Upravljanje krizom u financijskom sektoru

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Komunikacija (COM(2010) 579 final) – Okvir EU-a za upravljanje krizom u financijskom sektoru

ČEMU SLUŽI OVA KOMUNIKACIJA?

Njome se utvrđuju koraci koje je potrebno poduzeti kako bi se Europsku uniju (EU) opskrbilo skupom pravila za upravljanje krizom u financijskom sektoru.

KLJUČNE TOČKE

Područje primjene

Skup pravila za upravljanje krizom u financijskom sektoru odnosi se:

• na kreditne institucije;
• na određena investicijska društva, osobito ona čije bi propadanje moglo dovesti u opasnost financijski sustav.

Ciljevi

Tim se pravilima nastoji osigurati stabilnost financijskog sustava, čak i u slučaju poslovne propasti te:

• potaknuti sprečavanje i pripremljenost za smanjenje rizika u financijskom sustavu;
• pripremiti vjerodostojne alate za sanaciju;
• provesti brza i učinkovita sredstva za djelovanje;
• smanjiti moralni rizik osiguravanjem doprinosa dionika troškovima;
• doprinijeti neometanom rješavanju prekograničnih skupina radi očuvanja unutarnjeg tržišta;
• osigurati pravna sigurnost;
• ograničiti narušavanje tržišnog natjecanja.

Područja djelovanja

Komunikacijom su utvrđene mjere koje bi trebalo poduzeti u sljedećim područjima:

• tijela odgovorna za upravljanje krizom – svaka zemlja EU-a mora imenovati sanacijsko tijelo koje djeluje neovisno od nadzornika;
• pripremne i preventivne mjere – uključujući provedbu nadzornog programa za svaku instituciju koju se nadzire i nadzorna ispitivanja na licu mjesta;
• okidači – trebalo bi uspostaviti ranu intervenciju u slučaju da banka ili investicijsko društvo ne može ispuniti zahtjeve Direktive o kapitalnim zahtjevima;
• rana intervencija – omogućuje proširenje i razjašnjenje ovlasti nadzornika. Banke i poduzeća bili bi dužni predstaviti plan kojim se instituciji omogućuje oporavak u slučaju financijskih poteškoća;
• otpis duga – omogućuje instituciji u poteškoćama da nastavi sa svojim poslovanjima ili ukine neka od njih kako bi se ograničili rizici od „zaraze” drugih institucija;
• sanacija – reformirati zakonodavstvo o insolventnosti banaka kako bi banke koje propadaju mogle imati koristi od likvidacijskih postupaka.

Poduzete radnje

• 1.

  Nadzorna tijela

Godine 2011. uspostavljena su tri europska nadzorna tijela:

• Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) koje se bavi nadzorom banaka, uključujući nadzor rekapitalizacije banaka;
• Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA) koje se bavi nadzorom tržišta kapitala i provodi izravni nadzor u pogledu agencija za procjenu kreditnog rejtinga i trgovinskih repozitorija; te
• Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) koje se bavi nadzorom osiguranja.

U sva tri nadzorna tijela zastupljeno je 28 nacionalnih nadzornika.

Europski odbor za sistemski rizik uspostavljen je za praćenje i procjenu potencijalnih prijetnji financijskoj stabilnosti koje mogu nastati iz makrogospodarskih razvoja i iz razvoja unutar financijskog sustava kao cjeline.

• 2.

  Direktiva o oporavku i sanaciji banaka

Ova je direktiva (Direktiva 2014/59/EU) stupila na snagu u svim zemljama EU-a u srpnju 2014. Njome se utvrđuju brojna pravila za usklađivanje i poboljšanje alata za rješavanje bankarske krize diljem EU-a, uključujući:

• od banaka se zahtijeva priprema planova oporavka kako bi se premostile financijske poteškoće;
• tijelima se odobrava skup ovlasti za intervenciju u poslovanjima banaka kako bi se izbjeglo njihovo propadanje;
• tijela jednako tako imaju ovlasti za provedbu planova kako bi se propale banke sanirale na način kojim bi se sačuvale njihove ključne funkcije i izbjeglo njihovo saniranje od strane poreznih obveznika;
• Jedinstveni fond za sanaciju za zemlje u europodručju uspostavljen je 2016.; zasebni nacionalni fondovi i dalje su na snazi za one zemlje izvan područja;
• postupke za poboljšanje suradnje između nacionalnih tijela.

• 3.

  Direktiva o sustavima osiguranja depozita

Ova je direktiva (Direktiva 2014/49/EU) stupila na snagu 2014. Njome se osnažuje postojeći sustav nacionalnih sustava osiguranja depozita kako bi se odgovorilo na slabosti otkrivene financijskom krizom. Njezini ključni elementi uključuju:

• univerzalno osiguranje depozita do 100 000 eura;
• jednostavnije i brže ponovno plaćanje – postupno smanjenje rokova za plaćanje sa 20 radnih dana na sedam radnih dana;
• pouzdaniji financijski sustav;
• bolje informacije za deponente.

POZADINA

• „Upravljanje krizom” na mrežnoj stranici Europske komisije.
• Priopćenje za tisak Komisije „Sveobuhvatan odgovor EU-a na financijsku krizu: znatan napredak prema snažnom financijskom okviru za Europu i bankarskoj uniji za europodručje”.

GLAVNI DOKUMENT

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj središnjoj banci – Okvir EU-a za upravljanje krizom u financijskom sektoru (COM(2010) 579 final, 20.10.2010.)

VEZANI DOKUMENTI

Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (SL L 173, 12.6.2014., str. 149.–178.)

Sukcesivne izmjene i dopune Direktive 2014/49/EEZ uključene su u originalni tekst. Ovaj pročišćeni tekst ima samo dokumentarnu vrijednost.

Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.–348.)

Sukcesivne izmjene i dopune Direktive 2014/59/EU uključene su u originalni tekst. Ovaj pročišćeni tekst ima samo dokumentarnu vrijednost.

Posljednje ažuriranje 07.12.2016