19.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 365/97

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1358/2014

оd 18. prosinca 2014.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 889/2008 o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 u pogledu podrijetla životinja ekološke akvakulture, uzgojne prakse u akvakulturi, hrane za životinje ekološke akvakulture te proizvoda i tvari odobrenih za upotrebu u ekološkoj akvakulturi

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91 (1), a posebno njezin članak 13. stavak 3., članak 15. stavak 2. i članak 16. stavak 1.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 834/2007 utvrđuju se osnovni zahtjevi za ekološku proizvodnju morskih algi i životinja akvakulture. Detaljna pravila za provedbu tih zahtjeva utvrđena su Uredbom Komisije (EZ) br. 889/2008 (2).

(2)

U razdoblju od studenoga 2012. do travnja 2013. određene države članice zatražile su reviziju pravila o proizvodima, tvarima, izvorima hrane za životinje i metodama koje se smiju upotrebljavati u ekološkoj proizvodnji proizvoda akvakulture. Te zahtjeve ocijenila je stručna skupina za tehničko savjetovanje o ekološkoj proizvodnji (EGTOP), osnovana Odlukom Komisije 2009/427/EZ (3). Uzimajući u obzir mišljenje EGTOP-a, Komisija je utvrdila potrebu za ažuriranjem i integracijom postojećih pravila za provedbu zahtjeva za ekološku proizvodnju morskih algi i životinja akvakulture.

(3)

U skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. Uredbe (EZ) br. 834/2007, životinje uzgojene na konvencionalan način mogu se pod posebnim uvjetima dopremiti u uzgajalište ako mlađ koja potječe od ekološki uzgojenih matičnih jata ili iz ekoloških uzgajališta nije raspoloživa. Uredbom (EZ) br. 889/2008 utvrđuju se posebna ograničenja u pogledu ulovljenih divljih životinja akvakulture, uključujući sakupljanje divlje riblje mlađi iz akvakulture. Neke tradicionalne prakse ekstenzivnog uzgoja ribe u močvarnim područjima, kao što su ribnjaci sa slanom vodom, područja pod utjecajem plime i oseke te obalne lagune, zatvorenima nasipima i uzvisinama, postoje već stoljećima te su značajne u pogledu kulturne baštine, očuvanja biološke raznolikosti i gospodarske perspektive za lokalne zajednice. Te prakse pod određenim uvjetima ne utječu na stanje stoka dotičnih vrsta.

(4)

Stoga se smatra da je sakupljanje divlje ikre u svrhu daljnjeg uzgoja u navedenim praksama tradicionalne akvakulture u skladu s ciljevima, kriterijima i načelima ekološke proizvodnje proizvoda akvakulture, pod uvjetom da su uspostavljene mjere upravljanja koje je odobrilo nadležno tijelo zaduženo za upravljanje dotičnim ribljim stokovima kako bi se osiguralo održivo iskorištavanje dotičnih vrsta, da je obnavljanje stokova u skladu s tim mjerama i da se ribe hrane isključivo hranom koja je prirodno dostupna u okolišu.

(5)

EGTOP je izrazio zabrinutost da izvori hrane za životinje i aditivi odobreni u ekološkoj proizvodnji proizvoda akvakulture ne ispunjavaju u dovoljnoj mjeri prehrambene potrebe mesojednih ribljih vrsta. U skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (d) podtočkom i. Uredbe (EZ) br. 834/2007, životinje se moraju hraniti hranom koja ispunjava njihove prehrambene potrebe u različitim fazama razvoja. Stoga bi trebalo dopustiti uporabu cijele ribe kao izvora hrane za mesojedne životinje u ekološkoj akvakulturi. Međutim, to ne bi trebalo prouzročiti dodatni pritisak na ugrožene ili prelovljene stokove. Iz tog bi razloga za proizvodnju hrane za mesojedne životinje u ekološkoj akvakulturi trebalo upotrebljavati samo proizvode ribarstva koje je treća strana potvrdila održivima. U tom je kontekstu važna vjerodostojnost sustava održivosti koji se primjenjuje radi otklanjanja sumnji potrošača u sveukupnu održivost proizvoda ekološke akvakulture. Stoga bi nadležna tijela trebala utvrditi programe potvrđivanja koje, u svjetlu načela održivog ribarstva utvrđenih Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), smatraju primjerenima za dokazivanje održivosti proizvoda ribarstva za uporabu kao hranu za životinje u ekološkoj akvakulturi. Smjernice FAO-a iz 2009. za dodjeljivanje znaka zaštite okoliša za ribe i proizvode ribarstva iz morskog ribolova (5) mogu se primjenjivati kao referentni dokument pri ocjenjivanju prikladnosti sustava potvrđivanja.

(6)

Osim toga, EGTOP je naglasio potrebu za dovoljnom količinom histidina u prehrani salmonida kako bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja i dobrobiti životinja tih vrsta. Uzimajući u obzir znatne razlike u sadržajima histidina u morskim sirovinama ovisno o vrstama i sezonama kao i uvjetima proizvodnje, prerade i skladištenja, trebalo bi omogućiti uporabu histidina dobivenog fermentacijom kako bi se osiguralo da su prehrambene potrebe salmonida ispunjene.

(7)

Najveća količina ribljeg brašna koja je trenutačno dopuštena u hrani za kozice nije dovoljna za ispunjivanje njihovih prehrambenih potreba te bi je stoga trebalo povećati. U slučaju da je to potrebno za ispunjivanje količinskih prehrambenih zahtjeva, i dopunjavanje hrane za životinje kolesterolom trebalo bi dopustiti u skladu s preporukama izvješća EGTOP-a. U tu svrhu trebalo bi upotrebljavati organski kolesterol, ako je dostupan. Ako organski kolesterol nije dostupan, može se upotrebljavati i kolesterol dobiven od vune, školjkaša ili iz drugih izvora.

(8)

Izuzeće predviđeno člankom 25.k stavkom 2. prestaje važiti 31. prosinca 2014., stoga bi taj stavak trebalo izbrisati.

(9)

Kako bi se osigurala usklađenost s člankom 15. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 834/2007 s obzirom na uzgoj mlađi koja potječe od ekološki uzgojenih matičnih jata i iz ekoloških uzgajališta, smatra se potrebnim i u skladu s izvješćem EGTOP-a uvesti posebna pravila za uporabu planktona u hranidbi ekološke mlađi. Plankton je potreban radi uzgoja riblje mlađi i nije dobiven u skladu s pravilima za ekološku proizvodnju.

(10)

Osim toga, EGTOP je preporučio ažuriranje popisa tvari odobrenih za čišćenje i dezinfekciju u ekološkoj akvakulturi, posebno u odnosu na mogućnost uporabe nekih tvari koje su već navedene u prisutnosti životinja. Prilog VII. Uredbi (EZ) br. 889/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)

Područje primjene Priloga XIII.a Uredbi (EZ) br. 889/2008, kako je definirano u članku 25.f stavku 2., trebalo bi biti jasnije definirano, posebno u odnosu na uzgojnu praksu.

(12)

Najveću dopuštenu uzgojnu gustoću jezerske zlatovčice trebalo bi povećati kako bi se bolje ispunile potrebe te vrste. Najveću uzgojnu gustoću trebalo bi utvrditi i za slatkovodne rakove. Prilog XIII.a Uredbi (EZ) br. 889/2008 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(13)

Uredbu (EZ) br. 889/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(14)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem regulatornog Odbora za ekološku proizvodnju,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 889/2008 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 25.e stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   U svrhu uzgoja sakupljanje divlje riblje mlađi iz akvakulture ograničeno je na sljedeće specifične slučajeve:

(a)

prirodan ulazak ličinki riba ili rakova te mlađi pri punjenju ribnjaka, kaveznih sustava i zatvorenih sustava vodom;

(b)

ličinke europske jegulje, pod uvjetom da je uspostavljen odobreni plan za upravljanje jeguljama jer lokacija i umjetna reprodukcija jegulja ostaju neriješeni;

(c)

sakupljanje divlje ikre vrsta osim europske jegulje za uzgoj u tradicionalnoj ekstenzivnoj akvakulturi u močvarnim područjima, kao što su ribnjaci sa slanom vodom, područja pod utjecajem plime i oseke te obalne lagune, zatvorenima nasipima i uzvisinama, pod uvjetom da:

i.

obnavljanje stokova u skladu je s mjerama upravljanja koje su odobrila nadležna tijela zadužena za upravljanje dotičnim ribljim stokovima kako bi se osiguralo održivo iskorištavanje dotičnih vrsta; i

ii.

ribe se hrane isključivo hranom koja je prirodno dostupna u okolišu.”

2.

U članku 25.f stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Uzgojna gustoća i uzgojna praksa utvrđene su Prilogom XIII.a prema vrsti ili skupini vrsta. Razmatrajući učinke uzgojne gustoće i uzgojne prakse na uzgajane ribe, prati se stanje ribe (poput oštećenja peraja, ostalih povreda, stope rasta, izraženog ponašanja i sveukupnog zdravlja) te kakvoća vode.”

3.

U članku 25.k stavku 1. dodaje se sljedeća točka (e):

„(e)

hrana za životinje dobivena od cijele ribe ulovljene u uzgajalištima koja su potvrđena kao održiva u okviru sustava koji nadležno tijelo priznaje u skladu s načelima utvrđenima Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(6)  Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).”"

4.

U članku 25.k stavak 2. se briše.

5.

U članak 25.k dodaje se sljedeći stavak:

„5.   Histidin dobiven fermentacijom može se upotrebljavati u obroku za salmonide ako se izvorima hrane za životinje iz stavka 1. ne osigura dovoljna količina histidina kako bi se ispunile prehrambene potrebe ribe i spriječio nastanak očne mrene.”

6.

U članku 25.l stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Ako se prirodna hrana dopunjuje u skladu sa stavkom 2.:

(a)

obrok za somove (Pangasius spp.) iz odjeljka 9. Priloga XIII.a može sadržavati najviše 10 % ribljeg brašna ili ribljeg ulja dobivenih iz održivog ribarstva;

(b)

obrok za kozice iz odjeljka 7. Priloga XIII.a može sadržavati najviše 25 % ribljeg brašna i 10 % ribljeg ulja dobivenih iz održivog ribarstva. Kako bi se osigurale količinske prehrambene potrebe kozica, kao dopuna njihovoj prehrani može se upotrebljavati organski kolesterol; ako organski kolesterol nije dostupan, može se upotrebljavati neorganski kolesterol dobiven od vune, školjkaša ili iz drugih izvora.”

7.

Umeće se sljedeći članak 25.la:

„Članak 25.la

Posebna pravila za hranu za ekološku mlađ

U uzgoju ličinki ekološke mlađi kao hrana za životinje mogu se upotrebljavati konvencionalni fitoplankton i zooplankton.”

8.

U članku 25.s stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Za biološku kontrolu ektoparazita prednost se daje ribama čistačima i uporabi slatke vode, morske vode i otopinama natrijevog klorida.”

9.

Prilozi VII. i XIII.a mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2015.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. prosinca 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1)  SL L 189, 20.7.2007., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda s obzirom na ekološku proizvodnju, označivanje i kontrolu (SL L 250, 18.9.2008., str. 1.).

(3)  Odluka Komisije 2009/427/EZ od 3. lipnja 2009. o osnivanju stručne skupine za tehničko savjetovanje o ekološkoj proizvodnji (SL L 139, 5.6.2009., str. 29.).

(4)  Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).

(5)  ISBN 978-92-5-006405-5

PRILOG

1.

Točka 2. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 889/2008 zamjenjuje se sljedećim:

2.   Proizvodi za čišćenje i dezinfekciju za uzgoj životinja akvakulture i morskih algi iz članka 6.e stavka 2., članka 25.s stavka 2. i članka 29.a.

2.1.   U skladu s relevantnim nacionalnim odredbama i odredbama Unije iz članka 16. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 834/2007, a posebno s Uredbom (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1), proizvodi koji se upotrebljavaju za čišćenje i dezinfekciju opreme i objekata, kada u njima nema životinja akvakulture, mogu sadržavati sljedeće aktivne tvari:

—

ozon,

—

natrijev hipoklorit,

—

kalcijev hipoklorit,

—

kalcijev hidroksid,

—

kalcijev oksid,

—

kaustičnu sodu,

—

alkohol,

—

bakreni sulfat: samo do 31. prosinca 2015.,

—

kalijev permanganat,

—

smjesu sjemenki čaja pripravljenu od prirodnih sjemenki kamelije (uporaba ograničena na uzgoj kozica),

—

smjese kalijevog peroksomonosulfata i natrijevog klorida za proizvodnju hipoklorne kiseline.

2.2.   U skladu s relevantnim nacionalnim odredbama i odredbama Unije iz članka 16. stavka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007, a posebno s Uredbom (EU) br. 528/2012 i Direktivom 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2), proizvodi koji se upotrebljavaju za čišćenje i dezinfekciju opreme i objekata, u prisutnosti životinja akvakulture ili bez njih, mogu sadržavati sljedeće aktivne tvari:

—

vapnenac (kalcijev karbonat) za kontrolu pH-a,

—

dolomit za korekciju pH-a (uporaba ograničena na uzgoj kozica),

—

natrijev klorid,

—

vodikov peroksid,

—

natrijev perkarbonat,

—

organske kiseline (octena kiselina, mliječna kiselina, limunska kiselina),

—

huminsku kiselinu,

—

peroksioctene kiseline,

—

peroctene i peroktanoične kiseline,

—

jodofore (samo u prisutnosti jaja).

(1)  Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (SL L 167, 27.6.2012., str. 1.)."

(2)  Direktiva 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o veterinarsko-medicinskim proizvodima (SL L 311, 28.11.2001., str. 1.).”"

2.

Prilog XIII.a Uredbi (EZ) br. 889/2008 mijenja se kako slijedi:

(a)

u retku koji se odnosi na „Maksimalnu uzgojnu gustoću” u tablici u odjeljku 1. „Jezerska zlatovčica 20 kg/m3” zamjenjuje se s „Jezerska zlatovčica 25 kg/m3”;

(b)

nakon odjeljka 7. umeće se sljedeći odjeljak:

„Odjeljak 7.a

Ekološka proizvodnja slatkovodnih rakova:

Dotične vrste: Astacus astacus, Pacifastacus leniusculus.

Maksimalna uzgojna gustoća

Za male slatkovodne rakove (< 20 mm): 100 životinja po m2. Za slatkovodne rakove srednje veličine (20 – 50 mm): 30 životinja po m2. Za odrasle slatkovodne rakove (> 50 mm): 10 životinja po m2, pod uvjetom da su osigurana odgovarajuća skrovišta.”