EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Načelo supsidijarnosti

UVOD

Načelo supsidijarnosti od temeljne je važnosti za funkcioniranje Europske unije (EU), a posebno u području donošenja odluka u Europi. Konkretno, načelo određuje kada je EU nadležan donositi zakone te pridonosi približavanju donošenja odluka što bliže građanima.

Načelo supsidijarnosti uspostavljeno je člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. Javlja se uz dva druga načela koja se također smatraju ključnima za postupak donošenja odluka u Europi: načelo dodjeljivanja i načelo proporcionalnosti.

Protokol o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti također definira provedbu načela supsidijarnosti. Nadalje, Ugovor iz Lisabona značajno je ojačao načelo supsidijarnosti uvođenjem nekoliko kontrolnih mehanizama radi nadzora njegove primjene.

DEFINICIJA

Načelo supsidijarnosti cilja određivanju razine intervencije koja je najmjerodavnija u područjima nadležnosti koje dijele EU i zemlje EU-a. To može uključivati djelovanje na europskoj, nacionalnoj ili lokalnim razinama. U svim slučajevima EU može intervenirati samo ako može djelovati učinkovitije od zemalja EU-a na njihovoj nacionalnoj razini i lokalnim razinama. Protokol o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti propisuje tri kriterija s ciljem utvrđivanja poželjnosti intervencija na razini EU-a:

  • Ima li djelovanje transnacionalne aspekte koje zemlje EU-a ne mogu riješiti?
  • Hoće li nacionalno djelovanje ili nedostatak djelovanja biti suprotno uvjetima Ugovora?
  • Ima li djelovanje na razini EU-a jasnih prednosti?

Načelo supsidijarnosti također cilja približavanju EU-a i njegovih građana jamčenjem da je djelovanje poduzeto na lokalnoj razini gdje se pokaže potrebnim. Međutim, načelo supsidijarnosti ne znači da djelovanje mora uvijek biti poduzeto na razini koja je najbliža građanima.

Komplementarnost s načelima dodjeljivanja i proporcionalnosti

Članak 5. Ugovora o Europskoj uniji definira podjelu nadležnosti između razine EU-a i one zemalja EU-a. Prvo govori o načelu dodjeljivanja u skladu s kojima EU ima samo one nadležnosti koje su mu dodijeljene Ugovorima.

Načela supsidijarnosti i proporcionalnosti proizlaze iz načela dodjeljivanja. Ona određuju do kojeg razmjera EU može izvršavati nadležnosti koje su mu dodijeljene Ugovorima. Na temelju načela proporcionalnosti, sredstva kojima se EU koristi kako bi zadovoljio ciljeve definirane Ugovorima ne smiju prekoračiti nužno.

EU stoga može djelovati u području politike samo ako:

  • djelovanje čini dio nadležnosti koje su EU-u dodijeljene Ugovorima (načelo dodjeljivanja);
  • je u kontekstu nadležnosti koje dijeli sa zemljama EU-a, razina EU-a najrelevantnija kako bi se zadovoljili ciljevi definirani Ugovorima (načelo supsidijarnosti);
  • sadržaj i oblik djelovanja ne prekoračuju nužno za ostvarivanje ciljeva definiranih Ugovorima (načelo proporcionalnosti).

NADZOR NAČELA SUPSIDIJARNOSTI

Mehanizmi za nadzor načela supsidijarnosti uspostavljeni su Protokolom o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Ugovor iz Lisabona reformirao je navedeni Protokol kako bi poboljšao i pojačao nadzor.

Protokol, uveden Ugovorom iz Amsterdama, propisuje usklađenost s određenim obvezama tijekom same izrade zakonodavstva. Stoga, prije no što predloži zakonodavne akte, Europska komisija mora pripremiti Zelenu knjigu. Zelene knjige sastoje se od savjetovanja široka raspona. Ona Komisiji omogućavaju prikupljanje mišljenja nacionalnih i lokalnih institucija te civilnog društva o poželjnosti zakonodavnog prijedloga, posebno u pogledu načela supsidijarnosti.

Protokol također Komisiju dodatno obvezuje nacrtima zakonodavnih akata prilagati izjavu kojom dokazuje sukladnost s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Ugovor iz Lisabona uvodi inovaciju uskim povezivanjem nacionalnih parlamenata s nadzorom načela supsidijarnosti. Nacionalni parlamenti provode dvostruki nadzor:

  • imaju pravo uložiti prigovor pri izradi nacrta zakonodavstva. Stoga mogu odbiti zakonodavni prijedlog pred Komisijom ako smatraju da nije poštivano načelo supsidijarnosti (pročitajte dokument Nacionalni parlamenti);
  • mogu osporiti zakonodavni akt pred Sudom Europske unije ako smatraju da nije poštivano načelo supsidijarnosti.

Ugovor iz Lisabona također povezuje Odbor regija s nadzorom načela supsidijarnosti. Na isti način kao i nacionalni parlamenti, Odbor također može osporiti, pred Sudom Europske unije, zakonodavni akt koji nije u skladu s načelom supsidijarnosti.

U sklopu provedbe Inicijative bolje regulacije, Europska komisija objavljuje godišnja izvješća o supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Posljednje ažuriranje 03.09.2015

Top