvarnim uvjetima vožnje na cesti. Svaka uporaba tih uređaja mora biti dokumentirana. Prozori vozila moraju biti zatvoreni dok se upotrebljava klimatizacijski sustav ili sustav za grijanje.

5.3.4.   Vozila sa sustavima s periodičnom regeneracijom

5.3.4.1.

 Svi se rezultati moraju korigirati faktorima Ki ili pomacima Ki dobivenima postupcima iz Dodatka 1. Prilogu B6. Pravilniku UN-a br. 154 (6) za homologaciju vozila sa sustavom s periodičnom regeneracijom. Faktor Ki ili pomak Ki primjenjuju se na završne rezultate nakon evaluacije u skladu s Dodatkom 11.

5.3.4.2.

 Ako su konačne vrijednosti emisija, izračunane u skladu s Dodatkom 11., više od primjenjivih graničnih vrijednosti emisija, mora se provjeriti da se regeneracija događa. Provjera regeneracije može se temeljiti na stručnoj procjeni izvedenoj iz unakrsne korelacije nekoliko signala, koji mogu obuhvaćati mjerenja temperature ispušnih plinova, PN-a, CO2 i O2 u kombinaciji s brzinom i ubrzanjem vozila. Ako vozilo ima funkciju prepoznavanja regeneracije, ta se funkcija koristi da se utvrdi pojava regeneracije. Ako takav signal nije dostupan, proizvođač može ponuditi savjet kako prepoznati je li došlo do regeneracije.

5.3.4.3.

 Ako se regeneracija dogodi tijekom ispitivanja, provjerava se da je konačni rezultat emisija, na koji nije primijenjen faktor Ki ni pomak Ki, sukladan s primjenjivim graničnim vrijednostima emisija. Ako su konačne vrijednosti emisija više od graničnih vrijednosti emisija, ispitivanje nije valjano pa se jednom ponavlja. Prije početka drugog ispitivanja moraju se provesti regeneracija i stabilizacija vožnjom od najmanje sat vremena. Drugo se ispitivanje smatra valjanim čak i kad se tijekom njega dogodi regeneracija.

Ako završni rezultati emisija budu niži od primjenjivih graničnih vrijednosti emisija, svejedno se može provjeriti pojava regeneracije kao u točki 5.3.4.2. Ako se regeneracija može dokazati, uz odobrenje homologacijskog tijela konačni se rezultati izračunavaju bez primjene faktora Ki ili pomaka Ki.

5.4.   Operativni zahtjevi za PEMS

Vožnja se izabire tako da ispitivanje bude neprekinuto i da se podaci kontinuirano bilježe kako bi se postiglo najkraće trajanje ispitivanja određeno u točki 6.3.

Napajanje PEMS-a električnom energijom mora biti iz vanjskog izvora, a ne energijom koja se izravno ili neizravno dobiva iz motora vozila koje se ispituje.

Oprema PEMS-a ugrađuje se tako da u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na emisije ili radni učinak vozila. Trebalo bi paziti na to da se masa ugrađene opreme i moguće aerodinamičke preinake ispitnog vozila svedu na najmanju moguću mjeru.

Tijekom homologacije, prije ispitivanja RDE-a provodi se validacijsko ispitivanje u laboratoriju u skladu s Dodatkom 6. Za OVC-HEV-ove ispitivanje se provodi s pogonom s dopunjavanjem baterije.

5.5.   Ulje za podmazivanje, gorivo i reagens

U ispitivanju RDE-a provedenom za potrebe homologacije upotrebljava se referentno gorivo utvrđeno u Prilogu B3. Pravilniku UN-a br. 154 ili u skladu sa specifikacijama koje je proizvođač dao za potrebe kupčeva korištenja vozila. Upotrijebljeni reagens (ako je primjenjivo) i mazivo moraju biti u skladu sa specifikacijama koje je proizvođač preporučio ili dao.

U ispitivanjima RDE-a provedenima radi provjere sukladnosti u uporabi ili nadzora tržišta može se koristiti bilo koje gorivo zakonski dostupno na tržištu (7) i u skladu sa specifikacijama koje je proizvođač dao za potrebe kupčeva korištenja vozila.

Ako je rezultat ispitivanja RDE-a neuspjeh, uzimaju se uzorci goriva, maziva i reagensa (ako je primjenjivo) te se čuvaju najmanje godinu dana u uvjetima u kojima je cjelovitost uzorka zajamčena. Nakon analize uzorci se mogu baciti.

6.   ISPITNI POSTUPAK

6.1.   Vrste skupina brzina

Gradska skupina brzina odnosi se na brzine vozila koje nisu više od 60 km/h.

Izvangradska skupina brzina odnosi se na brzine vozila koje su više od 60 km/h, ali koje nisu više od 90 km/h. Za vozila koja su opremljena uređajem kojim je brzina vozila trajno ograničena na 90 km/h izvangradska skupina brzina odnosi se na brzine vozila koje su više od 60 km/h, ali koje nisu više od 80 km/h.

Autocestovna skupina brzina odnosi se na brzine više od 90 km/h.

Za vozila koja su opremljena uređajem kojim je brzina vozila trajno ograničena na 100 km/h autocestovna skupina brzina odnosi se na brzine vozila koje su više od 90 km/h.

Za vozila koja su opremljena uređajem kojim je brzina vozila trajno ograničena na 90 km/h autocestovna skupina brzina odnosi se na brzine vozila koje su više od 80 km/h.

6.1.1.   Ostali zahtjevi

Prosječna brzina (uključujući zaustavljanja) u gradskoj skupini brzina mora biti unutar raspona od 15 do 40 km/h.

Raspon brzina na autocesti mora na primjeren način obuhvatiti raspon od 90 km/h do najmanje 110 km/h. Brzina vozila mora najmanje 5 minuta biti veća od 100 km/h.

Za vozila koja su opremljena uređajem kojim je brzina vozila trajno ograničena na 100 km/h raspon brzina u autocestovnoj skupini brzina mora na odgovarajući način obuhvatiti raspon od 90 do 100 km/h. Brzina vozila mora najmanje 5 minuta biti veća od 90 km/h.

Za vozila koja su opremljena uređajem kojim je brzina vozila ograničena na 90 km/h raspon brzina u autocestovnoj skupini brzina mora na odgovarajući način obuhvatiti raspon od 80 do 90 km/h. Brzina vozila mora najmanje 5 minuta biti veća od 80 km/h.

Ako je neko ispitivano vozilo spriječeno u ispunjavanju zahtjeva iz ove točke zbog lokalnih ograničenja brzine, primjenjuju se zahtjevi iz sljedeće točke.

Raspon brzina na autocesti mora na primjeren način obuhvatiti raspon od X – 10 km/h do X km/h. Brzina vozila mora najmanje 5 minuta biti veća od X – 10 km/h. Pri tome je X lokalno ograničenje brzine za ispitivano vozilo.

6.2.   Propisani udjeli vožnje po skupinama brzina

U nastavku je navedena raspodjela skupina brzina u vožnji za utvrđivanje RDE-a potrebna radi evaluacije. Vožnja se mora sastojati od približno 34 % gradske skupine brzina, 33 % izvangradske skupine brzina i 33 % autocestovne skupine brzina. ‚Približno’ znači interval od ±10 postotnih bodova s obzirom na navedene postotke. Međutim, gradska skupina brzina ne smije biti manje od 29 % ukupne prijeđene udaljenosti tijekom vožnje.

Udjeli gradske, izvangradske i autocestovne skupine brzina izražavaju se kao postotak ukupne prijeđene udaljenosti tijekom vožnje.

Minimalna je udaljenost za svaku od skupina brzina – gradsku, izvangradsku i autocestovnu – 16 km.

6.3.   Ispitivanje RDE-a koje treba provesti

Stvarne emisije tijekom vožnje dokazuju se ispitivanjem vozila na cesti, pri čemu se vozila voze na uobičajeni način, u uobičajenom uvjetima vožnje i s uobičajenim korisnim teretima. Ispitivanja RDE-a izvode se na asfaltiranim cestama (vožnja izvan cesta nije dopuštena). Izvodi se vožnja za utvrđivanje RDE-a kako bi se dokazala da su zahtjevi u pogledu emisija ispunjeni.

6.3.1.

 Vožnja mora biti osmišljena tako da načelno obuhvati sve potrebne dijelove skupine brzina iz točke 6.2. i da ispunjava sve ostale zahtjeve opisane u točkama 6.1.1. i 6.3., točki 4.5.1. Dodatka 8 i odjeljku 4. Dodatka 9.

6.3.2.

 Planirana vožnja za utvrđivanje RDE-a uvijek započinje gradskom vožnjom nakon koje slijedi izvangradska vožnja, a zatim vožnja na autocesti u skladu sa zahtjevima za udjele skupina brzina iz točke 6.2. Gradska vožnja, izvangradska vožnja i vožnja na autocesti moraju biti uzastopne, ali mogu imati i vožnju koja započinje i završava na istom mjestu. Izvangradska vožnja smije se prekidati kraćim razdobljima gradske skupine brzina tijekom prolaska kroz gradska područja. Vožnja na autocesti smije se prekidati kraćim razdobljima gradske ili izvangradske skupine brzina, npr. tijekom prolaska pored naplatnih kućica ili dionica ceste na kojima su u tijeku radovi.

6.3.3.

 Brzina vozila načelno ne smije prekoračiti 145 km/h. Ta se najveća brzina smije prekoračiti za dopušteno odstupanje od 15 km/h tijekom najviše 3 % trajanja vožnje na autocesti. Tijekom ispitivanja PEMS-om vrijede lokalna ograničenja brzine neovisno o drugim pravnim posljedicama. Kršenja lokalnih ograničenja brzine sama po sebi ne poništavaju rezultate ispitivanja PEMS-om.

Razdoblja zaustavljanja, definirana kao razdoblja u kojima je brzina vozila manja od 1 km/h, moraju činiti između 6 % i 30 % trajanja gradske vožnje. Gradska vožnja može sadržavati nekoliko razdoblja zaustavljanja koja ne traju kraće od 10 sekundi. Ako razdoblja zaustavljanja čine više od 30 % gradskog dijela vožnje ili ako postoje pojedinačna razdoblja zaustavljanja dulja od 300 uzastopnih sekundi, ispitivanje nije valjano isključivo ako nisu ispunjene granične vrijednosti emisija.

Vožnja traje između 90 i 120 minuta.

Nadmorska visina početne i završne točke vožnje ne smije se razlikovati za više od 100 m. Isto tako, proporcionalna kumulativna pozitivna visinska razlika tijekom cijele vožnje i tijekom gradske vožnje mora biti manja od 1200 m/100 km i utvrđena u skladu s Dodatkom 10.

6.3.4.

 Prosječna brzina (uključujući zaustavljanja) u razdoblju pokretanja hladnog motora mora biti unutar raspona od 15 do 40 km/h. Najveća brzina tijekom razdoblja pokretanja hladnog motora ne smije biti veća od 60 km/h.

Na početku ispitivanja vozilo se mora pomaknuti unutar 15 sekundi. Tijekom cijelog razdoblja pokretanja hladnog motora, kako je definirano u točki 2.5.1., razdoblja zaustavljanja moraju biti što kraća i ne smiju biti dulja od ukupno 90 s.

6.4.   Ostali zahtjevi u pogledu vožnje

Ako se tijekom ispitivanja isključi motor, smije se ponovno pokrenuti, ali se uzorkovanje i bilježenje podataka ne prekida. Ako tijekom ispitivanja motor prestane s radom, uzorkovanje i bilježenje podataka se ne prekida.

Maseni protok ispušnih plinova načelno se određuje opremom za mjerenje koja radi neovisno o vozilu. Uz odobrenje tijela podaci iz ECU-a vozila mogu se iskoristiti za to za vrijeme početne homologacije.

Ako homologacijsko tijelo nije zadovoljno rezultatima provjere kvalitete podataka i validacije koji su dobiveni ispitivanjem PEMS-om provedenim u skladu s Dodatkom 4., ono može poništiti ispitivanje. U tom slučaju homologacijsko tijelo bilježi podatke o ispitivanju i razloge poništavanja ispitivanja.

Proizvođač je dužan homologacijskom tijelu dokazati da su odabrano vozilo, načini vožnje, uvjeti i korisni tereti reprezentativni za porodicu vozila po ispitivanju PEMS-om. Uvjeti okoline i zahtjevi u pogledu korisnog tereta, navedeni u točki 5.1. odnosno točki 5.3.1., služe da bi se unaprijed utvrdilo jesu li uvjeti prihvatljivi za ispitivanje RDE-a.

Homologacijsko tijelo predlaže ispitnu vožnju u gradskim uvjetima, izvangradskim uvjetima i uvjetima na autocesti koja ispunjava zahtjeve iz točke 6.2. Ako je primjenjivo, za koncipiranje vožnje upotrebljava se topografska karta na kojoj se odabiru njezini gradski, izvangradski i autocestovni dijelovi. Ako prikupljanje podataka iz upravljačke jedinice motora utječe na emisije ili radni učinak nekog vozila, smatra se da je cijela porodica po ispitivanju PEMS-om kojoj to vozilo pripada nesukladna.

Za ispitivanja RDE-a provedena tijekom homologacije homologacijsko tijelo može izravnim pregledom ili analizom popratnih dokaza (npr. fotografije, zapisi) provjeriti ispunjavaju li ispitni postav i upotrijebljena ispitna oprema zahtjeve iz dodataka 4. i 5.

6.5.   Sukladnost softverskih alata

Svaki softverski alat kojim se provjerava valjanost vožnje i izračunava sukladnost emisija s odredbama utvrđenima u točkama 5. i 6. te dodacima 7., 8., 9., 10. i 11. podliježe validaciji koju provodi subjekt koji odredi država članica. Ako je takav softverski alat dio PEMS-a, s instrumentom se dostavlja i dokaz o validaciji.

7.   ANALIZA ISPITNIH PODATAKA

7.1.   Evaluacija emisija i vožnje

Ispitivanje se provodi u skladu s Dodatkom 4.

7.2.   Valjanost vožnje provjerava se postupkom koji se sastoji od sljedeća tri koraka:

KORAK A: Vožnja je u skladu s općim zahtjevima, graničnim uvjetima, zahtjevima u pogledu vožnje, radnim zahtjevima i specifikacijama ulja za podmazivanje, goriva i reagensa utvrđenima u odjeljcima 5. i 6. i u Dodatku 10.;

KORAK B: Vožnja je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Dodatku 9.;

KORAK C: Vožnja je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Dodatku 8.;

Koraci postupka detaljno su prikazani na slici 6.

Ako bilo koji od zahtjeva nije ispunjen, vožnja se smatra nevaljanom.

Slika 6.

Shema ocjenjivanja valjanosti vožnje (koraci prikazani na slici ne obuhvaćaju sve pojedinosti, za pojedinosti vidjeti odgovarajuće dodatke)

Image 9

7.3.   Kako bi se očuvala cjelovitost podataka, nije dopušteno kombinirati podatke iz različitih vožnji za utvrđivanje RDE-a u jednom skupu podataka niti mijenjati ili uklanjati podatke iz vožnje za utvrđivanje RDE-a, osim u slučajevima koji su izričito navedeni u ovom Prilogu.

7.4.   Rezultati emisija izračunavaju se metodama utvrđenima u Dodatku 7. i Dodatku 11. Emisije se izračunavaju između početka ispitivanja i kraja ispitivanja.

7.5.   Prošireni faktor za ovaj Prilog iznosi 1,6. Ako se tijekom određenog vremenskog razdoblja uvjeti okoline prošire u skladu s točkom 5.1., emisije onečišćujućih tvari izračunane u skladu s Dodatkom 7. tijekom tog određenog vremenskog intervala dijele se s proširenim faktorom. Ova se odredba ne odnosi na emisije ugljikova dioksida.

7.6.   Emisije plinovitih onečišćujućih tvari i broj emisijskih čestica u razdoblju pokretanja hladnog motora, kako je definirano u točki 2.6.1., uvrštavaju se u uobičajenu evaluaciju u skladu s dodacima 7. i 11.

Ako je vozilo tri sata prije ispitivanja kondicionirano na prosječnoj temperaturi unutar proširenog raspona u skladu s točkom 5.1., na podatke prikupljene tijekom razdoblja pokretanja hladnog motora primjenjuju se odredbe iz točke 7.5., čak i ako ispitni uvjeti okoline nisu unutar proširenog raspona temperature.

7.7.   Dostavljanje podataka

7.7.1.   Općenito

Svi podaci iz jednog ispitivanja RDE-a bilježe se u skladu s datotekama za razmjenu podataka i datotekama za dostavljanje podataka koje je osigurala Komisija (8).

7.7.2.   Dostavljanje i dijeljenje informacija o homologacijskom ispitivanju s obzirom na RDE

7.7.2.1.

 Tehničko izvješće koje je pripremio proizvođač stavlja se na raspolaganje homologacijskom tijelu. Tehničko izvješće sadržava četiri stavke:

i.

datoteku za razmjenu podataka;

ii.

datoteku za dostavljanje podataka;

iii.

opis vozila i motora, kako je opisano u Dodatku 4. Prilogu I. Uredbi 2017/1151;

iv.

vizualne popratne materijale (fotografije i/ili videozapise) koji se odnose na ugradnju PEMS-a u ispitivano vozilo i koji moraju biti odgovarajuće kvalitete i količine kako bi se vozilo identificiralo i kako bi se procijenilo je li ugradnja glavne jedinice PEMS-a, EFM-a antene GNSS-a i meteorološke stanice u skladu s preporukama proizvođača instrumenata i općenitim dobrim primjerima iz prakse ispitivanja PEMS-om.

7.7.2.2.

 Proizvođač je dužan osigurati da se informacije navedene u točki 7.7.2.2.1. objave na javno dostupnim internetskim stranicama, pri čemu im se mora moći pristupiti bez naknade i bez obveze korisnika da se identificira ili prijavi. Proizvođač je dužan obavještavati Komisiju i homologacijska tijela o adresi tih internetskih stranica.

7.7.2.2.1.

 Na tim internetskim stranicama mora postojati mogućnost pretraživanja baze podataka upitima sa zamjenskim znakovima na temelju jednog ili više sljedećih kriterija:

marki, tipu, varijanti, izvedbi, trgovačkom imenu i homologacijskom broju, kako su navedeni u certifikatu o sukladnosti na temelju Priloga IX. Direktivi 2007/46/EZ ili Prilogu VIII. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/683.

Za svako se vozilo pronađeno u pretraživanju moraju moći dobiti sljedeće informacije:

—

identifikacijski broj porodice po ispitivanju PEMS-om kojoj vozilo pripada u skladu s popisom transparentnosti br. 2 utvrđenim u tablici 1 u Dodatku 5. Prilogu II.,

—

vrijednosti deklariranih maksimalnih RDE-a kako su navedene u točki 48.2. certifikata o sukladnosti opisane u Prilogu VIII. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/683.

7.7.2.3.

 Proizvođač je dužan na zahtjev i bez naknade u roku od 10 dana staviti na raspolaganje tehničko izvješće iz točke 7.7.2.1. bilo kojoj zainteresiranoj stranki i Komisiji. Proizvođač je dužan na zahtjev staviti na raspolaganje tehničko izvješće iz točke 7.7.2.1. i drugima uz razumnu i proporcionalnu naknadu kojom se osobu koja ima opravdani interes ne odvraća od traženja odgovarajućih informacija niti koja je veća od internih troškova proizvođača nastalih zbog stavljanja traženih informacija na raspolaganje.

Homologacijsko tijelo na zahtjev i bez troškova u roku od 10 dana od primitka zahtjeva stavlja na raspolaganje informacije navedene u točkama 7.7.2.1. i 7.7.2.2. svim trećim stranama ili Komisiji. Homologacijsko tijelo na zahtjev stavlja na raspolaganje informacije navedene u točkama 7.7.2.1. i 7.7.2.2. i drugima uz razumnu i proporcionalnu naknadu kojom se osobu koja ima opravdani interes ne odvraća od traženja odgovarajućih informacija niti koja je veća od internih troškova tijela nastalih zbog stavljanja traženih informacija na raspolaganje.

„Dodatak 1.

Rezervirano

„Dodatak 2.

Rezervirano

„Dodatak 3.

Rezervirano

„Dodatak 4.

Postupak ispitivanja emisija vozila prijenosnim sustavom za mjerenje emisija (PEMS-om)

Postupak ispitivanja emisija vozila prijenosnim sustavom za mjerenje emisija (PEMS-om)

1.   UVOD

U ovom se Dodatku opisuje ispitni postupak utvrđivanja emisija onečišćujućih tvari iz osobnih i lakih gospodarskih vozila koji se izvodi prijenosnim sustavom za mjerenje emisija.

2.   SIMBOLI, PARAMETRI I MJERNE JEDINICE

p e

—

podtlak vakuuma [kPa]

qvs

—

volumni protok sustava [l/min]

ppmC1

—

dijelova na milijun, ekvivalent ugljika

V s

—

obujam sustava [l]

3.   OPĆI ZAHTJEVI

3.1.   PEMS

Ispitivanje se provodi PEMS-om koji se sastoji od dijelova navedenih u točkama od 3.1.1. do 3.1.5. Ako je primjenjivo, može se uspostaviti veza s upravljačkom jedinicom motora vozila kako bi se utvrdili relevantni parametri motora i vozila u skladu s točkom 3.2.

3.1.1.

 Analizatori za određivanje koncentracije onečišćujućih tvari u ispušnim plinovima.

3.1.2.

 Jedan ili više instrumenata ili senzora za mjerenje ili određivanje masenog protoka ispušnih plinova.

3.1.3.

 Prijemnik GNSS-a za određivanje položaja, nadmorske visine i brzine vozila.

3.1.4.

 Ako je primjenjivo, senzori i drugi uređaji koji nisu dio vozila, npr. senzori za mjerenje temperature okoline, relativne vlažnosti i tlaka zraka.

3.1.5.

 Izvor energije neovisan o vozilu za napajanje PEMS-a.

3.2.   Ispitni parametri

Ispitni parametri navedeni u tablici A4/1 mjere se sa stalnom učestalosti od najmanje 1,0 Hz te se bilježe i dostavljaju u skladu sa zahtjevima iz točke 10. Dodatka 7 s učestalosti uzorkovanja od 1,0 Hz. Ako su parametri ECU-a dostupni, oni se mogu dobivati sa znatno većom učestalosti, ali učestalost bilježenja mora biti 1,0 Hz. PEMS-ovi analizatori, instrumenti i senzori za mjerenje protoka moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene u dodacima 5. i 6.

Tablica A4/1

Ispitni parametri

Parametar

Preporučena mjerna jedinica

Izvor (9)

koncentracija THC-a (10)  (11) (ako je primjenjivo)

ppm C1

analizator

koncentracija CH4, (9), (10), (11) (ako je primjenjivo)

ppm C1

analizator

koncentracija NMHC-a (9), (10), (11) (ako je primjenjivo)

ppm C1

analizator (12)

koncentracija CO (9), (10), (11)

ppm

analizator

koncentracija CO2  (10)

ppm

analizator

koncentracija NOX  (10), (11)

ppm

analizator (13)

koncentracija PN-a (11)

#/m3

analizator

maseni protok ispušnih plinova

kg/s

EFM, sve metode opisane u točki 7. Dodatka 5.

vlažnost zraka

%

senzor

temperatura okoline

K

senzor

tlak okoline

kPa

senzor

brzina vozila

km/h

senzor, GNSS ili ECU (14)

zemljopisna širina položaja vozila

stupanj

GNSS

zemljopisna dužina položaja vozila

stupanj

GNSS

nadmorska visina položaja vozila (15)  (16)

m

GNSS ili senzor

temperatura ispušnih plinova (15)

K

senzor

temperatura rashladnog sredstva motora (15)

K

senzor ili ECU

brzina motora (15)

min–1

senzor ili ECU

zakretni moment motora (15)

Nm

senzor ili ECU

zakretni moment na pogonskoj osovini (15) (ako je primjenjivo)

Nm

mjerač zakretnog momenta na naplatku

položaj papučice (15)

%

senzor ili ECU

protok goriva u motoru (17) (ako je primjenjivo)

g/s

senzor ili ECU

protok usisa zraka za motor (17) (ako je primjenjivo)

g/s

senzor ili ECU

status neispravnosti (15)

—

ECU

temperatura protoka usisa zraka

K

senzor ili ECU

status regeneracije (15) (ako je primjenjivo)

—

ECU

temperatura ulja motora (15)

K

senzor ili ECU

stvarni stupanj prijenosa (15)

#

ECU

željeni stupanj prijenosa (npr. indikator stupnja prijenosa) (15)

#

ECU

ostali podaci o vozilu (15)

neodređeno

ECU

3.4.   Ugradnja PEMS-a

3.4.1.   Općenito

PEMS se postavlja u skladu s uputama proizvođača te lokalnim zdravstvenim i sigurnosnim propisima. Nakon ugradnje PEMS-a vozilo bi trebalo opremiti jedinicama za praćenje plina ili sustavima za upozoravanje na opasne plinove (npr. CO). PEMS bi trebalo postaviti tako da su tijekom ispitivanja elektromagnetske smetnje i izloženost udarcima, vibracijama, prašini i promjenjivosti temperature svedeni na najmanju moguću mjeru. PEMS mora biti postavljen i raditi tako da se spriječi propuštanje i da se gubitak topline svede na najmanju moguću mjeru. Zbog postavljanja i rada PEMS-a ne smije se promijeniti priroda ispušnih plinova niti se nepotrebno produljiti duljina ispušne cijevi. Kako bi se izbjeglo stvaranje čestica, priključci moraju biti termički stabilni na temperaturama ispušnih plinova koje se očekuju tijekom ispitivanja. Preporučuje se da se priključci od elastomera ne upotrebljavaju za spajanje ispušne cijevi vozila i priključne cijevi. Ako se upotrebljavaju priključci od elastomera, ne smiju biti izloženi ispušnim plinovima kako bi se spriječili artefakti. Ako se u ispitivanju koje završi neuspješno upotrebljavaju priključci od elastomera, ispitivanje se ponavlja bez priključaka od elastomera.

3.4.2.   Dopušteni protutlak

Zbog ugradnje i rada PEMS-ovih sondi za uzorkovanje ne smije se nepotrebno povećati pritisak na ispušnom otvoru tako da može utjecati na reprezentativnost mjerenja. Stoga se preporučuje da se u istoj ravnini postavi samo jedna sonda za uzorkovanje. Ako je to tehnički izvedivo, poprečni presjek svakog produžetka radi lakšeg uzorkovanja ili povezivanja s mjeračem masenog protoka ispušnih plinova ne smije biti manji od poprečnog presjeka ispušne cijevi.

3.4.3.   Mjerač masenog protoka ispušnih plinova

Ako se koristi mjerač masenog protoka ispušnih plinova, mora biti pričvršćen na ispušnu cijev vozila u skladu s preporukama proizvođača EFM-a. Raspon mjerenja EFM-a mora odgovarati rasponu masenog protoka ispušnih plinova koji se očekuje tijekom ispitivanja. Preporučeno je odabrati EFM tako da najveća brzina protoka očekivana tijekom ispitivanja bude najmanje 75 % i ne više od 100 % cijelog raspona EFM-a. Ugradnja EFM-a i eventualnih adaptera ili spojeva ispušne cijevi ne smije negativno utjecati na rad motora ili sustava za naknadnu obradu ispušnih plinova. Sa svake strane senzora protoka postavlja se ravna cijev duljine najmanje četiri promjera cijevi ili 150 mm, ovisno o tome što je dulje. Ako se ispituje višecilindarski motor s razgranatom ispušnom granom, preporučeno je postaviti mjerač masenog protoka ispušnih plinova iza točke na kojoj se grane spajaju i povećati poprečni presjek cijevi tako da se dobije barem jednaka površina presjeka za uzorkovanje. Ako to nije moguće, dopušteno je mjeriti protok ispušnih plinova s više mjerača masenog protoka ispušnih plinova. Zbog velikih razlika među konfiguracijama i dimenzijama ispušnih cijevi te masenim protocima ispušnih plinova možda će biti potrebni kompromisi u odabiru i postavljanju EFM-a, koji se trebaju temeljiti na dobroj inženjerskoj procjeni. Dopušteno je postaviti EFM čiji je promjer manji od promjera ispušnog otvora ili ukupnog poprečnog presjeka više otvora pod uvjetom da se time poboljša točnost mjerenja i da to ne utječe negativno na rad ili na naknadnu obradu ispušnih plinova kako je utvrđeno u točki 3.4.2. Preporučeno je fotografski dokumentirati postav EFM-a.

3.4.4.   Globalni sustav za određivanje položaja (GNSS)

Antena GNSS-a postavlja se što je bliže moguće najvišoj točki vozila kako bi se osigurao dobar prijem satelitskog signala. Postavljena antena GNSS-a mora što manje ometati rad vozila.

3.4.5.   Povezivanje s upravljačkom jedinicom motora (ECU)

Relevantni parametri vozila i motora navedeni u tablici A4/1 po želji se mogu zabilježiti napravom za bilježenje podataka koja je s ECU-om ili mrežom vozila povezana sučeljem u skladu s nacionalnim ili međunarodnim normama kao što su ISO 15031-5 ili SAE J1979, OBD-II, EOBD ili WWH-OBD. Ako je primjenjivo, proizvođači moraju dostaviti korištene oznake kako bi se omogućila identifikacija obveznih parametara.

3.4.6.   Senzori i pomoćni uređaji

Senzori brzine vozila, senzori temperature, termoparovi rashladnog sredstva ili bilo koji drugi uređaj za mjerenje koji nije dio vozila ugrađuju se radi mjerenja odgovarajućeg parametra na reprezentativan, pouzdan i točan način, pri čemu ne smiju nepotrebno ometati rad vozila niti funkcioniranje drugih analizatora, instrumenata za mjerenje protoka, senzora i signala. Senzori i pomoćna oprema moraju biti napajani neovisno o vozilu. Dopušteno je iz akumulatora vozila napajati sve sigurnosno osvjetljenje pričvrsnica i ugradbenih elemenata za dijelove PEMS-a izvan kabine vozila.

3.5.   Uzorkovanje emisija

Uzorkovanje emisija mora biti reprezentativno i mora se provoditi na mjestima s dobro izmiješanim ispušnim plinovima na kojima je utjecaj zraka iz okoline iza točke uzorkovanja minimalan. Ako je primjenjivo, emisije se uzorkuju iza mjerača masenog protoka ispušnih plinova, pri čemu udaljenost od senzora protoka mora biti najmanje 150 mm. Sonde za uzorkovanje postavljaju se na udaljenosti od najmanje 200 mm ili na udaljenosti jednakoj trostrukom unutarnjem promjeru ispušne cijevi, ovisno o tome koja je vrijednost veća, ispred točke na kojoj ispušni plinovi izlaze iz PEMS-ova dijela za uzorkovanje u okoliš.

Ako PEMS vraća dio uzorka u protok ispušnih plinova, to mora biti iza sonde za uzorkovanje tako da ne utječe na prirodu ispušnih plinova na točkama uzorkovanja. Ako se promijeni duljina voda za uzorkovanje, mora se provjeriti vrijeme prijenosa u sustavu i prema potrebi korigirati. Ako vozilo ima više od jedne ispušne cijevi, sve funkcionalne ispušne cijevi povezuju se prije uzorkovanja i mjerenja protoka ispušnih plinova.

Ako je motor opremljen sustavom za naknadnu obradu ispušnih plinova, uzorak ispušnog plina uzima se iza sustava za naknadnu obradu ispušnih plinova. Kad se ispituje višecilindarski motor s razgranatom ispušnom granom ulaz u sondu za uzorkovanje mora biti postavljen dovoljno iza kako bi se osiguralo da je uzorak reprezentativan za prosječne emisije onečišćujućih tvari iz svih cilindara. U višecilindarskim motorima s jasno odvojenim grupama ispušnih grana, na primjer u motorima s cilindrima u V konfiguraciji, sonda za uzorkovanje postavlja se iza točke u kojoj se ispušne grane spajaju. Ako to nije tehnički izvedivo, dopušteno je višestruko uzorkovanje na mjestima s dobro izmiješanim ispušnim plinovima. U tom slučaju broj i položaj sondi za uzorkovanje moraju što više odgovarati broju i položaju mjerača masenog protoka ispušnih plinova. Ako protoci ispušnih plinova nisu jednaki, razmatra se proporcionalno uzorkovanje ili uzorkovanje s više analizatora.

Ako se mjere čestice, uzorak se uzima u središtu protoka ispušnih plinova. Ako se za uzorkovanje emisija koristi više sondi, sondu za uzorkovanje čestica trebalo bi postaviti ispred drugih sondi za uzrokovanje. Sonda za uzorkovanje čestica ne smije ometati uzorkovanje plinovitih onečišćujućih tvari. Tip i specifikacije sonde i njezina nosača moraju se detaljno dokumentirati (npr. tip L ili s kutom od 45 , unutarnji promjer, sa stožastim pokrovom ili bez njega itd.).

Ako se mjere ugljikovodici, vod za uzorkovanje mora biti zagrijan na temperaturu od 463 ±10 K (190 ±10 °C). Za mjerenje ostalih plinovitih komponenti temperatura voda za uzorkovanje mora biti, neovisno o tome koristi li se rashladnik, najmanje 333 K (60 °C) kako bi se izbjegla kondenzacija i osigurala odgovarajuća penetracijska učinkovitost raznih plinova. U sustavima za uzorkovanje s niskim tlakom temperatura se može sniziti u skladu sa smanjenjem tlaka ako sustav za uzorkovanje jamči penetracijsku učinkovitost od 95 % za sve regulirane plinovite onečišćujuće tvari. Ako se čestice uzorkuju bez razrjeđivanja u ispušnoj cijevi, vod za uzorkovanje mora biti zagrijan na najmanje 373 K (100 °C) na dijelu od točke uzorkovanja nerazrijeđenog ispušnog plina do točke razrjeđivanja ili detektora čestica. Vrijeme zadržavanja uzorka u vodu za uzorkovanje čestica prije prvog razrjeđivanja ili detektora čestica mora biti kraće od 3 sekunde.

Svi dijelovi sustava za uzorkovanje od ispušne cijevi do detektora čestica koji su u dodiru s nerazrijeđenim ili razrijeđenim ispušnim plinom moraju biti konstruirani tako da se u njima čestice talože u najmanjoj mogućoj mjeri. Svi dijelovi moraju biti izrađeni od antistatičkih materijala kako bi se spriječili elektrostatički učinci.

4.   POSTUPCI PRIJE ISPITIVANJA

4.1.   Provjera nepropusnosti PEMS-a

Nakon što se PEMS-ovi postave, u skladu s uputama proizvođača PEMS-a ili na sljedeći način mora se provjeriti da je svaka instalacija PEMS-a u vozilu nepropusna. Sonda se odvaja od ispušnog sustava, a izlaz se začepljuje. Uključuje se pumpa analizatora. Ako nema propuštanja, svi mjerači protoka moraju pokazati vrijednost blizu nule nakon početnog razdoblja stabilizacije. Ako nije tako, mora se provjeriti vod za uzorkovanja i ukloniti neispravnost.

Stopa propuštanja na vakuumskoj strani ne smije biti veća od 0,5 % brzine protoka u uporabi dijela sustava koji se provjerava. Brzina protoka u uporabi može se procijeniti na temelju protoka analizatora i zaobilaznih protoka.

Alternativno, sustav se može isprazniti do podtlaka od najmanje 20 kPa vakuuma (apsolutna vrijednost od 80 kPa). Nakon početnog razdoblja stabilizacije povećanje tlaka Δp (kPa/min) u sustavu ne smije biti veće od:

Formula

pri čemu je:

pe

podtlak vakuuma [Pa]

Vs

obujam sustava [l],

qvs

volumni protok sustava [l/min]

Alternativno, postupna promjena koncentracije na početku voda za uzorkovanje uvodi se prelaskom s nultog plina na rasponski plin uz zadržavanje istih uvjeta tlaka kao u uobičajenom radu sustava. Ako je nakon odgovarajućeg vremena na ispravno umjerenom analizatoru očitana vrijednost koja je ≤ 99 % u odnosu na uvedenu koncentraciju, mora se riješiti problem propuštanja.

4.2.   Pokretanje i stabilizacija PEMS-a

Prije početka ispitivanja PEMS se uključuje, zagrijava i stabilizira u skladu sa specifikacijama proizvođača sve dok se ne dosegnu zadane radne vrijednosti ključnih funkcionalnih parametara (npr. tlaka, temperature i protoka). Kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje PEMS-a, može biti uključen ili ga se može zagrijati i stabilizirati tijekom kondicioniranja vozila. Sustav ne smije pokazivati nijednu pogrešku ni kritično upozorenje.

4.3.   Priprema sustava za uzorkovanje

Sustav za uzorkovanje, koji se sastoji od sonde za uzorkovanje i vodova za uzorkovanje, priprema se za ispitivanje u skladu s uputama proizvođača PEMS-a. Sustav za uzorkovanje mora biti čist i bez kondenzirane vlage.

4.4.   Priprema mjerača masenog protoka ispušnih plinova (EFM)

Ako se za mjerenje masenog protoka ispušnih plinova upotrebljava EFM, mora ga se pročistiti i pripremiti za rad u skladu sa specifikacijama proizvođača. Tim se postupkom, ako je primjenjiv, uklanjaju kondenzacija i naslage s vodova i povezanih priključaka za mjerenje.

4.5.   Provjera i umjeravanje analizatora za mjerenje plinovitih emisija

Nulto i rasponsko umjeravanje prilagođavaju se na temelju umjernih plinova koji ispunjavaju zahtjeve iz točke 5. Dodatka 5. Umjerni plinovi moraju biti odabrani tako da odgovaraju rasponu koncentracija onečišćujućih tvari koje se očekuju tijekom ispitivanja RDE-a. Kako bi se pomak analizatora sveo na minimum, preporučeno je izvesti nulto i rasponsko umjeravanje na temperaturi okoline što sličnijoj temperaturi kojoj će ispitna oprema biti izložena tijekom vožnje.

4.6.   Provjera analizatora za mjerenje emisija čestica

Nulta razina analizatora bilježi se na temelju uzorkovanja okolnog zraka filtriranog HEPA filtrom na odgovarajućoj točki uzorkovanja, idealno na ulazu voda za uzorkovanje. Signal se bilježi sa stalnom učestalosti koja je višekratnik 1,0 Hz uprosječen za razdoblje od dvije minute. Konačna koncentracija mora biti u skladu s proizvođačevim specifikacijama, ali ne smije prekoračiti 5000 čestica po kubičnom centimetru.

4.7.   Određivanje brzine vozila

Brzina vozila određuje se na najmanje jedan od sljedećih načina:

(a)

senzorom (npr. optičkim ili mikrovalnim senzorom): ako se brzina vozila određuje senzorom, mjerenja brzine moraju ispunjavati zahtjeve iz točke 8. Dodatka 5. ili se alternativno ukupna udaljenost prijeđena tijekom vožnje utvrđena senzorom uspoređuje s referentnom udaljenošću dobivenom na temelju digitalne cestovne mreže ili topografske karte. Ukupna udaljenost prijeđena tijekom vožnje utvrđena senzorom ne smije odstupati od referentne udaljenosti za više od 4 %;

(b)

ECU-om: ako se brzina vozila određuje ECU-om, valjanost ukupne udaljenosti prijeđene tijekom vožnje provjerava se u skladu s točkom 3. Dodatka 6., a signal brzine ECU-a prema potrebi se prilagođava kako bi se ispunili zahtjevi iz točke 3. Dodatka 6. Alternativno, ukupna udaljenost prijeđena tijekom vožnje određena ECU-om može se usporediti s referentnom udaljenošću dobivenom na temelju digitalne cestovne mreže ili topografske karte. Ukupna udaljenost prijeđena tijekom vožnje utvrđena ECU-om ne smije odstupati od referentne udaljenosti za više od 4 %;

(c)

GNSS-om: ako se brzina vozila utvrđuje GNSS-om, ukupna udaljenost prijeđena tijekom vožnje provjerava se u odnosu na mjerenja dobivena drugom metodom u skladu s točkom 6.5. Dodatka 4.

4.8.   Provjera postava PEMS-a

Provjerava se ispravnost veza sa svim senzorima, a prema potrebi i veze s ECU-om. Ako su obuhvaćeni parametri motora, provjerava se da ECU prikazuje ispravne vrijednosti (npr. nulta brzina vrtnje motora [min–1] dok je kod motora s unutarnjim izgaranjem ključ u položaju uključeno, ali motor ne radi). PEMS ne smije se pokazivati nijednu pogrešku ni kritično upozorenje.

5.   ISPITIVANJE EMISIJA

5.1.   Početak ispitivanja

Uzorkovanje, mjerenje i bilježenje parametara započinju prije početka ispitivanja (kako je definirano u točki 2.6.5. ovog Priloga). Prije početka ispitivanja potvrđuje se da naprava za bilježenje podataka bilježi sve potrebne parametre.

Kako bi se olakšala sinkronizacija, preporučeno je da se parametri koji se trebaju sinkronizirati bilježe jednim uređajem za bilježenje podataka ili sa sinkroniziranim vremenskim žigom.

5.2.   Ispitivanje

Uzorkovanje, mjerenje i bilježenje parametara provode se tijekom cijelog ispitivanja vozila na cesti. Motor se može zaustavljati i pokretati, ali se uzorkovanje emisija i bilježenje parametara ne prekida. Tijekom vožnje za utvrđivanje RDE-a trebalo bi izbjegavati višestruka zatajenja motora (nenamjerno zaustavljanje motora). Svi signali upozorenja koji ukazuju na neispravan rad PEMS-a moraju se dokumentirati i provjeriti. Ako se tijekom ispitivanja pojavi bilo koji signal pogreške, ispitivanje se poništava. Mora biti zabilježeno više od 99 % podataka za svaki parametar. Mjerenje i bilježenje podataka smije se prekidati, pri čemu ukupno trajanje tog prekida mora biti kraće od 1 % ukupnog trajanja ispitne vožnje, ali najdulje kontinuirano trajanje pojedinačnog prekida je 30 sekundi i to isključivo zbog nenamjernog gubitka signala ili radi održavanja PEMS-a. Prekidi se mogu bilježiti samim PEMS-om, ali nije dopušteno u zabilježene parametre uvoditi prekide putem prethodne obrade, razmjene ili naknadne obrade podataka. Ako se provodi, automatsko nulto umjeravanje provodi se u odnosu na sljedivi nulti standard sličan onomu za nulto umjeravanje analizatora. Izričito je preporučeno započinjati održavanja PEMS-a u razdoblju kad je brzina vozila jednaka nuli.

5.3.   Kraj ispitivanja

Mora se izbjeći predug rad motora u praznom hodu nakon završetka vožnje. Bilježenje podataka nastavlja se nakon kraja ispitivanja (kako je određeno u točki 2.6.6. ovog Priloga) dok ne prođe vrijeme odziva sustava za uzorkovanje. Za vozila sa signalom za detekciju regeneracije provjera OBD-a provodi se i dokumentira odmah nakon bilježenja podataka i prije prelaska bilo kakva dodatne udaljenosti.

6.   POSTUPCI NAKON ISPITIVANJA

6.1.   Provjera analizatora za mjerenje plinovitih emisija

Provjeravaju se nulta vrijednost i raspon analizatora plinovitih komponenti na temelju umjernih plinova identičnih onima koji se u skladu s točkom 4.5. koriste za evaluaciju pomaka nultog i rasponskog odziva analizatora u odnosu na umjeravanje prije ispitivanja. Dopušteno je nulto umjeriti analizator prije provjere rasponskog pomaka ako se utvrdi da je nulti pomak unutar dopuštenog raspona. Provjera pomaka nakon ispitivanja obavlja se što prije nakon ispitivanja i prije nego što se PEMS, pojedinačni analizatori i senzora isključe ili prijeđu u pasivni način rada. Razlika između rezultata prije ispitivanja i rezultata nakon ispitivanja mora biti u skladu sa zahtjevima iz tablice A4/2.

Tablica A4/2

Dopušteni pomak analizatora tijekom ispitivanja PEMS-om

Onečišćujuća tvar

Apsolutni pomak nultog odziva

Apsolutni pomak rasponskog odziva (18)

CO2

≤ 2 000  ppm po ispitivanju

≤ 2 % očitanja ili ≤ 2 000  ppm po ispitivanju, ovisno o tome što je veće

CO

≤ 75 ppm po ispitivanju

≤ 2 % očitanja ili ≤ 75 ppm po ispitivanju, ovisno o tome što je veće

NOX

≤ 3 ppm po ispitivanju

≤ 2 % očitanja ili ≤ 3 ppm po ispitivanju, ovisno o tome što je veće

CH4

≤ 10 ppm C1 po ispitivanju

≤ 2 % očitanja ili ≤ 10 ppm C1 po ispitivanju, ovisno o tome što je veće

THC

≤ 10 ppm C1 po ispitivanju

≤ 2 % očitanja ili ≤ 10 ppm C1 po ispitivanju, ovisno o tome što je veće

Ako je razlika između rezultata prije ispitivanja i rezultata za nulti i rasponski pomak veća od dopuštene, svi se rezultati ispitivanja poništavaju pa se ispitivanje ponavlja.

6.2.   Provjera analizatora za mjerenje emisija čestica

Nulta razina analizatora bilježi se u skladu s točkom 4.6.

6.3.   Provjera mjerenja emisija tijekom vožnje na cesti

Koncentracija rasponskog plina upotrijebljena za umjeravanje analizatora u skladu s točkom 4.5. na početku ispitivanja mora obuhvaćati najmanje 90 % vrijednosti koncentracije dobivenih iz 99 % mjerenja tijekom valjanih dijelova ispitivanja emisija. 1 % ukupnog broja mjerenja na kojima se temelji evaluacija smije najviše dvostruko premašiti koncentraciju upotrijebljenog rasponskog plina. Ako ti zahtjevi nisu ispunjeni, ispitivanje se poništava.

6.4.   Provjera dosljednosti nadmorske visine vozila

Ako je nadmorska visina izmjerena isključivo GNSS-om, dosljednost podataka GNSS-a mora se provjeriti i, prema potrebi, korigirati. Dosljednost podataka provjerava se uspoređivanjem podataka o zemljopisnoj širini, zemljopisnoj dužini i nadmorskoj visini dobivenih iz GNSS-a s nadmorskom visinom navedenom u digitalnom modelu terena ili na topografskoj karti odgovarajućeg omjera. Mjerenja koja za više od 40 m odstupaju od nadmorske visine navedene na topografskoj karti ručno se korigiraju. Izvorni i nekorigirani podaci moraju se čuvati, pri čemu nekorigirani podaci moraju biti označeni.

Provjerava se potpunost podataka o trenutačnoj nadmorskoj visini. Ako neki podaci nedostaju, interpolira ih se. Točnost interpoliranih podataka provjerava se na topografskoj karti. Preporučeno je korigirati interpolirane podatke ako je ispunjen sljedeći uvjet:

Formula

Korekcija nadmorske visine primjenjuje se tako da je:

Formula

pri čemu je:

h(t)

—

nadmorska visina vozila nakon pregleda i načelne provjere kvalitete podataka na podatkovnoj točki t [m nadmorske visine]

hGNSS(t)

—

nadmorska visina vozila izmjerena GNSS-om na podatkovnoj točki t [m nadmorske visine]

hmap(t)

—

nadmorska visina vozila na podatkovnoj točki t na temelju topografske karte [m nadmorske visine]

6.5.   Provjera dosljednosti brzine vozila utvrđene GNSS-om

Dosljednost brzine vozila utvrđene GNSS-om provjerava se izračunavanjem i uspoređivanjem ukupne udaljenosti prijeđene tijekom vožnje s referentnim mjerenjima dobivenima senzorom, iz validiranog ECU-a ili, alternativno, s digitalne cestovne mreže ili topografske karte. Prije provjere dosljednosti obvezno se korigiraju očite pogreške u podacima iz GNSS-a, npr. primjenom senzora za navigaciju na temelju zbrojenih položaja. Izvorni i nekorigirani podaci moraju se čuvati, pri čemu nekorigirani podaci moraju biti označeni. Korigirani podaci ne smiju se odnositi na neprekinuto vremensko razdoblje od 120 sekundi ili na više od ukupno 300 sekundi. Ukupna udaljenost prijeđena tijekom vožnje, izračunana na temelju korigiranih podataka GNSS-a, ne smije odstupati od referentne vrijednosti za više od 4 %. Ako podaci GNSS-a ne ispunjavaju te zahtjevima i ako nije dostupan nijedan drugi pouzdani izvor za određivanje brzine, ispitivanje se poništava.

6.6.   Provjera dosljednosti temperature okoline

Provjerava se dosljednost podataka o temperaturi okoline, a nedosljedne vrijednosti korigiraju se tako što se netipične vrijednosti zamjenjuju prosjekom susjednih vrijednosti. Izvorni i nekorigirani podaci moraju se čuvati, pri čemu nekorigirani podaci moraju biti označeni.

„Dodatak 5.

Specifikacije i umjeravanje sastavnih dijelova i signala prijenosnog sustava za mjerenje emisija

1.   UVOD

U ovom Dodatku utvrđuju se specifikacije i umjeravanje sastavnih dijelova i signala PEMS-a

2.   SIMBOLI, PARAMETRI I MJERNE JEDINICE

A

—

koncentracija nerazrijeđenog CO2 [%]

a 0

—

odsječak linearnog regresijskog pravca na osi y

a 1

—

nagib linearnog regresijskog pravca

B

—

koncentracija razrijeđenog CO2 [%]

C

—

koncentracija razrijeđenog NO [ppm]

c

—

odziv analizatora iz ispitivanja interferencije kisika

Cb

 

koncentracija razrijeđenog NO izmjerena ispiralicom

c FS,b

—

koncentracija HC-a cijele ljestvice u koraku (b) [ppmC1]

c FS,d

—

koncentracija HC-a cijele ljestvice u koraku (d) [ppmC1]

c HC(w/NMC)

—

koncentracija HC-a, pri čemu CH4 ili C2H6 prolazi kroz NMC [ppmC1]

c HC(w/o NMC)

—

koncentracija HC-a, pri čemu CH4 ili C2H6 zaobilazi NMC [ppmC1]

c m,b

—

izmjerena koncentracija HC-a u koraku (b) [ppmC1]

c m,d

—

izmjerena koncentracija HC-a u koraku (d) [ppmC1]

c ref,b

—

referentna koncentracija HC-a u koraku (b) [ppmC1]

c ref,d

—

referentna koncentracija HC-a u koraku (d) [ppmC1]

D

—

koncentracija nerazrijeđenog NO [ppm]

D e

—

očekivana koncentracija razrijeđenog NO [ppm]

E

—

apsolutni radni tlak [kPa]

E CO2

—

postotak prigušenja plinom CO2

E(dp)

—

učinkovitost PEMS-ova analizatora PN-a

E E

—

učinkovitost etana

E H2O

—

postotak prigušenja vodom

E M

—

učinkovitost metana

EO2

—

interferencija kisika

F

—

temperatura vode [K]

G

—

tlak zasićene pare [kPa]

H

—

koncentracija vodene pare [%]

H m

—

maksimalna koncentracija vodene pare [%]

NOX,suho

—

srednja koncentracija zapisa stabiliziranog NOX korigirana za vlagu

NOX,m

—

srednja koncentracija zapisa stabiliziranog NOX

NOX,ref

—

referentna srednja koncentracija zapisa stabiliziranog NOX

r 2

—

koeficijent determinacije

t0

—

vremenska točka prebacivanja protoka plina [s]

t10

—

vremenska točka 10 % odziva konačnog očitanja

t50

—

vremenska točka 50 % odziva konačnog očitanja

t90

—

vremenska točka 90 % odziva konačnog očitanja

tbd

—

naknadno će se odrediti

X

—

neovisna varijabla ili referentna vrijednost

x min

—

najmanja vrijednost

Y

—

ovisna varijabla ili izmjerena vrijednost

3.   VERIFIKACIJA LINEARNOSTI

3.1.   Općenito

Točnost i linearnost analizatora, instrumenata za mjerenje protoka, senzora i signala mora biti sljediva do međunarodnog ili nacionalnog etalona. Svi senzori ili signali koji nisu izravno sljedivi (npr. pojednostavnjeni instrumenti za mjerenje protoka) alternativno se umjeravaju prema laboratorijskom dinamometru s valjcima koji je umjeren prema međunarodnom ili nacionalnom etalonu.

3.2.   Zahtjevi za linearnost

Svi analizatori, instrumenti za mjerenje protoka, senzori i signali moraju ispunjavati zahtjeve za linearnost iz tablice A5/1. Ako se podaci o protoku zraka, protoku goriva, omjeru zraka i goriva ili masenom protoku ispušnih plinova dobiju iz ECU-a, izračunani maseni protok ispušnih plinova mora ispunjavati zahtjeve za linearnost iz tablice A5/1.

Tablica A5/1

Zahtjevi za linearnost mjerenih parametara i sustava

Mjereni parametar/instrument

Formula

Nagib

a 1

Standardna pogreška procjene

SEE

Koeficijent determinacije r 2

protok goriva (19)

≤ 1 % xmax

0,98 – 1,02

≤ 2 % xmax

≥ 0,990

protok zraka15

≤ 1 % xmax

0,98 – 1,02

≤ 2 % xmax

≥ 0,990

maseni protok ispušnih plinova

≤ 2 % xmax

0,97 – 1,03

≤ 3 % xmax

≥ 0,990

analizatori plina

≤ maks. 0,5 %

0,99 – 1,01

≤ 1 % xmax

≥ 0,998

zakretni moment (20)

≤ 1 % xmax

0,98 – 1,02

≤ 2 % xmax

≥ 0,990

analizatori PN-a (21)

≤ 5 % xmax

0,85 – 1,15 (22)

≤ 10 % xmax

≥ 0,950

3.3.   Učestalost verifikacije linearnosti

Zahtjevi za linearnost iz točke 3.2. verificiraju se:

(a)

za svaki analizator plina najmanje svakih 12 mjeseci ili nakon svakog popravka sustava ili zamjene ili preinake sastavnog dijela koja bi mogla utjecati na umjeravanje;

(b)

za ostale relevantne instrumente, kao što su analizatori PN-a, mjerači masenog protoka ispušnih plinova i sljedivo umjereni senzori, svaki put kad se uoči oštećenje, u skladu s internim postupcima revizije ili zahtjevima proizvođača instrumenta, ali najviše godinu dana prije stvarnog ispitivanja.

Zahtjevi za linearnost iz točke 3.2. koji se odnose na senzore ili signale ECU-a koji nisu izravno sljedivi provjeravaju se sljedivo umjerenim mjernim uređajem na dinamometru s valjcima jednom za svaki postav PEMS-a na vozilu.

3.4.   Postupak verifikacije linearnosti

3.4.1.   Opći zahtjevi

Relevantni analizatori, instrumenti i senzori dovode se u normalno radno stanje u skladu s preporukama proizvođača. Analizatori, instrumenti i senzori moraju raditi na temperaturi, tlaku i protoku u skladu s njihovim specifikacijama.

3.4.2.   Opći postupak

Linearnost se verificira za svaki uobičajeni radni raspon sljedećim koracima:

(a)

analizator, instrument za mjerenje protoka ili senzor postavljaju se na nulu uvođenjem nultog signala. U priključak analizatora plina najizravnijim i najkraćim mogućim dovodom uvodi se pročišćeni sintetski zrak ili dušik;

(b)

raspon analizatora, instrumenta za mjerenje protoka ili senzora mjeri se uvođenjem rasponskog signala. U priključak analizatora plina najizravnijim i najkraćim mogućim dovodom uvodi se odgovarajući rasponski plin;

(c)

ponavlja se postupak nultog umjeravanja iz točke (a);

(d)

linearnost se verificira uvođenjem najmanje 10 približno jednako razmaknutih i valjanih referentnih vrijednosti (uključujući nulu). Referentne vrijednosti s obzirom na koncentraciju komponenti, maseni protok ispušnih plinova ili bilo koji drugi relevantni parametar odabiru se tako da odgovaraju rasponu vrijednosti koji se očekuje tijekom ispitivanja emisija. U mjerenju masenog protoka ispušnih plinova iz verifikacije linearnosti moguće je isključiti referentne točke manje od 5 % maksimalne vrijednosti umjeravanja;

(e)

u priključak analizatora plina uvode se poznate koncentracije plinova u skladu s točkom 5. Mora se ostaviti dovoljno vremena za stabilizaciju signala. Za analizatore broja čestica koncentracije broja čestica moraju biti najmanje dvostruko veće od graničnih vrijednosti detekcije (utvrđenih u točki 6.2.);

(f)

vrijednosti koje se evaluiraju i, prema potrebi, referentne vrijednosti bilježe se sa stalnom učestalosti koja je višekratnik 1,0 Hz tijekom razdoblja od 30 sekundi (60 s za analizatore broja čestica);

(g)

na temelju vrijednosti aritmetičke sredine iz razdoblja od 30 (ili 60) sekundi izračunavaju se parametri linearne regresije najmanjih kvadrata, pri čemu se najvjerniji oblik dobiva jednadžbom:

Formula

pri čemu je:

y stvarna vrijednost mjernog sustava

a 1 nagib regresijskog pravca

x referentna vrijednost

a 0 odsječak regresijskog pravca na osi y

Standardna pogreška procjene (SEE) za y na x i koeficijent determinacije (r 2) izračunavaju se za svaki mjerni parametar i sustav;

(h)

parametri linearne regresije moraju ispunjavati zahtjeve iz tablice A5/1.

3.4.3.   Zahtjevi za verifikaciju linearnosti na dinamometru s valjcima

Nesljedivi instrumenti za mjerenje protoka, senzori ili signali ECU-a koje nije moguće izravno umjeriti u skladu sa sljedivim etalonima umjeravaju se na dinamometru s valjcima. Postupak mora biti u skladu sa zahtjevima Pravilnika UN-a br. 154. u mjeri u kojoj je to primjenjivo. Ako je potrebno, instrument ili senzor koji treba umjeriti postavlja se u ispitno vozilo pa ga se koristi u skladu sa zahtjevima iz Dodatka 4. Postupak umjeravanja mora biti u skladu sa zahtjevima iz točke 3.4.2. kad god je to moguće. Odabire se barem 10 odgovarajućih referentnih vrijednosti tako da se obuhvati barem 90 % maksimalne vrijednosti koja se očekuje tijekom ispitivanja RDE-a.

Ako treba umjeriti nesljedivi instrument za mjerenje protoka, senzor ili signal ECU-a za određivanje protoka ispušnih plinova, na ispušnu cijev vozila priključuje se CVS ili sljedivo umjeren referentni mjerač masenog protoka ispušnih plinova. Mora se osigurati da se mjeračem masenog protoka ispušnih plinova u skladu s točkom 3.4.3. Dodatka 4. točno izmjere ispušni plinovi vozila. Vozilom mora raditi s ravnomjernim gasom i stalnim stupnjem prijenosa i stalnim opterećenjem dinamometra s valjcima.

4.   ANALIZATORI ZA MJERENJE PLINOVITIH KOMPONENTI

4.1.   Dopuštene vrste analizatora

4.1.1.   Standardni analizatori

Plinovite komponente mjere se analizatorima navedenima u stavku 4.1.4. Priloga B5. Pravilniku UN-a br. 154. Ako se NDUV analizatorom mjere NO i NO2, pretvarač NO2/NO nije potreban.

4.1.2.   Alternativni analizatori

Dopušten je svaki analizator koji ne odgovara konstrukcijskim specifikacijama iz točke 4.1.1. ako ispunjava zahtjeve iz točke 4.2. Proizvođač se dužan pobrinuti da učinkovitost mjerenja alternativnim analizatorom bude ekvivalentna ili bolja u odnosu na standardni analizator za raspon koncentracija onečišćujućih tvari i popratnih plinova koji se može očekivati u vozilima koja rade na dopuštena goriva u umjerenim i proširenim uvjetima valjanog ispitivanja RDE-a kao što je navedeno u točkama 5., 6. i 7. ovog Dodatka. Proizvođač analizatora na zahtjev dostavlja dopunske informacije u pisanom obliku iz kojih je vidljivo da su rezultati mjerenja alternativnim analizatorom dosljedno i pouzdano u skladu s rezultatima mjerenja standardnim analizatorima. Dopunske informacije sadržavaju:

(a)

opis teoretske osnove i tehničkih dijelova alternativnog analizatora;

(b)

dokaz ekvivalentnosti s odgovarajućim standardnim analizatorom iz točke 4.1.1. u očekivanom rasponu koncentracija onečišćujućih tvari i uvjeta okoline homologacijskog ispitivanja utvrđenog u Pravilniku UN-a br. 154. i validacijsko ispitivanje kako je opisano u točki 3. Dodatka 6. za vozilo opremljeno motorom s paljenjem električnom iskrom i s kompresijskim paljenjem. Proizvođač analizatora dužan je dokazati značajnost ekvivalentnosti unutar dopuštenih odstupanja navedenih u točki 3.3. Dodatka 6.;

(c)

dokaz ekvivalentnosti s odgovarajućim standardnim analizatorom navedenim u točki 4.1.1. s obzirom na utjecaj atmosferskog tlaka na mjereni učinak analizatora. Demonstracijskim ispitivanjem utvrđuje se odziv na rasponski plin čija je koncentracija unutar raspona analizatora kako bi se provjerio utjecaj atmosferskog tlaka u umjerenim i proširenim uvjetima nadmorske visine utvrđenima u točki 5.2. Takvo ispitivanje može se provesti u komori za ispitivanja na nadmorskoj visini;

(d)

dokaz ekvivalentnosti s odgovarajućim standardnim analizatorom navedenim u točki 4.1.1. tijekom najmanje tri ispitivanja na cesti koja ispunjavaju zahtjeve iz ovog Dodatka;

(e)

dokaz da utjecaj vibracija, ubrzanja i temperature okoline na očitavanje analizatora ne premašuje zahtjeve za analizatore s obzirom na buku iz točke 4.2.4.

Homologacijsko tijelo može zatražiti dodatne informacije radi potvrde ekvivalentnosti ili odbiti homologaciju ako se mjerenjem dokaže da alternativni analizator nije ekvivalentan standardnom analizatoru.

4.2.   Specifikacije analizatora

4.2.1.   Općenito

Uz zahtjeve za linearnost utvrđene za svaki analizator u točki 3. proizvođač analizatora dužan je pokazati da tipovi analizatora ispunjavaju specifikacije utvrđene u točkama od 4.2.2. do 4.2.8. Raspon mjerenja i vrijeme odziva analizatora moraju biti prikladni da se koncentracije komponenti ispušnih plinova u prijelaznim uvjetima i u uvjetima jednoličnog rada mjere s primjerenom točnosti za primjenjivu emisijsku normu. Osjetljivost analizatora na udare, vibracije, starenje, promjenjivost temperature i tlaka zraka te elektromagnetske smetnje i druge utjecaje povezane s radom vozila i analizatora mora biti što manja.

4.2.2.   Točnost

Točnost, definirana kao odstupanje očitane vrijednosti analizatora od referentne vrijednosti, ne smije prekoračiti 2 % očitanja ili 0,3 % cijele ljestvice, ovisno o tome koja je vrijednost viša.

4.2.3.   Preciznost

Preciznost, definirana kao umnožak 2,5 i standardne devijacije 10 ponavljajućih odziva na određeni umjerni ili rasponski plin, ne smije biti veća od 1 % koncentracije cijele ljestvice za raspon mjerenja koji nije manji od 155 ppm (ili ppmC1) odnosno 2 % koncentracije cijele ljestvice za raspon mjerenja manji od 155 ppm (ili ppmC1).

4.2.4.   Buka

Buka ne smije biti veća od 2 % cijele ljestvice. Između svakog od 10 razdoblja mjerenja mora biti interval od 30 sekundi u kojem se analizator izlaže odgovarajućem rasponskom plinu. Prije svakog razdoblja uzorkovanja i prije svakog razdoblja određivanja raspona mora se odvojiti dovoljno vremena za pročišćavanje analizatora i vodova za uzorkovanje.

4.2.5.   Pomak nultog odziva

Pomak nultog odziva, definiran kao srednji odziv na nulti plin tijekom vremenskog razdoblja od najmanje 30 sekundi, mora biti u skladu sa specifikacijama iz tablice A5/2.

4.2.6.   Pomak rasponskog odziva

Pomak rasponskog odziva, definiran kao srednji odziv na rasponski plin tijekom vremenskog razdoblja od najmanje 30 sekundi, mora biti u skladu sa specifikacijama iz tablice A5/2.

Tablica A5/2

Dopušteni pomaci nultog i rasponskog odziva analizatora za mjerenje plinovitih komponenti u laboratorijskim uvjetima

Onečišćujuća tvar

Apsolutni pomak nultog odziva

Apsolutni pomak rasponskog odziva

CO2

≤ 1000 ppm tijekom četiri sata

≤ 2 % očitanja ili ≤ 1000 ppm tijekom četiri sata, ovisno o tome koja je vrijednost viša

CO

≤ 50 ppm tijekom četiri sata

≤ 2 % očitanja ili ≤ 50 ppm tijekom četiri sata, ovisno o tome koja je vrijednost viša

PN

5 000 čestica po kubičnom centimetru tijekom četiri sata

u skladu s proizvođačevim specifikacijama

NOX

≤ 3 ppm tijekom četiri sata

≤ 2 % očitanja ili 3 ppm tijekom četiri sata, ovisno o tome koja je vrijednost viša

CH4

≤ 10 ppm C1

≤ 2 % očitanja ili ≤ 10 ppm C1 tijekom četiri sata, ovisno o tome koja je vrijednost viša

THC

≤ 10 ppm C1

≤ 2 % očitanja ili ≤ 10 ppm C1 tijekom četiri sata, ovisno o tome koja je vrijednost viša

4.2.7.   Vrijeme porasta

Vrijeme porasta, definirano kao vrijeme između 10 % i 90 % odziva konačnog očitanja (t 90–t 10; vidjeti točku 4.4.), ne smije biti dulje od 3 sekunde.

4.2.8.   Sušenje plina

Ispušni se plinovi mogu mjeriti u vlažnom ili suhom stanju. Ako se upotrebljava uređaj za sušenje plina, njegov učinak na sastav izmjerenih plinova mora biti minimalan. Kemijska sredstva za sušenje nisu dopuštena.

4.3.   Dodatni zahtjevi

4.3.1.   Općenito

Odredbama u točkama od 4.3.2. do 4.3.5. utvrđuju se dodatni zahtjevi za radni učinak posebnih tipova analizatora koji se primjenjuju samo na slučajeve kad se određeni analizator upotrebljava za mjerenje RDE-a.

4.3.2.   Ispitivanje učinkovitosti pretvarača NOX

Ako se primjenjuje pretvarač NOX, npr. za konverziju NO2 u NO radi analize kemiluminiscentnim analizatorom, njegova se učinkovitost ispituje u skladu sa zahtjevima iz točke 5.5. Priloga B5. Pravilniku UN-a br. 154. Učinkovitost pretvarača NOX mora biti verificirana unutar razdoblja od najviše mjesec dana prije ispitivanja emisija.

4.3.3.   Podešavanje plamenoionizacijskog detektora (FID)

(a)

Optimizacija odziva detektora

Ako se mjere ugljikovodici, FID se podešava prema uputama proizvođača instrumenta. Rasponski plin za optimizaciju odziva je ili propan u zraku ili propan u dušiku u najčešćem radnom rasponu.

(b)

Odzivni faktori ugljikovodika

Ako se mjere ugljikovodici, FID-ov odzivni faktor ugljikovodika verificira se u skladu s odredbama iz točke 5.4.3. Priloga B5. Pravilniku UN-a br. 154, pri čemu je rasponski plin ili propan u zraku ili propan u dušiku, a nulti plin pročišćeni sintetski zrak ili dušik.

(c)

Provjera interferencije kisika

Provjera interferencije kisika provodi se u trenutku stavljanju FID-a u pogon i nakon svakog veće održavanja. Bira se raspon mjerenja u kojem se u gornjih 50 % nalaze plinovi za provjeru interferencije kisika. Ispitivanje se provodi na odgovarajuće namještenoj temperaturi peći. Specifikacije plinova za provjeru interferencije kisika opisane su u točki 5.3.

Primjenjuje se sljedeći postupak:

i.

analizator se postavlja na nulu;

ii.

analizator se rasponski umjerava mješavinom s 0 % kisika za motore s vanjskim izvorom paljenja i s 21 % kisika za motore s kompresijskim paljenjem;

iii.

ponovno se provjerava nulti odziv. Ako se nulti odziv promijenio za više od 0,5 % cijele ljestvice, ponavljaju se koraci i. i ii.;

iv.

uvode se plinovi za provjeru interferencije kisika za 5 % i 10 %;

v.

ponovno se provjerava nulti odziv. Ako se nulti odziv promijenio za više od ±1 % cijele ljestvice, ispitivanje se ponavlja;

vi.

interferencija kisika E O2 [%] izračunava se za svaki plin za provjeru interferencije kisika iz koraka iv. na sljedeći način:

Formula

pri čemu je odziv analizatora:

Formula

pri čemu je:

c ref,b

 

referentna koncentracija HC-a u koraku ii. [ppmC1]

c ref,d

 

referentna koncentracija HC-a u koraku iv. [ppmC1]

c FS,b

 

koncentracija HC-a cijele ljestvice u koraku ii. [ppmC1]

c FS,d

 

koncentracija HC-a cijele ljestvice u koraku iv. [ppmC1]

c m,b

 

izmjerena koncentracija HC-a u koraku ii. [ppmC1]

c m,d

 

izmjerena koncentracija HC-a u koraku iv. [ppmC1]

vii.

interferencija kisika E O2 mora biti manja od ±1,5 % za sve zahtijevane plinove za provjeru interferencije kisika;

viii.

ako je interferencija kisika E O2 viša od ±1,5 %, moguće je poduzeti korektivne mjere postupnim prilagođavanjem protoka zraka (povećanjem i smanjenjem u odnosu na specifikacije proizvođača), protoka goriva i protoka uzorka;

ix.

provjera interferencije kisika ponavlja se za svako novo namještanje.

4.3.4.   Učinkovitost konverzije separatora nemetana (NMC)

Ako se analiziraju ugljikovodici, NMC se može upotrijebiti kako bi se iz uzorka plina uklonili svi nemetanski ugljikovodici oksidiranjem svih ugljikovodika osim metana. U idealnom slučaju konverzija je 0 %, za metan i 100 % za druge ugljikovodike, koje predstavlja etan. Da bi se NMHC točno mjerio, utvrđuju se dvije učinkovitosti koje se potom upotrebljavaju za izračun emisija NMHC-a (vidjeti točku 6.2. Dodatka 7.). Nije potrebno odrediti učinkovitost konverzije metana ako je NMC-FID umjeren u skladu s metodom (b) iz točke 6.2. Dodatka 7. propuštanjem umjernog plina metan/zrak kroz NMC.

(a)

Učinkovitost konverzije metana

Plin za umjeravanje metana pušta se kroz FID prvo tako da prođe kroz NMC, a onda da ga zaobiđe: bilježe se obje koncentracije. Učinkovitost konverzije metana određuje se na sljedeći način:

Formula

pri čemu je:

c HC(w/NMC)

 

koncentracija HC-a kad CH4 prolazi kroz NMC [ppmC1]

c HC(w/o NMC)

 

koncentracija HC-a kad CH4 zaobilazi NMC [ppmC1]

(b)

Učinkovitost konverzije etana

Plin za umjeravanje etana pušta se kroz FID prvo tako da prođe kroz NMC, a onda da ga zaobiđe: bilježe se obje koncentracije. Učinkovitost konverzije etana određuje se na sljedeći način:

Formula

pri čemu je:

c HC(w/NMC)

 

koncentracija HC-a kad C2H6 prolazi kroz NMC [ppmC1]

c HC(w/o NMC)

 

koncentracija HC-a kad C2H6 zaobilazi NMC [ppmC1]

4.3.5.   Učinci interferencije

(a)

Općenito

Na očitanje analizatora mogu utjecati i plinovi koji se ne analiziraju. Proizvođač analizatora prije stavljanja analizatora na tržište dužan je provjeriti učinke interferencije i ispravno funkcioniranje barem jednom za svaku vrstu analizatora ili uređaja navedenih u točki 4.3.5. podtočkama od (b) do (f);

(b)

Provjera interferencije analizatora CO

Voda i CO2 mogu utjecati na mjerenja analizatora CO. Stoga se mjehurići rasponskog CO2, s koncentracijom u rasponu od 80 % do 100 % cijele ljestvice najvećeg radnog raspona analizatora CO2 koji se upotrebljava tijekom ispitivanja puštaju kroz vodu na sobnoj temperaturi, pri čemu se bilježi odziv analizatora. Odziv analizatora ne smije biti veći od 2 % srednje koncentracije CO očekivane tijekom uobičajenog ispitivanja na cesti ili ±50 ppm, ovisno o tome koja je vrijednost veća. Provjera interferencije H2O i CO2 može se provjeriti zasebnim postupcima. Ako su razine H2O i CO2 korištene za provjeru interferencije više od najvećih razina koje se očekuju tijekom ispitivanja, svaka opažena vrijednost interferencije proporcionalno se smanjuje tako što se množi omjerom vrijednosti najveće očekivane koncentracije tijekom ispitivanja i stvarne vrijednosti koncentracije korištene tijekom te provjere. Mogu se provesti zasebne provjere interferencija s koncentracijama H2O nižima od najvećih očekivanih vrijednosti tijekom ispitivanja pa se opažena interferencija H2O proporcionalno povećava tako što se množi omjerom najveće vrijednosti koncentracije H2O koja se očekuje tijekom ispitivanja i stvarne vrijednosti koncentracije korištene tijekom te provjere. Zbroj te dvije prilagođene vrijednosti interferencije mora biti u skladu s odstupanjem navedenim u ovoj točki.

(c)

Provjera prigušenja analizatora NOx

Za CLD i HCLD analizatore važna su dva plina: CO2 i vodena para. Odziv prigušenja na te plinove mora biti proporcionalan koncentraciji plinova. Ispitivanjem se utvrđuje prigušenje na najvećim očekivanim koncentracijama tijekom ispitivanja. Ako CLD i HCLD analizatori upotrebljavaju algoritme za kompenzaciju prigušenja koji se temelje na analizatorima za mjerenje H2O i/ili CO2, prigušenje se evaluira s primjenom kompenzacijskih algoritama dok su ti analizatori aktivni.

i.

Provjera prigušenja CO2

Rasponski CO2 koncentracije od 80 % do 100 % najvećeg radnog raspona propušta se kroz NDIR analizator; vrijednost CO2 bilježi se kao A. Rasponski CO2 zatim se razrjeđuje za približno 50 % rasponskim NO i propušta kroz NDIR i CLD ili HCLD; vrijednosti CO2 i NO bilježe se kao B odnosno C. Protok CO2 zatim se prekida pa se kroz CLD ili HCLD propušta samo rasponski NO; vrijednost NO bilježi se kao D. Postotno prigušenje izračunava se na sljedeći način:

Formula

pri čemu je:

A

 

koncentracija nerazrijeđenog CO2 izmjerena NDIR-om [%]

B

 

koncentracija razrijeđenog CO2 izmjerena NDIR-om [%]

C

 

koncentracija razrijeđenog NO izmjerena CLD-om ili HCLD-om [ppm]

D

 

koncentracija nerazrijeđenog NO izmjerena CLD-om ili HCLD-om [ppm]

Uz odobrenje homologacijskog tijela dopuštena je primjena alternativnih metoda razrjeđivanja i kvantificiranja vrijednosti rasponskih CO2 i NO, kao što je dinamično miješanje/spajanje.

ii.

Provjera prigušenja vodom

Ova se provjera primjenjuje samo na mjerenja koncentracija u vlažnom plinu. U izračunavanju prigušenja vodom u obzir se uzima razrjeđivanje rasponskog NO vodenom parom i promjena razmjera koncentracije vodene pare u smjesi plina do razina koncentracije očekivanih u ispitivanju emisija. Rasponski NO s koncentracijom od 80 % do 100 % cijele ljestvice uobičajenog radnog raspona propušta se kroz CLD ili HCLD; vrijednost NO bilježi se kao D. Mjehurići rasponskog NO puštaju kroz vodu na sobnoj temperaturi, a zatim kroz CLD ili HCLD; vrijednost NO bilježi se kao Cb . Određuju se apsolutni radni tlak analizatora i temperatura vode pa bilježe kao E odnosno F. Određuje se tlak zasićene pare u smjesi koji odgovara temperaturi vode ispiralice F pa se bilježi kao G. Koncentracija vodene pare H [%] u smjesi plina izračunava se na sljedeći način:

Formula

Očekivana koncentracija rasponskog NO razrijeđenog vodenom parom bilježi se kao D e nakon što se izračuna na sljedeći način:

Formula

Najveća koncentracija vodene pare u ispušnim plinovima dizelskog goriva (u postocima) očekivana tijekom ispitivanja bilježi se kao H m nakon što se njezina vrijednost procijeni, uz pretpostavku da je omjer H/C u gorivu 1,8/1, na temelju najveće koncentracije CO2 u ispušnim plinovima A na sljedeći način:

Formula

Postotak prigušenja vodom izračunava se na sljedeći način:

Formula

pri čemu je:

D e

 

očekivana koncentracija razrijeđenog NO [ppm]

Cb

 

izmjerena koncentracija razrijeđenog NO [ppm]

H m

 

najveća koncentracija vodene pare [%]

H

 

stvarna koncentracija vodene pare [%]

iii.

Najveće dopušteno prigušenje

Kombinirano prigušenje CO2 i vodom ne smije biti veće od 2 % cijele ljestvice.

(d)

Provjera prigušenja za NDUV analizatore

Ugljikovodici i voda mogu pozitivno utjecati na NDUV analizatore stvaranjem odziva sličnog odzivu NOx. Proizvođač NDUV analizatora dužan je sljedećim postupkom provjeriti jesu li učinci prigušenja ograničeni:

i.

analizator i rashladnik postavljaju se u skladu s proizvođačevim uputama za uporabu; trebalo bi poduzeti prilagodbe radi optimiziranja rada analizatora i rashladnika;

ii.

analizator se nulto i rasponsko umjerava vrijednostima koncentracija očekivanima tijekom ispitivanja emisija;

iii.

odabire se umjerni NO2 tako da što više odgovara najvećoj koncentraciji NO2 očekivanoj tijekom ispitivanja emisija;

iv.

umjerni NO2 prelijeva se na sondi sustava za uzorkovanje plina sve dok se odziv analizatora u odnosu na NOX ne stabilizira;

v.

srednja koncentracija zapisa stabiliziranog NOX tijekom razdoblja od 30 sekundi izračunava se i bilježi kao NOX,ref;

vi.

obustavlja se protok umjernog NO2 pa se sustav za uzorkovanje zasićuje prelijevanjem izlaznog produkta generatora rosišta čija je točka rosišta postavljena na 50 °C. Izlazni produkt generatora rosišta uzorkuje se u sustavu za uzorkovanje i rashladniku barem 10 minuta do trenutka kad se očekuje da će rashladnik uklanjati vodu stalnom brzinom;

vii.

nakon završetka koraka vi. sustav za uzorkovanje ponovno se prelijeva umjernim NO2 na temelju kojeg se određuje NOX,ref dok se ukupni odziv NOX ne stabilizira;

viii.

srednja koncentracija zapisa stabiliziranog NOX tijekom razdoblja od 30 sekundi izračunava se i bilježi kao NOX,m;

ix.

NOX,m se korigira u NOX,suho na temelju ostatka vodene pare koja je prošla kroz rashladnik na temperaturi i tlaku izlaza rashladnika.

Izračunani NOX,suho mora biti najmanje 95 % NOX,ref.

(e)

Uređaj za sušenje uzorka

Uređaj za sušenje uzorka uklanja vodu, koja u suprotnom može utjecati na mjerenje NOX. Za suhe CLD analizatore mora se dokazati da uređaj za sušenje uzorka na najvećoj očekivanoj koncentraciji vodene pare H m održava vlažnost CLD-a na ≤ 5 g vode/kg suhog zraka (ili približno 0,8 % H2O), što je 100-postotna relativna vlažnost na 3,9 °C i 101,3 kPa ili relativna vlažnost od približno 25 % na 25 °C i 101,3 kPa. Sukladnost se može dokazati mjerenjem temperature na izlazu uređaja za toplinsko sušenje uzorka ili mjerenjem vlažnosti na točki neposredno ispred CLD-a. Vlažnost ispuha iz CLD-a može se mjeriti sve dok jedini ulazni protok u CLD-u dolazi iz uređaja za sušenje uzorka.

(f)

Penetracija NO2 uređaja za sušenje uzorka

Tekuća voda koja zaostane u nepravilno konstruiranom uređaju za sušenje uzorka može ukloniti NO2 iz uzorka. Ako se uređaj za sušenje uzorka upotrebljava u kombinaciji s NDUV analizatorom bez pretvarača NO2/NO ispred analizatora, voda bi mogla ukloniti NO2 iz uzorka prije mjerenja NOX. Uređaj za sušenje uzorka mora omogućiti mjerenje najmanje 95 % NO2 u plinu zasićenom vodenom parom koji se sastoji od maksimalne koncentracije NO2 očekivane tijekom ispitivanja emisija.

4.4.   Provjera vremena odaziva analitičkog sustava

Za potrebe provjere vremena odziva postavke analitičkog sustava moraju biti identične postavkama tijekom ispitivanja emisija (tlak, brzina protoka, postavke filtra u analizatorima i svi drugi parametri koji utječu na vrijeme odziva). Vrijeme odziva određuje se zamjenom plinova izravno na ulaznom otvoru sonde za uzorkovanje. Zamjena plinova mora se izvesti u manje od 0,1 sekunde. Plinovi koji se upotrebljavaju za ispitivanje moraju uzrokovati promjenu koncentracije od najmanje 60 % cijele ljestvice analizatora.

Bilježi se dijagram promjene koncentracije svake pojedinačne komponente plina.

Za potrebe sinkronizacije analizatora i signala protoka ispušnih plinova vrijeme transformacije definirano je kao vrijeme od promjene (t 0) do odziva od 50 % konačnog očitanja (t 50).

Vrijeme odziva sustava mora biti ≤ 12 sekundi s vremenom porasta ≤ 3 sekunde za sve komponente i sve korištene raspone. Kad se za mjerenje NHMC-a upotrebljava NMC, vrijeme odziva sustava može biti dulje od 12 sekundi.

5.   PLINOVI

5.1.   Umjerni i rasponski plinovi za ispitivanja RDE-a

5.1.1.   Općenito

Mora se poštovati rok trajanja svih umjernih i rasponskih plinova. Čisti i mješoviti umjerni i rasponski plinovi moraju biti u skladu sa specifikacijama iz Priloga B5. Pravilniku UN-a br. 154.

5.1.2.   Umjerni NO2

Dopuštena je uporaba umjernog NO2. Koncentracija umjernog NO2 mora biti unutar 2 % deklarirane vrijednosti koncentracije. Količina NO u umjernom NO2 ne smije biti veća od 5 % sadržaja NO2.

5.1.3.   Višekomponentne smjese

Upotrebljavaju se samo višekomponentne smjese koje ispunjavaju zahtjeve iz točke 5.1.1. Te smjese smiju sadržavati više od dvije komponente. Višekomponentne smjese koje sadržavaju NO i NO2 izuzete su od zahtjeva za nečistoću NO2 utvrđenih u točkama 5.1.1. i 5.1.2.

5.2.   Razdjelnici plina

Razdjelnici plina (uređaji za precizno miješanje koji razrjeđuju pročišćenim N2 ili sintetičnim zrakom) mogu se upotrebljavati za dobivanje umjernih i rasponskih plinova. Točnost razdjelnika mora biti takva da je koncentracija miješanih umjernih plinova točnosti unutar ±2 %. Verifikacija se obavlja unutar raspona od 15 % do 50 % cijele ljestvice za svako umjeravanje u kojem se koristi razdjelnik plina. Ako prva verifikacija ne uspije, može se provesti dodatna verifikacija s drugim umjernim plinom.

Razdjelnik plinova može se dodatno provjeriti instrumentom koji je po prirodi linearan, npr. plinovitim NO u kombinaciji s CLD-om. Rasponska vrijednost instrumenta prilagođava se rasponskim plinom izravno spojenim s instrumentom. Razdjelnik plina provjerava se s postavkama za uobičajenu uporabu, a nazivna se vrijednost uspoređuje s koncentracijom koja je izmjerena instrumentom. Ta razlika na svakoj točki mora biti unutar ±1 % nazivne vrijednosti koncentracije.

5.3.   Plinovi za provjeru interferencije kisika

Plinovi za provjeru interferencije kisika sastoje se od mješavine propana, kisika i dušika s koncentracijom propana od 350 ±75 ppmC1. Koncentracija se određuje gravimetrijskim metodama, dinamičkim miješanjem ili kromatografskom analizom ukupnih ugljikovodika i nečistoća. Koncentracije kisika u plinovima za provjeru interferencije kisika moraju ispunjavati zahtjeve iz tablice A5/3.; ostatak plina za provjeru interferencije kisika je pročišćeni dušik.

Tablica A5/3

Plinovi za provjeru interferencije kisika

 

Tip motora

Kompresijsko paljenje

Vanjski izvor paljenja

koncentracija O2

21 ±1 %

10 ±1 %

10 ±1 %

5 ±1 %

5 ±1 %

0,5 ±0,5 %

6.   ANALIZATORI ZA MJERENJE EMISIJA (KRUTIH) ČESTICA

U ovom će se odjeljku utvrditi budući zahtjev za analizatore za mjerenje broja emisijskih čestica kad njihovo mjerenje postane obvezno.

6.1.   Općenito

Analizator PN-a sastoji se od jedinice za pretkondicioniranje i detektora čestica čija je učinkovitost brojanja 50 % počevši od veličine od približno 23 nm. Detektor čestica smije također pretkondicionirati aerosol. Osjetljivost analizatora na udare, vibracije, starenje, promjenjivost temperature i tlaka zraka te elektromagnetske smetnje i druge utjecaje povezane s radom vozila i analizatora mora biti što manja, a proizvođač opreme mora je jasno navesti u materijalima priloženima uz opremu. Analizator PN-a smije se upotrebljavati isključivo unutar radnih parametara koje je deklarirao proizvođač. Primjer konfiguracije analizatora PN-a prikazan je na slici A5/1.

Slika A5/1

Primjer konfiguracije analizatora PN-a (isprekidane crte prikazuju opcionalne dijelove). EFM = mjerač masenog protoka ispušnih plinova, d = unutarnji promjer, PND = razrjeđivač broja čestica

Image 10

Analizator PN-a povezan je s točkom uzorkovanja sondom za uzorkovanje kojom se izdvaja uzorak iz središnje osi ispušne cijevi. Kako je utvrđeno u točki 3.5. Dodatka 4., ako se čestice ne razrjeđuju u ispušnoj cijevi, vod za uzorkovanje mora biti zagrijan na temperaturu od najmanje 373 K (100 °C) do točke prvog razrjeđivanja u analizatoru PN-a ili detektoru čestica tog analizatora. Vrijeme zadržavanja uzorka u vodu za uzorkovanje mora biti kraće od 3 sekunde.

Svi dijelovi koji su u dodiru s uzorkovanim ispušnim plinom uvijek moraju biti na temperaturi na kojoj nije moguće da se bilo koji spoj kondenzira u uređaju. To se može postići, na primjer, zagrijavanjem na višu temperaturu i razrjeđivanjem uzorka ili oksidiranjem (polu)hlapljivih vrsta.

Analizator PN-a mora imati zagrijani dio s temperaturom stijenke ≥ 573 K. Jedinica mora održavati grijane faze na stalnim nazivnim radnim temperaturama s dopuštenim odstupanjem od ±10 K i pokazivati jesu li grijane faze na odgovarajućim radnim temperaturama. Niže su temperature prihvatljive ako učinkovitost uklanjanja hlapljivih čestica ispunjava zahtjeve iz točke 6.4.

Senzori tlaka, senzori temperature i drugi senzori prate ispravnost rada instrumenta te u slučaju neispravnosti aktiviraju upozorenje ili poruku.

Kašnjenje analizatora PN-a mora biti ≤ 5 s.

Vrijeme porasta analizatora PN-a (i/ili detektora čestica) mora biti ≤ 3,5 s.

Mjerenja koncentracije čestica bilježe se normalizirana za 273 K i 101,3 kPa. Ako je potrebno radi normalizacije koncentracije čestica, na ulazu u detektor mjere se i bilježe i tlak i/ili temperatura.

Sustavi za PN koji ispunjavaju zahtjeve za umjeravanje iz Pravilnika UN-a br. 154 automatski ispunjavaju zahtjeve za umjeravanje iz ovog Dodatka.

6.2.   Zahtjevi za učinkovitost

Cijeli sustav analizatora PN-a, uključujući vod za uzorkovanje, mora ispunjavati zahtjeve za učinkovitost iz tablice A5/3a.

Tablica A5/3a

Zahtjevi za učinkovitosti analizatora PN-a (uključujući vod za uzorkovanje)

dp [nm]

manje od 23

23

30

50

70

100

200

E(dp) analizatora PN-a

naknadno će se odrediti

0,2 – 0,6

0,3 – 1,2

0,6 – 1,3

0,7 – 1,3

0,7 – 1,3

0,5 – 2,0

Učinkovitost E(dp) je definirana kao omjer očitanja analizatora PN-a i brojčane koncentracije iz referentnog kondenzacijskog brojača čestica (CPC) (d50 % = 10 nm ili manje, uz provjeru linearnosti i umjeravanje elektrometrom) ili elektrometra koji istodobno mjere monodisperzni aerosol čestica s promjerom mobilnosti dp, normaliziranih na iste uvjete temperature i tlaka.

Materijal bi trebao biti termički stabilan i nalik na čađu (npr. grafit koji nastaje pri iskrenju ili čađa difuzijskog plamena s termičkom predobradom). Ako se krivulja učinkovitosti mjeri drukčijim aerosolom (npr. NaCl), korelacija s krivuljom materijala nalik na čađu mora se prikazati kao grafikon u kojem se uspoređuju učinkovitosti dobivene s oba ispitna aerosola. Razlike u učinkovitosti brojanja uzimaju se u obzir prilagođavanjem izmjerenih učinkovitosti na temelju tog grafikona kako bi se dobile učinkovitosti za aerosol nalik na čađu. Primjenjuje se i dokumentira korekcija za višestruko nabijene čestice, ali ona ne smije biti veća od 10 %. Te se učinkovitosti odnose na analizatore PN-a s vodom za uzorkovanje. Analizator PN-a može se umjeravati i dio po dio – što bi zapravo bilo umjeravanje jedinice za pretkondicioniranje odvojeno od detektora čestica – pod uvjetom da je dokazano da analizator PN-a i vod za uzorkovanje zajedno ispunjavaju zahtjeve iz tablice A5/3a. Izmjereni signal iz detektora mora biti najmanje dvostruko veći od granične vrijednosti detekcije (ovdje definirane kao zbroj nulte razine i 3 standardne devijacije).

6.3.   Zahtjevi za linearnost

Analizator PN-a, uključujući vod za uzorkovanje, mora ispunjavati zahtjeve za linearnost iz točke 3.2. Dodatka 5. uz primjenu monodisperznih ili polidisperznih čestica nalik na čađu. Veličina čestica (promjer mobilnosti ili brojčani medijan promjera) mora biti veća od 45 nm. Referentni je instrument elektrometar ili kondenzacijski brojač čestica (CPC) s d50 = 10 nm ili manje uz verifikaciju linearnosti. Alternativno se može upotrijebiti sustav za brojanje čestica u skladu s Pravilnikom UN-a br. 154.

Dodatno, razlike između analizatora PN-a i referentnog instrumenta moraju za sve provjerene točke (osim nulte točke) biti unutar 15 % njihove srednje vrijednosti. Mora se provjeriti najmanje pet ravnomjerno raspoređenih točaka (i nulta točka). Najveća provjerena koncentracija mora biti veća od 90 % nazivnog raspona mjerenja analizatora PN-a.

Ako se analizator PN-a umjerava dio po dio, dopušteno je provjeriti linearnost samo za detektor PN-a, ali učinkovitost ostalih dijelova i voda za uzorkovanje moraju se uzeti u obzir u izračunu nagiba.

6.4.   Učinkovitost odvajanja hlapljivih čestica

Sustav mora postići učinkovitost veću od 99 % u odvajanju čestica tetrakontana (CH3(CH2)38CH3) koje nisu manje od 30 nm uz ulaznu koncentraciju od najmanje 10000 čestica po kubičnom centimetru pri minimalnom razrjeđenju.

Sustav ujedno mora ostvariti učinkovitost veću od 99 % u odvajanju čestica tetrakontana s promjerom medijana broja većim od 50 nm i masom većom od 1 mg/m3.

Učinkovitost odvajanja hlapljivih čestica tetrakontana mora se dokazati samo jednom za porodicu instrumenata. Proizvođač instrumenta specificira razdoblje održavanja ili zamjene na temelju kojeg je sigurno da učinkovitost odvajanja neće pasti ispod tehničkih zahtjeva. Ako ta informacija nije dostupna, učinkovitost odvajanja hlapljivih čestica mora se provjeravati jednom godišnje za svaki instrument.

7.   INSTRUMENTI ZA MJERENJE MASENOG PROTOKA ISPUŠNIH PLINOVA

7.1.   Općenito

Instrumenti ili signali za mjerenje masenog protoka ispušnih plinova moraju imati mjerno područje i vrijeme odziva koji su prikladni za zahtijevanu točnost potrebnu za mjerenje masenog protoka ispušnih plinova u prijelaznim uvjetima i u uvjetima jednoličnog rada. Osjetljivost instrumenata i signala na udare, vibracije, starenje, promjenjivost temperature, tlak okolnog zraka, elektromagnetske smetnje i druge utjecaje povezane s radom vozila i instrumenata mora biti na razini potrebnoj da ne dođe do dodatnih pogrešaka.

7.2.   Specifikacije instrumenata

Maseni protok ispušnih plinova utvrđuje se metodom izravnog mjerenja koje se izvodi jednim od sljedećih instrumenata:

(a)

Pitotovom napravom za protok;

(b)

uređajima za mjerenje razlike tlaka, kao što je sapnica protoka (vidjeti pojedinosti u normi ISO 5167);

(c)

ultrazvučnim mjeračem protoka;

(d)

vrtložnim mjeračem protoka.

Svaki pojedinačni mjerač masenog protoka ispušnih plinova mora ispunjavati zahtjeve za linearnost utvrđene u točki 3. Nadalje, proizvođač instrumenta dužan je dokazati sukladnost svakog tipa mjerača masenog protoka ispušnih plinova sa specifikacijama iz točaka od 7.2.3. do 7.2.9.

Dopušteno je izračunavati maseni protok ispušnih plinova na temelju mjerenja protoka zraka i protoka goriva dobivenih iz sljedivo umjerenih senzora ako ti senzori ispunjavaju zahtjeve za linearnost iz točke 3. i zahtjeve za točnost iz točke 8. te ako se dobiveni maseni protok ispušnih plinova validira u skladu s točkom 4. Dodatka 6.

Uz to su dopuštene druge metode za utvrđivanje masenog protoka ispušnih plinova na temelju nesljedivih instrumenata i signala, kao što su pojednostavnjeni mjerači masenog protoka ispušnih plinova ili signali ECU-a, ako dobiveni maseni protok ispušnih plinova ispunjava zahtjeve za linearnost iz točke 3. i ako se validira u skladu s točkom 4. Dodatka 6.

7.2.1.   Standardi za umjeravanje i verifikaciju

Učinkovitost mjerenja mjeračima masenog protoka ispušnih plinova verificira se zrakom ili ispušnim plinom na temelju sljedivog standarda, kao što je umjereni mjerač masenog protoka ispušnih plinova ili tunel za razrjeđivanje punog protoka.

7.2.2.   Učestalost verifikacije

Sukladnost mjerača masenog protoka ispušnih plinova s točkama od 7.2.3. do 7.2.9. mora biti verificirana unutar razdoblja od najviše godinu dana prije stvarnog ispitivanja.

7.2.3.   Točnost

Točnost EFM-a, definirana kao odstupanje očitanja EFM-a od referentne vrijednosti protoka, ne smije prelaziti ±3 % očitanja ili 0,3 % cijele ljestvice, ovisno o tome koja je vrijednost veća.

7.2.4.   Preciznost

Preciznost, definirana kao umnožak 2,5 i standardne devijacije 10 ponavljajućih odziva na dani nazivni protok, približno u sredini umjerenog raspona ne smije biti veća od 1 % najvećeg protoka za koji je EFM umjeren.

7.2.5.   Buka

Buka ne smije biti veća od 2 % najveće vrijednosti umjerenog protoka. Između svakog od 10 razdoblja mjerenja mora biti interval od 30 sekundi u kojem se EFM izlaže najvećem umjerenom protoku.

7.2.6.   Pomak nultog odziva

Pomak nultog odziva je definiran kao prosječan odziv na nulti protok za razdoblje od najmanje 30 sekundi. Pomak nultog odziva može se verificirati na temelju dostavljenih primarnih signala, npr. tlaka. Pomak primarnih signala tijekom razdoblja od četiri sata mora biti manji od ±2 % najveće vrijednosti primarnog signala zabilježene za protok za koji je EFM umjeren.

7.2.7.   Pomak rasponskog odziva

Pomak rasponskog odziva je definiran kao prosječan odziv na rasponski protok za razdoblje od najmanje 30 sekundi. Pomak rasponskog odziva može se verificirati na temelju dostavljenih primarnih signala, npr. tlaka. Pomak primarnih signala tijekom razdoblja od četiri sata mora biti manji od ±2 % najveće vrijednosti primarnog signala zabilježene za protok za koji je EFM umjeren.

7.2.8.   Vrijeme porasta

Vrijeme porasta instrumenata i metoda za mjerenje protoka ispušnih plinova trebalo bi što više odgovarati vremenu porasta analizatora plina kako je navedeno u točki 4.2.7., ali ne smije biti dulje od jedne sekunde.

7.2.9.   Provjera vremena odziva

Vrijeme odziva mjerača masenog protoka ispušnih plinova utvrđuje se primjenom parametara sličnih onima koji se primjenjuju za ispitivanje emisija (tlak, protok, postavke filtra i svi ostali utjecaji na vrijeme odziva). Vrijeme odziva određuje se zamjenom plinova izravno na ulaznom otvoru mjerača masenog protoka ispušnih plinova. Protok plina mora se izvesti što je brže moguće, a vrlo je preporučeno da to bude u manje od 0,1 sekunde. Protok plina koji se upotrebljava za ispitivanje mora uzrokovati promjenu protoka od najmanje 60 % cijele ljestvice mjerača masenog protoka ispušnih plinova. Bilježi se protok plina. Kašnjenje je definirano kao vrijeme od zamjene protoka plina (t 0) do odziva od 10 % (t 10) konačnog očitanja. Vrijeme porasta definirano je kao vrijeme između 10 % i 90 % odziva (t 10–t 90) konačnog očitanja. Vrijeme odziva (t90) definirano je kao zbroj vremena kašnjenja i vremena porasta. Vrijeme odziva mjerača masenog protoka ispušnih plinova (t90 ) je ≤ 3 sekunde s vremenom porasta (t10 –t90 ) od ≤ 1 sekunde u skladu s točkom 7.2.8.

8.   SENZORI I POMOĆNA OPREMA

Svaki senzor i pomoćna oprema koji se upotrebljava za utvrđivanje temperature, atmosferskog tlaka, vlažnosti okoline, brzine vozila, protoka goriva ili protoka ulaznog zraka ne smije mijenjati niti neopravdano utjecati na rad motora vozila i sustava za naknadnu obradu ispušnih plinova. Točnost senzora i pomoćne opreme mora biti u skladu sa zahtjevima iz tablice A5/4. Sukladnost sa zahtjevima iz tablice A5/4 dokazuje se u vremenskim razmacima koje odredi proizvođač instrumenta, u skladu s postupcima unutarnje revizije ili u skladu s normom ISO 9000.

Tablica A5/4

Zahtjevi za točnost mjerenih parametara

Parametar mjerenja

Točnost

protok goriva (23)

±1 % očitanja (24)

protok zraka (25)

±2 % očitanja

brzina vozila (26)

±1,0 km/h apsolutna

temperature ≤ 600 K

±2 K apsolutna

temperature > 600 K

±0,4 % očitanja u Kelvinima

tlak okoline

±0,2 kPa apsolutni

relativna vlažnost

±5 % apsolutna

apsolutna vlažnost

±10 % očitanja ili 1 gH2O/kg suhog zraka, ovisno o tome koja je vrijednost veća

„Dodatak 6.

Validacija prijenosnog sustava za mjerenje emisija i nesljedivo dobivenog masenog protoka ispušnih plinova

1.   UVOD

U ovom se Dodatku opisuju zahtjevi koji se odnose na validaciju funkcionalnosti ugrađenog PEMS-a u prijelaznim uvjetima i točnosti masenog protoka ispušnih plinova dobivenog na temelju nesljedivih mjerača masenog protoka ispušnih plinova ili izračunanog iz signala ECU-a.

2.   SIMBOLI, PARAMETRI I MJERNE JEDINICE

a 0

—

odsječak regresijskog pravca na osi y

a 1

—

nagib regresijskog pravca

r 2

—

koeficijent determinacije

x

—

stvarna vrijednost referentnog signala

y

—

stvarna vrijednost signala koji se validira

3.   POSTUPAK VALIDACIJE PEMS-a

3.1.   Učestalost validacije PEMS-a

Preporučeno je provjeriti ispravnost postavljanja PEMS-a na vozilo uspoređivanjem s laboratorijskom opremom postavljenom radi ispitivanja na dinamometru s valjcima prije ispitivanja RDE-a ili nakon završetka ispitivanja. Validacijsko ispitivanje potrebno je za ispitivanja koja se provode za potrebe homologacije.

3.2.   Postupak validacije PEMS-a

3.2.1.   Postavljanje PEMS-a

PEMS se postavlja i priprema u skladu sa zahtjevima iz Dodatka 4. Postav PEMS-a ne smije se mijenjati između validacije i ispitivanja RDE-a.

3.2.2.   Ispitni uvjeti

Validacijsko ispitivanje izvodi se na dinamometru s valjcima u, u mjeri u kojoj je to moguće, homologacijskim uvjetima u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika UN-a br. 154. Preporučeno je da se protok ispuha koji PEMS izdvoji tijekom validacijskog ispitivanja vrati u CVS. Ako to nije izvedivo, rezultati CVS-a korigiraju se za izdvojenu masu ispušnih plinova. Ako je protok masenog protoka ispušnih plinova validiran mjeračem masenog protoka ispušnih plinova, preporučeno je unakrsno usporediti mjerenja masenog protoka ispušnih plinova i podatke dobivene iz senzora ili ECU-a.

3.2.3.   Analiza podataka

Ukupne emisije specifične za prijeđenu udaljenost [g/km] izmjerene laboratorijskom opremom izračunavaju se u skladu s Pravilnikom UN-a br. 154. Emisije izmjerene PEMS-om izračunavaju se u skladu s Dodatkom 7. i zbrajaju kako bi se dobila ukupna masa onečišćujućih tvari [g], a zatim se dijele s udaljenošću prijeđenom tijekom ispitivanja [km] prema podacima dobivenima iz dinamometra s valjcima. Ukupna masa onečišćujućih tvari specifična za prijeđenu udaljenost [g/km], kako je utvrđena PEMS-om i referentnim laboratorijskim sustavom, evaluira se u odnosu na zahtjeve navedene u točki 3.3. Za validaciju mjerenja emisija NOX primjenjuje se korekcija vlažnosti u skladu s Pravilnikom UN-a br. 154.

3.3.   Dopuštena odstupanja za validaciju PEMS-a

Rezultati validacije PEMS-a moraju ispunjavati zahtjeve iz tablice A6/1. Ako neki rezultat nije u skladu s dopuštenim odstupanjem, poduzimaju se korektivne mjere pa se validacija PEMS-a ponavlja.

Tablica A6/1

Dopuštena odstupanja

Parametar [jedinica]

Dopušteno apsolutno odstupanje

udaljenost [km] (27)

250 m u odnosu na referentnu laboratorijsku vrijednost

THC (28) [mg/km]

15 mg/km ili 15 % referentne laboratorijske vrijednosti, ovisno o tome koja je vrijednost veća

CH4  (27) [mg/km]

15 mg/km ili 15 % referentne laboratorijske vrijednosti, ovisno o tome koja je vrijednost veća

NMHC (27) [mg/km]

20 mg/km ili 20 % referentne laboratorijske vrijednosti, ovisno o tome koja je vrijednost veća

PN (27) [#/km]

8•1010 p/km ili 42 % referentne laboratorijske vrijednosti (29), ovisno o tome koja je vrijednost veća

CO (27) [mg/km]

100 mg/km ili 15 % referentne laboratorijske vrijednosti, ovisno o tome koja je vrijednost veća

CO2 [g/km]

10 g/km ili 7,5 % referentne laboratorijske vrijednosti, ovisno o tome koja je vrijednost veća

NOx  (27) [mg/km]

10 mg/km ili 12,5 % referentne laboratorijske vrijednosti, ovisno o tome koja je vrijednost veća

4.   POSTUPAK VALIDACIJE MASENOG PROTOKA ISPUŠNIH PLINOVA ODREĐENOG NESLJEDIVIM INSTRUMENTIMA I SENZORIMA

4.1.   Učestalost validacije

Uz to što u uvjetima jednoličnog rada moraju biti ispunjeni zahtjevi za linearnost iz točke 3. Dodatka 5. za svako se ispitno vozilo mora u prijelaznim uvjetima validirati linearnost nesljedivih mjerača masenog protoka ispušnih plinova ili masenog protoka ispušnih plinova izračunanog iz nesljedivih senzora ili signala ECU-a u odnosu na umjereni mjerač masenog protoka ispušnih plinova ili CVS.

4.2.   Postupak validacije

Validacija se provodi na dinamometru s valjcima u homologacijskim uvjetima u mjeri u kojoj je to primjenjivo, na istom vozilu korištenom za ispitivanje RDE-a. Referent je sljedivo umjereni mjerač protoka. Temperatura okoline može biti bilo koja temperatura unutar raspona navedenog u točki 5.1. ovog Priloga. Postavljanje mjerača masenog protoka ispušnih plinova i izvođenje ispitivanja moraju ispunjavati zahtjeve iz točke 3.4.3. Dodatka 4.

Linearnost se validira računski sljedećim koracima:

(a)

vrijeme signala koji se validira i referentnog signala korigira se u skladu sa zahtjevima iz točke 3. Dodatka 7. u mjeri u kojoj je to primjenjivo;

(b)

točke ispod 10 % najveće vrijednosti protoka isključuju se iz daljnje analize;

(c)

signal koji se validira i referentni signal koreliraju se s učestalosti od najmanje 1,0 Hz primjenom jednadžbe kojom se dobiva najvjerniji oblik:

Formula

pri čemu je:

y

 

stvarna vrijednost signala koji se validira

a 1

 

nagib regresijskog pravca

x

 

stvarna vrijednost referentnog signala

a 0

 

odsječak regresijskog pravca na osi y

Standardna pogreška procjene (SEE) za y na x i koeficijent determinacije (r 2) izračunavaju se za svaki mjerni parametar i sustav;

(d)

parametri linearne regresije moraju ispunjavati zahtjeve iz tablice A6/2.

4.3.   Zahtjevi

Moraju se ispuniti zahtjevi za linearnost iz tablice A6/2. Ako neki rezultat nije u skladu s dopuštenim odstupanjem, poduzimaju se korektivne mjere pa se validacija ponavlja.

Tablica A6/2

Zahtjevi za linearnost izračunanog i izmjerenog masenog protoka ispušnih plinova

Mjereni parametar/sustav

a 0

Nagib a 1

Standardna pogreška procjene SEE

Koeficijent determinacije

r 2

maseni protok ispušnih plinova

0,0 ±3,0 kg/h

1,00 ±0,075

≤ 10 % maks.

≥ 0,90

„Dodatak 7.

Utvrđivanje trenutačnih emisija

1.   UVOD

U ovom se Dodatku opisuje postupak za utvrđivanje trenutačnih masenih emisija i broja emisijskih čestica [g/s, #/s] nakon primjene pravila o dosljednosti podataka iz Dodatka 4. Trenutačne masene emisije i broj emisijskih čestica zatim se upotrebljavaju za naknadnu evaluaciju vožnje za mjerenje RDE-a i izračun međurezultata i konačnog rezultata emisija kako je opisano u Dodatku 11.

2.   SIMBOLI, PARAMETRI I MJERNE JEDINICE

α

—

molarni omjer vodika (H/C)

β

—

molarni omjer ugljika (C/C)

γ

—

molarni omjer sumpora (S/C)

δ

—

molarni omjer dušika (N/C)

Δtt,i

—

vrijeme transformacije t analizatora [s]

Δtt,m

—

vrijeme transformacije t mjerača masenog protoka ispušnih plinova [s]

ε

—

molarni omjer kisika (O/C)

ρ e

—

gustoća ispušnih plinova

ρ gas

—

gustoća plinovite komponente u ispušnom plinu

λ

—

omjer viška zraka

λ i

—

trenutačni omjer viška zraka

A/F st

—

stehiometrijski omjer zraka i goriva [kg/kg]

c CH4

—

koncentracija metana

c CO

—

suha koncentracija CO [%]

c CO2

—

suha koncentracija CO2 [%]

c dry

—

suha koncentracija onečišćujuće tvari u ppm ili postotku volumena

c gas,i

—

trenutačna koncentracija plinovite komponente u ispušnom plinu [ppm]

c HCw

—

vlažna koncentracija HC-a [ppm]

c HC(w/NMC)

—

koncentracija HC-a, pri čemu CH4 ili C2H6 prolazi kroz NMC [ppmC1]

c HC(w/oNMC)

—

koncentracija HC-a, pri čemu CH4 ili C2H6 zaobilazi NMC [ppmC1]

c i,c

—

koncentracija komponente i [ppm] korigirana za vrijeme

c i,r

—

koncentracija komponente i [ppm] u ispušnom plinu

c NMHC

—

koncentracija nemetanskih ugljikovodika

c wet

—

vlažna koncentracija onečišćujuće tvari u ppm ili postotku volumena

E E

—

učinkovitost etana

E M

—

učinkovitost metana

H a

—

vlažnost ulaznog zraka [g vode po kg suhog zraka]

i

—

broj mjerenja

m gas,i

—

masa plinovite komponente u ispušnom plinu [g/s]

q maw,i

—

trenutačni maseni protok ulaznog zraka [kg/s]

q m,c

—

maseni protok ispušnih plinova korigiran za vrijeme [kg/s]

q mew,i

—

trenutačni maseni protok ispušnih plinova [kg/s]

q mf,i

—

trenutačni maseni protok goriva [kg/s]

q m,r

—

maseni protok nerazrijeđenog ispuha [kg/s]

r

—

koeficijent unakrsne korelacije

r2

—

koeficijent determinacije

r h

—

odzivni faktor ugljikovodika

u gas

—

vrijednost u plinovite komponente u ispušnom plinu

3.   VREMENSKA KOREKCIJA PARAMETARA

Zabilježeni podaci o koncentracijama komponenti, masenom protoku ispušnih plinova, brzini vozila i drugi podaci o vozilu korigiraju za vrijeme kako bi se točno izračunale emisije specifične za prijeđenu udaljenost. Radi lakše vremenske korekcije podatke koje treba sinkronizirati mora ili bilježi jedan uređaju za bilježenje podataka ili se bilježe sa sinkroniziranim vremenskim žigom u skladu s točkom 5.1. Dodatka 4. Vremenska korekcija i sinkronizacija parametara vrše se redoslijedom opisanim u točkama od 3.1. do 3.3.

3.1.   Vremenska korekcija koncentracija komponenti

Zabilježeni podaci o svim koncentracijama komponenti korigiraju se za vrijeme na temelju obrnutog pomaka u skladu s vremenima transformacije odgovarajućih analizatora. Vrijeme transformacije analizatora određuje se u skladu s točkom 4.4. Dodatka 5.:

Formula

pri čemu je:

c i,c

 

koncentracija komponente i, korigirana za vrijeme, kao funkcija vremena t

c i,r

 

nerazrijeđena koncentracija komponente i kao funkcija vremena t

Δtt,i

 

vrijeme transformacije t analizatora kojim se mjeri komponenta i

3.2.   Vremenska korekcija masenog protoka ispušnih plinova

Maseni protok ispušnih plinova mjeren mjeračem protoka ispušnih plinova korigira se za vrijeme na temelju obrnutog pomaka u skladu s vremenom transformacije mjerača masenog protoka ispušnih plinova. Vrijeme transformacije mjerača masenog protoka određuje se u skladu s točkom 4.4. Dodatka 5.:

Formula

pri čemu je:

q m,c

 

maseni protok ispušnih plinova, korigiran za vrijeme, kao funkcija vremena t

q m,r

 

nerazrijeđeni maseni protok ispušnih plinova kao funkcija vremena t

Δtt,m

 

vrijeme transformacije t mjerača masenog protoka ispušnih plinova

Ako se maseni protok ispušnih plinova utvrđuje na temelju podataka iz ECU-a ili senzora, mora se uzeti u obzir dodatno vrijeme transformacije dobiveno unakrsnim koreliranjem izračunanog masenog protoka ispušnih plinova i masenog protoka ispušnih plinova izmjerenog u skladu s točkom 4. Dodatka 6.

3.3.   Sinkronizacija podataka o vozilu

Ostali podaci dobiveni iz senzora ili ECU-a sinkroniziraju se unakrsnim koreliranjem s odgovarajućim podacima o emisijama (npr. koncentracijama komponenti).

3.3.1.   Brzina vozila iz različitih izvora

Kako bi se brzina vozila sinkronizirala s masenim protokom ispušnih plinova, najprije je potrebno utvrditi jedan valjani dijagram brzine Ako se brzina vozila dobiva iz više izvora (npr. GNSS, senzor ili ECU), vrijednosti brzine sinkroniziraju se unakrsnim koreliranjem.

3.3.2.   Brzina vozila s masenim protokom ispušnih plinova

Brzina vozila sinkronizira se s masenim protokom ispušnih plinova unakrsnim koreliranjem masenog protoka ispušnih plinova i umnoška brzine vozila i pozitivnog ubrzanja.

3.3.3.   Dodatni signali

Sinkronizacija signala čije se vrijednosti mijenjaju sporo i unutar malog raspona, npr. temperature okoline, može se izostaviti.

4.   MJERENJA EMISIJA DOK MOTOR S UNUTARNJIM IZGARANJEM NE RADI

U datoteci za razmjenu podataka bilježe se sva mjerenja trenutačnih emisija ili protoka ispušnih plinova obavljena dok motor s unutarnjim izgaranjem nije radio.

5.   KOREKCIJA IZMJERENIH VRIJEDNOSTI

5.1.   Korekcija pomaka

Formula

cref,z

 

referentna koncentracija nultog plina (obično nula) [ppm]

cref,s

 

referentna koncentracija rasponskog plina [ppm]

cpre,z

 

koncentracija nultog plina u analizatoru prije ispitivanja [ppm]

cpre,s

 

koncentracija rasponskog plina u analizatoru prije ispitivanja [ppm]

cpost,z

 

koncentracija nultog plina u analizatoru poslije ispitivanja [ppm]

cpost,s

 

koncentracija rasponskog plina u analizatoru poslije ispitivanja [ppm]

cgas

 

koncentracija uzorkovanog plina [ppm]

5.2.   Korekcija suho-vlažno stanje

Ako se emisije mjere u suhom stanju, izmjerene koncentracije pretvaraju se u koncentracije u vlažnom stanju na sljedeći način:

Formula

pri čemu je:

c wet

 

vlažna koncentracija onečišćujuće tvari u ppm ili postotku volumena

c dry

 

suha koncentracija onečišćujuće tvari u ppm ili postotku volumena

k w

 

faktor korekcije za suho-vlažno stanje

Vrijednost k w izračunava se sljedećom jednadžbom:

Formula

pri čemu je:

Formula

pri čemu je:

H a

 

vlažnost ulaznog zraka [g vode po kg suhog zraka]

c CO2

 

suha koncentracija CO2 [%]

c CO

 

suha koncentracija CO [%]

α

 

molarni omjer vodika u gorivu (H/C)

5.3.   Korekcija NOx za vlažnost i temperaturu okoline

Emisije NOx ne korigiraju se za temperaturu i vlažnost okoline.

5.4.   Korekcija negativnih rezultata ispitivanja emisija

Negativni trenutačni rezultati se ne korigiraju.

6.   ODREĐIVANJE TRENUTAČNIH PLINOVITIH KOMPONENTI ISPUŠNIH PLINOVA

6.1.   Uvod

Komponente u nerazrijeđenom ispušnom plinu mjere se analizatorima za mjerenje i uzorkovanje opisanima u Dodatku 5. Nerazrijeđene koncentracije odgovarajućih komponenti mjere se u skladu s Dodatkom 4. Podaci se korigiraju za vrijeme i sinkroniziraju u skladu s točkom 3.

6.2.   Izračunavanje koncentracija NMHC-a i CH4

Za mjerenja metana NMC-FID-om izračun NMHC-a ovisi o umjernom plinu/metodi koji se upotrebljavaju za prilagodbu nultog/rasponskog umjeravanja. Kad se za mjerenje THC-a koristi FID bez NMC-a, umjerava ga se smjesom zraka i propana ili propana i N2 na uobičajeni način. Dopuštene su sljedeće metode umjeravanja FID-a u seriji s NMC-om:

(a)

umjerni plin koji se sastoji od smjese propana i zraka zaobilazi NMC;

(b)

umjerni plin koji se sastoji od smjese metana i zraka prolazi kroz NMC.

Izričito je preporučeno da se FID za metan umjerava puštanjem smjese metana i zraka kroz NMC.

U metodi (a) koncentracije CH4 i NMHC-a izračunavaju se na sljedeći način:

Formula

Formula

U metodi (b) koncentracije CH4 i NMHC-a izračunavaju se na sljedeći način:

Formula

Formula

pri čemu je:

c HC(w/oNMC)

 

koncentracija HC-a kad CH4 ili C2H6 zaobilazi NMC [ppmC1]

c HC(w/NMC)

 

koncentracija HC-a kad CH4 ili C2H6 prolazi kroz NMC [ppmC1]

r h

 

odzivni faktor ugljikovodika kako je utvrđen u točki 4.3.3. podtočki (b) Dodatka 5.

E M

 

učinkovitost metana kako je utvrđena u točki 4.3.4. podtočki (a) Dodatka 5.

E E

 

učinkovitost etana kako je utvrđena u točki 4.3.4. podtočki (b) Dodatka 5.

Ako je FID za metan umjeren sa separatorom (u skladu s metodom b, učinkovitost konverzije metana kako je utvrđena u točki 4.3.4. podtočki (a) Dodatka 5. je nula. Gustoća na temelju koje se izračunava masa NMHC-a je jednaka gustoći ukupnih ugljikovodika na 273,15 K i 101,325 kPa i ovisna o gorivu.

7.   ODREĐIVANJE MASENOG PROTOKA ISPUŠNIH PLINOVA

7.1.   Uvod

Da bi se izračunale trenutačne masene emisije u skladu s točkama 8. i 9., potrebno je utvrditi maseni protok ispušnih plinova. Maseni protok ispušnih plinova utvrđuje se jednom od metoda izravnog mjerenja navedenih u točki 7.2. Dodatka 5. Alternativno je dopušteni izračunati maseni protok ispušnih plinova kao što je opisano u točkama od 7.2. do 7.4. ovog Dodatka.

7.2.   Metoda izračuna na temelju masenog protoka zraka i masenog protoka goriva

Trenutačni maseni protok ispušnih plinova može se izračunati na temelju masenog protoka zraka i masenog protoka goriva na sljedeći način:

Formula

pri čemu je:

q mew,i

 

trenutačni maseni protok ispušnih plinova [kg/s]

q maw,i

 

trenutačni maseni protok ulaznog zraka [kg/s]

q mf,i

 

trenutačni maseni protok goriva [kg/s]

Ako se maseni protok zraka i maseni protok goriva ili maseni protok ispušnih plinova utvrđuju na temelju podataka zabilježenih ECU-om, izračunani trenutačni maseni protok ispušnih plinova mora ispunjavati zahtjeve za linearnost utvrđene za maseni protok ispušnih plinova u točki 3. Dodatka 5. i zahtjeve za validaciju utvrđene u točki 4.3. Dodatka 6.

7.3.   Metoda izračuna na temelju masenog protoka zraka i omjera zraka i goriva

Trenutačni maseni protok ispušnih plinova može se izračunati na temelju masenog protoka zraka i omjera zraka i goriva na sljedeći način:

Formula

pri čemu je:

Formula

Formula

pri čemu je:

q maw,i

 

trenutačni maseni protok ulaznog zraka [kg/s]

A/F st

 

stehiometrijski omjer zraka i goriva [kg/kg]

λ i

 

trenutačni omjer viška zraka

c CO2

 

suha koncentracija CO2 [%]

c CO

 

suha koncentracija CO [ppm]

c HCw

 

vlažna koncentracija HC-a [ppm]

α

 

molarni omjer vodika (H/C)

β

 

molarni omjer ugljika (C/C)

γ

 

molarni omjer sumpora (S/C)

δ

 

molarni omjer dušika (N/C)

ε

 

molarni omjer kisika (O/C)

Koeficijenti se odnose na gorivo Cβ Hα Oε Nδ Sγ s β = 1 za goriva na bazi ugljika. Koncentracija emisija HC-a obično je niska i može se izostaviti kad se izračunava λ i.

Ako se maseni protok zraka i maseni protok goriva utvrđuju na temelju podataka zabilježenih ECU-om, izračunani trenutačni maseni protok ispušnih plinova mora ispunjavati zahtjeve za linearnost utvrđene za maseni protok ispušnih plinova u točki 3. Dodatka 5. i zahtjeve za validaciju utvrđene u točki 4.3. Dodatka 6.

7.4.   Metoda izračuna na temelju masenog protoka goriva i omjera zraka i goriva

Trenutačni maseni protok ispušnih plinova može se izračunati na temelju protoka goriva i omjera zraka i goriva (izračunava se na temelju A/Fst i λ i u skladu s točkom 7.3.) na sljedeći način:

Formula

Formula

Izračunani trenutačni maseni protok ispušnih plinova mora ispunjavati zahtjeve za linearnost utvrđene za maseni protok ispušnih plinova u točki 3. Dodatka 5. i zahtjeve za validaciju utvrđene u točki 4.3. Dodatka 6.

8.   IZRAČUNAVANJE TRENUTAČNIH MASENIH EMISIJA PLINOVITIH KOMPONENTI

Trenutačne masene emisije [g/s] utvrđuju se množenjem trenutačne koncentracije onečišćujuće tvari koja se ispituje [ppm] i trenutačnog masenog protoka ispušnih plinova [kg/s], pri čemu se obje vrijednosti korigiraju za vrijeme transformacije i sinkroniziraju s njim, i odgovarajuće vrijednosti u iz tablice A7/1. Ako se mjeri u suhom stanju, prije daljnjih izračuna na trenutačne koncentracije komponenti primjenjuje se korekcija za suho-vlažno stanje u skladu s točkom 5.1. Ako se za trenutačne emisije pojave negativne vrijednosti, one ulaze u sve naknadne evaluacije podataka. Vrijednosti parametara ulaze u izračun trenutačnih emisija [g/s] kako ih se dobiva iz analizatora, instrumenta za mjerenje protoka, senzora ili ECU-a. Primjenjuje se sljedeća jednadžba:

Formula

pri čemu je:

m gas,i

 

masa plinovite komponente u ispušnom plinu [g/s]

u gas

 

omjer gustoće plinovite komponente u ispušnom plinu i ukupne gustoće ispušnog plina kako je naveden u tablici A7/1

c gas,i

 

izmjerena koncentracija plinovite komponente u ispušnom plinu [ppm]

q mew,i

 

izmjereni maseni protok ispušnih plinova [kg/s]

gas

 

odgovarajuća komponenta

i

 

broj mjerenja


Tablica A7/1

Vrijednosti u nerazrijeđenog ispušnog plina koje odražavaju omjer gustoće i [kg/m3] komponente ispušnog plina ili onečišćujuće tvari i gustoće ispušnog plina [kg/m3]

Gorivo

ρ e [kg/m3]

Komponenta ili onečišćujuća tvar i

NOx

CO

HC

CO2

O2

CH4

ρ gas [kg/m3]

2,052

1,249

 (30)

1,9630

1,4276

0,715

u gas  (31)  (35))

dizel (B0)

1,2893

0,001593

0,000969

0,000480

0,001523

0,001108

0,000555

dizel (B5)

1,2893

0,001593

0,000969

0,000480

0,001523

0,001108

0,000555

dizel (B7)

1,2894

0,001593

0,000969

0,000480

0,001523

0,001108

0,000555

etanol (ED95)

1,2768

0,001609

0,000980

0,000780

0,001539

0,001119

0,000561

SPP (32)

1,2661

0,001621

0,000987

0,000528  (33)

0,001551

0,001128

0,000565

propan

1,2805

0,001603

0,000976

0,000512

0,001533

0,001115

0,000559

butan

1,2832

0,001600

0,000974

0,000505

0,001530

0,001113

0,000558

UNP (34)

1,2811

0,001602

0,000976

0,000510

0,001533

0,001115

0,000559

benzin (E0)

1,2910

0,001591

0,000968

0,000480

0,001521

0,001106

0,000554

benzin (E5)

1,2897

0,001592

0,000969

0,000480

0,001523

0,001108

0,000555

benzin (E10)

1,2883

0,001594

0,000970

0,000481

0,001524

0,001109

0,000555

etanol (E85)

1,2797

0,001604

0,000977

0,000730

0,001534

0,001116

0,000559

9.   IZRAČUNAVANJE TRENUTAČNOG BROJA EMISIJSKIH ČESTICA

Trenutačni broj emisijskih čestica [čestica/s] utvrđuje se množenjem trenutačne koncentracije onečišćujuće tvari koja se ispituje [čestica/cm3] i trenutačnog masenog protoka ispušnih plinova [kg/s], pri čemu se obje vrijednosti korigiraju za vrijeme transformacije i sinkroniziraju s njim, a dobiveni se rezultat dijeli gustoćom [kg/m3] u skladu s tablicom A7/1. Ako postoje, negativne vrijednosti trenutačnih emisija ulaze u sve naknadne evaluacije podataka. Sve značajne znamenke prethodnih rezultata ulaze u izračun trenutačnih emisija. Primjenjuje se sljedeća jednadžba:

Formula

pri čemu je:

PNi

 

broj čestica u protoku [čestica/s]

cPN,i

 

izmjerena brojčana koncentracija čestica [#/m3] normalizirana na 0 °C

qmew,i

 

izmjereni maseni protok ispušnih plinova [kg/s]

ρe

 

gustoća ispušnog plina [kg/m3] na 0 °C (tablica A7/1)

10.   RAZMJENA PODATAKA

Razmjena podataka: podaci se razmjenjuju između mjernih sustava i softvera za evaluaciju podataka u standardiziranoj datoteci za razmjenu podataka koju je osigurala Komisija6.

Sve prethodne obrade podataka (npr. korekcija za vrijeme u skladu s točkom 3., korekcija brzine vozila u skladu s točkom 4.7. Dodatka 4. ili korekcija signala brzine vozila iz GNSS-a u skladu s točkom 6.5. Dodatka 4.) izvode se u softveru sustava za mjerenje i moraju biti dovršene prije generiranja datoteke za razmjenu podataka.

„Dodatak 8.

Procjena ukupne valjanosti vožnje metodom pomičnog prozora za izračun srednje vrijednosti

1.   UVOD

Ukupna dinamika vožnje procjenjuje se metodom pomičnog prozora za izračun srednje vrijednosti. Ispitivanje je podijeljeno na poddionice (prozore), a cilj je naknadne analize odrediti je li vožnja valjana za potrebe utvrđivanja RDE-a. „Normalnost” prozora ocjenjuje se usporedbom njihovih emisija CO2 specifičnih za prijeđenu udaljenost s referentnom krivuljom dobivenom na temelju emisija CO2 vozila izmjerenih u WLTP-u.

2.   SIMBOLI, PARAMETRI I MJERNE JEDINICE

Indeks (i) odnosi se na vremenski korak.

Indeks (j) odnosi se na prozor.

Indeks (k) odnosi se na kategoriju (t = ukupno, ls = niska brzina, ms = srednja brzina, hs = visoka brzina) ili na karakterističnu krivulju CO2 (cc).

a 1,b 1

-

koeficijenti karakteristične krivulje CO2

a 2,b 2

-

koeficijenti karakteristične krivulje CO2

M CO2

-

masa CO2 [g]

M CO2j

-

masa CO2 u prozoru j [g]

t i

-

ukupno vrijeme u koraku i [s]

t t

-

trajanje ispitivanja [s]

v i

-

stvarna brzina vozila u vremenskom koraku i [km/h]

Formula

-

prosječna brzina vozila u prozoru j [km/h]

tol 1H

-

gornje dopušteno odstupanje karakteristične krivulje CO2 vozila [%]

tol 1L

-

donje dopušteno odstupanje karakteristične krivulje CO2 vozila [%]

3.   POMIČNI PROZORI ZA IZRAČUN SREDNJE VRIJEDNOSTI

3.1.   Definicija prozora za izračun srednje vrijednosti

Trenutačne emisije CO2 izračunane u skladu s Dodatkom 7. integriraju se metodom pomičnog prozora za izračun srednje vrijednosti na temelju referentne mase CO2.

Uporaba referentne mase CO2 prikazana je na slici A8/2. Princip izračuna je sljedeći: masene emisije CO2 specifične za prijeđenu udaljenost iz ispitivanja RDE-a ne izračunavaju se za cijeli skup podataka, već za podskupove cijelog skupa podataka, pri čemu se duljina tih podskupova određuje tako da uvijek odgovara istom dijelu mase CO2 koju vozilo ispusti tijekom primjenjivog ispitivanja WLTP-om (nakon primjene svih odgovarajućih korekcija, npr. ATCT-a, prema potrebi). Izračuni pomičnog prozora provode se s vremenskim prirastom Δt koji odgovara učestalosti uzorkovanja podataka. Ti podskupovi, koji se upotrebljavaju za izračun emisija CO2 vozila tijekom vožnje na cesti i njegove prosječne brzine, u sljedećim se odjeljcima nazivaju „prozorima za izračun srednje vrijednosti”. Izračun opisan u ovoj točki izvodi se od prve podatkovne točke (prema naprijed), kako je prikazano na slici A8/1.

Sljedeći se podaci ne razmatraju za potrebe izračuna mase CO2, udaljenosti i prosječne brzine vozila ni u jednom prozoru za izračun srednje vrijednosti:

podaci iz periodične verifikacije instrumenata i/ili nakon verifikacije nultog pomaka,

brzina vozila na tlu < 1 km/h.

Izračun počinje u trenutku kad vozilo postigne brzinu na tlu od najmanje 1 km/h i obuhvaća sve događaje u vožnji tijekom kojih se ne ispušta CO2 i dok je brzina vozila na tlu najmanje 1 km/h.

Masene emisije MCO2,j izračunavaju se integriranjem trenutačnih emisija u g/s kako je navedeno u Dodatku 7.

Slika A8/1

Brzina vozila u odnosu na vrijeme – prosječne emisije vozila u odnosu na vrijeme, počevši od prvog prozora za izračun srednje vrijednosti

Image 11

Slika A8/2

Definicija mase CO2 na temelju prozora za izračun srednje vrijednosti

Image 12

Trajanje (t 2,j  – t 1,j ) j-tog prozora za izračun srednje vrijednosti određuje se na sljedeći način:

M CO2 (t 2,j ) – M CO2 (t 1,j ) ≥ M CO2,ref

pri čemu je:

M CO2(t i,j ) masa CO2 izmjerena između početka ispitivanja i vremena t i,j , [g];

M CO2,ref referentna masa CO2 (polovina mase CO2 koju vozilo ispusti tijekom primjenjivog ispitivanja WLTP-om).

Tijekom homologacije referentna vrijednost CO2 temelji se na vrijednostima CO2 pojedinačnog vozila iz WLTP-a, koje su dobivene u skladu s Pravilnikom UN-a br. 154, uključujući sve odgovarajuće korekcije.

Za potrebe ispitivanja radi provjere sukladnosti u uporabi ili nadzora tržišta referentna masa CO2 za pojedinačno vozilo preuzima se iz certifikata o sukladnosti (36). Vrijednost za OVC-HEV-ove dobiva se iz ispitivanja WLTP-om s pogonom s dopunjavanjem baterije.

t 2,j se odabire tako da vrijedi sljedeće:

M CO2 (t 2,j – Δt) – M CO2 (t 1,j ) < M CO2,ref ≤ M CO2 (t 2,j ) – M CO2 (t 1,j )

pri čemu je Δt razdoblje uzorkovanja podataka.

Mase CO2

Formula
u prozorima izračunavaju se integriranjem trenutačnih emisija izračunanih kako je navedeno u Dodatku 7.

3.2.   Izračun parametara prozora

—

Za svaki se prozor određen u skladu s točkom 3.1. izračunavaju sljedeći parametri: emisije CO2 specifične za prijeđenu udaljenost MCO2,d,j;

—

prosječna brzina vozila v

Formula
.

4.   EVALUACIJA PROZORA

4.1.   Uvod

Referentni dinamički uvjeti ispitnog vozila definirani su na temelju emisija CO2 vozila u odnosu na prosječnu brzinu izmjerenih u ispitivanju WLTP-om tijekom homologacije, koje se nazivaju „karakteristična krivulja CO2 vozila”.

4.2.   Referentne točke karakteristične krivulje CO2

Tijekom homologacije vrijednosti se temelje na vrijednostima CO2 pojedinačnog vozila iz WLTP-a, koje su dobivene u skladu s Pravilnikom UN-a br. 154, uključujući sve odgovarajuće korekcije.

Za potrebe ispitivanja radi provjere sukladnosti u uporabi ili nadzora tržišta emisije CO2 specifične za prijeđenu udaljenost koje se u ovoj točki razmatraju radi određivanja referentne krivulje preuzimaju se za pojedinačno vozilo iz certifikata o sukladnosti.

Referentne točke P1, P2 i P3, koje su potrebne za određivanje karakteristične krivulje CO2 vozila, utvrđuju se na sljedeći način.

4.2.1.

Točka P1

Formula
(prosječna brzina faze Low ciklusa WLTP-a)

Formula
= emisije CO2 vozila u fazi Low WLTP-a [g/km]

4.2.2.

Točka P2

Formula
(prosječna brzina faze High ciklusa WLTP-a)

Formula
= emisije CO2 vozila u fazi High WLTP-a [g/km]

4.2.3.

Točka P3

Formula
(prosječna brzina faze Extra High ciklusa WLTP-a)

Formula
= emisije CO2 vozila u fazi Extra High WLTP-a [g/km]

4.3.   Određivanje karakteristične krivulje CO2

Primjenom referentnih točaka utvrđenih u točki 4.2. emisije karakteristične krivulje CO2 izračunavaju se kao funkcija prosječne brzine na temelju dvije linearne dionice (P1, P2) i (P2, P3). Dionica (P2, P3) ograničena je na 145 km/h na osi brzine vozila. Karakteristična krivulja određena je sljedećim jednadžbama:

za dionicu (P 1,P 2):

Formula

with:

Formula

and:

Formula

za dionicu (P 2,P 3):

Formula

with:

Formula

and:

Formula

Slika A8/3

Karakteristična krivulja CO2 i dopuštena odstupanja za vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem i NOVC-HEV-ove

Image 13

Slika A8/4:

Karakteristična krivulja CO2 i dopuštena odstupanja za OVC-HEV-ove

Image 14

4.4.   Prozori niske, srednje i visoke brzine

4.4.1.

 Prozori se u skladu sa svojom prosječnom brzinom kategoriziraju u skupine brzina niska, srednja i visoka.

4.4.1.1.

 Prozori niske brzine

Za prozore niskoj brzini vožnje karakteristične su prosječne brzine vozila na tlu

Formula
manje od 45 km/h.

4.4.1.2.

 Prozori srednje brzine

Za prozore srednje brzine karakteristične su prosječne vozila na tlu

Formula
koje nisu manje od 45 km/h, ali su manje od 80 km/h.

Ako su vozila opremljena uređajem kojim je brzina vozila ograničena na 90 km/h, za prozore srednje brzine karakteristične su prosječne brzine vozila

Formula
manje od 70 km/h.

4.4.1.3.

 Prozori visoke brzine

Za prozore visoke brzine karakteristične su prosječne vozila na tlu

Formula
koje nisu manje od 80 km/h, ali su manje od 145 km/h.

Ako su vozila su opremljena uređajem kojim je brzina vozila ograničena na 90 km/h, za prozore visoke brzine karakteristične su prosječne brzine vozila

Formula
koje nisu manje od 70 km/h, ali su manje od 90 km/h.

Slika A8/5

Karakteristična krivulja CO2 vozila: određivanje niske, srednje i visoke brzine (prikazano za vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem i NOVC-HEV-ove), osim ako je riječ o vozilima kategorije N2 koja su opremljena uređajem za ograničavanje brzine na 90 km/h

Image 15

Slika A8/6

Karakteristična krivulja CO2 vozila: određivanje niske, srednje i visoke brzine vožnje (prikazano za OVC-HEV-ove), osim ako je riječ o vozilima koja su opremljena uređajem za ograničavanje brzine na 90 km/h

Image 16

4.5.1.

 Procjena valjanosti vožnje

4.5.1.1.

 Dopuštena odstupanja od karakteristične krivulje CO2 vozila

Gornje dopušteno odstupanje karakteristične krivulje CO2 vozila je tol 1H = 45 % za nisku brzinu vožnje i tol 1H = 40 % za srednju i visoku brzinu vožnje.

Donje dopušteno odstupanje karakteristične krivulje CO2 vozila je tol 1L = 25 % za vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem i NOVC-HEV-ove i tol 1L = 100 % za OVC-HEV-ove.

4.5.1.2.

 Procjena valjanosti ispitivanja

Ispitivanje je valjano ako je najmanje 50 % prozora niske, srednje i visoke brzine unutar dopuštenih odstupanja utvrđenih za karakterističnu krivulju CO2.

Kad je riječ o NOVC-HEV-ovima i OVC-HEV-ovima, ako nije ispunjen minimalni zahtjev od 50 % između tol 1H i tol 1L, gornje pozitivno dopušteno odstupanje tol 1H može se povećavati sve dok vrijednost tol 1H ne dosegne 50 %.

Ispitivanje je i dalje valjano za OVC-HEV-ove za koje pomični prozori za izračun srednje vrijednosti nisu izračunani zbog toga što se motor s unutarnjim izgaranjem ne uključuje.

„Dodatak 9.

Procjena pretjerane ili preniske dinamike vožnje

1.   UVOD

U ovom Dodatku opisuju se postupci izračunavanja kojima se provjerava dinamika vožnje utvrđivanjem pretjerane ili preniske dinamike tijekom vožnje za utvrđivanje RDE-a.

2.   SIMBOLI, PARAMETRI I MJERNE JEDINICE

a

—

ubrzanje [m/s2]

ai

—

ubrzanje u vremenskom koraku i [m/s2]

apos

—

pozitivno ubrzanje veće od 0,1 m/s2 [m/s2]

apos,i,k

—

pozitivno ubrzanje veće od 0,1 m/s2 u vremenskom koraku i uzimajući u obzir gradske, izvangradske i autocestovne dijelove vožnje [m/s2]

ares

—

razlučivost ubrzanja [m/s2]

di

—

udaljenost prijeđena u vremenskom koraku i [m]

di,k

—

udaljenost prijeđena u vremenskom koraku i uzimajući u obzir gradske, izvangradske i autocestovne dijelove vožnje [m]

indeks (i)

—

diskretni vremenski korak

indeks (j)

—

diskretni vremenski korak skupova podataka o pozitivnom ubrzanju

indeks (k)

—

odnosi se na odgovarajuću kategoriju (t = ukupno, u = gradska, r = izvangradska, m = autocesta)

Mk

—

broj uzoraka za gradske, izvangradske i autocestovne dijelove vožnje s pozitivnim ubrzanjem većim od 0,1 m/s2

N k

—

ukupni broj uzoraka za gradske, izvangradske i autocestovne dijelove vožnje te cijelu vožnju

RPAk

—

relativno pozitivno ubrzanje za gradske, izvangradske i autocestovne dijelove vožnje [m/s2 ili kWs/(kg*km)]

tk

—

trajanje gradskih, izvangradskih i autocestovnih dijelova vožnje te cijele vožnje [s]

v

—

brzina vozila [km/h]

vi

—

stvarna brzina vozila u vremenskom koraku i [km/h]

vi,k

—

stvarna brzina vozila u vremenskom koraku i uzimajući u obzir gradske, izvangradske i autocestovne dijelove vožnje [km/h]

(v × a)i

—

umnožak stvarne brzine vozila i ubrzanja u vremenskom koraku i [m2/s3 ili W/kg]

(v × a)j,k

—

umnožak stvarne brzine vozila i pozitivnog ubrzanja većeg od 0,1 m/s2 u vremenskom koraku j uzimajući u obzir gradske, izvangradske i autocestovne dijelove vožnje [m2/s3 ili W/kg]

(v × apos)k- [95]

—

95. percentil umnoška brzine vozila i pozitivnog ubrzanja većeg od 0,1 m/s2 za gradske, izvangradske i autocestovne dijelove vožnje [m2/s3 ili W/kg]

Formula

—

prosječna brzina vozila za gradske, izvangradske i autocestovne dijelove vožnje [km/h]

3.   POKAZATELJI VOŽNJE

3.1.   Izračuni

3.1.1.   Predobrada podataka

Dinamički parametri kao što su ubrzanje, (v × aapos ) ili RPA određuju se signalom brzine s točnošću od 0,1 % za sve vrijednosti brzine iznad 3 km/h i s učestalosti uzorkovanja od 1 Hz. U suprotnom se ubrzanje određuje s točnošću od 0,01 m/s2 i s učestalosti uzorkovanja od 1 Hz. U tom je slučaju potreban zaseban signal brzine za (v × aapos ) čija točnost mora biti najmanje 0,1 km/h. Dijagram brzine je temelj za naknadne izračune i razvrstavanje kako je opisano u točkama 3.1.2. i 3.1.3.

3.1.2.   Izračun udaljenosti, ubrzanja i (v × a)

Sljedeći se izračuni provode za cijeli dijagram brzine na temelju vremena od početka do kraja ispitnih podataka.

Povećanje udaljenosti po uzorku podataka izračunava se na sljedeći način:

Formula

pri čemu je:

di

 

udaljenost prijeđena u vremenskom koraku i [m]

ν i

 

stvarna brzina vozila u vremenskom koraku i [km/h]

N t

 

ukupan broj uzoraka

Ubrzanje se izračunava na sljedeći način:

Formula

pri čemu je:

ai

 

ubrzanje u vremenskom koraku i [m/s2]

za i = 1: vi–1 = 0

za i = Nt: vi+ 1 = 0

Umnožak brzine vozila i ubrzanja izračunava se na sljedeći način:

Formula

pri čemu je:

(v × a)i

 

umnožak stvarne brzine vozila i ubrzanja u vremenskom koraku i [m2/s3 ili W/kg]

3.1.3.   Razvrstavanje rezultata

3.1.3.1.   Razvrstavanje rezultata

Nakon izračuna vrijednosti ai i (v × a)i , vrijednosti vi , di , ai i (v × a)i rangiraju se po brzini vozila od najmanje do najveće.

Svi skupovi podataka u kojima je vi ≤ 60 km/h razvrstavaju se u gradsku skupinu brzina, svi skupovi podataka u kojima je 60 km/h < vi ≤ 90 km/h razvrstavaju se u izvangradsku skupinu brzina i svi skupovi podataka u kojima je vi > 90 km/h razvrstavaju se u autocestovnu skupinu brzina.

Za vozila kategorije N2 koja su opremljena uređajem za ograničavanje brzine na 90 km/h svi skupovi podataka u kojima je vi ≤ 60 km/h razvrstavaju se u gradsku skupinu brzina, svi skupovi podataka u kojima je 60 km/h < vi ≤ 80 km/h razvrstavaju se u izvangradsku skupinu brzina i svi skupovi podataka u kojima je vi > 80 km/h razvrstavaju se u autocestovnu skupinu brzina.

Svaka skupina brzina mora sadržavati najmanje 100 skupova podataka s vrijednostima ubrzanja od ai 0,1 m/s2.

Za svaku skupinu brzina izračunava se prosječna brzina vozila (

Formula
) na sljedeći način:

Formula

pri čemu je:

Nk

 

ukupni broj uzoraka za gradske, izvangradske i autocestovne dijelove vožnje

3.1.4.   Izračun (v × apos)k-[95] po skupini brzina

Izračun 95. percentila vrijednosti (v × apos) vrši se na sljedeći način:

Vrijednosti (v × apos)i,k u svakoj skupini brzina rangiraju se od najmanje do najveće za sve skupove podataka u kojima je ai,k > 0,1 m/s2 pa se određuje ukupan broj tih uzoraka Mk .

Zatim se vrijednostima (v × apos)i,k u kojima je ai,k > 0,1 m/s2 dodjeljuju vrijednosti percentila na sljedeći način.

Najnižoj vrijednosti (v × apos) dodjeljuje se percentil 1/Mk , drugoj najnižoj 2/Mk , trećoj najnižoj 3/Mk , a najvišoj vrijednosti (Mk/Mk = 100 %.)

(v × apos)k-[95] je vrijednost (v × apos)j,k, pri čemu je j/Mk = 95 %. Ako nije moguće ispuniti uvjet j/Mk = 95 %, vrijednost (v × apos)k-[95] izračunava se linearnom interpolacijom između uzastopnih uzoraka j i j+1 u kojima je j/Mk < 95 % i (j+1)/Mk > 95 %.

Relativno pozitivno ubrzanje po skupini brzina izračunava se na sljedeći način:

Formula

pri čemu je:

RPAk

 

relativno pozitivno ubrzanje za gradske, izvangradske i autocestovne dijelove vožnje u [m/s2 ili kWs/(kg*km)]

Mk

 

broj uzoraka za gradske, izvangradske i autocestovne dijelove vožnje s pozitivnim ubrzanjem

Nk

 

ukupni broj uzoraka za gradske, izvangradske i autocestovne dijelove vožnje

4.   PROCJENA VALJANOSTI VOŽNJE

4.1.1.   Procjena (v × apos)k-[95] po skupini brzina (pri čemu je vrijednost v izražena u [km/h])

Ako su ispunjeni kriteriji

Formula
≤ 74,6 km/h i

(v × apos)k-[95] > (0,136 ×

Formula
+ 14,44)

vožnja nije valjana.

Ako su ispunjeni kriteriji

Formula
> 74,6 km/h i

(v × apos)k-[95] > (0,0742 ×

Formula
+ 18,966)

vožnja nije valjana.

Na zahtjev proizvođača i samo za ona vozila kategorije N1 ili N2 čiji omjer snage i ispitne mase vozila nije veći od 44 W/kg:

Ako su ispunjeni kriteriji

Formula
≤ 74,6 km/h i

(v × apos)k-[95] > (0,136 ×

Formula
+ 14,44)

vožnja nije valjana.

Ako su ispunjeni kriteriji

Formula
> 74,6 km/h i

(v × apos)k-[95] > (– 0,097 ×

Formula
+ 31,365)

vožnja nije valjana.

4.1.2.   Procjena RPA po skupini brzina

Ako su ispunjeni kriteriji

Formula
≤ 94,05 km/h i

RPAk < (– 0,0016

Formula
+ 0,1755)

vožnja nije valjana.

Ako su ispunjeni kriteriji

Formula
> 94,05 km/h i RPAk < 0,025, vožnja nije valjana.

„Dodatak 10.

Postupak za određivanje ukupnog pozitivnog uspona tijekom vožnje u ispitivanju prijenosnim sustavom za mjerenje emisija

1.   UVOD

U ovom se Dodatku opisuje postupak određivanja ukupnog pozitivnog uspona tijekom vožnje u ispitivanju PEMS-om.

2.   SIMBOLI, PARAMETRI I MJERNE JEDINICE

d(0)

—

udaljenost na početku vožnje [m]

d

—

ukupna prijeđena udaljenost na razmatranoj diskretnoj točki puta [m]

d 0

—

ukupna udaljenost prijeđena do mjerenja neposredno ispred odgovarajuće točke puta d [m]

d 1

—

ukupna udaljenost prijeđena do mjerenja neposredno iza odgovarajuće točke puta d [m]

d a

—

referentna točka puta na udaljenosti d(0) [m]

d e

—

ukupna prijeđena udaljenost do zadnje diskretne točke puta [m]

d i

—

trenutačna udaljenost [m]

d tot

—

ukupna udaljenost prijeđena tijekom ispitivanja [m]

h(0)

—

nadmorska visina vozila nakon pregleda i načelne provjere kvalitete podataka na početku vožnje [m nadmorske visine]

h(t)

—

nadmorska visina vozila nakon pregleda i načelne provjere kvalitete podataka na točki t [m nadmorske visine]

h(d)

—

nadmorska visina vozila na točki puta d [m nadmorske visine]

h(t–1)

—

nadmorska visina vozila nakon pregleda i načelne provjere kvalitete podataka na točki t–1 [m nadmorske visine]

hcorr(0)

—

korigirana nadmorska visina neposredno ispred odgovarajuće točke puta d [m nadmorske visine]

hcorr(1)

—

korigirana nadmorska visina neposredno iza odgovarajuće točke puta d [m nadmorske visine]

hcorr(t)

—

korigirana trenutačna nadmorska visina vozila na podatkovnoj točki t [m nadmorske visine]

hcorr(t–1)

—

korigirana trenutačna nadmorska visina vozila na podatkovnoj točki t–1 [m nadmorske visine]

hGNSS,i

—

trenutačna nadmorska visina vozila izmjerena GNSS-om [m nadmorske visine]

hGNSS(t)

—

nadmorska visina vozila izmjerena GNSS-om na podatkovnoj točki t [m nadmorske visine]

h int (d)

—

interpolirana nadmorska visina na razmatranoj diskretnoj točki puta d [m nadmorske visine]

h int,sm,1 (d)

—

izglađena i interpolirana nadmorska visina nakon prvog izglađivanja na razmatranoj diskretnoj točki puta d [m iznad razine mora]

h map (t)

—

nadmorska visina vozila na podatkovnoj točki t na temelju topografske karte [m nadmorske visine]

roadgrade,1(d)

—

izglađeni nagib ceste na razmatranoj diskretnoj točki puta d nakon prvog izglađivanja [m/m]

roadgrade,2(d)

—

izglađeni nagib ceste na razmatranoj diskretnoj točki puta d nakon drugog izglađivanja [m/m]

sin

—

trigonometrijska sinusna funkcija

t

—

vrijeme proteklo od početka ispitivanja [s]

t0

—

proteklo vrijeme u trenutku mjerenja neposredno ispred odgovarajuće točke puta d [s]

vi

—

trenutačna brzina vozila [km/h]

v(t)

—

brzina vozila na podatkovnoj točki t [km/h]

3.   OPĆI ZAHTJEVI

Ukupan pozitivni uspon tijekom vožnje za utvrđivanje RDE-a određuje se na temelju tri parametra: trenutačne nadmorske visine vozila hGNSS,i [m nadmorske visine] izmjerene GNSS-om, trenutačne brzine vozila v i [km/h] izmjerene s učestalosti uzorkovanja od 1 Hz i odgovarajućeg vremena t [s] proteklog od početka ispitivanja.

4.   IZRAČUN UKUPNOG POZITIVNOG USPONA

4.1.   Općenito

Ukupni pozitivni uspon tijekom vožnje za utvrđivanje RDE-a izračunava se postupkom koji se sastoji od dva koraka: i. korekcije trenutačnih podataka o nadmorskoj visini vozila i ii. izračuna ukupnog pozitivnog uspona.

4.2.   Korekcija trenutačnih podataka o nadmorskoj visini vozila

Visina h(0) na početku vožnje na točki d(0) mjeri se GNSS-om, a točnost tog mjerenja provjerava se na temelju podataka s topografske karte. Odstupanje ne smije biti veće od 40 m. Svaki trenutačni podatak o nadmorskoj visini h(t) korigira se ako vrijedi sljedeći uvjet:

Formula

Korekcija nadmorske visine primjenjuje se tako da je:

Formula

pri čemu je:

h(t)

—

nadmorska visina vozila nakon pregleda i načelne provjere kvalitete podataka na podatkovnoj točki t [m nadmorske visine]

h(t–1)

—

nadmorska visina vozila nakon pregleda i načelne provjere kvalitete podataka na podatkovnoj točki t–1 [m nadmorske visine]

v(t)

—

brzina vozila na podatkovnoj točki t [km/h]

hcorr(t)

—

korigirana trenutačna nadmorska visina vozila na podatkovnoj točki t [m nadmorske visine]

hcorr(t–1)

—

korigirana trenutačna nadmorska visina vozila na podatkovnoj točki t–1 [m nadmorske visine]

Nakon korekcije utvrđen je valjan skup podataka o nadmorskoj visini. Na temelju tih podataka izračunava se ukupan pozitivni uspon kako je opisano u nastavku.

4.3.   Konačni izračun ukupnog pozitivnog uspona

4.3.1.   Uspostavljanje jedinstvene prostorne rezolucije

Ukupni pozitivni uspon izračunava se na temelju podataka s ujednačenom prostornom rezolucijom od 1 m počevši od prvog mjerenja na početku vožnje d(0). Diskretne podatkovne točke s rezolucijom od 1 m nazivaju se točkama puta, a svojstvena im je određena vrijednost udaljenosti d (0, 1, 2, 3 m…) i odgovarajuća nadmorska visina h(d) [m nadmorske visine].

Nadmorska visina svake diskretne točke puta d izračunava se interpolacijom trenutačne nadmorske visine hicorr (t) na sljedeći način:

Formula

pri čemu je:

hint(d)

—

interpolirana nadmorska visina na razmatranoj diskretnoj točki puta d [m nadmorske visine]

hcorr(0)

—

korigirana nadmorska visina neposredno ispred odgovarajuće točke puta d [m nadmorske visine]

hcorr(1)

—

korigirana nadmorska visina neposredno iza odgovarajuće točke puta d [m nadmorske visine]

d

—

ukupna prijeđena udaljenost na razmatranoj diskretnoj točki puta d [m]

d0

—

ukupna udaljenost prijeđena do mjerenja neposredno ispred odgovarajuće točke puta d [m]

d1

—

ukupna udaljenost prijeđena do mjerenja neposredno iza odgovarajuće točke puta d [m]

4.3.2.   Dodatno izglađivanje podataka

Podaci o nadmorskoj visini dobiveni za svaku diskretnu točku puta izglađuju se postupkom koji se sastoji od dva koraka; d a i d e označavaju prvu i posljednju podatkovnu točku (Slika A10/1). Prvo izglađivanje primjenjuje se na sljedeći način:

Formula

Formula

Formula

Formula

Formula

pri čemu je:

roadgrade,1(d)

—

izglađeni nagib ceste na razmatranoj diskretnoj točki puta nakon prvog izglađivanja [m/m]

hint(d)

—

interpolirana nadmorska visina na razmatranoj diskretnoj točki puta d [m nadmorske visine]

hint,sm,1(d)

—

izglađena interpolirana nadmorska na razmatranoj diskretnoj točki puta d [m nadmorske visine] nakon prvog izglađivanja

d

—

ukupna prijeđena udaljenost na razmatranoj diskretnoj točki puta [m]

da

—

referentna točka puta na udaljenosti d(0) [m]

de

—

ukupna prijeđena udaljenost do zadnje diskretne točke puta [m]

Drugo izglađivanje primjenjuje se na sljedeći način:

Formula

Formula

Formula

pri čemu je:

roadgrade,2(d)

—

izglađeni nagib ceste na razmatranoj diskretnoj točki puta nakon drugog izglađivanja [m/m]

hint,sm,1(d)

—

izglađena interpolirana nadmorska na razmatranoj diskretnoj točki puta d [m nadmorske visine] nakon prvog izglađivanja

d

—

ukupna prijeđena udaljenost na razmatranoj diskretnoj točki puta [m]

da

—

referentna točka puta na udaljenosti d(0) [m]

de

—

ukupna prijeđena udaljenost do zadnje diskretne točke puta [m]

Slika A10/1

Ilustracija izglađivanja interpoliranih signala nadmorske visine

Image 17

4.3.3.   Izračun konačnog rezultata

Ukupni pozitivni uspon tijekom cijele vožnje izračunava se integracijom svih pozitivnih interpoliranih i izglađenih nagiba ceste, tj. roadgrade,2(d). Rezultat bi trebalo normalizirati za ukupnu udaljenost prijeđenu tijekom ispitivanja d tot i izraziti u metrima ukupnog uspona na sto kilometara prijeđene udaljenosti.

Zatim se za svaku diskretnu točku puta od 1 m izračunava brzina vozila na točki puta vw:

Formula

Zatim se izračunava ukupan pozitivni uspon tijekom gradskog dijela vožnje na temelju brzine vozila za svaku diskretnu točku puta. Svi skupovi podataka u kojima je v w ≤ 60 km/h pripadaju gradskom dijelu vožnje. Svi pozitivno interpolirani i izglađeni nagibi ceste koji odgovaraju gradskim skupovima podataka moraju se integrirati.

Broj točaka puta od 1 m koje odgovaraju gradskim skupovima podataka mora se integrirati i pretvoriti u km kako bi se odredila udaljenost prijeđena tijekom gradske vožnje u ispitivanju dgrad [km].

Ukupan pozitivni uspon tijekom gradskog dijela vožnje izračunava se tako što se uspon ostvaren tijekom gradske vožnje podijeli s udaljenosti prijeđenom tijekom gradske vožnje u ispitivanju te se izražava u metrima ukupnog pozitivnog uspona na sto kilometara prijeđene udaljenosti.

„Dodatak 11.

Izračun konačnih rezultata stvarnih emisija tijekom vožnje

1.   U ovom se Dodatku opisuje postupak za izračunavanje konačnih emisija onečišćujućih tvari za cijelu vožnju za mjerenje RDE-a i za njezin gradski dio.

2.   Simboli, parametri i mjerne jedinice

Indeks (k) odnosi se na kategoriju (t = ukupno, u = gradska vožnja, 1–2 = prve dvije faze WLTP-a).

ICk

udio prijeđene udaljenosti za utvrđivanje RDE-a za OVC-HEV tijekom kojeg je motor s unutarnjim izgaranjem radio

dICE,k

udaljenost [km] prijeđena tijekom vožnje za utvrđivanje RDE-a za OVC-HEV tijekom koje je motor s unutarnjim izgaranjem radio

dEV,k

udaljenost [km] prijeđena tijekom vožnje za utvrđivanje RDE-a za OVC-HEV tijekom koje motor s unutarnjim izgaranjem nije radio

MRDE,k

konačna masa plinovitih onečišćujućih tvari [mg/km] ili konačni broj čestica [#/km] RDE-a specifično za prijeđenu udaljenost

mRDE,k

masa plinovitih onečišćujućih tvari [mg/km] specifična za prijeđenu udaljenost ili broj emisijskih čestica [#/km] specifičan za prijeđenu udaljenost, ispuštenih tijekom cijele vožnje za utvrđivanje RDE-a i prije bilo koje korekcije u skladu s ovim Dodatkom

Formula

masa CO2 [g/km] specifična za prijeđenu udaljenost, ispuštena tijekom vožnje za utvrđivanje RDE-a

Formula

masa CO2 [g/km] specifična za prijeđenu udaljenost, ispuštena tijekom ciklusa WLTC-a

Formula

masa CO2 [g/km] specifična za prijeđenu udaljenost, ispuštena tijekom ciklusa WLTC-a za OVC-HEV ispitan s pogonom s dopunjavanjem baterije

rk

omjer između emisija CO2 izmjerenih tijekom ispitivanja RDE-a i ispitivanja WLTP-om

RFk

faktor za evaluaciju rezultata izračunan za potrebe vožnje za utvrđivanje RDE-a

RFL1

prvi parametar funkcije kojom se izračunava faktor za evaluaciju rezultata

RFL2

drugi parametar funkcije kojom se izračunava faktor za evaluaciju rezultata

3.   IZRAČUN MEĐUREZULTATA RDE-a

Za valjane vožnje međurezultati RDE-a izračunavaju se kako slijedi za vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem, NOVC-HEV-ove i OVC-HEV-ove.

Sva trenutačna mjerenja emisija ili protoka ispušnih plinova dobivena dok je motor s unutarnjim izgaranjem bio deaktiviran, kako je utvrđeno u točki 2.5.2. ovog Priloga, postavljaju se na nulu.

Primjenjuje se svaka korekcija trenutačnih emisija onečišćujućih tvari za proširene uvjete u skladu s točkama 5.1., 7.5. i 7.6. ovog Priloga.

Za cijelu vožnju za utvrđivanje RDE- i za gradski dio vožnje za utvrđivanje RDE-a (k = t = ukupno, k = u = gradska vožnja):

Formula

Vrijednosti parametara RFL1 i RFL2 funkcije na temelju kojom se izračunava faktor za evaluaciju rezultata su:

RFL1 =1.30 i RFL2 =1.50.

Faktori za evaluaciju rezultata RDE-a RFk (k = t = ukupno, k = u = gradska vožnja) dobivaju se funkcijama utvrđenima u točki 3.1. kad je riječ o vozilima s motorom s unutarnjim izgaranjem i NOVC-HEV-ovima i u točki 3.2. kad je riječ o OVC-HEV-ovima. Na slici A11/1 u nastavku nalazi se grafički prikaz metode, a matematičke formule prikazane su u tablici A11/1.

Slika A11/1

Funkcija za izračun faktora za evaluaciju rezultata

Image 18

Tablica A11/1

Izračun faktora za evaluaciju rezultata

Ako je ispunjen kriterij…

… faktor za evaluaciju rezultata RFk je…

… pri čemu je…

Formula

Formula

 

Formula

Formula

Formula

Formula

Formula

Formula

 

3.1.   Faktor za evaluaciju rezultata RDE-a za vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem i NOVC-HEV-ove

Vrijednost faktora za evaluaciju rezultata RDE-a ovisi o omjeru rk između emisija CO2 specifičnih za prijeđenu udaljenost i izmjerenih tijekom ispitivanja RDE-a i emisija CO2 specifičnih za prijeđenu udaljenost koje vozilo ispusti tijekom validacijskog ispitivanja WLTP-om provedenog na tom vozilu, uključujući sve odgovarajuće korekcije.

Za emisije tijekom gradske vožnje relevantne su faze ispitivanja WLTP-om:

(a)

za vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem, prve dvije faze WLTC-a, odnosno faze Low i Medium;

Formula

(b)

za NOVC-HEV-ove, sve faze voznog ciklusa WLTC-a.

Formula

3.2.   Faktor za evaluaciju rezultata RDE-a za OVC-HEV-ove

Vrijednost faktora za evaluaciju rezultata RDE-a ovisi o omjeru rk između emisija CO2 specifičnih za prijeđenu udaljenost i izmjerenih tijekom ispitivanja RDE-a i emisija CO2 specifičnih za prijeđenu udaljenost koje vozilo ispusti tijekom primjenjivog ispitivanja WLTP-om s pogonom s dopunjavanjem baterije, uključujući sve odgovarajuće korekcije. Omjer rk korigira se omjerom kojim se uzima u obzir uporaba motora s unutarnjim izgaranjem tijekom vožnje za utvrđivanje RDE-a i ispitivanja WLTP-om, koje se izvodi s pogonom s dopunjavanjem baterije.

Kad je riječ o gradskoj ili ukupnoj vožnji:

Formula

pri čemu je ICk omjer prijeđene udaljenosti u gradskoj ili ukupnoj vožnji s aktiviranim motorom s unutarnjim izgaranjem podijeljene s ukupnom prijeđenom udaljenošću u gradskoj ili ukupnoj vožnji:

Formula

Rad motora s unutarnjim izgaranjem utvrđuje se u skladu s točkom 2.5.2. ovog Priloga.

4.   Konačni rezultati RDE-a uzimajući u obzir dopušteno odstupanje PEMS-a

Kako bi se u obzir uzela nesigurnost mjerenja PEMS-a u odnosu na mjerenja provedena u laboratoriju u primjenjivom ispitivanju WLTP-om, izračunane međuvrijednosti emisija MRDE,k dijele se s vrijednošću 1 + marginpillutant, pri čemu je marginpollutant definiran u tablici A11/2:

PEMS-ov margin za svaku onečišćujuću tvar utvrđen je u nastavku:

Tablica A11/2

Onečišćujuća tvar

Masa dušikovih oksida (NOx)

Broj čestica (PN)

Masa ugljikova monoksida (CO)

Masa ukupnih ugljikovodika (THC)

Kombinirana masa ukupnih ugljikovodika i dušikovih oksida (THC + NOx)

Marginpollutant

0,10

0,34

još nije utvrđeno

još nije utvrđeno

još nije utvrđeno

Svi negativni konačni rezultati zamjenjuju se s nulom.

Primjenjuju se svi faktori Ki primjenjivi u skladu s točkom 5.3.4. ovog Priloga.

Te se vrijednosti smatraju konačnim rezultatima RDE-a za NOx i PN.

„Dodatak 12.

Proizvođačev certifikat o sukladnosti stvarnih emisija tijekom vožnje

PROIZVOĐAČEV CERTIFIKAT O SUKLADNOSTI SA ZAHTJEVIMA U POGLEDU STVARNIH EMISIJA TIJEKOM VOŽNJE

(proizvođač): …………………………………………………………………..

(adresa proizvođača): …………………………………………………………..

potvrđuje:

da su tipovi vozila navedeni u prilogu ovom certifikatu sukladni sa zahtjevima utvrđenima u točki 3.1. Priloga III.A Uredbi (EU) 2017/1151 u svim valjanim ispitivanjima RDE-a provedenima u skladu sa zahtjevima iz ovog Priloga.

Sastavljeno u [......................... (mjesto)]

[........................ (Datum)]

[…]..........................................................[…]

..………………………………………

(pečat i potpis proizvođačeva zastupnika)

Prilog:

—

popis tipova vozila na koje se odnosi ovaj certifikat

—

popis vrijednosti deklariranih maksimalnih RDE-a za svaki tip vozila, izraženih u mg/km ili broju čestica/km, prema potrebi.
”

(1)  Pravilnik br. 85 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji motora s unutarnjim izgaranjem ili električnih pogonskih sklopova namijenjenih za pogon motornih vozila kategorije M i N s obzirom na mjerenje neto snage i najveće 30-minutne snage električnih pogonskih sklopova (SL L 323, 7.11.2014., str. 52.).

(2)  Pojam ‚čestica’ uobičajeno se koristi za tvar koja se karakterizira (mjeri) u zračnoj fazi (suspendirana tvar), a pojam ‚čestična tvar’ za nataloženu tvar.

(3)  NT se zaokružuje na najbliži veći cijeli broj.

(4)  Ako se porodica po ispitivanju PEMS-om sastoji od samo jednog tipa vozila s obzirom na emisije, homologacijsko tijelo odlučuje hoće li se vozilo ispitati s pokretanjem toplog ili hladnog motora.

(5)  1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Mađarsku, 8 za Češku; 9 za Španjolsku, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21 za Portugal, 23 za Grčku, 24 za Irsku 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 29 za Estoniju, 32 za Latviju, 34 za Bugarsku, 36 za Litvu, 49 za Cipar, 50 za Maltu.

(6)  Pravilnik UN-a br. 154. – Jedinstvene odredbe o homologaciji lakih osobnih i gospodarskih vozila s obzirom na kriterijske emisije, emisije ugljikova dioksida i potrošnju goriva i/ili mjerenje potrošnje električne energije i autonomije na električni pogon (WLTP) [2022/2124] (SL L 290, 10.11.2022., str. 1.).

(7)  Vidjeti Direktivu 2009/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o izmjeni Direktive 98/70/EZ u pogledu specifikacije benzina, dizelskoga goriva i plinskog ulja i uvođenju mehanizma praćenja i smanjivanja emisija stakleničkih plinova, o izmjeni Direktive Vijeća 1999/32/EZ u pogledu specifikacije goriva koje se koristi na plovilima na unutarnjim plovnim putovima i stavljanju izvan snage Direktive 93/12/EEZ, SL L 140, 5.6.2009., str. 88.

(8)  Nalaze se na poveznici na CIRCABC-a: https://circabc.europa.eu/ui/group/f4243c55-615c-4b70-a4c8-1254b5eebf61/library/a0be83ba-89bd-4499-8189-2696362d2f72?p=1

(9)  Moguće je upotrijebiti više izvora za ovaj parametar.

(10)  Mjeri se vlažno stanje ili korigira kako je opisano u točki 5.1. Dodatka 7.

(11)  Parametar je obvezan samo ako je mjerenje potrebno radi provjere sukladnosti s graničnim vrijednostima.

(12)  Može se izračunati iz koncentracija THC-a i CH4 u skladu s točkom 6.2. Dodatka 7.

(13)  Može se izračunati iz izmjerenih koncentracija NO i NO2.

(14)  Metodu treba odabrati u skladu s točkom 4.7. ovog Dodatka.

(15)  Odrediti samo ako je potrebno radi provjere statusa i radnih uvjeta vozila.

(16)  Poželjni je izvor senzor tlaka okoline.

(17)  Odrediti samo ako se maseni protok ispušnih plinova izračunava neizravnim metodama kao što je opisano u točkama 7.2. i 7.4. Dodatka 7.

(18)  Ako je nulti pomak unutar dopuštenog raspona, dopušteno je nulto umjeriti analizator prije provjere rasponskog pomaka.

(19)  Nije obvezno za određivanje masenog protoka ispušnih plinova.

(20)  Neobvezan parametar.

(21)  Verifikacija linearnosti provjerava se česticama koje nalikuju na čađu, kako su definirane u točki 6.2. ovog Dodatka.

(22)  Ažurirat će se na temelju tablica propagacije i sljedivosti pogrešaka.

(23)  Nije obvezno za određivanje masenog protoka ispušnih plinova.

(24)  Točnost mora biti 0,02 % očitanja ako se upotrebljava za izračun protoka zraka i masenog protoka ispušnih plinova iz protoka goriva u skladu s točkom 7. Dodatka 7.

(25)  Nije obvezno za određivanje masenog protoka ispušnih plinova.

(26)  Taj se zahtjev odnosi samo na senzor brzine; ako se na temelju brzine vozila utvrđuju parametri kao što su ubrzanje, umnožak brzine vozila i pozitivnog ubrzanja ili RPA, točnost signala brzine mora biti 0,1 % za vrijednosti iznad 3 km/h s učestalosti uzorkovanja od 1 Hz. Taj se zahtjev u pogledu točnosti može ispuniti korištenjem signala brzine vrtnje kotača.

(27)  Primjenjuje se samo ako se brzina vozila utvrđuje ECU-om; da bi se vrijednost zadržala unutar dopuštenog odstupanja, dopušteno je prilagoditi mjerenja brzine vozila ECU-om na temelju rezultata validacijskog ispitivanja.

(28)  Parametar je obvezan samo ako je mjerenje potrebno radi provjere sukladnosti s graničnim vrijednostima.

(29)  Sustav Programa za mjerenje čestica.

(30)  Ovisno o gorivu.

(31)  Za λ = 2, suhi zrak, 273 K, 101,3 kPa.

(32)  Vrijednosti u s točnosti unutar 0,2 % za maseni sastav od: C = 66 – 76 %; H = 22 – 25 %; N = 0 – 12 %.

(33)  NMHC na temelju CH2,93 (za THC upotrebljava se koeficijent u gas plina CH4).

(34)  Vrijednost u s točnosti unutar 0,2 % za maseni sastav od: C3 = 70 – 90 %; C4 = 10 – 30 %.

(35)  ugas je parametar bez mjerne jedinice; vrijednosti u gas obuhvaćaju konverziju mjernih jedinica kako bi se osiguralo da se trenutačne emisije dobiju traženoj fizičkoj jedinici, odnosno g/s.

(36)  Kako je utvrđeno u Prilogu VIII. Uredbi (EU) 2020/638.

PRILOG IV.

U Prilogu V. Uredbi (EU) 2017/1151 točka 2.3. zamjenjuje se sljedećim:

„2.3.

Koeficijenti cestovnog otpora su koeficijenti za vozilo low (VL). Ako VL ne postoji, primjenjuje se cestovni otpor VH-a. U tom se slučaju VH definira u skladu sa stavkom 4.2.1.1.1. Priloga B4. Pravilniku UN-a br. 154. Ako se primjenjuje interpolacijska metoda, VL i VH su definirani u stavku 4.2.1.1.2. Priloga B4. Pravilniku UN-a br. 154. Alternativno, proizvođač može odlučiti primijeniti cestovne otpore utvrđene u skladu s odredbama Dodatka 7.a ili Dodatka 7.b Prilogu 4.a Pravilnika UNECE-a br. 83 za vozilo iz interpolacijske porodice.”

PRILOG V.

Prilog VI. Uredbi (EU) 2017/1151 mijenja se kako slijedi:

(1)

točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   OPĆI ZAHTJEVI

Opći zahtjevi za obavljanje ispitivanja tipa 4. utvrđeni su u stavku 6.6. Pravilnika UN-a br. 154. Granične vrijednosti utvrđene su u tablici 3. u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 715/2007.”;

(2)

točka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   TEHNIČKI ZAHTJEVI

Tehnički zahtjevi za obavljanje ispitivanja tipa 4. utvrđeni su u Prilogu C3. Pravilniku UN-a br. 154.”;

(3)

brišu se točke 4., 5. i 6.;

(4)

briše se Dodatak 1.

PRILOG VI.

Prilog VII. Uredbi (EU) 2017/1151 mijenja se kako slijedi:

(1)

točka 1.1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.1.

U ovom se Prilogu opisuju ispitivanja radi provjere trajnosti uređaja za kontrolu onečišćenja, kako su opisana u Prilogu C4. Pravilnika UN-a br. 154.”;

(2)

točka 2.1. zamjenjuje se sljedećim:

„2.1.

Opći zahtjevi za obavljanje ispitivanja tipa 5. utvrđeni su u odjeljku 6.7. Pravilnika UN-a br. 154.”;

(3)

brišu se točke 2.2., 2.3. i 2.4.;

(4)

točka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.

Tehnički zahtjevi za obavljanje ispitivanja tipa 5. utvrđeni su u Prilogu C4. Pravilniku UN-a br. 154.”

PRILOG VII.

Prilog VIII. Uredbi (EU) 2017/1151 mijenja se kako slijedi:

(1)

točka 2.1. zamjenjuje se sljedećim:

„2.1.

Opći zahtjevi za ispitivanje tipa 6. utvrđeni su u odjeljku 5.3.5. Pravilnika UNECE-a br. 83, uz iznimke navedene u točkama 2.2. i 2.3., u nastavku.”;

(2)

dodaje se točka 2.3.:

„2.3.

Stavak 5.3.5.1. Pravilnika UNECE-a br. 83 zamjenjuje se s ‚5.3.5.1. To se ispitivanje provodi na svim vozilima navedenima u stavku 1. osim na vozilima s motorima s kompresijskim paljenjem.’ ”;

(3)

točka 3.3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.3.

Koeficijenti cestovnog otpora su koeficijenti za vozilo low (VL). Ako VL ne postoji, primjenjuje se cestovni otpor vozila high (VH). U tom se slučaju VH određuje u skladu sa stavkom 4.2.1.1.1. Priloga B4. Pravilniku UN-a br. 154. Ako se primjenjuje interpolacijska metoda, VL i VH određuju se u skladu sa stavkom 4.2.1.1.2. Priloga B4. Pravilniku UN-a br. 154. Dinamometar se namješta tako da simulira rad vozila na cesti na – 7 °C. To se namještanje može temeljiti na određivanju profila sile cestovnog otpora na – 7 °C. Druga je mogućnost da se utvrđeni otpor vožnji korigira za 10-postotno skraćivanje vremena u režimu inercijskog usporavanja. Tehnička služba može odobriti primjenu drugih metoda za određivanje otpora vožnji.”

PRILOG VIII.

U Prilogu IX. Uredbi (EU) 2017/1151 dio A. zamjenjuje se sljedećim:

„A.   REFERENTNA GORIVA

Specifikacije referentnih goriva koja se moraju koristiti utvrđene su u Prilogu B3. Pravilniku UN-a br. 154.”

PRILOG IX.

„PRILOG XI.

Ugrađeni dijagnostički sustavi (obd) za motorna vozila

1.   UVOD

1.1.

 Ovim se Prilogom utvrđuju funkcionalni aspekti ugrađenih dijagnostičkih sustava (OBD) za kontrolu emisija iz motornih vozila.

2.   OPĆI ZAHTJEVI

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se zahtjevi za OBD-ove utvrđeni u stavku 6.8. Pravilnika UN-a br. 154.

3.   ADMINISTRATIVNE ODREDBE O NEDOSTACIMA OBD-OVA

3.1.

 Administrativne odredbe o nedostacima OBD-ova kako je navedeno u članku 6. stavku 2. su one utvrđene u odjeljku 4. Priloga C5. Pravilniku UNECE-a br. 154 uz iznimke u nastavku.

3.2.

 Upućivanja na ‚granične vrijednosti OBD-a’ u stavku 4.2.2. Priloga C5. Pravilniku UN-a br. 154 smatraju se upućivanjima na granične vrijednosti OBD-a utvrđene u tablici 4.A iz stavka 6.8.2. Pravilnika UN-a br. 154.

3.3.

 Drugi podstavak stavka 4.6. Priloga C5. Pravilniku UN-a br. 154 tumači se kako slijedi:

‚Homologacijsko tijelo o svojoj odluci o odobravanju zahtjeva za prihvaćanje nedostatka obavješćuje u skladu s člankom 6. stavkom 2.’

4.   TEHNIČKI ZAHTJEVI

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se definicije, zahtjevi i ispitivanja koji se odnose na OBD-ove utvrđeni u stavcima 3.10., 4., 5.10. i 6.8. Pravilnika UN-a br. 154 i Prilogu C5. tom pravilniku. Zahtjevi u pogledu radne učinkovitosti u uporabi utvrđeni su u Dodatku 1.

„Dodatak 1.

RADNA UČINKOVITOST U UPORABI

1.1.   Opći zahtjevi

Tehnički zahtjevi i specifikacije utvrđeni su u Dodatku 1. Prilogu 11. Pravilniku UNECE-a br. 83, a iznimke od tih zahtjeva i dodatni zahtjevi utvrđeni su u točkama od 1.1.1. do 1.1.6.

1.1.1.

 Zahtjevi iz stavka 7.1.5. Dodatka 1. Prilogu 11. Pravilniku UNECE-a br. 83 tumače se kako slijedi.

Kad je riječ o novim homologacijama i novim vozilima, IUPR jedinice za praćenje propisane u skladu sa stavkom 3.3.4.7. Priloga 11. Pravilniku UNECE-a br. 83 mora biti najmanje 0,1 tijekom tri godine od datuma iz članka 10. stavaka 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 715/2007.

1.1.2.

 Zahtjevi iz stavka 7.1.7. Dodatka 1. Prilogu 11. Pravilniku UNECE-a br. 83 tumače se kako slijedi.

Proizvođač je dužan dokazati homologacijskom tijelu i, na zahtjev, Komisiji, da su za sve jedinice za praćenje o podacima čije podatke OBD mora dostavljati u skladu sa stavkom 7.6. Dodatka 1. Prilogu 11. Pravilniku br. 83 ti statistički uvjeti ispunjeni najkasnije 18 mjeseci od stavljanja na tržište prvoga tipa vozila s IUPR-om unutar porodice po OBD-u i nakon toga svakih 18 mjeseci. U tu se svrhu na porodice po OBD-u s više od 1 000 registracija u Uniji koje su predmet uzorkovanja tijekom razdoblja uzimanja uzoraka primjenjuje postupak opisan u Prilogu II., ne dovodeći u pitanje odredbe iz stavka 7.1.9. Dodatka 1. Prilogu 11. Pravilniku UNECE-a br. 83.

Uz zahtjeve iz Priloga II. i neovisno o rezultatima kontrole iz odjeljka 2. Priloga II., tijelo koje dodjeljuje homologaciju dužno je provoditi provjeru sukladnosti u uporabi za IUPR iz Dodatka 1. Prilogu II. na prikladnom broju nasumično odabranih slučajeva. ‚Prikladan broj nasumično odabranih slučajeva’ znači da ta mjera ima odvraćajući učinak na neispunjavanje zahtjeva iz odjeljka 3. ovog Priloga ili na davanje prilagođenih, pogrešnih ili nereprezentativnih podataka za kontrolu. Ako nema posebnih okolnosti i ako homologacijska tijela to mogu dokazati, nasumična provjera sukladnosti u uporabi 5 % homologiranih porodica po OBD-u smatra se dovoljnom za ispunjavanje tog zahtjeva. U tu svrhu homologacijska tijela mogu se dogovoriti s proizvođačem da se smanji dvostruko ispitivanje određene porodice po OBD-u sve dok takvi dogovori ne ugrožavaju odvraćajući učinak provjere sukladnosti u uporabi koju homologacijsko tijelo provodi u slučaju nesukladnosti sa zahtjevima iz odjeljka 3. ovog Priloga. Podaci koje države članice prikupe u okviru programa ispitivanja radi nadzora mogu se upotrijebiti za provjeru sukladnosti u uporabi. Homologacijska tijela dužna su na zahtjev Komisiji i drugim homologacijskim tijelima dostaviti podatke o provedenim nasumičnim kontrolama i provjerama sukladnosti u uporabi, uključujući metode primijenjene za odabir slučajeva koji su bili predmet nasumične provjere sukladnosti u uporabi.

1.1.3.

 Nesukladnost sa zahtjevima iz stavka 7.1.6. Dodatka 1. Prilogu 11. Pravilniku br. 83 koja je utvrđena ispitivanjima opisanima u točki 1.1.2. ovog Dodatka ili stavku 7.1.9. Dodatka 1. Prilogu 11. Pravilniku br. 83 smatra se povredom za koju su predviđene sankcije utvrđene u članku 13. Uredbe (EZ) br. 715/2007. To ne ograničava primjenu takvih sankcija zbog kršenja drugih odredbi Uredbe (EZ) br. 715/2007 ili ove Uredbe, na koje se ne upućuje izravno u članku 13. Uredbe (EZ) br. 715/2007.

1.1.4.

 Stavak 7.6.1. Dodatka 1. Prilogu 11. Pravilniku UNECE-a br. 83 tumači se kako slijedi:

‚7.6.1.

U skladu sa specifikacijama iz norme iz stavka 6.5.3.2. podstavka (a) Priloga C5 Pravilniku UN-a br. 154 OBD dostavlja stanje brojača ciklusa paljenja i općeg nazivnika te stanja posebnih brojnika i nazivnika za sljedeće jedinice za praćenje ako je njihova prisutnost propisana u ovom Prilogu:

(a)

katalizatori (stanje svakog senzora dostavlja se zasebno);

(b)

senzori kisika/ispušnih plinova, uključujući senzore sekundarnog kisika (stanje svakog senzora dostavlja se zasebno);

(c)

sustav za kontrolu emisija nastalih isparavanjem;

(d)

sustav EGR-a;

(e)

sustav VVT-a;

(f)

sustav za sekundarni zrak;

(g)

filtar čestica;

(h)

sustav za naknadnu obradu dušikovih oksida (NOx) (npr. apsorber za NOx, sustav s reagensom/katalizatorom za NOx);

(i)

sustav za regulaciju tlaka prednabijanja.’

1.1.5.

 Stavak 7.6.2. Dodatka 1. Prilogu 11. Pravilniku UNECE-a br. 83 tumači se kako slijedi:

‚7.6.2.

Za određene sastavne dijelove ili sustave koji imaju više jedinica za praćenje, za koje je potrebno dostavljanje podataka u skladu s ovom točkom (npr. senzor kisika 1 može imati više jedinica za praćenje odziva senzora ili druge karakteristike senzora), ugrađeni dijagnostički sustav (OBD) bilježi odvojeno brojnike i nazivnike za svaku pojedinačnu jedinicu za praćenje i dostavlja samo odgovarajući brojnik i nazivnik za specifičnu jedinicu za praćenje koja ima najniži brojčani omjer. Ako neke specifične jedinice za praćenje imaju identične omjere, za određeni sastavni dio dostavljaju se brojnik i nazivnik one jedinice za praćenje koja ima najviši nazivnik.’

1.1.6.

 Uz zahtjeve iz stavka 7.6.2. Dodatka 1. Prilogu 11. Pravilniku UNECE-a br. 83., primjenjuje se sljedeće:

‚Ne moraju se dostavljati brojnici i nazivnici specifičnih jedinica za praćenje sastavnih dijelova ili sustava koje kontinuirano prate kvarove kratkih spojeva ili otvorenih krugova.

‚Kontinuirano’, kad se koristi u ovom kontekstu, znači da je praćenje uvijek aktivno i da se uzorkovanje signala koji se koristi za praćenje odvija s učestalosti od najmanje dva uzorka po sekundi te da se prisutnost ili odsutnost kvarova relevantnih za tu jedinicu za praćenje mora utvrditi u roku od 15 sekundi.

Ako se u svrhu kontrole sastavni dio računalnog ulaza uzorkuje rjeđe, signal sastavnog dijela može se umjesto toga vrednovati svaki put kad dođe do uzorkovanja.

Nije potrebno aktiviranje izlaznog sastavnog dijela/sustava isključivo u svrhu praćenja tog izlaznog sastavnog dijela/sustava.’
”

PRILOG X.

U Prilogu XII. Uredbi (EU) 2017/1151 točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   ODREĐIVANJE EMISIJA CO2 I POTROŠNJE GORIVA VOZILA DOSTAVLJENIH NA VIŠESTUPANJSKU HOMOLOGACIJU ILI HOMOLOGACIJU POJEDINAČNOG VOZILA

2.1.

 U svrhu određivanja emisija CO2 i potrošnje goriva vozila dostavljenih na višestupanjsku homologaciju, kako je definirana u članku 3. stavku 8. Uredbe (EU) 2018/858, primjenjuju se postupci iz Priloga XXI. Međutim, ako je osnovno vozilo nepotpuno, mogu se upotrebljavati druge mogućnosti opisane u stavcima od 2.2. do 2.6. u skladu s odabirom proizvođača i neovisno o najvećoj tehnički dopuštenoj masi opterećenog vozila.

2.2.

 Porodica po matrici cestovnog otpora, kako je definirana u stavku 6.3.4. Pravilnika UN-a br. 154., utvrđuje se na temelju parametara reprezentativnog višestupanjski homologiranog vozila u skladu sa stavkom 4.2.1.4. Priloga B4. Pravilniku UN-a br. 154.

2.3.

 Proizvođač osnovnog vozila izračunava koeficijente cestovnog otpora vozila HM i LM porodice po matrici cestovnog otpora kako je određeno u stavku 5. Priloga B4. Pravilniku UN-a br. 154 pa utvrđuje emisije CO2 i potrošnju goriva oba vozila u ispitivanju tipa 1. Proizvođač osnovnog vozila mora staviti na raspolaganje alat kojim se na temelju parametara dovršenih vozila izračunavaju konačne vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2, kako je utvrđeno u Prilogu B7. Pravilniku UN-a br. 154.

2.4.

 Izračun cestovnog otpora i otpora vožnje za pojedinačno višestupanjski homologirano vozilo izračunava se u skladu sa stavkom 5.1. Priloga B4. Pravilniku UN-a br. 154.

2.5.

 Konačne vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2 izračunava proizvođač finalne faze na temelju parametara dovršenog vozila, kako je utvrđeno u stavku 3.2.4. Priloga B7. Pravilniku UN-a br. 154., služeći se alatom koji je na raspolaganje stavio proizvođač osnovnog vozila.

2.6.

 Proizvođač dovršenog vozila dužan je u certifikatu o sukladnosti navesti podatke o dovršenim vozilima te ih dopuniti podacima o osnovnim vozilima u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/683.

2.7.

 U slučaju višestupanjski homologiranih vozila za koje je zatražena homologacija pojedinačnog vozila certifikat o homologaciji pojedinačnog vozila mora sadržavati sljedeće podatke:

(a)

emisije CO2 izmjerene u skladu s metodologijom utvrđenom u točkama od 2.1. do 2.6.;

(b)

masu dovršenog vozila u voznom stanju;

(c)

identifikacijski kod koji odgovara tipu, varijanti i izvedbi osnovnog vozila;

(d)

homologacijski broj osnovnog vozila uključujući broj proširenja;

(e)

ime i adresu proizvođača osnovnog vozila;

(f)

masu osnovnog vozila u voznom stanju.

2.8.

 U slučaju višestupanjskih homologacija ili homologacija pojedinačnog vozila u kojima je osnovno vozilo potpuno vozilo s valjanim certifikatom o sukladnosti proizvođač finalne faze u dogovoru s proizvođačem osnovnog vozila postavlja novu vrijednost CO2 u skladu s interpolacijom CO2 na temelju odgovarajućih podataka za dovršeno vozilo ili izračunava novu vrijednost CO2 na temelju parametara dovršenog vozila, kako je utvrđeno u stavku 3.2.4. Priloga B7. Pravilniku UN-a br. 154., služeći se alatom koji je na raspolaganje stavio proizvođač osnovnog vozila kako je navedeno u točki 2.3. Ako alat nije dostupan ili ako interpolacija CO2 nije moguća, uz odobrenje homologacijskog tijela uzima se vrijednost emisije CO2 vozila High dobivena na temelju osnovnog vozila.”

PRILOG XI.

Prilog XIII. Uredbi (EU) 2017/1151 mijenja se kako slijedi:

(1)

točka 3.2. zamjenjuje se sljedećim:

„3.2.

Ta se oznaka sastoji od pravokutnika oko malog slova ‚e’, iza kojeg slijedi razlikovna brojčana oznaka države članice koja je dodijelila EZ homologaciju u skladu sa sustavom brojčanog označavanja iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/683.

Oznaka EZ homologacije također mora u blizini pravokutnika sadržavati ‚osnovni homologacijski broj’ iz 4. dijela homologacijskog broja na koji se upućuje u Prilogu IV. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/683, ispred kojeg je dvoznamenkasti uzastopni broj koji je na datum kad je EZ homologacija dodijeljena zasebnoj tehničkoj jedinici dodijeljen najnovijoj većoj tehničkoj izmjeni Uredbe (EZ) br. 715/2007 ili ove Uredbe. Za ovu Uredbu taj je uzastopni broj 00.”;

(2)

točka 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   TEHNIČKI ZAHTJEVI

4.1.

 Zahtjevi za homologaciju zamjenskih uređaja za kontrolu onečišćenja utvrđeni su u odjeljku 5. Pravilnika UNECE-a br. 1031, uz iznimke navedene u odjeljcima od 4.1.1. do 4.1.5.

4.1.1.

 Upućivanje na ‚ispitni ciklus’ u odjeljku 5. Pravilnika UNECE-a br. 103 smatra se istim ispitivanjem tipa I./tipa 1. i ispitnim ciklusom tipa I./tipa 1. korištenim za izvornu homologaciju vozila.

4.1.2.

 Pojam ‚katalizator’ koji se upotrebljava u odjeljku 5. Pravilnika UNECE-a br. 103 tumači se kao ‚uređaj za kontrolu onečišćenja’.

4.1.3.

 Regulirane onečišćujuće tvari koje se spominju u odjeljku 5.2.3. Pravilnika UNECE-a br. 103 zamjenjuju se sa svim onečišćujućim tvarima u tablici 2. iz Priloga 1. Uredbi (EZ) br. 715/2007 za zamjenske uređaje za kontrolu onečišćenja predviđene za ugradnju na vozila homologirana na temelju Uredbe (EZ) br. 715/2007.

4.1.4.

 Za zamjenske uređaje za kontrolu onečišćenja predviđene za ugradnju na vozila homologirana na temelju Uredbe (EZ) br. 715/2007. zahtjevi za trajnost i pripadajući faktori pogoršanja utvrđeni u odjeljku 5. Pravilnika UNECE-a br. 103 smatraju se upućivanjem na odgovarajuće zahtjeve utvrđene u Prilogu VII. ovoj Uredbi.

4.2.

 Za vozila s motorima s vanjskim izvorom paljenja, ako su emisije NMHC-a izmjerene u demonstracijskom ispitivanju novog originalnog katalizatora u skladu sa stavkom 5.2.1. Pravilnika UNECE-a br. 103 više od vrijednosti izmjerenih tijekom homologacije vozila, ta se razlika dodaje graničnim vrijednostima OBD-a. Granične vrijednosti OBD-a utvrđene su u tablici 4A. Pravilnika UN-a br. 154.

4.3.

 Revidirane granične vrijednosti OBD-a primjenjuju se u ispitivanjima kompatibilnosti OBD-a utvrđenima u stavcima od 5.5. do 5.5.5. Pravilnika UNECE-a br. 103. Konkretno, kad se primijeni prekoračenje dopušteno u stavku 1. Dodatka 1. Prilogu C5. Pravilniku UN-a br. 154.

4.4.

 Zahtjevi za zamjenske sustave s periodičnom regeneracijom

4.4.1.

 Zahtjevi u pogledu emisija

4.4.1.1.

 Vozila navedena u članku 11. stavku 3. opremljena zamjenskim sustavima s periodičnom regeneracijom tipa za koji je zatražena homologacija podložna su ispitivanjima opisanima u Dodatku 1. Prilogu B6. Pravilniku UN-a br. 154 kako bi se njihov radni učinak usporedio s radnim učinkom istih vozila opremljenih originalnim sustavom s periodičnom regeneracijom.

4.4.1.2.

 Upućivanje na ‚ispitivanje tipa I.’ i ‚ispitni ciklus tipa I.’ u Dodatku 1. Priloga B6. Pravilniku UN-a br. 154 i ‚ispitni ciklus’ u odjeljku 5. Pravilnika UNECE-a br. 103 smatra se istim ispitivanjem tipa I./tipa 1. i ispitnim ciklusom tipa I./tipa 1. korištenim za izvornu homologaciju vozila.

4.4.2.

 Određivanje osnove za uspoređivanje

4.4.2.1.

 Vozilo mora biti opremljeno novim originalnim sustavom s periodičnom regeneracijom. Radni učinak tog sustava na emisije određuje se ispitnim postupkom utvrđenim u Dodatku 1. Prilogu B6. Pravilniku UN-a br. 154.

4.4.2.1.1.

 Upućivanje na ‚ispitivanje tipa I.’ i ‚ispitni ciklus tipa I.’ u Dodatku 1. Priloga B6. Pravilniku UN-a br. 154 i ‚ispitni ciklus’ u odjeljku 5. Pravilnika UNECE-a br. 103 smatra se istim ispitivanjem tipa I./tipa 1. i ispitnim ciklusom tipa I./tipa 1. korištenim za izvornu homologaciju vozila.

4.4.2.2.

 Na zahtjev podnositelja zahtjeva za homologaciju zamjenskog sastavnog dijela homologacijsko tijelo na nediskriminirajućoj osnovi za svako ispitano vozilo stavlja na raspolaganje podatke iz elementa 3.2.12.2.10.2. opisnog dokumenta u Dodatku 3. Prilogu I. ovoj Uredbi.

4.4.3.

 Ispitivanje ispušnih plinova sa zamjenskim sustavom s periodičnom regeneracijom

4.4.3.1.

 Originalni sustav s periodičnom regeneracijom ispitnih vozila zamjenjuje se zamjenskim sustavom s periodičnom regeneracijom. Radni učinak tog sustava na emisije određuje se ispitnim postupkom utvrđenim u Dodatku 1. Prilogu B6. Pravilniku UN-a br. 154.

4.4.3.1.1.

 Upućivanje na ‚ispitivanje tipa I.’ i ‚ispitni ciklus tipa I.’ u Dodatku 1. Priloga B6. Pravilniku UN-a br. 154 i ‚ispitni ciklus’ u odjeljku 5. Pravilnika UNECE-a br. 103 smatra se istim ispitivanjem tipa I./tipa 1. i ispitnim ciklusom tipa I./tipa 1. korištenim za izvornu homologaciju vozila.

4.4.3.2.

 Za određivanje faktora D zamjenskog sustava s periodičnom regeneracijom može se upotrijebiti bilo koja od metoda ispitivanja motora na ispitnom stolu za motor iz Dodatka 1. Prilogu B6. Pravilniku UN-a br. 154.

4.4.4.

 Ostali zahtjevi

Zahtjevi iz stavaka 5.2.3., 5.3., 5.4. i 5.5. Pravilnika UNECE-a br. 103 primjenjuju se na zamjenske sustave s periodičnom regeneracijom. U tim se stavcima riječ ‚katalizator’ tumači kao ‚sustav s periodičnom regeneracijom’. Iznimke navedene u stavcima odjeljka 4.1. ovog Priloga primjenjuju se i na sustave s periodičnom regeneracijom.”

PRILOG XI.

„PRILOG XVI.

Zahtjevi za vozila koja koriste reagens u sastavu za naknadnu obradu ispušnih plinova

1.   UVOD

Ovim se Prilogom utvrđuju zahtjevi za vozila koja za smanjivanje emisija koriste reagens u sustavu za naknadnu obradu ispušnih plinova.

2.   OPĆI ZAHTJEVI

Opći zahtjevi za vozila koja za smanjivanje emisija koriste reagens u sustavu za naknadnu obradu ispušnih plinova utvrđeni su u stavku 6.9. Pravilnika UN-a br. 154.

3.   TEHNIČKI ZAHTJEVI

Tehnički zahtjevi za vozila koja za smanjivanje emisija koriste reagens u sustavu za naknadnu obradu ispušnih plinova utvrđeni su u Dodatku 6. Pravilniku UN-a br. 154.

3.1.

 Upućivanje na Prilog A1. u stavku 4.1. Dodatka 6. Pravilniku UN-a br. 154 smatra se upućivanjem na Dodatak 3. Prilogu I. ovoj Uredbi.”

PRILOG XIII.

Prilog XX. Uredbi (EU) 2017/1151 mijenja se kako slijedi:

(1)

bilješka 1. zamjenjuje se sljedećim: „SL L 323, 7.11.2014., str. 52.”;

(2)

u točki 1. dodaje se sljedeća rečenica:

„Potonje u slučaju električnih pogonskih sklopova koji se sastoje od regulatora i elektromotora koji su jedini način pogona vozila, barem dio vremena.”

PRILOG XIV.

„PRILOG XXI.

Postupci ispitivanja tipa 1.: određivanje emisija

1.   UVOD

U ovom se Prilogu opisuje postupak za utvrđivanje razine emisija plinovitih spojeva, čestične tvari, broja čestica, emisija CO2, potrošnje goriva, potrošnje električne energije i autonomije na električni pogon lakih vozila.

2.   OPĆI ZAHTJEVI

2.1.

 Opći zahtjevi za obavljanje ispitivanja tipa 1. utvrđeni su u Pravilniku UN-a br. 154.

2.2.

 Granične vrijednosti na koje se upućuje u tablici 1A. iz stavka 6.3.10. Pravilnika UN-a br. 154 zamjenjuju se graničnim vrijednostima u tablici 2. iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 715/2007.

3.   TEHNIČKI ZAHTJEVI

Tehnički zahtjevi za obavljanje ispitivanja tipa 1. utvrđeni su u stavku 6.3. i prilozima iz dijela B Pravilnika UN-a br. 154, uz iznimke navedene u točkama u nastavku.

3.1.

 Tablica A4/2 u stavku 4.2.2.1. Priloga B4. Pravilniku UN-a br. 154 tumači se kako slijedi:

‚Razred energetske učinkovitosti

Raspon RRC-a za gume razreda C1

Raspon RRC-a za gume razreda C2

Raspon RRC-a za gume razreda C3

A

RRC ≤ 6,5

RRC ≤ 5,5

RRC ≤ 4,0

B

6,6 ≤ RRC ≤ 7,7

5,6 ≤ RRC ≤ 6,7

4,1 ≤ RRC ≤ 5,0

C

7,8 ≤ RRC ≤ 9,0

6,8 ≤ RRC ≤ 8,0

5,1 ≤ RRC ≤ 6,0

D

9,1 ≤ RRC ≤ 10,5

8,1 ≤ RRC ≤ 9,0

6,1 ≤ RRC ≤ 7,0

E

RRC ≥ 10,6

RRC ≥ 9,1

RRC ≥ 7,1

Razred energetske učinkovitosti

Vrijednost RRC-a za interpolaciju za gume razreda C1

Vrijednost RRC-a za interpolaciju za gume razreda C2

Vrijednost RRC-a za interpolaciju za gume razreda C3

A

RRC = 5,9 (*1)

RRC = 4,9 (*1)

RRC = 3,5 (*1)

B

RRC = 7,1

RRC = 6,1

RRC = 4,5

C

RRC = 8,4

RRC = 7,4

RRC = 5,5

D

RRC = 9,8

RRC = 8,6

RRC = 6,5

E

RRC = 11,3

RRC = 9,9

RRC = 7,5

3.2.

 Dodatak 5. Prilogu B8. Pravilniku UN-a br. 154 tumači se kako slijedi:

Dodatak 5.

‚Faktori korisnosti (UF) za OVC-HEV-ove i OVC-FCHV-ove (prema potrebi)

1.

 rezervirano

2.

 Za potrebe homologacije OVC-HEV-ova ili OVC-FCHV-ova kategorije M1 ili N1 s emisijskim znakovima EA, EB ili EC iz tablice 1. Dodatka 6. Prilogu I. faktor korisnosti UFj za ponderiranje razdoblja j izračunava se sljedećom jednadžbom:

Formula

pri čemu je:

UFj

faktor korisnosti za razdoblje j

dj

izmjerena prijeđena udaljenost na kraju razdoblja j, km

Ci

i-ti koeficijent (vidjeti tablicu A8.App5/1);

dnx

dnea, dneb, dnec normalizirana udaljenost (vidjeti tablicu A8.App5/1);

k

broj članova i koeficijenata u eksponentu;

j

broj razmatranog razdoblja

i

broj razmatranog člana/koeficijenta

Formula

zbroj izračunanih faktora korisnosti do razdoblja (j-1)

Normalizirana udaljenost ‚dnx’ utvrđuje se u skladu s tablicom A8.App5/1, pri čemu se vrijednosti dneb primjenjuju od 1. siječnja 2025., a vrijednosti dnec od 1. siječnja 2027.

Vrijednost dnec se revidira prema potrebi najkasnije do 31. prosinca 2024. uzimajući u obzir stvarne podatke o potrošnji goriva koje su zabilježili uređaji za praćenje potrošnje goriva u OVC-HEV-ovima odnosno OVC-FCHV-ovima dostupne na temelju Provedbene uredbe (EU) 2021/392.

Tablica A8.App5/1

Parametri za određivanje racionalnih UF-ova (prema potrebi)

Parametar

Vrijednost

dnea  (*2)

800 km

dneb  (*2)

2 200  km

dnec  (*2)

4 260  km

C1

26,25

C2

– 38,94

C3

– 631,05

C4

5 964,83

C5

–25 095

C6

60 380,2

C7

–87 517

C8

75 513,8

C9

–35 749

C10

7 154,94

”

(*1)  Ako je stvarna vrijednost RRC-a niža od te vrijednosti, u interpolaciji se koristi stvarna vrijednost otpora kotrljanja gume ili bilo koja viša vrijednost do ovdje navedene vrijednosti RRC-a.’

(*2)  Uzima se vrijednost koja odgovara emisijskim znakovima EA. EB i EC, kako je navedeno u tablici 1. iz Dodatka 6. Prilogu I. ’.

ANNEX XV

„PRILOG XXII.

Uređaji u vozilu za praćenje potrošnje goriva ili električne energije

1.   UVOD

U ovom se Prilogu utvrđuju definicije i zahtjevi koji se primjenjuju na uređaje u vozilu za praćenje potrošnje goriva ili električne energije.

2.   OPĆI ZAHTJEVI

Opći zahtjevi za uređaje u vozilu za praćenje potrošnje goriva utvrđeni su u stavku 6.3.9. Pravilnika UN-a br. 154.

3.   TEHNIČKI ZAHTJEVI

Tehnički zahtjevi za uređaje u vozilu za praćenje potrošnje goriva utvrđeni su u Dodatku 5. Pravilniku UN-a br. 154.”