3.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 146/1

(1)

U skladu s člankom 14. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 517/2014 dopušteno je stavljanje na tržište rashladne i klimatizacijske opreme te opreme za dizalice topline punjene fluorougljikovodicima samo ako su fluorougljikovodici kojima se puni oprema uključeni u sustav kvota iz poglavlja IV. Pri stavljanju prethodno napunjene opreme na tržište proizvođači i uvoznici opreme dužni su dokumentirati usklađenost s tim zahtjevom te u vezi s tim sastavljaju izjavu o sukladnosti.

(2)

Pri sastavljanju izjave o sukladnosti i dokumentacije potrebno je predvidjeti različite mogućnosti za različite načine osiguravanja sukladnosti koji su dostupni proizvođačima i uvoznicima. Te se mogućnosti odnose na stavljanje na tržište opreme napunjene fluorougljikovodicima koja podliježe odobrenju u skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 517/2014, opreme napunjene fluorougljikovodicima koji su već stavljeni na tržište odvojeno te naknadno ponovno izvezeni iz Unije i napunjeni u opremu, kao i opreme napunjene fluorougljikovodicima u Uniji. Od uvoznika i proizvođača zahtijeva se više vrsta dokumenata za različite vrste aktivnosti kojima se bave.

(3)

Kako bi se osigurala vjerodostojnost izjava o sukladnosti na temelju odobrenja u skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 517/2014, važno je osigurati sljedivost takvih odobrenja. Imajući to u vidu, ta odobrenja trebalo bi propisno upisati u registar u skladu s člankom 17. te Uredbe.

(4)

Kako bi se osigurale upute za verifikaciju izjave o sukladnosti i popratne dokumentacije od strane treće strane u skladu s člankom 14. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 517/2014, potrebno je utvrditi opseg verifikacije i načine podnošenja verifikacijskih dokumenata.

(5)

Radi dosljednosti, odgovarajuće odredbe utvrđene ovom Uredbom i relevantne odredbe Uredbe (EU) br. 517/2014 primjenjuju se od istoga datuma.

(6)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 24. Uredbe (EU) br. 517/2014,

(a)

izjavu o sukladnosti;

(b)

popis opreme te vrsta i ukupnih količina izraženih u kilogramima po vrsti fluorougljikovodika koje sadržava oprema. Taj popis nije nužan ako proizvođač može dokazati da su fluorougljikovodici koje sadržava oprema prethodno stavljeni na tržište prije punjenja;

(c)

ako su fluorougljikovodici nabavljeni od drugog poduzeća u Uniji, dostavnice ili račun za odgovarajuće fluorougljikovodike prethodno stavljene na tržište u Uniji;

(d)

ako je proizvođač opreme fluorougljikovodike koje sadržava oprema uvezao i pustio u slobodan promet u Uniji prije punjenja opreme, odgovarajuće carinske dokumente u kojima je navedeno da je količina fluorougljikovodika koje sadržava oprema puštena u slobodan promet u Uniji;

(e)

ako je proizvođač opreme fluorougljikovodike koje sadržava oprema uvezao, ali nije pustio u slobodan promet u Uniji prije punjenja opreme, dokaze o ispunjavanju relevantnih carinskih postupaka za puštanje u slobodan promet odgovarajućih količina fluorougljikovodika u vrijeme kad se ta oprema stavlja na tržište;

(f)

ako je proizvođač opreme fluorougljikovodike koje sadržava oprema proizveo u Uniji i njima napunio opremu u Uniji, dokument u kojem je navedena količina fluorougljikovodika koje sadržava oprema.

(a)

izjavu o sukladnosti;

(b)

popis opreme puštene u slobodni promet koji sadržava sljedeće informacije:

(c)

carinsku deklaraciju koja se odnosi na puštanje u slobodni promet opreme u Uniji;

(d)

ako su fluorougljikovodici koje sadržava oprema stavljeni na tržište u Uniji te zatim izvezeni i napunjeni u opremu izvan Unije, dostavnicu ili račun, kao i izjavu poduzeća koje je stavilo fluorougljikovodike na tržište u kojoj je za tu količinu fluorougljikovodika navedeno da je prijavljena kao stavljena na tržište u Uniji ili izjavu da će biti prijavljena kao stavljena na tržište u Uniji, te da nije i neće biti prijavljena kao izravna isporuka za izvoz u smislu članka 15. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) br. 517/2014, u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 517/2014 i odjeljkom 5.C Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 1191/2014 (2).

(a)

dosljednost izjave o sukladnosti i povezanih dokumenata s izvješćima podnesenim u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 517/2014 i odjeljcima 11., 12. i 13. Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 1191/2014;

(b)

točnost i cjelovitost informacija iz izjava o sukladnosti i povezanih dokumenata na temelju evidencija poduzeća o relevantnim transakcijama;

(c)

ako se uvoznik opreme poziva na odobrenje u skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 517/2014, dostupnost dostatnih odobrenja usporedbom podataka u registru iz članka 17. Uredbe (EU) br. 517/2014 i dokumenata koji dokazuju stavljanje na tržište;

(d)

ako su fluorougljikovodici koje sadržava oprema stavljeni na tržište u Uniji te zatim ponovno izvezeni iz Unije i napunjeni u opremu izvan Unije, postojanje izjave poduzeća o stavljanju ugljikovodika na tržište u skladu s člankom 2. stavkom 2. točkom (d), a kojom su obuhvaćene odgovarajuće količine.

3.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 146/6

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

3.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 146/8

(1)

Izazov koji predstavljaju porezna prijevara i porezna utaja posljednjih godina znatno se povećao te je postao glavni predmet zabrinutosti u Uniji i na globalnoj razini. Automatska razmjena informacija predstavlja važan instrument u tom pogledu: u svojoj Komunikaciji od 6. prosinca 2012., kojom se utvrđuje akcijski plan za jačanje borbe protiv porezne prijevare i porezne utaje, Komisija je istaknula potrebu za snažnim promicanjem automatske razmjene informacija kao budućeg europskog i međunarodnog standarda transparentnosti i razmjene informacija u poreznim stvarima. U svojim zaključcima od 22. svibnja 2013. Europsko vijeće zatražilo je proširenje automatske razmjene informacija i na razini Unije i na globalnoj razini, s ciljem borbe protiv porezne prijevare, porezne utaje i agresivnog poreznog planiranja.

(2)

Budući da su skupine multinacionalnih poduzeća (skupine MNP-ova) aktivne u različitim zemljama, one mogu sudjelovati u praksama agresivnog poreznog planiranja koje nisu na raspolaganju domaćim trgovačkim društvima. Takvi postupci skupina MNP-ova mogu posebno pogoditi isključivo domaća poduzeća, koja su obično mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), jer je njihovo porezno opterećenje veće od poreznog opterećenja skupina MNP-ova. S druge strane, sve države članice mogle bi pretrpjeti gubitak prihoda i postoji rizik od tržišnog natjecanja za privlačenje skupina MNP-ova tako što bi im se nudile dodatne porezne olakšice.

(3)

Poreznim tijelima država članica potrebne su sveobuhvatne i relevantne informacije o skupinama MNP-ova u pogledu njihove strukture, politike transfernih cijena i unutarnjih transakcija unutar Unije i izvan nje. Tim će se informacijama omogućiti poreznim tijelima da reagiraju na štetnu poreznu praksu uvodeći promjene u zakonodavstvu ili izvršavajući procjene rizika i porezne nadzore, te da utvrde jesu li trgovačka društva sudjelovala u praksama koje imaju učinak umjetnog premještanja znatnih iznosa dobiti u porezno povoljnija okruženja.

(4)

Povećanom transparentnošću u odnosu na porezna tijela moglo bi se potaknuti skupine MNP-ova da napuste određene prakse i plaćaju pravičan dio poreza u zemlji u kojoj su ostvarili dobit. Povećanje transparentnosti za skupine MNP-ova stoga je ključno za suzbijanje smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti.

(5)

Rezolucijom Vijeća i predstavnika vlada država članica o kodeksu ponašanja u vezi s dokumentacijom o transfernim cijenama za povezana društva u Europskoj uniji (EU TPD) (3) već se skupinama MNP-ova u Uniji osigurava način na koji se poreznim tijelima pružaju informacije o globalnom poslovanju i politikama transfernih cijena („glavna datoteka”) te informacije o konkretnim transakcijama lokalnog subjekta („lokalna datoteka”). Međutim, EU TPD trenutačno ne osigurava mehanizam za dostavu izvješća po zemljama.

(6)

U izvješću po zemljama, skupine MNP-ova trebale bi svake godine i za svaku poreznu jurisdikciju u kojoj posluju navesti iznos prihoda, dobit prije poreza na dobit te plaćeni i obračunani porez na dobit. Skupine MNP-ova trebale bi također prijaviti broj zaposlenih, prijavljeni kapital, akumuliranu dobit i materijalnu imovinu u svakoj poreznoj jurisdikciji. Konačno, skupine MNP-ova trebale bi navesti svaki subjekt u skupini koji posluje u određenoj poreznoj jurisdikciji te poslovne djelatnosti kojima se bavi svaki subjekt.

(7)

S ciljem jačanja učinkovite uporabe javnih resursa i smanjenja administrativnog opterećenja za skupine MNP-ova, obveza izvješćivanja trebala bi se primjenjivati samo na skupine MNP-ova čiji godišnji konsolidirani prihod prekoračuje određeni iznos. Ovom bi se Direktivom trebalo osigurati da se u cijeloj Uniji pravovremeno prikupljaju i poreznim upravama dostavljaju iste informacije.

(8)

S ciljem osiguravanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, Unija mora osigurati pošteno tržišno natjecanje između skupina MNP-ova u Uniji i skupina MNP-ova izvan Unije s najmanje jednim subjektom smještenim u Uniji. Na obje bi se skupine stoga trebala primjenjivati obveza izvješćivanja. Međutim, s ciljem osiguravanja nesmetanog prijelaza države članice trebale bi moći odgoditi za jednu godinu obvezu izvješćivanja za sastavne subjekte koji su rezidenti u državi članici, a nisu krajnje matično društvo ili zamjensko matično društvo skupina MNP-ova.

(9)

Države članice trebale bi donijeti pravila o sankcijama za kršenje nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive te osigurati da se te sankcije provode. I dok odabir sankcija i dalje ostaje diskrecijsko pravo država članica, predviđene bi sankcije trebale biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

(10)

S ciljem osiguravanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta potrebno je osigurati da države članice donesu koordinirana pravila o obvezama transparentnosti skupina MNP-ova.

(11)

U vezi s razmjenom informacija između država članica, Direktivom Vijeća 2011/16/EU (4) već je predviđena obvezna automatska razmjena informacija u nizu područja.

(12)

Obvezna automatska razmjena izvješća po zemljama između država članica trebala bi u svakom slučaju uključivati priopćavanje definiranog skupa osnovnih informacija koje bi bile dostupne onim državama članicama u kojima je, na temelju informacija iz izvješća po zemljama, najmanje jedan subjekt skupine MNP-ova rezident u svrhu oporezivanja ili je porezni obveznik u pogledu djelatnosti koje se obavljaju putem stalne poslovne jedinice skupine MNP-ova.

(13)

S ciljem smanjenja troškova i administrativnog opterećenja poreznih uprava i skupina MNP-ova potrebno je predvidjeti pravila koja su usklađena s promjenama na međunarodnoj razini i pozitivno doprinose njihovoj provedbi. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je 19. srpnja 2013. svoj Akcijski plan za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti koji je važan poticaj za izmjenu postojećih međunarodnih poreznih pravila. OECD je 5. listopada 2015. predstavio završna izvješća koja su podržali ministri financija skupine G20. Tijekom sastanka 15. i 16. studenoga 2015. paket OECD-a podržali su i čelnici skupine G20.

(14)

Radom na provedbi mjere 13. iz Akcijskog plana za smanjenje porezne osnovice i prijenos dobiti dobiven je skup standarda za pružanje informacija za skupine MNP-ova, uključujući glavnu datoteku, lokalnu datoteku i izvješće po zemljama. Stoga je prilikom uspostave pravila o izvješću po zemljama primjereno uzeti u obzir standarde OECD-a.

(15)

Ako sastavni subjekt ne može dobiti ili prikupiti sve informacije koje su potrebne za ispunjavanje zahtjeva za izvješćivanje u okviru ove Direktive, države članice mogle bi to smatrati pokazateljem da je potrebno ocijeniti rizike transfernih cijena na visokoj razini i ostale rizike smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti u odnosu na određenu skupinu MNP-ova.

(16)

Ako država članica utvrdi da druga država članica trajno propušta automatski dostaviti izvješća po zemljama, trebala bi se nastojati savjetovati s tom državom članicom.

(17)

Djelovanje Unije u području izvješćivanja po zemljama trebalo bi i dalje posebno uzimati u obzir buduće promjene na razini OECD-a. Pri provedbi ove Direktive države članice trebale bi upotrijebiti završno izvješće iz 2015. o mjeri 13. projekta OECD-a/skupine G20 o smanjenju porezne osnovice i premještanju dobiti, koje je sastavio OECD, kao izvor prikaza ili tumačenja ove Direktive i s ciljem osiguranja dosljednosti primjene diljem država članica.

(18)

Potrebno je utvrditi jezične zahtjeve za razmjenu informacija između država članica u izvješćima po zemljama. Također je potrebno donijeti praktične postupke koji su potrebni za nadogradnju zajedničke komunikacijske mreže definirane u članku 3. točki 13. Direktive 2011/16/EU („mreža CCN”). Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu članka 20. stavka 6. i članka 21. stavka 6. Direktive 2011/16/EU Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(19)

Radi poticanja učinkovite uporabe resursa, olakšavanja razmjene informacija i izbjegavanja potrebe da svaka država članica unosi slične prilagodbe u svoj sustav, razmjena informacija trebala bi se provoditi putem mreže CCN. Komisija bi trebala donijeti praktične postupke potrebne za nadogradnju sustava u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2. Direktive 2011/16/EU.

(20)

Opseg obvezne razmjene informacija stoga bi se trebao proširiti kako bi se njome obuhvatila automatska razmjena informacija o izvješćima po zemljama.

(21)

U godišnjim izvješćima država članica Komisiji u skladu s člankom 23. Direktive 2011/16/EU trebale bi se nalaziti pojedinosti o opsegu lokalnog podnošenja izvješća u skladu s člankom 8.aa te Direktive i točkom 1. odjeljka II. Priloga III. istoj Direktivi te popis svih jurisdikcija u kojima su krajnja matična društva sastavnog subjekta iz EU-a rezidenti, a u kojima nisu podnesena ili razmijenjena potpuna izvješća.

(22)

Informacije koje se razmjenjuju u skladu s ovom Direktivom ne dovode do otkrivanja trgovinske, industrijske ili poslovne tajne ili trgovinskog postupka ili informacija otkrivanje kojih bi bilo suprotno javnoj politici.

(23)

Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela priznata Poveljom o temeljnim pravima Europske unije.

(24)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, tj. učinkovitu administrativnu suradnju između država članica pod uvjetima koji su spojivi s pravilnim funkcioniranjem unutarnjeg tržišta, ne mogu dostatno ostvariti same države članice, nego se zbog ujednačenosti i djelotvornosti on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(25)

Direktivu 2011/16/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

Članak 3. točka 9. zamjenjuje se sljedećim:

2.

U poglavlje II. odjeljak II. umeće se sljedeći članak:

„Članak 8.aa

Opseg i uvjeti obvezne automatske razmjene informacija o izvješćima po zemljama

1.   Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi zatražila da krajnje matično društvo skupine MNP-ova koje je u svrhu oporezivanja rezident na njezinu državnom području, ili drugi subjekt koji podnosi izvješće u skladu s odjeljkom II. Priloga III. podnese izvješće po zemljama za izvještajnu fiskalnu godinu u roku od 12 mjeseci od posljednjeg dana izvještajne fiskalne godine skupine MNP-ova u skladu s odjeljkom II. Priloga III.

2.   Nadležno tijelo države članice u kojoj je zaprimljeno izvješće po zemljama u skladu sa stavkom 1. priopćuje to izvješće putem automatske razmjene i u roku utvrđenom u stavku 4. svakoj drugoj državi članici u kojoj je, na temelju informacija iz izvješća po zemljama, najmanje jedan sastavni subjekt skupine MNP-ova subjekta koji podnosi izvješće rezident u svrhu oporezivanja ili porezni obveznik u pogledu djelatnosti koju obavlja putem stalne poslovne jedinice.

3.   Izvješće po zemljama sadržava sljedeće informacije o skupini MNP-ova:

4.   Priopćavanje se odvija u roku od 15 mjeseci od posljednjeg dana fiskalne godine skupine MNP-ova na koju se odnosi izvješće po zemljama. Prvo izvješće po zemljama priopćuje se za fiskalnu godinu skupine MNP-ova koja počinje 1. siječnja 2016. ili nakon tog datuma, a odvija se u roku od 18 mjeseci od posljednjeg dana te fiskalne godine.”.

3.

U članku 16. dodaje se sljedeći stavak:

„6.   Neovisno o stavcima od 1. do 4. ovog članka, informacije koje se priopćuju između država članica na temelju članka 8.aa koriste se za potrebe procjene rizikâ transfernih cijena na visokoj razini i ostale rizike povezane sa smanjenjem porezne osnovice i premještanjem dobiti, među ostalim za procjenu rizika neusklađenosti članova skupine MNP-ova u odnosu na primjenjiva pravila o transfernim cijenama te prema potrebi za gospodarske i statističke analize. Prilagodbe transfernih cijena od strane poreznih tijela države članice primateljice ne temelje se na informacijama koje se razmjenjuju na temelju članka 8.aa. Neovisno o prethodno navedenom, ne zabranjuje se korištenje informacija koje se priopćuju između država članica na temelju članka 8.aa kao temelja za daljnje istrage u odnosu na sporazume o transfernim cijenama skupine MNP-ova ili u odnosu na druga porezna pitanja tijekom poreznog nadzora te se, kao rezultat toga, može izvršiti odgovarajuća prilagodba oporezive dobiti sastavnog subjekta.”

4.

U članku 20. dodaje se sljedeći stavak:

„6.   Automatska razmjena informacija o izvješću po zemljama na temelju članka 8.aa provodi se uporabom standardnog obrasca predviđenog u tablicama 1., 2. i 3. u odjeljku III. Priloga III. Komisija putem provedbenih akata donosi jezična rješenja za tu razmjenu do 31. prosinca 2016. Njima se ne sprečava države članice da priopće informacije iz članka 8.aa na bilo kojem od službenih i radnih jezika Unije. Međutim, tim se jezičnim rješenjima može odrediti da se ključni elementi takvih informacija šalju i na nekom drugom službenom jeziku Unije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.”

5.

U članku 21. dodaje se sljedeći stavak:

„6.   Informacije priopćene na temelju članka 8.aa stavka 2. dostavljaju se elektroničkim putem, upotrebom mreže CCN. Komisija putem provedbenih akata donosi potrebna praktična rješenja za nadogradnju mreže CCN. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.”.

6.

U članku 23. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Države članice dostavljaju Komisiji godišnju ocjenu učinkovitosti automatske razmjene informacija iz članaka 8., 8.a i 8.aa, kao i postignute praktične rezultate. Komisija putem provedbenih akata donosi oblik i uvjete priopćavanja za tu godišnju ocjenu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.”

7.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 25.a

Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive koje se odnose na članak 8.aa i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.”

8.

Članak 26. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 26.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže Odbor za administrativnu suradnju u oporezivanju. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (*).

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

(*)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”"

9.

Dodaje se Prilog III. čiji je tekst naveden u Prilogu ovoj Direktivi.

3.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 146/22

(1)

Određene odredbe Priloga VI. Direktivi 2007/59/EZ o zahtjevu da strojovođe posjeduju razinu znanja jezika B1 nepotrebno su veliko opterećenje u vrlo specifičnim slučajevima kada strojovođe upravljaju vlakom samo do pogranične stanice susjedne države članice te stoga utječu na kontinuitet prekograničnih operacija.

(2)

Stoga je potrebno smanjiti nepotrebno jezično opterećenje na dijelovima pruge između državne granice i pograničnih stanica određenih za prekogranične operacije izuzimanjem dotičnih strojovođa od zahtjeva za znanje jezika na razini B1.

(3)

Za to izuzeće preduvjet je uspostava dostatnih mjera za osiguravanje komunikacije između dotičnih strojovođa i osoblja upravitelja infrastrukture u redovnim, otežanim i izvanrednim situacijama kako bi se izbjegao negativni utjecaj na sigurnost željezničkog sustava.

(4)

Trebalo bi predvidjeti prijelazne mjere za strojovođe koji su dobili ili će dobiti dozvolu u skladu s Direktivom 2007/59/EZ prije datuma primjene nacionalnih odredaba kojima se prenosi ova Direktiva.

(5)

Direktivu 2007/59/EZ stoga je potrebno na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Odbora iz članka 32. stavka 1. Direktive 2007/59/EZ,

3.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 146/25

(1)

Cilj provedbenih pravila za standardne sigurnosne mjere, izvanredna stanja i upravljanje kriznim situacijama jest osigurati odgovarajuću razinu zaštite fizičkog integriteta osoba, prostorâ i druge imovine razmjernu utvrđenim rizicima te osigurati učinkovito i pravovremeno pružanje sigurnosti.

(2)

Sustav stupnjeva sigurnosne pripravnosti u Komisiji uveden Odlukom Komisije 2007/65/EZ (2) treba preispitati i pojednostavniti kako bi na prijetnje za sigurnost odgovarao fleksibilnije i učinkovitije.

(3)

Uspostava Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) kao funkcionalno neovisnog tijela Unije zahtijeva izmjenu postojećih pravila o izvanrednim stanjima u pogledu dužne pažnje prema osoblju Komisije. ESVD nadležan je za sigurnost i zaštitu u prostorima delegacija Europske unije i za osoblje koje je ondje zaposleno.

(4)

Ova Odluka podliježe odluci Komisije o ovlaštenju člana Komisije nadležnog za sigurnosna pitanja u skladu s Poslovnikom kako je navedeno u članku 21. Odluke (EU, Euratom) 2015/443.

(5)

Odluku 2007/65/EZ trebalo bi stoga staviti izvan snage,

„izvanredno stanje” znači niz sigurnosnih mjera kojima se pruža određena razina zaštite fizičkog integriteta osoba, prostorâ i druge imovine u Komisiji razmjerna prijetnjama za sigurnost.

(a)

u suradnji s drugim europskim institucijama i drugim relevantnim europskim tijelima odlučuje o promjeni stupnja izvanrednog stanja;

(b)

nakon savjetovanja s Glavnom upravom za ljudske resurse i sigurnost odlučuje o provedbi posebnih mjera povezanih s izvanrednim stanjem s obzirom na trenutačnu sigurnosnu situaciju te o poduzimanju dodatnih mjera;

(c)

obavješćuje Predsjednika i ostale članove Komisije o odlukama donesenima u skladu s ovim člankom.

(a)

nadležna je za provedbu ove Odluke u prostorima Komisije koji se nalaze u državama članicama Europske unije;

(b)

osigurava veze s vanjskim tijelima kako je utvrđeno u članku 18. stavku 2. Odluke (EU, Euratom) 2015/443 u slučaju prijetnji odnosno incidenata koji utječu na fizički integritet osoba, prostorâ i druge imovine u Komisiji;

(c)

u hitnim slučajevima donosi odluke utvrđene u stavku 1. točkama (a) i (b). Glavna uprava za ljudske resurse i sigurnost obavješćuje člana Komisije nadležnog za sigurnost o mjerama i razlozima za njihovo poduzimanje što je prije moguće nakon poduzimanja tih mjera;

(d)

neprestano prati prijetnje i rizike za sigurnost.

3.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 146/29

(1)

Uredbom (EZ) br. 178/2002 utvrđuju se opća načela kojima se općenito uređuje hrana, a posebno sigurnost hrane, na razini Unije i na državnoj razini. Njome su predviđene hitne mjere koje Komisija poduzima ako postoji dokaz da hrana uvezena iz treće zemlje može predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje ljudi.

(2)

Provedbenom odlukom 2014/88/EU (2) zabranjuje se uvoz u Uniju prehrambenih proizvoda iz Bangladeša koji sadržavaju listove betela ili se od njih sastoje do 31. srpnja 2014. Donesena je kao posljedica velikog broja prijava upućenih Sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) zbog prisutnosti širokog raspona sojeva salmonele, uključujući soj salmonella typhimurium, pronađenih u prehrambenim proizvodima podrijetlom iz Bangladeša koji sadržavaju listove betela ili se od njih sastoje. Soj Salmonella typhimurium drugi je najčešći serotip koji se pojavljuje kod ljudi, a njegova visoka prevalencija otkrivena je u prehrambenim proizvodima iz Bangladeša koji sadržavaju listove betela (Piper betle, poznat i kao Paan leaf ili Betel quid) ili se od njih sastoje. Od 2011. Ujedinjena Kraljevina prijavila je više slučajeva trovanja uzrokovanog salmonelom u listovima betela.

(3)

Budući da Bangladeš nije mogao pružiti jamstva za osiguranje uvoza listova betela u Uniju te unatoč nastojanjima Komisije, provedbenim odlukama Komisije 2014/510/EU (3) i (EU) 2015/1028 (4) razdoblje primjene privremene obustave uvoza tih proizvoda utvrđeno u Provedbenoj odluci 2014/88/EU produženo je do 30. lipnja 2015. odnosno 30. lipnja 2016.

(4)

Revidirani akcijski plan koji je u kolovozu 2015. dostavio Bangladeš nije bio potpun. Nije bilo jamstava u pogledu njegove učinkovite primjene i provedbe. Novim informacijama koje je Bangladeš dostavio u travnju 2016. nije dodatno dokazana učinkovitost tog akcijskog plana. Samonametnuta zabrana izvoza listova betela koju je u svibnju 2013. uveo Bangladeš i dalje je na snazi. Međutim, ta se zabrana nije pokazala potpuno učinkovitom i od njezina je donošenja RASFF-u prijavljeno 26 pokušaja uvoza listova betela u Uniju. Stoga su jamstva koja je dao Bangladeš nedostatna za uklanjanje ozbiljnih rizika za ljudsko zdravlje. Zbog toga bi hitne mjere utvrđene Provedbenom odlukom 2014/88/EU trebale ostati na snazi.

(5)

Razdoblje primjene Provedbene odluke 2014/88/EU trebalo bi stoga dodatno produžiti.

(6)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

3.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 146/31

3.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 146/37