Europski akcijski plan „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti
SAŽETAK DOKUMENTA:
Komunikacija (COM(2017) 339 final) — borba protiv antimikrobne otpornosti
ČEMU SLUŽI OVA KOMUNIKACIJA?
- Njome se pokreće novi akcijski plan za borbu protiv antimikrobne* otpornosti* (AMR) koja je zatražena u Zaključcima Vijeća iz lipnja 2016. i nadograđuje se na prethodni akcijski plan Komisije za borbu protiv AMR-a za razdoblje od 2011. do 2016.
- Budući da se otporne bakterije mogu širiti sa životinja na ljude i obrnuto, akcijski plan temelji se na pristupu „Jedno zdravlje”, cjelovit pristup koji prepoznaje da su zdravlje ljudi i životinja međusobno povezani. Uključuje rješavanje izazova koje predstavlja antimikrobna otpornost u različitim podučjima, uključujući javno zdravlje, sigurnost hrane, okoliš, istraživanje i inovacije, međunarodnu suradnju, zdravlje i dobrobit životinja.
- Krajnji cilj akcijskog plana jest očuvati mogućnost djelotvornog liječenja infekcija kod ljudi i životinja. Njime se pružaju sredstva za kontinuirano i opsežnije djelovanje radi smanjenja pojave i širenja AMR-a te povećanja razvoja i dostupnosti novih djelotvornih antimikrobnih sredstava u EU-u i izvan njega.
KLJUČNE TOČKE
Akcijski plan dijeli se u tri potplana:
Učiniti EU regijom najbolje prakse
- U ocjeni akcijskog plana EU-a za razdoblje od 2011. do 2016. istaknuto je da će za postizanje tih ciljeva bit potrebni bolji dokazi, bolja koordinacija i nadzor te bolje mjere kontrole. Taj potplan stoga uključuje usmjerenost Europske komisije na ključna područja s dodanom vrijednošću EU-a* i pomaganje zemljama EU-a da uspostave, provedu i prate vlastite nacionalne akcijske planove za borbu protiv AMR-a u okviru pristupa „Jedno zdravlje”.
- Komisiji u njezinim zadaćama pomažu znanstvene agencije EU-a, primjerice Europska agencija za sigurnost hrane, Europska agencija za lijekove i Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti. Djelovanje tih agencija omogućit će pružanje znanstvenog stručnog znanja o prevenciji zaraza, mjerama biosigurnosti i kontrolne prakse u okviru zdravstvene zaštite ljudi te u uzgoju životinja kako bi se smanjio broj zaraza, a time i potreba za antimikrobnim sredstvima.
- Mjere EU-a bit će usmjerene na područja s najvećom dodanom vrijednosti za zemlje EU-a primjerice:
- promicanje oprezne upotrebe antimikrobnih sredstava,
- unaprjeđivanje međusektorskog rada,
- poboljšanje prevencije zaraza, te
- konsolidiranje nadzora AMR-a i potrošnje antimikrobnih sredstava.
Te mjere svejedno moraju poštovati granice nadležnosti EU-a i činjenicu da su zemlje EU-a i dalje primarno odgovorne za definiranje vlastitih zdravstvenih politika.
Poticanje istraživanja, razvoja i inovacija u području AMR-a
- Akcijskim planom nastoje se potaknuti istraživanje i inovacije. Cilj mu je pružiti dodatni poticaj za inovacije te osigurati vrijedne inpute za politike temeljene na znanosti i zakonske mjere za borbu protiv AMR-a i rješavanje praznina u znanju, primjerice o ulozi AMR-a u okolišu.
- Komisija će u borbi protiv AMR-a kod bakterija, gljivica i parazita surađivati u obliku partnerstava sa zemljama EU-a i industrijom, uključujući mala i srednja poduzeća. Posebna će se pozornost obratiti na prioritetni popis patogena Svjetske zdravstvene organizacije te na tuberkulozu, HIV/AIDS, malariju i zanemarene zarazne bolesti.
- Potrebno je poduzeti napore kako bi se poboljšalo znanje o učinkovitoj kontroli zaraza i nadzoru uključujući nove dijagnostičke alate te razvoj novih ili alternativnih terapija i cjepiva.
Oblikovanje globalnog plana
- U današnjem povezanom svijetu prisutno je intenzivno kretanje ljudi i robe, a politike koje se provode u jednoj regiji mogu imati znatan utjecaj na neku drugu.
- EU blisko surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), koja je prihvatila Globalni akcijski plan WHO-a za borbu protiv AMR-a, globalni nacrt za aktivnosti u okviru borbe protiv AMR-a. U ocjeni akcijskog plana EU-a iz 2011. prepoznati su pozitivni učinci globalnih intervencija EU-a. Potreban je nastavak tih napora, i to u obliku:
POZADINA
Antimikrobna otpornost (AMR) rastuća je prijetnja odgovorna za 25 000 smrtnih slučajeva i gubitak od 1,5 milijardi eura godišnje u EU-u. Razine AMR-a još brže rastu na svjetskoj razini zbog:
- česte prekomjerne uporabe i zlouporabe antimikrobnih sredstava u humanoj i veterinarskoj medicini,
- nedostatka novih antimikrobnih lijekova koji su dostupni ili u pripremi za suzbijanje novih otpornih mikroba,
- loših higijenskih praksi i nedostatnih preventivnih mjera protiv zaraze.
Uz rastući AMR postoji opasnost od toga da će brojna medicinska dostignuća prošlog stoljeća biti izgubljena. Ako se ne poduzmu mjere za usporavanje pojave AMR-a, za povećanje novih antimikrobnih sredstava i za podizanje svijesti na svim razinama, utjecaj će se osjetiti na najosnovnijoj razini, u cijelom društvu i svim sustavima zdravstvene skrbi.
- Za više informacija vidjeti:
KLJUČNI POJMOVI
Antimikrobna sredstva: tvari koje sprečavaju razvoj mikroorganizama kao što su baterije, virusi i gljivice. Uključuju antibiotike, antivirusne lijekove, antimikotike i antiprotozoike.
Antimikrobna otpornost: sposobnost mikroorganizama da razviju sve veću otpornost na antimikrobno sredstvo na koje su prethodno bili osjetljivi. AMR je posljedica prirodnog odabira i genetske mutacije.
Dodana vrijednost EU-a: vrijednost koja se dodaje vrijednosti koju djelovanjem stvaraju pojedinačne zemlje EU-a. Može proizaći iz, primjerice, prednosti koordinacije, veće djelotvornosti ili komplementarnosti.
GLAVNI DOKUMENT
Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu: Europski akcijski plan „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti (AMR) (COM(2017) 339 final, 29.6.2017.)
VEZANI DOKUMENTI
Zaključci Vijeća o daljnjim koracima u okviru pristupa „Jedno zdravlje” za borbu protiv otpornosti na antimikrobna sredstva (SL C 269, 23.7.2016., str. 26.–30.)
Radni dokument službi komisije – Sažeto izvješće priložen dokumentu Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu – Europski akcijski plan „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti (AMR) (SWD(2017) 240 final, 29.6.2017.)
Posljednje ažuriranje 25.01.2018