Zajednički istražni timovi

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Okvirna odluka Vijeća 2002/465/PUP o zajedničkim istražnim timovima

ČEMU SLUŽI OVA OKVIRNA ODLUKA?

Njome se utvrđuju pravila za osnivanje i funkcioniranje zajedničkih istražnih timova (JIT). Obrazloženje jest da JIT-ovi, osnovani na određeno fiksno vrijeme u skladu sa sporazumom između zemalja EU-a, mogu učinkovitije istražiti određene vrste kriminala unutar Europske unije (EU).

KLJUČNE TOČKE

• Okvirna odluka bila je odgovor na sastanak zemalja EU-a 1999. na kojem se pozvalo na osnivanje takvih timova bez odgode, a za borbu protiv trgovine drogom i ljudima te terorizma.
• Konvencija o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima između država članica Europske unije, usvojena ju svibnju 2000. omogućila je osnivanje JIT-ova. Međutim, s obzirom na sporu ratifikaciju, ova okvirna odluka usvojena je uz rok za dovršetak provedbe do 1. siječnja 2003. Okvirna odluka prestaje proizvoditi učinke kada konvencija stupi na snagu u svim zemljama EU-a.
• Kada istraga kaznenih djela unutar EU-a zahtijeva usklađeno i zajedničko djelovanje, najmanje dvije zemlje EU-a mogu osnovati JIT. U tom smislu, nadležna tijela relevantnih zemalja EU-a sklapaju sporazum utvrđujući postupke koje će tim slijediti. Zajednički tim mora biti osnovan:
  • za određenu namjenu i
  • na određeno vrijeme (koje se može produžiti dogovorom svih uključenih strana).
• Zemlje EU-a koje osnivaju tim odlučuju o njegovu sastavu, svrsi i trajanju. Tim vodi osoba iz jedne od zemalja EU-a u kojima se vodi istraga. Sudjelovanje u aktivnostima tima mogu dozvoliti i predstavnicima Europola, Eurojusta, OLAF-a kao i predstavnicima zemalja izvan EU-a. Svi članovi tima moraju izvršavati svoje obveze u skladu sa zakonima zemlje u kojoj djeluju.
• JIT-ovi se također mogu osnovati sa i između zemalja izvan EU-a, uz uvjet da postoji pravna osnova poput međunarodnog sporazuma ili nacionalnog zakonodavstva.
• Ujedinjena Kraljevina obavijestila je 1. prosinca 2014. Europsku komisiju da želi sudjelovati u okvirnoj odluci. To je potvrđeno Odlukom Komisije 2014/858/EU. Italija je 11. ožujka 2016. obavijestila Komisiju da je okvirnu odluku uključila u svoje nacionalno pravo. To znači da sada sve zemlje EU-a imaju pravni temelj EU-a na kojemu mogu osnivati zajedničke istražne timove.

OTKAD SE PRIMJENJUJE OVA OKVIRNA ODLUKA?

Primjenjuje se od 20. lipnja 2002. Zemlje EU-a morale su je uključiti u svoje nacionalno pravo do 1. siječnja 2003.

POZADINA

• U srpnju 2005. osnovana je mreža nacionalnih stručnjaka o zajedničkim istraživačkim timovima (mreža o JIT-ovima) radi provedbe „Haškog programa” i njegove obveze da će svaka zemlja EU-a imenovati nacionalnog stručnjaka „kako bi potaknula upotrebu JIT-ova i razmjenu iskustava o najboljoj praksi” (dokument Vijeća 11037/05).
• Mreža JIT-ova sastaje se od 2005. godine jednom godišnje, a od sredine siječnja 2011. godine mreža JIT-ova ima tajništvo, koje se nalazi u Eurojustu, a koje promiče aktivnosti mreže JIT-ova te podržava nacionalne stručnjake u njihovu radu. U tom pogledu, tajništvo mreže JIT-ova poduprlo je od 2012. godine razvoj obrasca osmišljenog tako da praktičarima pomaže pri ocjenjivanju rada JIT-ova, uključujući postignute rezultate te pravna pitanja i praktične poteškoće s kojima su se suočili. Prva inačica evaluacijskog obrasca za JIT razvijena je i stavljena na raspolaganje praktičarima JIT-a u travnju 2014.
• Sve veći broj zajedničkih istraživačkih timova koji se osnivaju svake godine pokazuje da je riječ o ključnim alatima koji omogućuju usklađene istrage te da povećavaju obostrano povjerenje između tijela za provedbu zakona i pravosudnih tijela EU-a.
• Za više informacija pogledajte:
  • „Zajednički istražni timovi – JIT-ovi” na internetskoj stranici Europola
  • „Zajednički istražni timovi” na internetskoj stranici Eurojusta.

GLAVNI DOKUMENT

Okvirna odluka Vijeća 2002/465/PUP od 13. lipnja 2002. o zajedničkim istražnim timovima (SL L 162, 20.6.2002., str. 1.–3.)

VEZANI DOKUMENTI

Odluka Komisije 2014/858/EU od 1. prosinca 2014. o obavijesti Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o njezinoj želji da sudjeluje u aktima Unije u području policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima donesenima prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona koje nisu dio schengenske pravne stečevine (SL L 345, 1.12.2014., str. 6.–9.)

Posljednje ažuriranje 12.01.2017