Instrument za povezivanje Europe (2021.–2027.)

KLJUČNE TOČKE

Ciljevi

Ciljevi CEF-a 2.0 slični su ciljevima CEF-a 1.0 (koji se odnosio na razdoblje 2014.–2020.), no s većim naglaskom na:

• održivost, dekarbonizaciju i niže emisije;
• komplementarnost vrsta prijevoza (kao i sinergije između prometnog, energetskog i digitalnog sektora);
• poboljšanje vojne mobilnosti diljem EU-a.

Opći su ciljevi CEF-a 2.0 izgradnja, razvoj, modernizacija i dovršetak transeuropskih mreža u prometnom, energetskom i digitalnom sektoru te olakšavanje međunarodne suradnje u području obnovljive energije, osobito kroz doprinos sljedećim trima područjima.

Promet

• Učinkovite, međusobno povezane i multimodalne transeuropske prometne mreže (TEN-T) i projekti u području infrastrukture za pametnu, interoperabilnu, održivu, uključivu, pristupačnu, sigurnu i zaštićenu mobilnost.
• Prilagodba dijelova TEN-T infrastrukture s ciljem poboljšanja civilne i vojne mobilnosti (podliježe određenim pravilima prihvatljivosti).

Energija

• Olakšavanje prekogranične energetske suradnje, uključujući obnovljivu energiju.
• Razvoj projekata od zajedničkog interesa koji se odnose na daljnju integraciju unutarnjeg energetskog tržišta, interoperabilnost mreža na prekograničnoj i sektorskoj razini, olakšavanje dekarbonizacije gospodarstva, promicanje energetske učinkovitosti i jamčenje sigurnosti opskrbe.

Digitalni sektor

• Uvođenje sigurnih i zaštićenih digitalnih mreža vrlo velikog kapaciteta i omogućivanje pristupa njima, uključujući 5G sustave sposobne za pružanje gigabitne povezivosti u područjima u kojima se nalaze socioekonomski pokretači.
• Neprekidna pokrivenost 5G sustavima svih glavnih prometnih pravaca, uključujući mrežu TEN-T.
• Povećanje otpornosti i kapaciteta digitalnih mrežnih okosnica EU-a njihovim povezivanjem sa susjednim državnim područjima.
• Digitalizacija prometnih i energetskih mreža.

Proračun (u cijenama iz 2021.)

• Promet: 25,81 milijarda eura (uključujući 11,29 milijardi eura prenesenih iz kohezijskog fonda).
• Energija: 5,84 milijarde eura.
• Digitalni sektor: 2,07 milijardi eura.

CEF-om se pruža financiranje u obliku bespovratnih sredstava i nabave.

Prijedloge podnose jedna država članica EU-a ili više njih ili, uz suglasnost dotičnih država članica, međunarodne organizacije, zajednička poduzeća ili privatna ili javna poduzeća ili tijela, uključujući regionalna ili lokalna tijela.

Prihvatljivost zemalja koje nisu članice EU-a

Sljedeće zemlje izvan EU-a mogu sudjelovati u CEF-u pod određenim uvjetima:

• članice Europskog udruženja slobodne trgovine koje su ujedno članice Europskog gospodarskog prostora;
• zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje;
• zemlje obuhvaćene europskom politikom susjedstva;
• druge zemlje koje nisu članice EU-a, pod određenim sporazumom.

Sufinanciranje

Za većinu projekata u prometnom sektoru financijska potpora EU-a ne premašuje 30 % ukupnih prihvatljivih troškova, povećanih do najviše 50 % za studije, za djelovanja koja su od veće važnosti i civilno-obrambene dvojne namjene, te do 85 % za projekte u kojima se sredstva prenose iz Kohezijskog fonda.

Za projekte u energetskom sektoru financijska potpora EU-a ne premašuje 50 % ukupnih prihvatljivih troškova, povećanih do najviše 75 % za projekte u kojima se pruža visok stupanj regionalne sigurnosti opskrbe ili sigurnosti opskrbe na razini EU-a, koji jačaju solidarnost EU-a ili nude vrlo inovativna rješenja.

Za projekte u digitalnom sektoru financijska potpora EU-a ne premašuje 30 % ukupnih prihvatljivih troškova, povećanih do najviše 50 % za djelovanja s izraženom prekograničnom dimenzijom i do 75 % za gigabitnu povezivost socioekonomskih pokretača.

U svakom od prometnog, energetskog i digitalnog sektora, u pogledu radova provedenih u najudaljenim regijama, primjenjuje se posebna najviša stopa sufinanciranja od 70 %.

Kako bi se podržala sinergija između prometnog, energetskog i digitalnog sektora, djelovanja za postizanje ciljeva najmanje dvaju od tih triju sektora mogu primiti višu stopu sufinanciranja u skladu s programom rada kojim su obuhvaćena najmanje dva navedena sektora.

Uredbom se izvan snage stavljaju uredbe (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014.