Help Print this page 

Summaries of EU Legislation

Title and reference
Pojačana suradnja EU-a u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Summaries of EU legislation: direct access to the main summaries page.
Multilingual display
Text

Pojačana suradnja EU-a u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Deklaracija europskih ministara za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i Europske komisije o pojačanoj europskoj suradnji u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

KOJI JE CILJ OVE DEKLARACIJE?

  • Njome se utvrđuju prioriteti Kopenhaškog procesa o pojačanoj europskoj suradnji u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO).
  • Cilj tog procesa jest poboljšati djelotvornost, kvalitetu i privlačnost SOO-a u Europi. Njime se želi potaknuti uporaba različitih mogućnosti strukovnog osposobljavanja u kontekstu cjeloživotnog učenja* i s pomoću alata cjeloživotnog učenja.

KLJUČNE TOČKE

Kopenhaški proces čini integralni dio „Obrazovanja i osposobljavanja” (ET 2020.), strateškog kompleta pravila, i njime se želi doprinijeti postizanju ciljeva vezanih uz obrazovanje strategije Europa 2020.

Proces se sastoji od:

  • političke dimenzije, čiji je cilj uspostaviti zajedničke europske ciljeve i reformirati nacionalne sustave SOO-a;
  • razvoja zajedničkih europskih okvira i alata koji povećavaju transparentnost i kvalitetu kompetencija i kvalifikacija te koji olakšavaju mobilnost;
  • suradnje radi njegovanja uzajamnog učenja na europskoj razini i radi uključivanja svih relevantnih dionika na nacionalnoj razini.

Prioriteti

Prioriteti utvrđeni Deklaracijom iz Kopenhagena pružaju temelj za dobrovoljnu suradnju u SOO-u. S ciljem iz 2010. nastojali su:

  • jačati europsku dimenziju u SOO-u;
  • povećati informacije, smjernice, savjetovanje i transparentnost SOO-a;
  • razviti alate za uzajamno prepoznavanje i potvrđivanje kompetencija i kvalifikacija;
  • poboljšati osiguravanja kvalitete SOO-a.

Postignuća

Slijed izjava utvrdio je uspjeh EU-a u postizanju tih ciljeva, kao i u koracima za poboljšavanje daljnje suradnje u SOO-u.

Izjavom iz Maastrichta iz 2004. potvrdio se uspjeh Kopenhaškog procesa u podizanju vidljivosti i profila SOO-a na europskoj razini. Njome su se također razvili prioriteti utvrđeni Deklaracijom iz Kopenhagena te su utvrđeni specifični prioriteti za rad na SOO-u na nacionalnoj razini, uključujući:

  • povećanje javnih/privatnih ulaganja u SOO;
  • razvijanje sustava SOO-a za brigu o potrebama osoba i skupina u nepovoljnom položaju;
  • razvijanje okolina povoljnih za učenje i u obrazovnim institucijama i na radnom mjestu;
  • promicanje neprestanog razvoja kompetencija učitelja i podučavatelja u SOO-u.

Izjavom iz Helsinkija iz 2006. ocijenio se Kopenhaški proces i pregledali su se njegovi prioriteti i strategije. U njoj je naveden veliki broj postignuća, uključujući:

Izjavom iz Bordeauxa iz 2008. provjerili su se prioriteti i strategije Kopenhaškog procesa u svjetlu budućeg programa obrazovanja i osposobljavanja nakon 2010. U njoj je utvrđeno da je proces učinkovit u promicanju slike SOO-a, dok je istodobno zadržana raznolikost nacionalnih sustava SOO-a. Međutim, zatražen je novi poticaj, posebice u pogledu:

  • provedbe alata i programa SOO-a radi promicanja suradnje na europskim i nacionalnim razinama;
  • stvaranja boljih veza između SOO-a i tržišta rada;
  • konsolidacije sporazuma o europskoj suradnji.

Izjavom iz Brugea iz 2010. utvrdili su se dugoročni strateški ciljevi za europsku suradnju u SOO-u za razdoblje 2011. – 2020., zajedno s 22 kratkoročna cilja za razdoblje 2011. – 2014. koji pružaju konkretne mjere na nacionalnoj razini za postizanje tih ciljeva. I dalje se temeljeći na načelima Kopenhaškog procesa, ti su se ciljevi nastavljali na prethodna postignuća, ali su također ciljali odgovoriti na trenutačne i buduće izazove.

U njezinim zaključcima uočeno je da je Kopenhaški proces:

  • značajno pomogao u podizanju svijesti o SOO-u na europskim i nacionalnim razinama, posebice kroz provedbu zajedničkih europskih alata, načela i smjernica SOO-a;
  • pokrenuo značajne reforme koje su dovele do pomaka prema pristupu ishoda učenja.

Utvrđeno je da, kako bi SOO mogao odgovoriti na trenutačne i buduće izazove, europski sustavi obrazovanja i osposobljavanja moraju, među ostalim:

  • biti fleksibilni i visoke kvalitete;
  • osnažiti ljude da se prilagode i upravljaju promjenama omogućujući im da usvoje ključne kompetencije;
  • olakšati i potaknuti transnacionalnu mobilnost učenika i učitelja iz SOO-a.

Zaključcima iz Rige utvrđen je komplet novih ciljeva za razdoblje 2015. – 2020. koji se temelje na pregledu rezultata ciljeva za razdoblje 2011. – 2014.

Pregledom je ustanovljeno da su ti ciljevi pomogli Europskoj uniji i zemljama kandidatkinjama da se usredotoče i provedu reforme. Za razdoblje 2015. – 2020. utvrđeno je pet prioritetnih područja:

  • promicanje učenja na temelju rada u svim njegovim oblicima;
  • daljnje razvijanje mehanizama osiguranja kvalitete u SOO-u u skladu s europskim osiguranjem kvalitete u preporuci SOO-a;
  • poboljšanje pristupa SOO-u i kvalifikacijama za sve kroz fleksibilnije i propusnije sustave;
  • daljnje jačanje ključnih kompetencija u kurikulu SOO-a i pružanje učinkovitijih mogućnosti za usvajanje ili razvijanje tih vještina kroz početni SOO i trajni SOO;
  • predstavljanje sustavnih pristupa i mogućnosti za početni i trajni profesionalni razvoj učitelja, poučavatelja i mentora u SOO-u, u školskom ili radnom okruženju.

POZADINA

* KLJUČNI POJMOVI

Cjeloživotno učenje: dozvoljava ljudima, u bilo kojem životnom razdoblju, da sudjeluju u poticajnim iskustvima učenja.

GLAVNI DOKUMENT

Deklaracija europskih ministara strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, sazvana u Kopenhagenu 29. i 30. studenoga 2002., o jačanju europske suradnje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju – „Deklaracija iz Kopenhagena” (Nije objavljena u Službenom listu)

Posljednje ažuriranje 11.10.2016

Top