Help Print this page 

Document 52017DC0589

Title and reference
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU Evaluacija primjene Uredbe (EU, EURATOM) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999

COM/2017/0589 final
Multilingual display
Text

Bruxelles, 2.10.2017.

COM(2017) 589 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Evaluacija primjene Uredbe (EU, EURATOM) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999

{SWD(2017) 332 final}


1.Uvod

Komisija provodi ambiciozan plan jačanja zaštite financijskih interesa Unije, a 2017. ostvareni su važni rezultati. Parlament i Vijeće u srpnju su donijeli Direktivu o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (dalje u tekstu „Direktiva PIF”) 1 . Osim toga, očekuje se da će Vijeće uskoro, u okviru pojačane suradnje među 20 država članica, donijeti Uredbu o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (dalje u tekstu „EPPO”) 2 .

Tim se mjerama dopunjuje institucijski i pravni okvir za zaštitu proračuna Unije koji se trenutačno, na razini EU-a, temelji na radu Europskog ureda za borbu protiv prijevara (dalje u tekstu „OLAF”), Europskog revizorskog suda, ostalih institucija, tijela, ureda i agencija Unije te, na razini država članica, različitih nacionalnih upravnih i pravosudnih tijela. Svi oni provode potrebne mjere za zaštitu proračuna Unije u skladu s obvezama koje proizlaze iz članka 325. UFEU-a. OLAF je osnovala Komisija 1999. kako bi provodio administrativne istrage u pogledu prijevara, korupcije i svih ostalih nezakonitih aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima EU-a te pomagao državama članicama u borbi protiv prijevara 3 .

Sve su te sastavnice važne s obzirom na to da se Unija približava sljedećem višegodišnjem financijskom okviru. Komisija trenutačno razmatra kakva je vrsta proračuna potrebna Europi budućnosti 4 . Učinkovita i propisna potrošnja proračuna Unije ključni je element u izgradnji povjerenja građana EU-a te u jačanju europskog projekta i povećanju njegove dodane vrijednosti. Prijevarama i korupcijom smanjuju se sredstva koja mogu koristiti građanima EU-a, a one mogu biti i izvor drugih kriminalnih aktivnosti (kao što su terorizam i organizirani kriminal); stoga se protiv njih treba boriti energično i učinkovito. Krajnji je cilj jednakovrijedna zaštita proračuna EU-a visoke razine na cijelom području EU-a.

U tom kontekstu, u ovom se izvješću predstavljaju rezultati evaluacije primjene Uredbe br. 883/2013 o istragama koje provodi OLAF 5 (dalje u tekstu „Uredba”), kako se zahtijeva njezinim člankom 19. Osim toga, utvrđuju se mogući daljnji načini prilagodbe i jačanja, prema potrebi, pravnog okvira istraga OLAF-a s obzirom na očekivano donošenje Uredbe Vijeća o osnivanju EPPO-a te s obzirom na glavne zaključke evaluacije.

Ovom je izvješću priloženo mišljenje nadzornog odbora OLAF-a o primjeni Uredbe doneseno u skladu s člankom 19. Uredbe 6 . Izvješće Komisije o evaluaciji i mišljenje odbora neovisni su dokumenti i sastavljeni su istodobno.

2.Evaluacija Uredbe br. 883/2013

Evaluacija je bila usmjerena na četiri ključna područja: djelotvornost, učinkovitost, dosljednost i relevantnost. Dodana vrijednost EU-a nije bila obuhvaćena evaluacijom jer OLAF osigurava zaštitu financijskih interesa EU-a, u okviru članaka 317. i 325. UFEU-a, obavljanjem posebnih zadaća na razini EU-a koje se ne mogu obavljati na nacionalnoj razini. Obuhvaćeni su i aspekti koji se odnose na izglede u pogledu ostvarenja ciljeva Uredbe u kontekstu politika borbe protiv prijevara i trendova u području prijevara koji se stalno razvijaju.

Evaluacija se temelji na opsežnim savjetovanjima s velikim brojem dionika. U okviru postupka evaluacije OLAF je 1. i 2. ožujka 2017. organizirao konferenciju o evaluaciji Uredbe 7 na kojoj je sudjelovalo gotovo 250 sudionika iz službi država članica za koordinaciju borbe protiv prijevara, upravnih tijela država članica za upravljanje sredstvima EU-a, tijela za izvršavanje zakonodavstva, tužiteljstava i pravosudnih tijela, institucija, tijela, ureda i agencija Unije, međunarodnih organizacija, akademske zajednice i nevladinih organizacija. S tim se skupinama dionika, kao i s osobljem OLAF-a, savjetovalo u obliku razgovora i anketa.

Evaluacijom je obuhvaćeno razdoblje od 1. listopada 2013. (kad je Uredba stupila na snagu) do prosinca 2016.

Detaljni zaključci evaluacije i primijenjena metodologija opisani su u Radnom dokumentu službi Komisije priloženom ovom izvješću. Priprema radnog dokumenta službi temeljila se na studiji vanjskog ugovornog suradnika 8 .

3.Glavni zaključci evaluacije

Uredba br. 883/2013 glavni je element pravnog okvira kojim se uređuje mandat OLAF-a za provođenje administrativnih istraga o prijevarama, korupciji i svim ostalim nezakonitim aktivnostima kojima se šteti financijskim interesima EU-a. Donesena je nakon opsežnih međuinstitucijskih rasprava, a njome su zamijenjene dvije uredbe iz 1999. kako bi se:

-poboljšale djelotvornost, učinkovitost i odgovornost OLAF-a i pritom zaštitila njegova neovisnost,

-ojačala postupovna jamstva i temeljna prava osoba pod istragom,

-ojačala suradnja s državama članicama, institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a, trećim zemljama i međunarodnim organizacijama te

-ojačalo upravljanje OLAF-om.

Na temelju evaluacije pokazalo se da ti konkretni ciljevi zaista jesu i ostaju relevantni za glavni cilj, a to je zaštita financijskih interesa Unije. OLAF u tu svrhu obavlja posebne zadaće na razini EU-a koje se ne bi mogle provoditi samo na nacionalnoj razini. Dodana vrijednost istraga OLAF-a potvrđena je tijekom postupka savjetovanja s dionicima na nacionalnoj razini i na razini Unije. Evaluacijom je potvrđeno da su ti ciljevi i dalje relevantni u kontekstu osnivanja EPPO-a.

Uredbom se OLAF-u omogućilo da provede svoj mandat s konkretnim rezultatima. Evaluacija je pokazala da se zbog nekoliko konkretnih odredaba Uredbe znatno poboljšalo djelotvorno provođenje istraga. Suradnja i razmjena informacija između OLAF-a i njegovih partnera učvršćena je uvođenjem odredaba kojima se omogućuje strukturirana suradnja. Na primjer, utvrđeno je da je uspostava službi za koordinaciju borbe protiv prijevara u državama članicama važno postignuće za jačanje povezanosti OLAF-a i država članica.

Iz dokaza se vidi da se učinkovitost OLAF-a pri odabiru slučajeva i istragama znatno povećala zbog Uredbe i unutarnjih organizacijskih mjera. Na taj zaključak upućuju veći broj istraga kojima se bavi istražno osoblje te povećanje broja preporuka i iznosa preporučenih za povrat.

Međutim, u okviru procjene otkriveno je i nekoliko nedostataka u pogledu provođenja istraga koji utječu na djelotvornu i učinkovitu primjenu Uredbe.

(1)OLAF izvršava istražne ovlasti koje proizlaze iz različitih pravnih akata Unije, uključujući Uredbu. Međutim, u različitim slučajevima zbog tih akata primjena tih ovlasti podliježe uvjetima nacionalnog prava, posebice u pogledu provjera i inspekcija gospodarskih subjekata na licu mjesta te digitalnih forenzičkih operacija koje se provode na državnom području država članica. Iz evaluacije proizlazi da nije posve jasno u kojem se opsegu Uredbom br. 883/2013 nacionalno pravo određuje kao primjenjivo. Danas različita tumačenja mjerodavnih odredaba i razlike u nacionalnom pravu dovode do fragmentacije u izvršavanju OLAF-ovih ovlasti u državama članicama, a u nekim slučajevima onemogućuju da OLAF uspješno provodi istrage te, u konačnici, pridonese cilju Ugovora koji se odnosi na djelotvornu zaštitu financijskih interesa u cijeloj Uniji.

(2)Uredbom OLAF-u nisu osigurani alati za provedbu ovlasti u slučaju da umiješane osobe i svjedoci odbiju surađivati ili ometaju istragu. Time se pak može ograničiti djelotvornost OLAF-ovih istraga jer postoje razlike među državama članicama ovisno o sposobnosti nacionalnih nadležnih tijela da pruže potporu OLAF-u s pomoću vlastitih alata za provedbu. U tom pogledu postoje razlike i u primjenjivom nacionalnom pravu.

(3)U evaluaciji se uputilo na potrebu da se razmotre određene promjene istražnih ovlasti koje su na raspolaganju OLAF-u na temelju doprinosa određenih dionika. Trebalo bi ocijeniti koliko je potrebno i moguće poboljšati pristup informacijama o bankovnim računima pod odgovarajućim uvjetima jer bi one mogle biti presudne u otkrivanju brojnih slučajeva prijevare ili nepravilnosti. Ta je ovlast povezana i s mogućnošću istraživanja PDV-a, što je područje u kojem bi se prema evaluaciji OLAF-ov mandat trebalo pojasniti i ojačati.

(4)U području unutarnjih istraga Uredba se primjenjuje zajedno s internim odlukama pojedinačnih institucija, tijela, ureda i agencija Unije, što ponekad dovodi do različitih mogućnosti postupanja OLAF-a. U evaluaciji se utvrdilo da bi se u Uredbi dodatnim pojašnjenjem uvjeta za provođenje unutarnjih istraga koji se primjenjuju u svim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije moglo pomoći boljoj jedinstvenoj zaštiti te pružiti okvir za ocjenjivanje posebnih dogovora iz internih odluka. Osim toga, pravila koja se primjenjuju na unutarnje i vanjske istrage mogla bi se dodatno uskladiti (ako različita pravila nisu opravdana) kako bi se osigurao dosljedniji okvir za istrage.

(5)U okviru evaluacije utvrđeno je da je moguće ostvarivanje dodatne koristi od mogućnosti za rano slanje informacija OLAF-a drugim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije u slučajevima u kojima su u istrazi u tijeku možda već utvrđeni dijelovi činjenica te bi zbog njih moglo biti nužno odmah uvesti mjere predostrožnosti bez čekanja završetka istrage.

Kad je riječ o daljnjim mjerama na temelju istraga, postoje velike razlike u daljnjim mjerama primatelja preporuka s obzirom na preporuke OLAF-a, a ponekad i znatne neusklađenosti između preporuka i daljnjih mjera. U evaluaciji se uputilo na kvalitetu i pravodobnost završnih izvješća OLAF-a kao čimbenik koji utječe na stopu daljnjih mjera s obzirom na preporuke, a kad je riječ o daljnjim mjerama s obzirom na financijske preporuke, utvrđene su i razlike u ocjenjivanju štete za proračun EU-a koje provode OLAF te institucije, tijela, uredi i agencije Unije.

Međutim, najvažniji nedostatak utvrđen u pogledu daljnjih mjera s obzirom na preporuke odnosi se na pravila o prihvatljivosti dokaza koje je OLAF prikupio u nacionalnim sudskim postupcima. Uredbom se propisuje da izvješća OLAF-a imaju snagu prihvatljivog dokaza u tim postupcima na isti način i pod istim uvjetima kao i administrativna izvješća koja sastavljaju nacionalni upravni inspektori. Na temelju evaluacije može se zaključiti da se u nekim državama članicama tim pravilom ne osigurava dovoljno djelotvornost OLAF-ovih aktivnosti.

Tijekom evaluacije uključivanje nove odredbe o postupovnim jamstvima uvedene 2013. općenito je prepoznato kao poboljšanje za zaštitu pravâ pojedinaca pod istragom OLAF-a. Funkcijom provjere zakonitosti uvedenom Uredbom i novim unutarnjim postupkom za postupanje s pritužbama dodatno su ojačana postupovna jamstva pojedinaca pod istragom. Iako je dio dionika s kojima se savjetovalo izrazio zabrinutost u pogledu dodane vrijednosti novih odredaba, jedni su tvrdili da je ravnoteža između OLAF-ovih ovlasti i postupovnih prava odgovarajuća, dok su drugi zatražili jačanje postupovnih prava. Uzimajući sve u obzir, evaluacijom nisu pruženi dokazi o tome da su postupovna jamstva u Uredbi nedostatna u kontekstu OLAF-ovih trenutačnih istražnih ovlasti i alata. Kad je riječ o odredbama Uredbe u pogledu nadzora i kontrole, na temelju evaluacije može se zaključiti da su različiti stavovi i prakse u pogledu tih odredaba, a posebno uloga i mandat nadzornog odbora te njegov pristup informacijama o predmetima koje ima OLAF utjecali na rad tog odbora i njegovu suradnju s OLAF-om.

U okviru evaluacije utvrđeno je nekoliko problema povezanih s unutarnjom i vanjskom dosljednošću Uredbe.

(1)Uredbom se osigurava pravna osnova OLAF-u da državama članicama pruža pomoć u organizaciji bliske i redovite suradnje među njihovim nadležnim tijelima kako bi se koordiniralo njihovo djelovanje u svrhu zaštite financijskih interesa EU-a. To je ključni element OLAF-ova mandata za pružanje potpore prekograničnoj suradnji među državama članicama. Međutim, Uredba ne sadržava detaljne odredbe o načinima koordinacije ili postupcima koji se primjenjuju u tim takozvanim „koordinacijskim predmetima”. Posljedica je toga nedostatak pravne sigurnosti za OLAF i države članice koje se oslanjaju na pomoć OLAF-a. To je posebno ograničavajuće u područjima (primjerice strukturni fondovi) u kojima se za OLAF ni jednim drugim pravnim aktom EU-a ne predviđa uloga pružanja potpore i koordinacije. U onim područjima u kojima takve odredbe postoje (na primjer u području carine i intelektualnog vlasništva 9 ) odnos Uredbe br. 883/2013 i tih drugih pravnih akata može dovesti do praktičnih poteškoća u primjeni.

(2)Uredba br. 883/2013 primjenjuje se zajedno s drugim pravnim aktima EU-a o kojima ovisi djelotvorno izvršavanje OLAF-ova mandata. Uredbe br. 2185/96 i br. 2988/95, na kojima se temelji jedan od glavnih OLAF-ovih istražnih alata, provjere i inspekcije na licu mjesta, donesene su prije nego što su donesene Uredba br. 883/2013 i njezine prethodnice iz 1999. U evaluaciji su među tim blisko povezanim pravnim aktima utvrđene određene nedosljednosti, koje u nekim slučajevima mogu dovesti do nesigurnosti i različitih tumačenja.

Naposljetku, u radnom dokumentu službi priloženom ovom izvješću i u izvješću vanjskog ugovornog suradnika utvrđen je niz odredaba Uredbe koje bi se mogle pojasniti ili pojednostavniti ili čija bi se primjena mogla poboljšati s pomoću provedbenih mjera. Neke od njih navedene su u odjeljku 5.3. u nastavku kao one koje posebno zavrjeđuju pažnju.

Mogući budući koraci u pogledu daljnjih mjera s obzirom na evaluaciju navedeni su u odjeljku 5. Oni bi se, s jedne strane, trebali oslanjati na iskustvo u primjeni Uredbe, kako je ocijenjeno u evaluaciji. S druge strane, njima bi se trebalo uzeti u obzir i buduće osnivanje EPPO-a kojim će se bitno ojačati i promijeniti mehanizmi za zaštitu financijskih interesa EU-a na razini EU-a.

4.Osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja i njegov utjecaj na mandat i istrage OLAF-a

Osnivanje EPPO-a jedan je od ključnih prioriteta Komisije u području kaznenog pravosuđa i dio sveukupne strategije borbe protiv prijevara na štetu proračuna EU-a. Na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove od 8. lipnja 2017. dvadeset država članica dogovorilo je opći pristup Uredbi o osnivanju EPPO-a uz pojačanu suradnju. EPPO će biti prvo tijelo EU-a ovlašteno za kazneni progon kaznenih djela kojima se šteti proračunu EU-a, kako su definirana u Direktivi PIF, kao što su prijevara, korupcija ili prekogranične prijevare povezane s PDV-om. Očekuje se da će ono pridonijeti sustavnijoj i djelotvornijoj politici kaznenog progona kaznenih djela kojima se šteti proračunu EU-a, što će dovesti do većeg broja kaznenih progona, presuda i više razine povrata sredstava Unije izgubljenih prijevarom. Moći će rješavati i određene nedostatke u pogledu uključenih država članica utvrđene u evaluaciji.

Komisija je u prošlosti već isticala da postoji potreba za jačanjem borbe protiv prijevara kojima se šteti proračunu Unije putem integrirane politike kaznenih i administrativnih istraga 10 . Ta potreba postoji i danas. Osnivanjem EPPO-a Unija će raspolagati tijelima koja mogu provoditi obje vrste istraga te tako ojačati ukupne mogućnosti djelovanja na razini EU-a radi nadopune i jačanja djelovanja koja države članice poduzimaju u vlastitoj nadležnosti u svrhu zaštite proračuna EU-a.

Nakon osnivanja EPPO-a neće se izmijeniti sveukupni mandat OLAF-a, ali njegov će se rad na određeni način trebati prilagoditi postojanju EPPO-a.

OLAF će zadržati nadležnost kad je riječ o administrativnim istragama mogućih nepravilnosti koje se smatraju prijevarom i nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije te u svim državama članicama radi izdavanja preporuka za pokretanje pravnih, disciplinskih, financijskih ili administrativnih postupaka.

U području mogućih prijevara od EPPO-a i OLAF-a tražit će se bliska suradnja. Trenutačno OLAF, kad istragom utvrdi da postoji mogućnost kaznenog djela, surađuje s nacionalnim tijelima kaznenog progona i pravosudnim tijelima. Budući da se prvi put na razini EU-a osniva tijelo za kaznenu istragu i progon, potrebno je stvoriti snažnu sinergiju između EPPO-a i OLAF-a kako bi se obama tijelima omogućilo da obavljaju svoje zadatke na najučinkovitiji i najproduktivniji način te kako bi se u cijelom EU-u moglo brzo i djelotvorno odgovoriti na slučajeve sumnje na prijevaru.

U tom će kontekstu trebati razmotriti prilagodbu okvira istraga OLAF-a kako bi se izbjegao rizik od dvostrukih istraga istih činjenica te kako bi se predvidjeli mehanizmi koji su OLAF-u potrebni za pružanje operativne podrške.

U određenim slučajevima neće trebati usklađivati djelovanja OLAF-a i EPPO-a zbog njihovih različitih mandata jer EPPO provodi kaznene istrage, a OLAF administrativne istrage s naglaskom na financijske, disciplinske i administrativne daljnje mjere. OLAF će nastaviti i svoje istrage u državama članicama koje u ovoj fazi ne sudjeluju u EPPO-u. U tim bi državama članicama nacionalna tijela i OLAF trebali pridonijeti stvaranju uvjeta za osiguravanje djelotvorne i jednakovrijedne razine zaštite financijskih interesa Unije u cijelom EU-u. Osnivanje EPPO-a ni na koji način ne bi trebalo voditi do nedjelotvorne zaštite proračuna u državama članicama koje ne sudjeluju u EPPO-u.

5. Daljnji koraci

Uredbom br. 883/2013 OLAF-u je omogućeno da nastavi ostvarivati konkretne rezultate u pogledu zaštite proračuna EU-a. Zbog promjena uvedenih 2013. vidljivo su se poboljšali provođenje istraga, suradnja s partnerima i prava umiješanih osoba. U evaluaciji su istodobno istaknuti određeni nedostaci koji utječu na djelotvornost i učinkovitost istraga. Nadalje, osnivanje EPPO-a dovest će do korjenitih promjena i potrebe za brzom prilagodbom aktivnosti OLAF-a kako bi se osigurale sinergije i učinkovita upotreba sredstava na razini EU-a.

Komisija će na to odgovoriti pripremom procjene u skladu s načelima bolje regulative, zbog čega bi se u prvoj polovini 2018. mogao predstaviti prijedlog izmjene Uredbe br. 883/2013 koji bi trebao stupiti na snagu do početka rada EPPO-a 11 , čime bi se osigurao nesmetan prijelaz na novi institucijski okvir. Procjenom će se uzeti u obzir i mišljenje nadzornog odbora OLAF-a koje je priloženo ovom izvješću.

Procjena će se prije svega odnositi na promjene kojima bi se uzeo u obzir utjecaj osnivanja EPPO-a na ulogu i rad OLAF-a. Prema potrebi, mogla bi uključivati i moguće dodatne ciljane promjene temeljene na najkonkretnijim zaključcima evaluacije. Njima bi se ojačao okvir istraga OLAF-a kako bi se održao snažan i potpuno djelotvoran OLAF koji administrativnim istragama nadopunjuje EPPO-ov pristup primjene kaznenopravnih sredstava.

Provedena u skladu s načelima bolje regulative, procjena za pripremu mogućeg prijedloga za 2018. i druge daljnje mjere s obzirom na evaluaciju posebno će obuhvatiti područja navedena u nastavku.

5.1. Prilagodba osnivanju EPPO-a

Nacrtom uredbe o EPPO-u već se utvrđuju glavna načela budućeg odnosa EPPO-a i OLAF-a, kojima se zahtijeva da oba tijela djeluju na komplementaran način kako bi se osiguralo da se upotrebljavaju sva dostupna sredstva za zaštitu financijskih interesa Unije 12 . U procjeni će se razmotriti kako bi se ta načela mogla odraziti u Uredbi br. 883/2013 uvođenjem konkretnih postupaka suradnje i kako bi ih se moglo nadopuniti organizacijom rada.

Jedan od aspekata koje bi se moglo uzeti u obzir odnosi se na OLAF-ovo postupanje s ulaznim informacijama i brzo slanje informacija EPPO-u koje se odnose na bilo kakvo kažnjivo postupanje u pogledu kojeg bi EPPO mogao izvršiti svoju nadležnost 13 . Na temelju svojeg mandata OLAF će biti važan izvor ulaznih informacija za EPPO. Nadalje, kad je riječ o odabiru slučajeva u OLAF-u, mjerodavnim odredbama trebalo bi izbjeći istodobne istrage OLAF-a i EPPO-a, pri čemu bi se OLAF trebao suzdržati od provođenja administrativne istrage ako EPPO provodi kaznenu istragu istih činjenica 14 .

Osim toga, trebalo bi analizirati i OLAF-ovo postupanje sa slučajevima koje mu uputi EPPO radi provedbe daljnjih administrativnih mjera 15 .

Konačno, u okviru procjene istražit će se i načini primjene odredbe iz Nacrta uredbe o EPPO-u kojom se EPPO-u omogućuje da zatraži operativnu potporu OLAF-a 16 . To bi moglo uključivati razmatranje mogućih postupaka postupanja s tim zahtjevima, kao i postupaka koje bi OLAF trebao slijediti u provođenju zadataka kako bi se osiguralo da EPPO može upotrijebiti rezultate aktivnosti u svojim istragama te da se svi dokazi mogu naknadno upotrebljavati.

5.2. Jačanje djelotvornosti istražne funkcije OLAF-a

Komisija će razmotriti i moguća rješenja određenih nedostataka utvrđenih evaluacijom. Naglasak bi trebao biti na ciljanim promjenama usmjerenima na poboljšanje djelotvornosti istraga. Sljedeća će se pitanja posebice razmotriti u procjeni.

Ispitat će se moguća rješenja za unaprjeđenje dosljedne primjene istražnih alata dostupnih OLAF-u u svim državama članicama te institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije kako bi se osigurala sustavna razina zaštite u cijeloj Uniji. U tom bi smislu trebalo preispitati i trenutačna upućivanja na nacionalno pravo kao i odredbe o unutarnjim istragama.

Trebalo bi razmotriti moguće izmjene pravila o prihvatljivosti izvješća OLAF-a kao dokaza u pravosudnim postupcima u državama članicama kako bi se osigurala njihova djelotvornost i izbjegle neučinkovitosti koje proizlaze iz dvostrukih istraga.

Komisija će procijeniti i načine na koje je moguće ojačati provedbu postojećih ovlasti OLAF-a. U vezi s tim mogla bi se analizirati revizija dužnosti suradnje uključenih u Uredbu kako bi se osigurao dosljedan i djelotvoran okvir u različitim fazama istrage.

Nadalje, procjenom će se razmotriti i pojašnjenje mandata i istražnih alata OLAF-a u području PDV-a te potreba i mogućnosti boljeg pristupa informacijama o bankovnim računima.

Konačno, mogle bi se procijeniti i nove odredbe kojima se uređuje postupanje s koordinacijskim predmetima kako bi se uklonila trenutačna nedorečenost u Uredbi.

5.3. Drugi zaključci evaluacije

Uz ona prethodno navedena, evaluacijom su utvrđena i određena pitanja koja bi se mogla dodatno poboljšati ili pojednostavniti u Uredbi ili bi se mogla riješiti zakonodavnim mjerama ili boljom primjenom Uredbe.

Komisija će posebno razmotriti kako bolje riješiti praktične poteškoće koje proizlaze iz različitih stajališta o odredbama u pogledu uloge i nadležnosti nadzornog odbora. U tom pogledu Komisija preporučuje da se OLAF i njegov nadzorni odbor brzo usuglase o radu.

Moguća područja dodatnog pojašnjenja Uredbe utvrđena u evaluaciji uključuju odredbe o unutarnjim istragama (posebice inspekcijama poslovnih prostora), digitalnim forenzičkim operacijama te prijenosu informacija trećim zemljama i međunarodnim organizacijama. Ciljanim promjenama mogli bi se riješiti i utvrđeni nedostaci te dodatno uskladiti pravila primjenjiva na unutarnje i vanjske istrage (ako razlike u pravilima nisu opravdane).

Komisija bi mogla ispitati i mjere za bliskiju suradnju OLAF-a s institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije u pogledu mogućeg ranog slanja informacija OLAF-a pri kojem bi se možda trebale donijeti mjere predostrožnosti, kao i za smanjenje nedosljednosti kad je riječ o daljnjim mjerama s obzirom na financijske preporuke.

Komisija preporučuje da OLAF poduzme unutarnje mjere za osiguravanje dosljedne kvalitete završnih izvješća i preporuka te razmotri potrebu za revizijom Smjernica o istražnim postupcima kako bi se riješile moguće nedosljednosti s Uredbom.

5.4. Izgledi

U kasnijoj bi fazi nakon eventualnog prijedloga 2018. mogao uslijediti dalekosežniji postupak osuvremenjivanja okvira OLAF-ovih istraga za koji ključni aspekti potječu iz osnivanja OLAF-a 1999. (ili čak otprije). To bi bila prilika da se razmotre temeljite promjene u kontekstu trendova prijevara u 21. stoljeću uzimajući u obzir iskustvo stečeno iz suradnje EPPO-a i OLAF-a. Time bi se omogućilo i usmjeravanje na druge aspekte pravnog okvira za koje bi mogli biti potrebni dodatno razmatranje i rasprava. To bi moglo uključivati institucijsko upravljanje OLAF-om i nadzor njegovih aktivnosti. Evaluacija nije pokazala da u ovoj fazi postoji jasna potreba za bitnom revizijom mjerodavnih odredaba Uredbe. Trebalo bi napomenuti i da je donošenje prijedloga Komisije o uspostavi nadzornika postupovnih jamstava 17 još u tijeku te ga suzakonodavac nije proveo. Veća pitanja koja su otvorena evaluacijom, a odnose na sveukupnu dosljednost pravnog okvira EU-a u pogledu borbe protiv prijevara šireg od Uredbe br. 883/2013, mogla bi isto tako biti dio sljedećega koraka u mogućoj reviziji pravnog okvira.

(1)

Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima, SL L 198, 28.7.2017., str. 29.–41.

(2)

Međuinstitucijski predmet 2013/0255 (APP). Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove dogovorilo je 8. i 9. lipnja 2017. opći pristup u pogledu Uredbe o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem EPPO-a. Nakon toga Nacrt uredbe poslan je Europskom parlamentu kako bi dao svoju suglasnost. Sva upućivanja u ovom dokumentu na Nacrt uredbe o EPPO-u odnose se na dokument 9941/17 (tekst općeg pristupa), dostupan na poveznici http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-9941-2017-INIT/hr/pdf .

(3)

Odluka Komisije 1999/352/EZ, EZUČ, Euratom od 28. travnja 1999. o osnivanju Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF), SL L 136, 31.5.1999., str. 20.–22.

(4)

Europska komisija, Dokument za razmatranje o budućnosti financija EU-a, COM(2017) 358 od 28. lipnja 2017.

(5)

Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999, SL L 248, 18.9.2013., str. 1.–22.

(6)

Nadzorni odbor OLAF-a, Mišljenje br. 2/2017 od 28. rujna 2017.

(7)

Sve raspoložive prezentacije s konferencije dostupne su na web-mjestu Komisije na poveznici https://ec.europa.eu/anti-fraud/policy/olaf-regulation-evaluation/conference_en .  

(8)

ICF Consulting Services Limited, 2017., Evaluacija primjene Uredbe br. 883/2013 o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), završno izvješće, https://ec.europa.eu/anti-fraud/sites/antifraud/files/evaluation_of_the_application_regulation_883_en.pdf .  

(9)

Uredba Vijeća (EZ) br. 515/97 od 13. ožujka 1997. o uzajamnoj pomoći upravnih tijela država članica i o suradnji potonjih s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima, SL L 82, 22.3.1997., str. 1.–16., kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EU) 2015/1525 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015., i Uredba (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1383/2003, SL L 181, 29.6.2013., str. 15–34.

(10)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o „Zaštiti financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima i administrativnim istragama – integrirana politika za zaštitu novca poreznih obveznika”, COM(2011) 293 final od 26. svibnja 2011.

(11)

Članak 120. stavak 2. Nacrta uredbe o EPPO-u. EPPO će preuzeti svoju nadležnost u pogledu istraga i kaznenih progona na datum utvrđen u odluci Komisije, no najranije tri godine nakon stupanja na snagu Uredbe o EPPO-u.

(12)

Članak 101. stavak 1. Nacrta uredbe o EPPO-u.

(13)

Članak 24. stavak 1. Nacrta uredbe o EPPO-u.

(14)

Članak 101. stavak 2. Nacrta uredbe o EPPO-u.

(15)

Članak 39. stavak 4. i članak 101. stavak 4. Nacrta uredbe o EPPO-u.

(16)

Članak 101. stavak 3. Nacrta uredbe o EPPO-u.

(17)

COM(2014) 340 final.

Top