21.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 132/85

(1)

Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1150/2000 (3) preinačena je Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 (4). Uredba (EU, Euratom) br. 609/2014 treba stupiti na snagu na dan stupanja na snagu Odluke Vijeća 2014/335/EU, Euratom (5). Ta Odluka još nije stupila na snagu.

(2)

Kako bi se Komisiji (Eurostat) dalo dovoljno vremena za procjenu relevantnih podataka o bruto nacionalnom dohotku (BND) te kako bi se Odboru za BND dalo dovoljno vremena za izradu mišljenja o podacima o BND-u, sve promjene BND-a za određenu financijsku godinu trebale bi biti moguće do 30. studenoga četvrte godine nakon te financijske godine. Stoga bi trebalo produljiti i razdoblje čuvanja popratnih dokumenata koji se odnose na vlastita sredstva koja se temelje na porezu na dodanu vrijednosti (PDV) i BND-u s 30. rujna na 30. studenoga četvrte godine koja slijedi nakon financijske godinu na koju se odnose.

(3)

U ovoj Uredbi trebala bi se odraziti postojeća praksa prema kojoj se računi Komisije za vlastita sredstva iz članka 9. Uredbe br. 609/2014 („računi Komisije za vlastita sredstva”) vode pri državnim riznicama država članica ili pri njihovim nacionalnim središnjim bankama. Pojam državne riznice trebao bi obuhvaćati i druge javne subjekte koji obavljaju slične funkcije.

(4)

Računi Komisije za vlastita sredstva trebali bi biti slobodni od svih naknada i kamata. Primjenom naknada ili negativnih kamata smanjio bi se proračun Unije te bi to dovelo do nejednakog postupanja prema državama članicama. Stoga bi dotične države članice trebale odobriti iznos jednak iznosu negativnih kamata kada se na račune Komisije za vlastita sredstva primjenjuju negativne kamate. Budući da pojedine države članice nemaju mogućnost izbjegavanja financijskog utjecaja obveze odobravanja takvih iznosa negativnih kamata na račune Komisije za vlastita sredstva, primjereno je da Komisija, kada pokriva svoje potrebe za gotovinskim sredstvima, nastoji smanjiti taj utjecaj prioritetnim povlačenjem iznosa odobrenih na dotične račune.

(5)

Račune Komisije za vlastita sredstva trebalo bi teretiti samo po uputi Komisije. Time ne bi trebalo dovoditi u pitanje primjenu negativnih kamata.

(6)

Radi jasnoće i čitljivosti članak 10. Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014 trebalo bi podijeliti u više članaka.

(7)

Komisija bi u svakom trenutku trebala imati na raspolaganju dostatna gotovinska sredstava kako bi zadovoljila potrebe za plaćanja koje proizlaze iz izvršenja proračuna i koje su osobito učestale u prvim mjesecima godine. Komisija već ima mogućnost pozvati države članice da unaprijed knjiže najviše dvije dodatne dvanaestine za posebne potrebe plaćanja rashoda Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) na temelju Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Kako bi se još više smanjio rizik kašnjenja u plaćanju zbog privremenih manjkova gotovinskih sredstava, Komisija bi trebala moći pozvati države članice da unaprijed knjiže najviše dodatnu polovicu jedne dvanaestine za posebne potrebe plaćanja rashoda europskih strukturnih i investicijskih fondova na temelju Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7) u onoj mjeri u kojoj je to opravdano potrebama za gotovinom. Međutim, radi izbjegavanja pretjeranog pritiska na državne riznice, ukupan iznos koji se može unaprijed knjižiti za isti mjesec ne bi trebao premašiti dvije dodatne dvanaestine. Štoviše, zbog posebnih potreba za plaćanja koje se primjenjuju na EFJP navedeno se ne smije primjenjivati na štetu EFJP-a.

(8)

Na temelju Uredbe (EZ, Euratom) br. 1150/2000 Komisija treba izračunati usklađenja vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u te pravodobno obavijestiti države članice o tome kako bi one mogle knjižiti ta usklađenja na račun Komisije za vlastita sredstva prvog radnog dana u prosincu. Iznosi usklađenja koje je trebalo staviti na raspolaganje prvog radnog dana u prosincu 2014. nikada prije nisu bili tako veliki. Kako bi se spriječila nerazmjerno teška proračunska ograničenja za države članice neposredno pred kraj godine, Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1377/2014 (8) izmijenjena je Uredba (EZ, Euratom) br. 1150/2000 kako bi se u određenim iznimnim okolnostima državama članicama omogućilo da odgode knjiženje tih usklađenja na račun Komisije za vlastita sredstva.

(9)

Tako izmijenjena Uredba (EZ, Euratom) br. 1150/2000 više se neće primjenjivati nakon stupanja na snagu Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014. Međutim, time se ne bi trebalo dovesti u pitanje važenje onih odgoda knjiženja usklađenjâ koje su već službeno zatražene u okviru Uredbe (EU, Euratom) br. 1377/2014 dok je ta potonja Uredba još bila na snazi.

(10)

Radi pojednostavnjenja te kako bi se ograničio fiskalni pritisak na države članice i Komisiju, a posebno krajem godine, trebalo bi racionalizirati postupak za usklađivanje vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u. Trebalo bi imati više vremena na raspolaganju između službene obavijesti državama članicama o usklađenjima koja se zahtijeva i njihova knjiženja na račun Komisije za vlastita sredstva. Takva obavijest i knjiženje trebali bi nastupiti u istoj godini, a ta je godina relevantna i za bilježenje utjecaja na državne račune i za potrebe Pakta o stabilnosti i rastu. Ukupan iznos usklađenjâ trebalo bi odmah preraspodijeliti među državama članicama prema njihovim dotičnim udjelima u vlastitim sredstvima koja se temelje na BND-u. Time bi se uklonila potreba za odstupanjem uvedenim Uredbom (EU, Euratom) br. 1377/2014.

(11)

Radi postizanja ciljeva Unije, postupkom za izračun kamata trebalo bi posebice osigurati da se vlastita sredstva stavljaju na raspolaganje pravodobno i u cijelosti.

(12)

Radi poboljšanja pravne sigurnosti i jasnoće, trebalo bi definirati slučajeve u kojima se obračunavaju zatezne kamate na vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u i BND-u. S obzirom na posebnosti tih vlastitih sredstava koja imaju ciklus provjere kojim se omogućuju korekcije, odnosno usklađenja u razdoblju od četiri godine, nijedna promjena u vlastitim sredstvima koja se temelje na PDV-u i BND-u, proizašla iz takvih korekcija ili usklađenja, ne bi trebala imati za posljedicu retroaktivni izračun kamata. Kamate u odnosu na ta sredstva trebale bi se stoga plaćati samo za kašnjenja u knjiženju iznosâ mjesečnih dvanaestina i iznosa proizašlih iz godišnjeg izračuna usklađenjâ za prethodne financijske godine. Štoviše, kako bi se održao primjeren poticaj za poduzimanje korektivnog djelovanja, kamate bi se također trebale plaćati u slučaju kašnjenjâ u knjiženju iznosa proizašlih iz određenih korekcija izvještaja o PDV-u na datum koji je određen u okviru mjera koje je Komisija poduzela u skladu s člankom 9. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1553/89 (9). Nadalje, ako država članica, u izričitom roku koji je odredila Komisija, ne dostavi korekcije podataka o BND-u potrebne kako bi se počela rješavati pitanja o kojima je obavijestila Komisija ili država članica, također bi trebalo primijeniti kamate na svako povećanje vlastitih sredstava proizašlo iz usklađenja koje je provedeno kao posljedica početka rješavanja pitanja o kojem je obaviješteno. Te kamate trebalo bi primjenjivati od trenutka kada je iznos usklađenja trebao biti knjižen, to jest od prvog radnog dana u lipnju godine koja slijedi nakon godine u kojoj je izričiti rok istekao, i do trenutka kada se taj usklađeni iznos uknjiži na račun. U skladu s postojećim pravilima i praksom, svako kašnjenje pri knjiženju u odnosu na tradicionalna vlastita sredstva trebalo bi imati za posljedicu izračun kamata.

(13)

U sustavu kamatne stope utvrđenom u članku 12. Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014 sadržano je fiksno povećanje osnovne stope od 2 postotna boda i progresivno povećanje od 0,25 postotnih bodova za svaki mjesec kašnjenja, pri čemu se povećana stopa primjenjuje na cijelo razdoblje kašnjenja. Taj je sustav kamatne stope bio ključni element kojim se osiguralo da vlastita sredstva budu pravodobno i u cijelosti stavljena na raspolaganje te bi stoga trebalo zadržati njegove glavne elemente.

(14)

Međutim, postojeća pravila kojima je predviđena stalno rastuća stopa dovela su do plaćanja vrlo visokih kamatnih stopa, u iznimnim slučajevima u kojima je riječ o višegodišnjim kašnjenjima. Kako bi se osigurala proporcionalnost sustava i istodobno zadržao učinak odvraćanja, trebalo bi ograničiti akumulirano povećanje te osnovne stope na najveći godišnji iznos od 16 postotnih bodova.

(15)

S druge strane, postojeće fiksno povećanje osnovne stope od 2 postotna boda, posebice za kratka razdoblja kašnjenja, moglo bi biti nepoticajno za pravodobno stavljanje na raspolaganje vlastitih sredstava u okolnostima kada su troškovi refinanciranja na tržištu novca viši od iznosa kamata koje se plaćaju. Kako bi se dodatno ojačalo neometano funkcioniranje sustava, fiksno povećanje osnove stope trebalo bi stoga povisiti na 2,5 postotna boda, a proizašla kamatna stopa koja se primjenjuje ne bi trebala biti niža od tog postotka, čak i u slučaju kada je osnovna stopa koje se primjenjuje negativna. Time bi se osobito trebala spriječiti kašnjenja u stavljanju na raspolaganje mjesečnih dvanaestina vlastitih sredstava koja se temelja na PDV-u i BND-u, a koja trenutačno čine više od 80 % proračunskih prihoda Unije.

(16)

Kako bi se potakla učinkovita zaštita financijskih interesa Unije i uzele u obzir novouvedene odredbe Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10), države članice trebale bi imati mogućnost da budu oslobođene obveze stavljanja na raspolaganje u proračun Unije onih iznosa tradicionalnih vlastitih sredstava koji se pokažu nenaplativima zbog odgođenog knjiženja na račune ili odgođene obavijesti o carinskim dugovima, kako se ne bi ugrozile kaznene istrage koje utječu na financijske interese Unije. Komisija bi trebala obavijestiti države članice u najkraćem mogućem roku o kriterijima prema kojima će se ravnati procjena slučajeva koji uključuju tu mogućnost te, prema potrebi, ažurirati te kriterije.

(17)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za države članice i Komisiju trebalo bi povisiti prag za izvješćivanje o slučajevima u kojima su tradicionalna vlastita sredstva proglašena nenaplativima ili se smatraju takvima.

(18)

Trebalo bi pojasniti da su mogućnošću Komisije da na temelju članka 14. stavka 3. Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014, i samo u slučaju nepodmirivanja obveza po zajmu koji je ugovoren ili osiguran jamstvom u skladu s uredbama i odlukama Vijeća, povuče više od iznosa vlastitih sredstava kako bi se osiguralo da Unija ispuni svoje obveze također obuhvaćene uredbe i odluke koje, nakon Ugovora iz Lisabona, treba donijeti ne sâmo Vijeće, nego zajedno Europski parlament i Vijeće u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

(19)

Osim u iznimnim slučajevima, Komisija bi države članice ili njihove nacionalne središnje banke trebala obavijestiti o svojim nalozima za transakcije koje uključuju prijenos gotovinskih sredstava, a koje utječu na račune otvorene za potrebe vlastitih sredstava, najmanje jedan dan prije nego što te naloge treba izvršiti.

(20)

Uredbu (EU, Euratom) br. 609/2014 trebalo bi stoga izmijeniti na odgovarajući način.

(21)

Zbog razloga dosljednosti ova Uredba trebala bi stupiti na snagu istog dana kao i Uredba (EU, Euratom) br. 609/2014. Izmjenu članka 18. Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014 utvrđenu u ovoj Uredbi trebalo bi primjenjivati od 1. siječnja 2014. kako bi se do dana stupanja na snagu ove Uredbe osigurala kontinuirana primjena odstupanja uvedenog Uredbom (EU, Euratom) br. 1377/2014. Izmjenu članka 12. Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014 utvrđenu u ovoj Uredbi trebalo bi primjenjivati ako datum dospijeća vlastitog sredstva nastupa nakon stupanja na snagu ove Uredbe. Međutim, zbog razlog proporcionalnosti, države članice trebale bi također imati koristi od ograničavanja ukupnog povećanja kamatne stope kao i od ograničavanja plaćanja kamata na vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u samo u odnosu na kašnjenja utvrđena u članku 12. Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014 kako je izmijenjen ovom Uredbom, za vlastita sredstva koja su dospjela prije dana stupanja na snagu ove Uredbe ako se za ta vlastita sredstva doznalo tek nakon tog dana,

1.

U članku 3. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice čuvaju popratne dokumente koji se odnose na statističke postupke i osnovice iz članka 3. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1287/2003 do 30. studenoga četvrte godine koja slijedi nakon dotične financijske godine. Popratni dokumenti koji se odnose na osnovicu vlastitih sredstva koja se temelje na PDV-u čuvaju se tijekom istog razdoblja.”.

2.

Članak 6. mijenja se kako slijedi:

3.

Članak 9. mijenja se kako slijedi:

4.

Članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

Stavljanje na raspolaganje tradicionalnih vlastitih sredstava

1.   Nakon odbitka troškova naplate u skladu s člankom 2. stavkom 3. i člankom 10. stavkom 3. Odluke 2014/335/EU, Euratom, knjiženje tradicionalnih vlastitih sredstava iz članka 2. stavka 1. točke (a) te Odluke obavlja se najkasnije prvog radnog dana koji slijedi nakon devetnaestog dana drugog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je utvrđeno pravo u skladu s člankom 2. ove Uredbe.

Međutim, knjiženje prava koja se iskazuju na zasebnim računima u skladu s člankom 6. stavkom 3. drugim podstavkom mora se obaviti najkasnije prvog radnog dana koji slijedi nakon devetnaestog dana drugog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem su ta prava naplaćena.

2.   Ako je to potrebno, Komisija može pozvati države članice da mjesec dana unaprijed knjiže sredstva koja nisu vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u ni vlastita sredstva koja se temelje na BND-u na temelju informacija koje su im dostupne petnaestog dana tog istog mjeseca.

Svako knjiženje unaprijed usklađuje se sljedećeg mjeseca prilikom knjiženja navedenog u stavku 1. To usklađenje podrazumijeva knjiženje negativnog iznosa koji je jednak onomu koji je knjižen unaprijed.

Članak 10.a

Stavljanje na raspolaganje vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u

1.   Vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u i vlastita sredstva koja se temelje na BND-u, uzimajući u obzir učinak korekcije proračunskih neravnoteža odobrene Ujedinjenoj Kraljevini i bruto smanjenja odobrenog Danskoj, Nizozemskoj, Austriji i Švedskoj na ta sredstva, knjiže se prvog radnog dana svakog mjeseca u iznosima koji predstavljaju jednu dvanaestinu odgovarajućih ukupnih iznosa u proračunu, preračunato u nacionalne valute prema deviznom tečaju važećem posljednjeg dana kotacije u kalendarskoj godini koja prethodi proračunskoj godini, kako je objavljen u Službenom listu Europske unije, seriji C.

2.   Za posebne potrebe plaćanja rashoda EFJP-a na temelju Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*) i ovisno o stanju gotovine u Uniji, Komisija može pozvati države članice da do dva mjeseca u prvom tromjesečju financijske godine unaprijed knjiže jednu dvanaestinu ili dio jedne dvanaestine iznosa predviđenih u proračunu za vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u i vlastita sredstva koja se temelje na BND-u, uzimajući u obzir učinak korekcije proračunskih neravnoteža odobrene Ujedinjenoj Kraljevini i bruto smanjenja odobrenog Danskoj, Nizozemskoj, Austriji i Švedskoj na ta sredstva.

Podložno trećem podstavku, za posebne potrebe plaćanja rashoda europskih strukturnih i investicijskih fondova na temelju Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (**) i ovisno o stanju gotovine u Uniji, Komisija može pozvati države članice da u prvih šest mjeseci financijske godine unaprijed dodatno knjiže do polovice jedne dvanaestine iznosa predviđenih u proračunu za vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u i za vlastita sredstva koja se temelje na BND-u, uzimajući u obzir učinak korekcije proračunskih neravnoteža odobrene Ujedinjenoj Kraljevini i bruto smanjenja odobrenog Danskoj, Nizozemskoj, Austriji i Švedskoj na ta sredstva.

Ukupni iznos knjiženja unaprijed u istom mjesecu na koje Komisija može pozvati države članica u skladu s prvim i drugim podstavkom ni u kojem slučaju ne smije premašiti iznos koji odgovara dvjema dodatnim dvanaestinama.

Nakon prvih šest mjeseci iznos zatraženog mjesečnog knjiženja ne smije premašiti jednu dvanaestinu vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u te istodobno mora ostati u granicama iznosa uknjiženih u proračunu za tu svrhu.

Komisija o tome unaprijed obavješćuje države članice, a najkasnije dva tjedna prije zatraženog knjiženja na temelju prvog i drugog podstavka.

Komisija o svojoj namjeri da zatraži takvo knjiženje obavješćuje države članice dovoljno unaprijed, a najkasnije šest tjedana prije zatraženog knjiženja na temelju drugog podstavka.

Na ta knjiženja koja se provode unaprijed primjenjuju se stavak 4. koji se odnosi na iznos koji se knjiži u siječnju svake godine te stavak 5. koji se primjenjuje u slučaju kada proračun nije konačno donesen prije početka financijske godine.

3.   Svaka promjena jedinstvene stope vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u, stope vlastitih sredstava koja se temelje na BND-u, korekcije proračunskih neravnoteža odobrene Ujedinjenoj Kraljevini i njezina financiranja iz članaka 4. i 5. Odluke 2014/335/EU, Euratom te financiranja bruto smanjenja odobrenog Danskoj, Nizozemskoj, Austriji i Švedskoj iziskuje konačno donošenje izmjene proračuna te ima za posljedicu ponovna usklađenja iznosa dvanaestina koji su knjiženi od početka financijske godine.

Navedena ponovna usklađenja provode se prilikom prvog knjiženja nakon konačnog donošenja izmjene proračuna ako je ona donesena prije šesnaestog dana u mjesecu. U suprotnom se obavljaju prilikom drugog knjiženja nakon konačnog donošenja. Odstupajući od članka 11. Financijske uredbe, ta se ponovna usklađenja knjiže na računima za onu financijsku godinu na koju se odnosi dotična izmjena proračuna.

4.   Izračun dvanaestina za siječanj svake financijske godine temelji se na iznosima utvrđenima u nacrtu proračuna iz članka 314. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i preračunatima u nacionalne valute prema deviznom tečaju koji vrijedi prvog dana kotacije nakon 15. prosinca kalendarske godine koja prethodi proračunskoj godini; usklađenje se provodi pri knjiženju za sljedeći mjesec.

5.   Ako proračun nije konačno donesen najkasnije dva tjedna prije knjiženja za siječanj sljedeće financijske godine, države članice prvoga radnog dana svakog mjeseca, uključujući siječanj, knjiže jednu dvanaestinu iznosa vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i vlastitih sredstava koja se temelje na BND-u, uzimajući u obzir učinak korekcije proračunskih neravnoteža odobrene Ujedinjenoj Kraljevini i bruto smanjenja odobrenog Danskoj, Nizozemskoj, Austriji i Švedskoj na ta sredstva, iz posljednjega konačno donesenog proračuna; usklađenje se provodi prvog datuma dospijeća nakon konačnog donošenja proračuna ako je proračun donesen prije šesnaestog dana mjeseca. U suprotnom se usklađenje provodi drugog datuma dospijeća nakon konačnog donošenja proračuna.

6.   Nema naknadne revizije financiranja bruto smanjenja odobrenog Danskoj, Nizozemskoj, Austriji i Švedskoj u slučaju promjena podataka o BND-u u skladu s člankom 2. stavkom 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1287/2003.

Članak 10.b

Usklađenja vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u prethodnih financijskih godina

1.   Na temelju godišnjeg izvješća o osnovici za izračun vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u iz članka 7. stavka 1. Uredbe (EEZ, Euratom) br. 1553/89, svaka država članica tereti se, u godini koja slijedi nakon godine u kojoj je dostavljeno to izvješće, za iznos izračunan na temelju informacija sadržanih u tom izvješću primjenom jedinstvene stope utvrđene za financijsku godinu na koju se to izvješće odnosi, dok se u njezinu korist knjiži 12 iznosa plaćanja koja su obavljena za tu financijsku godinu. Međutim, osnovica svake države članice za izračun vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u na koju se primjenjuje ta stopa ne smije premašiti postotak njezina BND-a utvrđen u članku 2. stavku 1. točki (b) Odluke 2014/335/EU, Euratom, kako je navedeno u članku 2. stavku 7. prvom podstavku te Odluke.

2.   U slučaju korekcija osnovice za izračun vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EEZ, Euratom) br. 1553/89, za svaku dotičnu državu članicu čija osnovica, uzimajući u obzir te korekcije, ne premašuje postotke utvrđene u članku 2. stavku 1. točke (b) i članku 10. stavku 2. Odluke 2014/335/EU, Euratom dolazi do sljedećih usklađenja salda utvrđenog na temelju stavka 1. ovog članka:

Promjene BND-a iz stavka 4. ovog članka također imaju za posljedicu usklađenje salda svake države članice čija je osnovica za izračun vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u, uzimajući u obzir korekcije iz prvog podstavka ovog stavka, ograničena u postocima utvrđenima u članku 2. stavku 1. točki (b) i članku 10. stavku 2. Odluke 2014/335/EU, Euratom.

3.   Na temelju podataka o ukupnom BND-u po tržišnim cijenama i njegovim komponentama iz prethodne godine, koje države članice dostavljaju u skladu s člankom 2. stavkom 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1287/2003, svaka država članica tereti se, u godini koja slijedi nakon godine u kojoj su dostavljeni podaci, za iznos izračunan primjenom na njezin BND stope utvrđene za godinu koja prethodi godini u kojoj su dostavljeni podaci, dok se u njezinu korist knjiže plaćanja izvršena tijekom te godine.

4.   Svaka promjena BND-a iz prethodnih financijskih godina u skladu s člankom 2. stavkom 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1287/2003, podložno članku 5. te Uredbe, ima za posljedicu za svaku dotičnu državu članicu usklađenje salda utvrđenog u skladu sa stavkom 3. ovog članka. Nakon 30. studenoga četvrte godine koja slijedi nakon određene financijske godine eventualne promjene BND-a više se ne uzimaju u obzir, osim u slučaju pitanja o kojima je Komisija ili država članica obavijestila u tom roku.

5.   Za svaku državu članicu Komisija izračunava razliku između iznosa koji proizlaze iz usklađenja iz stavaka od 1. do 4., uz iznimku posebnih usklađenja na temelju stavka 2. točaka (b) i (c), te umnoška ukupnih iznosa usklađenja i postotka koji BND te države članice predstavlja u BND-u svih država članica, koji se primjenjuje na dan 15. siječnja na proračun na snazi za godinu koja slijedi nakon godine u kojoj su dostavljeni podaci za usklađenja (‚neto iznos’).

Za potrebe tog izračuna preračunavaju se iznosi između nacionalne valute i eura prema važećem deviznom tečaju posljednjeg dana kotacije u kalendarskoj godini koja prethodi godini knjiženja na račune, kako je objavljen u Službenom listu Europske unije, seriji C.

Komisija izvješćuje države članice o iznosima koji proizlaze iz tog izračuna do 1. veljače godine koja slijedi nakon godine u kojoj su dostavljeni podaci za usklađenja. Svaka država članica knjiži neto iznos na račun iz članka 9. stavka 1. prvog radnog dana u lipnju te iste godine.

6.   Operacije iz stavaka od 1. do 5. ovog članka predstavljaju operacije ostvarivanja prihoda za financijsku godinu u kojoj se moraju knjižiti na račun iz članka 9. stavka 1.

(*)  Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL L 347, 20.12.2013., str. 608.)."

(**)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).”."

5.

U članku 11. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Komisija izračunava usklađenje tijekom godine koja slijedi nakon dotične financijske godine.

Izračun se obavlja na temelju sljedećih podataka koji se odnose na relevantnu financijsku godinu:

Usklađenje je jednako umnošku ukupnog iznosa dotičnih rashoda, uz iznimku rashoda koji financiraju treće zemlje sudionice, i postotka koji BND države članice koja ima pravo na usklađenje predstavlja u BND-u svih država članica. Usklađenje se financira sredstvima država članica sudionica u visini koja se utvrđuje dijeljenjem BND-a određene države članice sudionice s BND-om svih država članica sudionica. Za potrebe izračuna tog usklađenja preračunavaju se iznosi između nacionalne valute i eura prema važećem deviznom tečaju posljednjeg dana kotacije u kalendarskoj godini koja prethodi dotičnoj proračunskoj godini, kako je objavljen u Službenom listu Europske unije, seriji C.

Usklađenje za svaku relevantnu godinu obavlja se samo jedanput i konačno je u slučaju naknadne izmjene iznosa BND-a.”.

6.

Članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

Kamate na sredstva koja su stavljena na raspolaganje sa zakašnjenjem

1.   Na svako kašnjenje u knjiženju na račun iz članka 9. stavka 1. dotičnoj državi članici obračunavaju se kamate.

2.   U pogledu vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u kamate se plaćaju samo u odnosu na kašnjenja u knjiženju iznosa:

3.   Iznosi kamata niži od 500 EUR ne naplaćuju se.

4.   U slučaju država članica koje pripadaju ekonomskoj i monetarnoj uniji kamatna stopa jednaka je stopi koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje glavne operacije refinanciranja prvog dana mjeseca u kojem iznos dospijeva, kako je objavljena u Službenom listu Europske unije, serija C, ili nultoj stopi, ovisno o tome koja je od te dvije stope viša, uvećanoj za 2,5 postotna boda.

Ta se stopa uvećava za 0,25 postotnih bodova za svaki mjesec kašnjenja.

Ukupno povećanje na temelju prvog i drugog podstavka ne smije premašiti 16 postotnih bodova. Uvećana stopa primjenjuje se za cijelo razdoblje kašnjenja.

5.   U slučaju država članica koje ne pripadaju ekonomskoj i monetarnoj uniji kamatna stopa jednaka je stopi koju središnje banke primjenjuju na svoje glavne operacije refinanciranja prvog dana dotičnog mjeseca, ili nultoj stopi, ovisno o tome koja je od te dvije stope viša, uvećanoj za 2,5 postotna boda. U slučaju država članica za koje nije dostupna stopa središnje banke, kamatna stopa jednaka je najbližoj ekvivalentnoj stopi koja se primjenjuje na tržištu novca te države članice prvog dana dotičnog mjeseca, ili nultoj stopi, ovisno o tome koja je od te dvije stope viša, uvećanoj za 2,5 postotna boda.

Ta se stopa uvećava za 0,25 postotnih bodova za svaki mjesec kašnjenja.

Ukupno povećanje na temelju prvog i drugog podstavka ne smije premašiti 16 postotnih bodova. Uvećana stopa primjenjuje se za cijelo razdoblje kašnjenja.

6.   Na plaćanja kamata iz stavaka 1. i 2. ovog članka na odgovarajući način primjenjuje se članak 9. stavci 2. i 3.”.

7.

Članak 13. mijenja se kako slijedi:

8.

U članku 14. stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   Samo u slučaju nepodmirivanja obveza po zajmu koji je ugovoren ili osiguran jamstvom u skladu s uredbama i odlukama Vijeća ili Europskog parlamenta i Vijeća, a u slučajevima kada Komisija ne može pravodobno aktivirati druge mjere predviđene financijskim mehanizmima koji se primjenjuju na te zajmove, kako bi se osiguralo da Unija ispuni svoje pravne obveze prema vjerovnicima, mogu se privremeno primijeniti stavci 2. i 4., neovisno o uvjetima iz stavka 2., kako bi se podmirili dugovi Unije.

4.   Podložno drugom podstavku, razlika između ukupnih sredstava raspoloživih na računima i potreba za gotovinskim sredstvima dijeli se među državama članicama i to, što je više moguće razmjerno procijenjenim proračunskim prihodima svake od država članica.

Pri pokrivanju svojih potreba za gotovinskim sredstvima Komisija nastoji ublažiti utjecaj obveze država članica da odobravaju iznose negativnih kamata na temelju članka 9. stavka 1. trećeg podstavka prioritetnim povlačenjem iznosa odobrenih na dotične račune.”.

9.

Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

Izvršavanje platnih naloga

1.   Države članice ili njihove nacionalne središnje banke izvršavaju platne naloge Komisije u skladu s uputama Komisije u roku od najviše tri radna dana od primitka. U slučaju transakcija koje uključuju prijenos gotovinskih sredstava, države članice ili njihove nacionalne središnje banke izvršavaju naloge u roku koji zahtijeva Komisija koja ih, osim u iznimnim slučajevima, obavješćuje najmanje jedan dan prije nego što treba izvršiti nalog.

2.   Države članice ili njihove nacionalne središnje banke najkasnije drugog radnog dana nakon okončanja svake transakcije elektroničkim putem dostavljaju Komisiji izvještaj o stanju na računu iz kojeg su vidljiva povezana kretanja.”.

10.

Članak 18. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 18.

Stavljanje izvan snage

1.   Podložno stavku 2., Uredba (EZ, Euratom) br. 1150/2000 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2014.

2.   Članak 10. stavak 7.a Uredbe (EZ, Euratom) br. 1150/2000 stavlja se izvan snage s učinkom od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

3.   Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga II.”.