EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 10.5.2017.

COM(2017) 228 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o preispitivanju provedbe Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na sredini provedbenog razdoblja

Povezano jedinstveno digitalno tržište za sve

{SWD(2017) 155 final}

„Digitalne tehnologije i komunikacije
danas prodiru u svaki aspekt života.
Moramo raditi na stvaranju Europe koja osnažuje naše građane i naše gospodarstvo.
A oni danas prelaze na digitalne tehnologije.”

Predsjednik Juncker, Govor o stanju Europske unije, 14. rujna 2016.

1. Uvod

Uzastopni valovi tehnoloških promjena preobrazili su ljudska društva i gospodarstva, donijevši dugoročne koristi u pogledu gospodarskog rasta i kvalitete života. Digitalna revolucija koja je sada u tijeku ima potencijal za još jednu takvu preobrazbu.

Građani i poduzeća u EU-u imaju svojstvene prednosti koje su potrebne za iskorištavanje mogućnosti jedinstvenog digitalnog tržišta (JDT). To su, primjerice, snažna proizvodna baza i brzorastući ekosustav novoosnovanih poduzeća, koji u kombinaciji s nedavno digitaliziranim industrijskim procesima i kvalificiranom radnom snagom mogu pokretati rast u doglednoj budućnosti. Za potpuno iskorištavanje mogućnosti podatkovnoga gospodarstva EU mora te resurse iskoristiti i za poticanje maksimalne digitalizacije europskih uslužnih sektora, prije svega sektora zdravstva i skrbi, energetike, prometa i financija.

No te se prednosti mogu u potpunosti iskoristiti samo pod uvjetom znatnih dodatnih ulaganja u digitalne vještine i infrastrukturu na razini EU-a, država članica i privatnog sektora. Za dovršetak EU-ova jedinstvenog digitalnog tržišta potrebno je i jasno i stabilno pravno okruženje kako bi se poticale inovacije, riješio problem rascjepkanosti tržišta i svim dionicima omogućilo iskorištavanje nove dinamike tržišta po pravednim i uravnoteženim uvjetima. Time će se osigurati temeljna klima povjerenja koja je ključna za povjerenje poduzeća i potrošača.

To je bio cilj strategije jedinstvenog digitalnog tržišta 2 . Poboljšanjem pristupa i osiguravanjem pravednih uvjeta ta strategija pridonosi uspostavi otvorenog tržišta na kojem poduzeća i građani mogu lako djelovati bilo gdje u Europi i to jednako učinkovito kao kod kuće. U dvije godine od donošenja strategije Komisija je iznijela prijedloge za svih 16 utvrđenih ključnih mjera. Prijedlozi se odnose na područja u kojima EU može osigurati posebnu dodanu vrijednost, a usmjereni su na europske digitalne projekte koje zbog njihova razmjera i opsega pojedinačne države ne mogu same realizirati. Za sve je dionike ključno osigurati da se mjere donesu, u potpunosti provedu i učinkovito izvrše u vremenskom okviru koji odgovara brzom razvoju digitalnoga gospodarstva. Kako bi pridonijela ostvarenju tog cilja, Komisija namjerava iskoristiti sveobuhvatan skup instrumenata politike i razne mogućnosti financiranja, no ključnu ulogu ima puna potpora država članica, Europskog parlamenta, Vijeća i dionika. U protivnom, jedinstveno digitalno tržište jednostavno neće postati stvarnost.

Ključna uloga digitalne tehnologije u preobrazbi Europe istaknuta je i u Bijeloj knjizi o budućnosti Europe 3 . Digitalna tehnologija utječe na sve aspekte politike EU-a: na način proizvodnje i iskorištavanja energije, način kretanja s jednog mjesta na drugo, na tokove kapitala u cijeloj Europi. Građani će uskoro moći putovati diljem EU-a, a da se pritom neće morati brinuti zbog naknada za roaming u pokretnim mrežama ili nemogućnosti pristupa glazbi, igrama, filmovima, sportskim događajima i serijama koje su prethodno platili.

Ključno je da poduzeća iz EU-a iskoriste mogućnosti digitalne tehnologije za održavanje konkurentnosti na svjetskoj razini i da novoosnovana poduzeća iz EU-a mogu brzo rasti zahvaljujući potpunom iskorištavanju računalstva u oblaku, rješenja povezanih s velikim podacima, robotike i širokopojasnih mreža velike brzine, čime će pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta, povećanju produktivnosti, resursnoj učinkovitosti i održivosti. Građani, poduzeća i javne uprave imat će znatne koristi i od uvođenja i uporabe rješenja u području e-uprave, koja otvaraju i nove prekogranične mogućnosti, prije svega zahvaljujući uporabi elektroničkih potpisa. 

Istovremeno, digitalna infrastruktura o kojoj digitalno gospodarstvo ovisi mora biti stabilna, otporna i prilagodljiva za suočavanje s novim prijetnjama. U protivnom će doći do narušavanja povjerenja građana i poduzeća te zastoja u procesu digitalizacije.

U ovom preispitivanju na sredini provedbenog razdoblja ocjenjuje se napredak u uspostavi jedinstvenog digitalnog tržišta te se utvrđuju područja u koja je potrebno uložiti dodatne napore i u kojima su zbog promjenjivog digitalnog okruženja potrebne nove mjere na razini EU-a. Uz ovaj dokument objavljuju se i izvješća o europskom digitalnom napretku za 2017. 4 , u kojima se opisuje ostvareni napredak na razini EU-a i na razini država članica, te radni dokument službi u kojemu su navedeni dokazi na kojima se temelji ovo preispitivanje 5 .

2. Poziv na pravovremeno donošenje i učinkovitu provedbu

U Zajedničkoj deklaraciji o zakonodavnim prioritetima EU-a istaknuta je politička odgovornost koju institucije EU-a imaju u pogledu dovršetka ključnoga zakonodavstva u području jedinstvenog digitalnog tržišta do kraja 2017. 6 Kašnjenja bi dovela do slabije zaštite građana, koji na raspolaganju ne bi imali bolje, brže i jeftinije veze, ni pristup većoj količini internetskog sadržaja.

Strategija „trostruke koristi” za potrošače počinje donositi konkretne rezultate

Prvi niz Komisijinih prijedloga počinje donositi rezultate, nakon dogovora Europskog parlamenta i Vijeća. Maloprodajne naknade za roaming 7 ukidaju se od 15. lipnja 2017. Korisnici usluga mobilne mreže koji putuju unutar EU-a za svoje pozive, poruke i pretraživanje interneta plaćat će istu cijenu kao kod kuće. Nacionalna regulatorna tijela pozorno će pratiti razvoj događaja kako bi osigurala da se nova pravila poštuju i da potrošači od njih imaju koristi.

Prekogranična prenosivost usluga internetskog sadržaja 10 znači da će od prvih mjeseci 2018. potrošači imati pristup svojim internetskim pretplatama na filmove, sportske događaje, e-knjige, videoigre ili glazbu tijekom putovanja u druge države EU-a.

Dovršetak paketa „trostrukih koristi” ovisi o brzom donošenju prijedloga o rješavanju problema neopravdanog ograničenja pristupa na temelju lokacije 12 . Trgovci više ne bi mogli diskriminirati potrošače iz drugih država članica bez objektivno opravdanih razloga.

Internet za sve

Kako bi potaknule veću povezivost i daljnji razvoj novih usluga od 2020., države članice poduzet će koordinirane mjere kojima bi se trebala osigurati dostupnost pojasa visoke kvalitete od 700 MHz za upotrebu u bežičnim širokopojasnim uslugama. Ta prekogranična koordinacija u području radiofrekvencijskog spektra osnovna je sastavnica strategije. Bez nje, 5G mreže i s njima povezane nove usluge, primjerice povezana vozila, zdravstvena skrb na daljinu, pametni gradovi ili videoprijenos u pokretu, neće moći učinkovito funkcionirati. Kako bi EU u potpunosti raspolagao visokokvalitetnim i brzim telekomunikacijskim mrežama, ključan je daljnji koordinirani pristup država članica politici spektra.

Da bi svi imali koristi od digitalne revolucije, Europa treba uspostaviti regulatorni okvir za elektroničke komunikacije kojim se promiče uvođenje infrastrukture koja može neometano funkcionirati na području cijelog EU-a, uključujući ruralna područja 14 , i pritom osigurati zaštitu učinkovitog tržišnog natjecanja. Velik dio potrebnih ulaganja osigurat će privatni sektor, koji će se moći osloniti na poboljšano regulatorno okruženje. Stoga je brzo donošenje prijedloga Zakonika elektroničkih komunikacija 15 i Uredbe o Tijelu europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) 16 također od iznimne važnosti. 

Brzo uvođenje širokopojasnog pristupa poduprijet će se i mjerama za poboljšanje koordinacije spektra, poticanje tržišnog natjecanja na telekomunikacijskim tržištima i poticanje ulaganja u mreže velikog kapaciteta iz Europskog zakonika elektroničkih komunikacija. Potrebna je i brza provedba Direktive 2014/61/EU o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina 17 .

Kako bi dodatno potaknuo ulaganja kojima se trenutačno podupire uvođenje širokopojasnog pristupa velike brzine, EU mobilizira sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova (oko 6 milijardi EUR do 2020. kako bi više od 14,5 milijuna kućanstava dobilo širokopojasni pristup velike brzine) i instrumente kao što su Europski fond za strateška ulaganja (oko 3,2 milijarde EUR 19 javnih i privatnih ulaganja) i Instrument za povezivanje Europe. Fond za širokopojasno povezivanje Europe 20 pomoći će privatnim ulagačima da se priključe naporima za potporu uvođenju digitalne mrežne infrastrukture u nedovoljno pokrivenim područjima i tako potaknuti dodatna ulaganja u iznosu do 1,7 milijardi EUR do 2021. Te će napore poduprijeti i brzo donošenje i provedba prijedloga o promicanju besplatne internetske povezivosti za korisnike u lokalnim zajednicama (inicijativa WiFi4EU), zahvaljujući čemu bi do 2020. gotovo 8000 lokalnih zajednica moglo dobiti sredstva u ukupnom iznosu od 120 milijuna EUR. U tom bi kontekstu trebalo naglasiti da Komisija redovito odobrava nacionalne programe državnih potpora u području širokopojasnog pristupa, što je također važna mjera na razini EU-a za poticanje ulaganja.

Kako bi EU ostvario ciljeve u području povezivosti do 2025. 21 i zahvaljujući provedbi Akcijskog plana za 5G 22 preuzeo vodeću ulogu u svijetu u pogledu rasprostranjenosti 5G usluga, potrebni su zajednički napori svih dionika.

Bolje internetsko tržište za potrošače i poduzeća

Poticanje prekogranične e-trgovine jedan je od glavnih ciljeva jedinstvenog digitalnog tržišta. Trenutačno se raspravlja o nizu prijedloga koje je potrebno hitno donijeti kako bi počeli donositi rezultate. Potpunim usklađivanjem pravila o digitalnim ugovorima 23 i jačanjem pravila o suradnji nacionalnih tijela za zaštitu potrošača 24 poboljšat će se zaštita potrošača i uvjeti za poduzeća koja se bave prekograničnom prodajom proizvoda i usluga. Zahvaljujući potpuno usklađenim pravilima o digitalnim ugovorima smanjit će se razlike u nacionalnim propisima o potrošačkim ugovorima te će se ukloniti jedan od glavnih razloga zašto poduzeća ograničavaju pristup na temelju lokacije. Koliko će poduzeća iskoristiti mogućnosti koje otvara e-trgovina ovisi i o cjenovnoj pristupačnosti prekograničnih usluga dostave pošiljaka 25  i jednostavnijim postupcima prijave PDV-a 26 . 

Stvaranje poticajnog okruženja za inovacije s pomoću učinkovitog izvršenja

U svibnju 2015. Komisija je pokrenula ispitivanje tržišnog natjecanja u sektoru e-trgovine kako bi utvrdila moguće probleme u području tržišnog natjecanja povezane s poslovnom praksom poduzeća. Rezultati sektorskog ispitivanja 27 pridonijet će tome da se izvršenje propisa o tržišnom natjecanju usredotoči na poslovnu praksu u području e-trgovine koja u najvećoj mjeri šteti tržišnom natjecanju i prekograničnoj trgovini. Komisija je već pokrenula tri ispitna postupka u vezi s praksama kojima se navodno narušava tržišno natjecanje u području potrošačke elektronike, videoigara i hotelskog smještaja.

I nacionalna tijela provela su mjere usmjerene na izvršenje i suradnju u području potrošačkog prava 28 . Uz napore koji se ulažu u jačanje kapaciteta, učinkovitom izvršenju prava potrošača u praksi pridonose i dobro funkcioniranje internetskog sustava za rješavanje potrošačkih sporova 29 i ažurirane smjernice o Direktivi o nepoštenoj poslovnoj praksi 30 .

Poštovanje prava intelektualnog vlasništva ključno je za promicanje kreativnosti i inovacija te stvaranje povjerenja u tržište. Komisija dovršava ocjenu postojećeg pravnog okvira za izvršenje svih prava intelektualnog vlasništva, uključujući autorska prava.

Jamčenje zaštite privatnosti i osobnih podataka na internetu

Opća uredba o zaštiti podataka (OUZP) 31 ključan je instrument zaštite temeljnog prava građana na zaštitu osobnih podataka u digitalnom dobu. Njome se pojednostavljuju pravila za poduzeća, otvaraju nove poslovne mogućnosti i potiču inovacije. Komisija blisko surađuje s državama članicama, neovisnim nadzornim tijelima za zaštitu podataka, poslovnim sektorom i civilnim društvom kako bi se pripremila za primjenu Uredbe od 25. svibnja 2018.

Prijedlogom revizije Uredbe 32 o e-privatnosti dopunio bi se OUZP te bi se istovremeno osigurala usklađenost s njegovim relevantnim pravilima. Tako će se dodatno povećati pravna sigurnost i zaštita privatnosti korisnika na internetu te će se povećati poslovna upotreba komunikacijskih podataka, na temelju privole korisnika. Brzim donošenjem Uredbe o e-privatnosti osigurat će se sveobuhvatan okvir digitalne privatnosti od kojeg će potrošači i poduzeća imati koristi nakon početka primjene OUZP-a u svibnju 2018.

Poboljšanje uvjeta za stvaranje i distribuciju sadržaja u digitalnom dobu

Predloženom revizijom Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama 33 pravni će se okvir ažurirati u skladu s potrebama digitalnog doba. Osigurat će se ravnoteža između konkurentnosti i zaštite potrošača, ojačati promicanje europskih djela i poboljšati neovisnost regulatornih tijela.

EU-u su potrebna suvremena pravila o autorskim pravima kojima se potrošačima i autorima omogućuje da na najbolji način iskoriste digitalne mogućnosti. Cilj Komisijina prijedloga 35 jest osigurati veći prekogranični pristup internetskom sadržaju, veće mogućnosti za upotrebu materijala zaštićenih autorskim pravima u području obrazovanja, istraživanja i kulturnog naslijeđa te bolje funkcioniranje i veću pravednost tržišta internetskog sadržaja.

3. Osiguravanje pravednog, otvorenog i sigurnog digitalnog okruženja

Digitalni je svijet po definiciji okruženje u znaku stalnih i brzih promjena, kojem se politike trebaju neprestano prilagođavati. S obzirom na njihovu sve veću rasprostranjenost, nove tehnologije mogu biti od velike koristi za gospodarstvo i naš svakodnevni život. No ključno je da se temelje na skupu pravila kako bi se osiguralo povjerenje i poduzeća i potrošača. To znači da bi Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta trebalo proširiti kako bi se obuhvatili novi trendovi i izazovi, kao što su oni u području internetskih platformi, podatkovnoga gospodarstva i kibersigurnosti.

3.1. Promicanje internetskih platformi kao odgovornih dionika u pravednom internetskom ekosustavu

Internetske platforme pokreću inovacije i rast u digitalnom gospodarstvu. Imaju važnu ulogu u razvoju internetskog okruženja i otvaraju nove tržišne mogućnosti, prije svega za MSP-ove. Istovremeno, platforme posreduju u pristupu informacijama, sadržaju i internetskom trgovanju te su postale ključne pristupne točke za internet. Na njima se temelji internetski ekosustav, što znači temeljitu preobrazbu svjetske mreže (World Wide Web), koja donosi nove mogućnosti, ali i izazove.

U svojoj Komunikaciji o internetskim platformama 39 iz svibnja 2016. Komisija je utvrdila dva posebna pitanja kojima je potrebno posvetiti dodatnu pozornost: zaštita sigurnog i poštenog poslovnog okruženja povoljnog za inovacije te osiguravanje pravovremenog i učinkovitog uklanjanja nezakonitog internetskog sadržaja 40  s internetskih platformi 41 , uz odgovarajući sustav kontrole i ravnoteže.

Osiguravanje platformskoga gospodarstva koje je pravedno i potiče inovacije

Komisija je provela postupak utvrđivanja činjenica u vezi s poslovnom praksom između platformi i poduzeća. Preliminarni rezultati upućuju na to da pojedine internetske platforme sudjeluju u poslovnoj praksi koja može biti na štetu njihovih poslovnih korisnika, primjerice uklanjanje („brisanje s popisa”) proizvoda ili usluga bez prethodne najave ili bez stvarne mogućnosti za osporavanje odluke platforme. Postoji opća zabrinutost da bi pojedine platforme mogle davati prednost vlastitim proizvodima ili uslugama ili na neki drugi način diskriminirati različite dobavljače i trgovce i ograničiti pristup osobnim i neosobnim podacima i upotrebu takvih podataka, među ostalim i podataka koji se izravno generiraju tijekom aktivnosti poduzeća na tim platformama. Manjak transparentnosti, npr. u rangiranju ili rezultatima pretraživanja, ili nedovoljna jasnoća u pogledu određenih primjenjivih propisa ili politika također su neka od ključnih pitanja. Velik dio sporova između poslovnih korisnika i internetskih platformi ostaje neriješen, što može dovesti do značajnog negativnog učinka za dotična poduzeća 42 . Opći nedostatak pristupačne pravne zaštite kojom bi se poslovnim korisnicima omogućilo da nova sporna pitanja riješe brzo i učinkovito odmah po njihovu nastanku također je ključna značajka platformsko-poslovnog okruženja, o čemu svjedoče najnoviji podaci.

Pri razmatranju načina na koje riješiti te moguće probleme, Komisijin opći cilj politike jest zaštititi pravedno, predvidljivo, održivo i u konačnici pouzdano poslovno okruženje u okviru internetskoga gospodarstva.

Suzbijanje nezakonitog internetskog sadržaja

Za suzbijanje širenja nezakonitog sadržaja na internetu potrebno je odlučno djelovanje svih dionika. Istovremeno se moraju zaštititi temeljna prava, kao što je sloboda govora, te je potrebno poticati inovacije. Komisija se obvezala da će održavati uravnotežen i predvidljiv sustav odgovornosti za internetske platforme i da će u borbi protiv nezakonitog internetskog sadržaja slijediti sektorski pristup koji polazi od problema 43 . 

Kako bi pridonijela daljnjoj izgradnji povjerenja na internetu, Komisija se obvezala da će ispitati je li na razini EU-a potrebno uspostaviti formalne mehanizme za označavanje i uklanjanje nezakonitog sadržaja („prijava i djelovanje”) i jesu li potrebne smjernice za primjenu pravila o odgovornosti i pružanje potpore platformama koje proaktivno uvedu dobrovoljne mjere za suzbijanje nezakonitog sadržaja. Na temelju napretka i uspjeha koji su nedavno ostvareni u okviru mnogih dijaloga o platformama u kontekstu jedinstvenog digitalnog tržišta, Komisija smatra da ima prostora za bolju koordinaciju postojećih inicijativa s ciljem daljnje koherentnosti i usklađenog praćenja te jačanja učinka dijaloga. Rasprava o postupovnim aspektima i načelima za uklanjanje nezakonitog sadržaja bit će dio buduće suradnje Komisije i platformi. Njome bi se obuhvatila pitanja kao što su minimalni postupovni zahtjevi za postupke „prijave i djelovanja” internetskih posrednika u vezi s, primjerice, kvalitativnim kriterijima za prijavu, postupcima za odgovaranje na prijavu, obvezama izvješćivanja, mehanizmima savjetovanja s trećim stranama, sustavima rješavanja sporova i koordinacijom s javnim tijelima te mjere protiv višestrukih počinitelja povreda i lažne prijave podnesene u svrhu zlouporabe. To bi se trebalo provesti u sinergiji s već postojećim dijalozima i djelovanjem pokrenutima u drugim područjima, primjerice u okviru europskog programa sigurnosti. Daljnjim djelovanjem u tom području moglo bi se obuhvatiti i promicanje najbolje sektorske prakse, primjerice u vezi sa službenim programima označavanja nezakonitog sadržaja.

3.2. Razvoj europskog podatkovnog gospodarstva 

Podatkovno gospodarstvo može pridonijeti rastu europskih poduzeća, modernizaciji javnih službi i jačanju položaja građana. Da bi se to dogodilo, potrebni su stalna dostupnost podataka i njihov slobodan protok unutar jedinstvenog tržišta, a usto je neophodno i računalstvo visokih performansi za njihovu analizu. 

Zakonodavstvom EU-a 46  zabranjena su ograničenja slobodnog protoka osobnih podataka unutar Europske unije koja se temelje na zaštiti osobnih podataka. Međutim druge vrste ograničenja nisu obuhvaćene Općom uredbom o zaštiti podataka. Osim toga, postojeća pravila ne primjenjuju se na neosobne podatke 47 .

Kako bi se osigurao učinkovit i pouzdan prekogranični slobodan protok neosobnih podataka, države članice i industrija trebali bi se voditi načelom slobodnog protoka podataka unutar EU-a. Zahtjevi u pogledu lokacije podataka, koji za sobom povlače pohranu i obradu podataka unutar određenih područja, bili bi opravdani samo u ograničenom broju slučajeva, primjerice u svrhe nacionalne sigurnosti.

U cilju promicanja zajedničkih pristupa Komisija je organizirala javno savjetovanje 48 i detaljnu razmjenu mišljenja s državama članicama o EU-ovu okviru suradnje u pogledu slobodnog protoka podataka na jedinstvenom digitalnom tržištu. Osim načela slobodnog protoka podataka unutar EU-a, tim bi se okvirom mogli obuhvatiti, i legitimni interesi država članica u pogledu sigurne pohrane podataka, i istovremeno osigurati njihovu prekograničnu dostupnost u regulatorne svrhe, npr. u svrhe poreznog nadzora, ali i očuvati gospodarske i druge koristi koje proizlaze iz slobodnog protoka neosobnih podataka. Komisija razmatra daljnje komplementarne mjere kojima bi se obuhvatili i ugovori o uslugama računalstva u oblaku za poslovne korisnike te promjena pružatelja usluga računalstva u oblaku, u skladu s inicijativom Europski oblak. 49

Komisija bi mogla pokrenuti i postupke zbog povrede prava ako se utvrdi da postojeća pravila o slobodnom kretanju usluga nisu ispravno provedena. Osim toga, kako bi se spriječilo neprimjereno ograničavanje slobodnog protoka osobnih podataka unutar Unije, Komisija će pomno pratiti kako države članice primjenjuju klauzule o specifikaciji iz Opće uredbe o zaštiti podataka, npr. u pogledu genetskih, biometrijskih i zdravstvenih podataka 50 .

Dok u pogledu osobnih podataka postoje usklađena pravila, pristup neosobnim podacima i njihova ponovna uporaba u poslovnom kontekstu (B2B) rješavaju se od slučaja do slučaja na temelju ugovora među poduzećima. Na temelju javnog savjetovanja koje je uslijedilo nakon komunikacije „Izgradnja europskog podatkovnog gospodarstva” 51 , Komisija razmatra pitanje koče li se inovacije i rast zbog nepostojanja jasnog okvira u području pristupa neosobnim podacima, osobito za MSP-ove, i jesu li potrebne inicijative za poticanje korektnog i uravnoteženog pristupa podacima i njihove korektne i uravnotežene uporabe. Rad Komisije na pristupu podacima i njihovoj uporabi uključivat će i nastojanje da se oslobode daljnji javni podaci 52 i podaci financirani javnim sredstvima jer to je važan izvor podataka za inovativne usluge i znanstvena istraživanja 53 . Pozabavit će se i pitanjem pristupa javnih uprava, pod jasno definiranim uvjetima, podacima u privatnom vlasništvu u svrhu obavljanja njihovih zadaća od javnog interesa

Razvoj interneta stvari donosi velike nove izazove u pogledu sigurnosti povezanih sustava, proizvoda i usluga, kao i u pogledu odgovornosti poduzećā. Zbog neispravnih senzora, ranjivog softvera ili nestabilne povezivosti može biti teško utvrditi tko je u tehničkom i pravnom smislu odgovoran za neku posljedičnu štetu. Komisija će razmotriti moguću potrebu da se postojeći pravni okvir prilagodi kako bi se u obzir uzela nova tehnološka dostignuća (uključujući robotiku, umjetnu inteligenciju i 3D ispis), osobito u pogledu građanskopravne odgovornosti, i uzimajući u obzir rezultate evaluacije Direktive o odgovornosti za neispravne proizvode i Direktive o strojevima (koja je u tijeku). Predvidivost u pogledu pristupa patentno zaštićenoj tehnologiji prihvaćena u standardima (standardni osnovni patenti) ključna je za razvoj interneta stvari, slijedom kojega će se standardi u pogledu mobilne povezivosti primjenjivati u širokom rasponu sektora. Komisija trenutačno razmatra učinkovite načine osiguravanja uravnoteženog okvira za licenciranje tog intelektualnog vlasništva poštujući pritom prava i korisnika tehnologije i onih koji su je razvili.

3.3. Poticanje pouzdanog kibernetičkog ekosustava: zajedničko suočavanje s izazovima u pogledu kibersigurnosti

Društvo prebacuje fokus s određenih povezanih uređaja (računala, pametni telefoni ili prenosivi elektronički uređaji) na sveprisutnu povezivost (predmeti u kućanstvu, industrijski proizvodi itd.). Procjenjuje se da će do 2020. samo u EU-u s internetom biti povezano 54 šest milijardi kućanskih aparata (televizora, hladnjaka, strojeva za pranje rublja itd.). Povezano gospodarstvo i društvo izloženiji su kiberprijetnjama i napadima i potrebna im je jača obrana. Ta povećana ovisnost o mrežama znači da je naše umreženo okruženje sigurno samo u mjeri u kojoj je sigurna njegova najslabija karika, i svaka povreda sigurnosti može izazvati znatnu štetu. Svaka izloženost (npr. neosigurana veza ili proizvod) može biti iskorištena, a posljedice mogu biti u rasponu od neugodnosti i malih gubitaka do velikih povreda sigurnosti osjetljivih osobnih podataka, terorizma i subverzije demokratskih procesa.

Kibernapadi su sve učestaliji, no njihovo suzbijanje otežava činjenica da su nadležnosti tijela kaznenog progona strogo nacionalne unatoč tome što su ti napadi često prekogranični. Od početka 2016. svaki dan zabilježeno je više od 4000 napada programima tipa ransomware, što je porast od 300 % u odnosu na 2015. 55 Ti napadi nanose štetu poduzećima svih veličina i narušavaju povjerenje u digitalno gospodarstvo, kao i povjerenje u naše demokratske institucije. Kibernapadi golemih razmjera mogli bi poremetiti pružanje usluga diljem EU-a i mogli bi biti dio hibridnih napada 56 . Zbog toga su potrebi učinkovit odgovor i upravljanje krizama na razini EU-a, koji se temelje na ciljanim politikama u području kibernetike i širim instrumentima za europsku solidarnost i uzajamnu pomoć 57 .

Europa je poduzela važne korake u cilju osiguravanja kibersigurnosti i povjerenja u digitalne tehnologije. Strategija EU-a za kibersigurnost donesena je 2013 58 . Prvi zakonodavni akt Unije o kibersigurnosti, Direktiva o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (MIS) 59 , donesena je u srpnju 2016. Time su uspostavljene neophodne strukture za stratešku i operativnu suradnju među državama članicama i za povećanje otpornosti mrežnih i informacijskih sustava u EU-u.

Budući da se od 2013. situacija u pogledu prijetnji znatno promijenila, Strategiju EU-a za kibersigurnost potrebno je revidirati. Trenutačno je u tijeku evaluacija kako bi se ocijenila njezina učinkovitost i utvrdili nedostaci u djelovanju na razini EU-a. Rezultati te evaluacije uključit će se u integrirano i na budućnost orijentirano preispitivanje da bi se utvrdilo kako EU može donijeti dodanu vrijednost u pogledu prevencije, otpornosti, odgovora, odvraćanja i upravljanja krizama te koja je uloga EU-a u povećanju kibersigurnosti na globalnoj razini.

Nakon nedavno provedenog javnog savjetovanja i evaluacije uspješnosti 60 koja je u tijeku potrebno je i preispitati mandat i zadaće Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA), uzimajući u obzir osobito njezinu novu ulogu na temelju Direktive o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti.

Povezani proizvodi i sustavi moraju biti sigurni od trenutka stavljanja na tržište. Razvoj aplikacija za velike podatke i aplikacija u oblaku također mora biti kibersiguran i u skladu sa zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka. Stvaranjem europskog okvira za sigurnost IKT-a, kojim bi se utvrdila pravila za organizaciju sigurnosnog certificiranja u tom području u EU-u, moglo bi se istovremeno očuvati povjerenje u internet i poduzeti mjere u pogledu trenutačne rascjepkanosti tržišta kibersigurnosti. 

Usto je potrebno zadržati i razviti ključne industrijske kapacitete za kibersigurnost u EU-u. Na temelju javno-privatnog partnerstva za kibersigurnost uspostavljenog 2016., koje će do 2020. potaknuti ulaganja u vrijednosti od do 1,8 milijardi EUR, nastavit će se sa razmišljanjem o tome kako Unija i njezine države članice mogu zajedno uložiti više resursa kako bi zajedničkim snagama poduprli otpornost u području kibersigurnosti, potaknuli istraživanja i osigurali snažnu industriju kibersigurnosti u svim sektorima (npr. energetski, prometni, financijski, zdravstveni) koji se suočavaju sa zajedničkim izazovima u pogledu kibersigurnosti 61 .

4. Upravljanje digitalnom transformacijom našeg društva i gospodarstva

U okviru strategije jedinstvenog digitalnog tržišta u tijeku je nekoliko mjera politike koje zahtijevaju povećane napore kako bi se iskoristile prilike i odgovorilo na izazove digitalizacije. Digitalne tehnologije povećavaju produktivnost naših poduzeća i zato su od osobite važnosti za gospodarstvo EU-a. Zahvaljujući njima mogu se zadržati u Europi radna mjesta koja bi inače bila preseljena na alternativne lokacije s nižim troškovima. Potpora brzorastućim novoosnovanim poduzećima i onima koja se šire donosi koristi u pogledu inovacija i zapošljavanja jer ta poduzeća obični otvaraju nova radna mjesta 62 . Digitalna transformacija omogućuje tradicionalnim sektorima gospodarstva da novu robu proizvode uz učinkovitije iskorištavanje resursa, a tijelima javne vlasti da usluge pružaju bolje, brže i jeftinije. Tako su se pojavili potpuno novi sektori gospodarstva, kao što je tržište aplikacija. Međutim ta digitalna transformacija može rezultirati i gospodarskim i društvenim izazovima ili poremećajima 63 .

U tom kontekstu trebamo osigurati da pojedinci i poslovni subjekti imaju koristi od tih tehnologija i novih usluga te uložiti posebne napore da bismo spriječili da neki ljudi ili područja zaostaju. EU mora pomoći u osiguravanju prave kombinacije mjera politike za upravljanje procesom digitalne transformacije.

4.1. Digitalne vještine i prilike za sve

Kao i prijašnji tehnološki napreci, digitalizacija će imati posljedice na tržištima rada: neki će se poslovi zamijenit drugima, neki će novi nastati, a mnogi će se promijeniti. Iako je za sada nemoguće procijeniti stvarne posljedice, jasno je da je digitalnu transformaciju potrebno ublažiti i popratiti javnim politikama.

Već se sada za 90 % svih poslova zahtijeva određena razina digitalnih vještina, i te vještine postaju sve važnije i za one koji se žele angažirati u društvenim i građanskim aktivnostima 66 . U Europi se razina digitalnih vještina povećava, ali napredak je spor i prilično neujednačen 67 . U 2016. 44 % stanovništva i 33 % radne snage EU-a nisu imali dovoljnu razinu digitalnih vještina 68 . Zabrinjavajuće je što gotovo polovina poduzeća u Europi još ne provodi strategije za podizanje razine digitalnih vještina svoje radne snage 69 .

Radnicima su potrebne nove vještine kako bi mogli imati koristi od uvođenja novih tehnologija. Za to će biti nužna golema ulaganja. U lipnju 2016. u Novom programu vještina za Europu 70 utvrđeno je da digitalne vještine treba smatrati dijelom skupa ključnih vještina za budućnost, što je dodatno naglašeno u Europskom stupu socijalnih prava 71 . To uključuje mjere za poboljšanje osnovnih vještina kod odraslih, uključujući digitalne vještine, donošenjem Preporuke Vijeća u prosincu 2016. kojom se predviđaju nacionalni akcijski planovi do sredine 2018. 72 . Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta 73 mobilizira poduzeća, socijalne partnere i tijela javne vlasti da poboljšaju digitalne vještine i može pomoći u optimiranju korištenja sredstava iz fondova EU-a za podizanje razine vještina i zapošljivosti. Partnerstva koja time nastaju mogu pomoći Komisiji da 2018. pokrene i realizira pilot-program „Digitalna prilika”, čiji je cilj da mlade osobe s diplomom kroz pripravništvo u inozemstvu steknu praktična iskustva u digitalnoj domeni.

Međutim bez obzira na veliki broj reformi u EU-u, Komisija izražava zabrinutost i vidi jasnu potrebu za daljnjim djelovanjem i napretkom u pogledu vještina na nacionalnoj razini. Naše gospodarstvo i društvo brzo se mijenjaju, za razliku od načina na koji podučavamo i osposobljavamo svoje građane. Zbog toga se povećava jaz između razine vještina koju naši ljudi imaju i razine koja im je potrebna. Države članice trebaju djelovati, a Komisija je spremna pomoći tako što će im pružati potporu u obliku politika, istraživanja i praktičnih alata za modernizaciju njihovih sustava obrazovanja i osposobljavanja 74 . 

Brza implementacija programa i inicijativa u pogledu vještina od strane država članica mora biti prioritet da bi se moglo pratiti digitalnu transformaciju. 

4.2. Novoosnovana poduzeća i digitalizacija industrijskog i uslužnog sektora

Tehnologija se mijenja takvom brzinom da će poduzeća koja ne uspiju ostvariti tranziciju zaostajati. Proces jačanja digitalnih vještina mora se odvijati paralelno s uvođenjem digitalnih tehnologija u poduzećima svih veličina u svim sektorima. To je prilika, osobito za novoosnovana poduzeća i MSP-ove, za stvaranje novih i boljih proizvoda i usluga uz manje troškove i manju potrošnju resursa, i radi se na stvaranju politika EU-a kojima će se poduzećima pomoći da tu priliku iskoriste u najvećoj mogućoj mjeri.

Kako bi pomogla europskim poduzećima da u punoj mjeri ostvare koristi od digitalne tehnologije, Komisija je u travnju 2016. donijela sveobuhvatnu strategiju digitalizacije europske industrije 75 koja uključuje mjere za poticanje suradnje i razmjene znanja među nacionalnim inicijativama za digitalizaciju industrije. U tu svrhu, na Digitalni dan 23. ožujka 2017. u Rimu je pokrenuta „Europska platforma nacionalnih inicijativa”.

U okviru programa Obzor 2020. predviđeno je da se tijekom sljedeće tri godine dodatnim sredstvima u iznosu od 300 milijuna EUR financiraju aktivnosti povezane s digitalnoinovacijskim centrima, koji su bitni za pružanje potpore lokalnim novoosnovanim poduzećima i inovacijama. Planira se i kontinuirano ulaganje gotovo 3,2 milijarde EUR u ključne tehnologije, uključujući nanoelektroniku, fotoniku, robotiku, 5G, računalstvo visokih performansi, velike podatke, računalstvo u oblaku i umjetnu inteligenciju, te njihovu integraciju u vrijednosne lance uz pilot-linije i pogone za ispitivanje. Od tog ulaganja, iznos od 300 milijuna EUR predviđen je izričito za razvoj sljedeće generacije digitalnih industrijskih platformi, osobito putem novih referentnih arhitektonskih modela koji vode pametnim tvornicama i uslugama. Ključni čimbenik uspjeha u digitalizaciji industrije EU-a mobilizacija je kritične mase ulaganja, koja će se postići tako što će se, korištenjem učinka poluge, ukupna europska ulaganja u istraživanje i inovacije povećati privatnim i nacionalnim javnim ulaganjima, osobito putem javno privatnih partnerstava, u cilju povećanja učinka sredstava EU-a na sve sektore gospodarstva. Na taj način ukupna europska ulaganja u istraživanje i inovacije dosegnut će vrijednost od oko 5,5 milijardi EUR, što će se primjenom učinka poluge još povećati privatnim i nacionalnim javnim ulaganjima, osobito putem javno privatnih partnerstava, u cilju povećanja učinka na sve sektore gospodarstva.

Energetski sektor prolazi kroz duboku transformaciju. Prijedlozima iz paketa „Čista energija za sve Europljane” 76 konsolidiraju se postojeće odredbe o slobodnom pristupu potrošačā podacima o vlastitoj potrošnji. To se može upotrijebiti, među ostalim, za prepoznavanje i rješavanje problema energetskog siromaštva ili za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada. Predloženim mjerama poboljšat će se i pristup mjernim podacima, što je važno kako bi se potrošačima pomoglo da ostvare korist od optimiranja svoje potrošnje, a energetskim tvrtkama i pružateljima energetskih usluga da svoje ponude prilagode konkretnim potrošačima. Nadalje, digitalne tehnologije pridonose učinkovitijoj upotrebi resursa u cijelom životnom ciklusu proizvoda, što je u središtu plana EU-a za kružno gospodarstvo 77 . Potpunim uvođenjem digitalnih tehnologija (automatizacija i robotizacija) u proizvodne procese može se poboljšati recikliranje i rastavljanje proizvoda, kao i razvoj automatiziranih visokokvalitetnih sustava za razvrstavanje i ponovnu uporabu.

U području prometa, prelaskom na kooperativnu, povezanu i automatiziranu mobilnost može se smanjiti broj prometnih nesreća, zagađivanje i zagušenost prometa te poboljšati upravljanje prometom i kapacitetima kao i energetsku učinkovitost. Time se jača i konkurentnost prometnog i digitalnog sektora i pridonosi integraciji različitih vrsta prijevoza u jedinstven sustav mobilnosti prilagođen potrebama njegovih korisnika, bez obzira na to je li riječ o logistici prijevoza tereta ili ljudi, uključujući i one kojima je potrebna posebna pomoć. U tom kontekstu od ključne su važnosti standardi kojima se osigurava interoperabilnost unutar prometne infrastrukture, podataka, aplikacijā, uslugā i mrežā. U pismu namjere potpisanom u ožujku, 27 država članica, Švicarska i Norveška 78 izrazile su spremnost na suradnju u okviru prekograničnih ispitivanja cestovne sigurnosti, pristupa podacima, kvalitete i pouzdanosti podataka, povezivosti i digitalnih tehnologija. Jasno je da je uvođenje visokoautomatiziranih i povezanih vozila jedan od velikih izazova za automobilsku industriju EU-a kako bi ostala konkurentna na međunarodnoj razini. Komisija radi i na sveobuhvatnom paketu mjera za mobilnost koji je planiran u dvije faze kasnije u 2017.

Novi pristupi u financijskom sektoru omogućeni digitalnim tehnologijama („FinTech”) mogu poboljšati pristup poduzeća financiranju, poboljšati konkurentnost, donijeti koristi potrošačima i potaknuti rast novoosnovanih poduzeća. Kako bi se pomoglo u pripremi djelovanja na razini EU-a u okviru unije tržišta kapitala, pokrenuto je javno savjetovanje 79 . Blockchain 80 je također jedna od revolucionarnih tehnologija koje mogu imati golem utjecaj na financijski sektor, ali i znatno šire. U planu je osnivanje Europskog opservatorija za tehnologije tipa Blockchain, čija će zadaća biti utvrđivanje i praćenje razvoja, izgrađivanje stručnog znanja i promicanje mogućih načina upotrebe.

U svim industrijskim i uslužnim sektorima standardi IKT-a, osobito otvoreni standardi, igraju važnu ulogu u digitalizaciji jer osiguravaju interoperabilnost, smanjuju tržišne barijere i potiču inovacije 81 . Promicanje tih standardā na svjetskoj razini pridonosi osiguravanju europskog utjecaja u globaliziranom gospodarstvu izvan granica jedinstvenog tržišta.

4.3. Digitalne inovacije za modernizaciju javnih usluga

Modernizacija javne uprave

Digitalne tehnologije javnim tijelima omogućuju da brže, preciznije i učinkovitije pružaju usluge. Mnoge države članice već imaju sveobuhvatne programe modernizacije koji njihovim građanima omogućuju širok spektar prednosti. Na razini EU-a akcijskim planom za e-upravu 2016. – 2020. 82 nastoji se ubrzati i proširiti opseg digitalizacije, čime bi se povećala učinkovitost javnih uprava i olakšalo slobodno kretanje poduzeća i građana. Uštede se mogu ostvariti jednostavnijim administrativnim postupcima za građane i poduzeća, primjerice načelima „digitalizacija kao standard” 83 i „samo jednom” 84 . Na primjer, poduzeća koja sudjeluju u postupcima e-nabave trebala bi dostaviti samo jedan dokument 85 . 

Zahvaljujući prijedlogu o jedinstvenom digitalnom pristupniku, donesenom 2. svibnja 2017. 87 , smanjit će se administrativno opterećenje građana i poduzeća pri prekograničnom preseljenju i/ili poslovanju na jedinstvenom tržištu. Njime će se omogućiti lak pristup relevantnim informacijama i uslugama pomoći, korisnici će na internetu moći dovršiti određene ključne administrativne postupke te će se korisnicima iz drugih zemalja jamčiti nediskriminacijski pristup nacionalnim internetskim postupcima. To će također biti prvi korak prema primjeni načela „samo jednom” u prekograničnim scenarijima.

Planirana inicijativa o digitalnim rješenjima tijekom cijelog životnog ciklusa poduzeća omogućit će poduzećima da ispune administrativne uvjete (registracija, spremanje i ažuriranje dokumenata poduzeća) putem interneta i prekogranično, čime će se prednosti digitalizacije uvesti u postupak osnivanja i vođenja poduzeća.

Javni sektor može povećati interoperabilnost svojih prekograničnih usluga slijedeći nedavno ažurirane preporuke Europskog okvira interoperabilnosti 88 i razmjenom svojih podataka i usluga u skladu s Direktivom INSPIRE 89 . Upotrebom standarda IKT-a koji su navedeni u europskom katalogu 90 povećalo bi se tržište digitalnih proizvoda i usluga.

S obzirom na dinamičnu prirodu akcijskog plana, Komisija će ga stalno ažurirati kako bi se ojačala transformacija javne uprave i građanima omogućio jednostavan, pouzdan i neometan pristup javnim uslugama koje žele i očekuju, kada god i gdje god su im potrebne. Komisija u akcijski plan uključuje niz novih mjera kako bi se povećao njegov učinak 91 .

Digitalna transformacija zdravstva i skrbi

Digitalne tehnologije mogu pridonijeti poboljšanju zdravlja ljudi i rješavanju sustavnih izazova s kojima se suočavaju zdravstveni sustavi. One mogu omogućiti troškovno učinkovite alate za podršku prelasku s modela zdravstvene skrbi koji se temelji na bolnicama na integrirani model usredotočen na pacijenta, poboljšati pristup skrbi i pridonijeti održivosti i otpornosti sustava zdravstvene skrbi. Ključno je da se takvi alati razviju uz potpuno poštovanje pravila zaštite podataka.

Komisija surađuje s državama članicama kako bi se osiguralo da građani mogu elektronički prenijeti svoje osnovne medicinske informacije kada se liječe u drugoj državi članici i upotrebljavati e-recepte da bi dobili lijekove. To bi u većini država članica trebalo početi funkcionirati do 2020. Međutim potrebno je učiniti više kako bi svi građani, uz potpunu privatnost i pouzdano, mogli pristupiti svojem potpunom elektroničkom zdravstvenom kartonu i prenijeti ga tijekom liječenja u inozemstvu.

Računalstvom visokih performansi može se osloboditi potencijal velikih podataka u zdravstvu zahvaljujući naprednoj podatkovnoj infrastrukturi i analitici podataka. Europske referentne mreže pokrenute ove godine jasno svjedoče o tome što Europa može postići udruživanjem medicinskog znanja i podataka za brže dijagnosticiranje i liječenje rijetkih i složenih bolesti. Dodatnim mjerama EU-a u tom području mogu se postići visoka dodana vrijednost i kritična masa. Iskorištavanjem zdravstvenih podataka koji su prikupljeni u EU-u, obrađeni uz izričito dopuštenje pacijenata ili na temelju druge pravne osnove dopuštene OUZP-om 92 i koji podliježu odgovarajućim zaštitnim mjerama, istraživanje se može unaprijediti na dosad nezabilježeni način. Može se omogućiti i rano otkrivanje izbijanja zaraznih bolesti i ubrzati razvoj lijekova i medicinskih proizvoda te potaknuti inovativna rješenja za zdravstvenu skrb, kao što su telemedicina i mobilne zdravstvene aplikacije.

U travnju 2017. donesene su dvije nove uredbe o medicinskim proizvodima 93 , koje će postati postupno primjenjive u sljedećih pet godina. Njima se predviđa uspostava nove sveobuhvatne baze podataka o medicinskim proizvodima na razini EU-a („Eudamed”), a veliki podaci iz te baze služit će za razvoj inovativnih digitalnih rješenja za dijagnostiku i liječenje te rano otkrivanje sigurnosnih poteškoća.

4.4. Povećanje ulaganja u digitalne tehnologije i infrastrukture

Uspješno jedinstveno digitalno tržište zahtijeva izvrsnu infrastrukturu 94 . EU već mobilizira javna i privatna ulaganja u vrijednosti od 50 milijardi EUR za digitalizaciju industrije, počevši s ciljanim ulaganjem EU-a u istraživanje i inovacije od 5,5 milijardi EUR od 2016. do 2020. EU je za potrebe digitalizacije i širokopojasnog pristupa namijenio i 21,4 milijarde EUR iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, koji će postati dostupni nakon uvođenja nacionalnih i regionalnih strategija digitalnog rasta te strategija širokopojasnog pristupa, jačajući poveznicu između ciljeva politike i financiranja na svim razinama.

Međutim potrebno je još mnogo ulaganja za potrebe digitalizacije, osobito u područjima u kojima potrebna ulaganja daleko nadilaze pojedinačne kapacitete država članica. Moguća je veća učinkovitost u dopunjavanju i kombiniranju programa financiranja EU-a 96 s drugim izvorima javnog i privatnog financiranja, uključujući u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU). U travnju 2017. ulaganja u digitalni sektor povezana s EFSU-om iznosila su oko 17,8 milijardi EUR, uključujući javno i privatno financiranje (10 % ukupnog iznosa ulaganja pokrenutih u to vrijeme) 97 . 

Razvoj europskog oblaka za otvorenu znanost, računalstva visokih performansi i europske podatkovne infrastrukture

Uvođenjem prvoklasnog europskog oblaka za znanstvenike, javni sektor i poduzeća, kako je najavljeno u Komunikaciji o inicijativi Europski oblak 98 , poboljšat će se sposobnost poduzeća, osobito MSP-ova i netehnološke industrije, za inovacije i stvaranje digitaliziranih proizvoda više vrijednosti. Do 2020. Europski oblak za otvorenu znanost pružit će virtualno okruženje za prekograničnu pohranu, dijeljenje i ponovnu upotrebu podataka u brojnim područjima 99 . Osigurat će i poveznice s drugim inicijativama, kao što su usluge pristupa podacima i informacijama (DIAS) za podatke programa Copernicus za promatranje Zemlje.

Računalstvo visokih performansi ključno je za digitalizaciju industrije i podatkovno gospodarstvo. Ono omogućuje prelazak na proizvode i usluge više vrijednosti. Određeni europski sektori, primjerice sektor proizvodnje,nafte i plina, energetike ili prijevoza, uspješno su uveli aplikacije koje se temelje na računalstvu visokih performansi. Međutim, Europa u cjelini gubi vodeće mjesto u pogledu kapaciteta infrastrukture u području računalstva visokih performansi i već zaostaje za Kinom, SAD-om i Japanom. Bez prvoklasnih kapaciteta u području računalstva visokih performansi Europa neće ostvariti svoj cilj stvaranja dinamičnog podatkovnog gospodarstva.

Ne može si priuštiti rizik da se podaci koji proizlaze iz istraživanja i industrije EU-a obrađuju negdje drugdje zbog nepostojanja kapaciteta računalstva visokih performansi. To bi povećalo ovisnost o kapacitetima u trećim zemljama i potaknulo inovatore na odlazak iz Europe.

Za razvoj, kupnju i rad visokokvalitetnih strojeva potrebna su znatna ulaganja, a nijedna europska zemlja nema sredstava da to čini sama. Stoga Europska komisija i države članice moraju koordinirati svoje napore i dijeliti resurse kako bi osigurale uspjeh tog važnog europskog projekta. Europski parlament i Vijeće dali su snažnu političku potporu vraćanju vodećeg položaja EU-a u kako bi EU do 2022./2023. bio među trima državama s najboljim kapacitetima računalstva visokih performansi te kako bi se razvila jaka industrija EU-a u području računalstva visokih performansi.

U okviru Digitalnog dana održanog u Rimu 23. ožujka 2017. sedam država članica 101 potpisalo je izjavu o potpori sljedećoj generaciji računalne i podatkovne infrastrukture. Nadogradnja europske računalne i podatkovne infrastrukture na egzaskalarne 102 kapacitete zahtijeva dodatna sredstva u iznosu od 5 milijardi EUR, no postojeći instrumenti financiranja imaju ograničenja pri primjeni na velike inicijative usmjerene na misiju. Komisija će stoga istražiti na koji način uspostaviti okvir za potporu razvoju paneuropskog računalstva visokih performansi i podatkovne infrastrukture. Najbolji način za poticanje ulaganja bio bi spajanje različitih izvora financiranja EU-a s nacionalnim i privatnim financiranjem.

Kvantnim računalstvom bi se dugoročno gledajući mogli riješiti računalni problemi koji nadilaze kapacitet postojećih superračunala. Stoga Komisija pojačava i napore usmjerene na potpuno iskorištavanje potencijala kvantnih tehnologija.

Izgradnja kapaciteta umjetne inteligencije

Umjetna inteligencija našem društvu može donijeti velike koristi i bit će ključan pokretač budućega gospodarskog rasta i rasta produktivnosti. Uređaji i usluge koji uključuju neki oblik inteligencije mogu se bolje prilagoditi potrebama i biti autonomniji.

Upotreba umjetne inteligencije u različitim tehnološkim rješenjima može dovesti do, primjerice, manje smrtnih slučajeva na cestama, pametnije upotrebe resursa kao što su energija i voda, smanjene upotrebe pesticida u poljoprivredi i konkurentnijeg proizvodnog sektora. U zdravstvu roboti već sad, među ostalim, pridonose većoj preciznosti u kirurgiji. Pomažu i u opasnim situacijama, primjerice u operacijama spašavanja nakon potresa ili nuklearnih katastrofa.

Europska unija treba se osloniti na svoje znanstvene i industrijske prednosti te na svoja inovativna novoosnovana poduzeća kako bi zauzela vodeći položaj u razvoju tehnologija, platformi i aplikacija koji se temelje na umjetnoj inteligenciji. U tom pogledu Europska unija financira projekte čiji je cilj osigurati rad i interakciju ljudi i robota na najsigurniji i najbolji mogući način 105 , a Komisija će i dalje pratiti prilike i izazove koje donose rješenja umjetne inteligencije. 

5. Jedinstveno digitalno tržište: glavni adut Europe u globalnom digitalnom gospodarstvu i društvu

Snažna Europska unija počiva na potpuno integriranom unutarnjem tržištu i otvorenom globalnom gospodarskom sustavu. U digitalnom svijetu to uključuje slobodan protok informacija i globalne vrijednosne lance, omogućene slobodnim, otvorenim i sigurnim internetom. Prelazak na jedinstveno digitalno tržište EU-a zasnovano na potpori poštenom tržišnom natjecanju i utemeljeno na našim ključnim vrijednostima, temeljnim pravima i slobodama može pomoći Europi da se suoči s mnogim globalnim gospodarskim izazovima koji joj predstoje.

Europski regulatorni model, od Uredbe o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije 108 do pravila o neutralnosti mreže i telekomunikacijskog okvira, čvrsta je referentna točka za mnoge izvan Europe koji su uvidjeli da je za odgovor na složena pitanja povezana s digitalnim gospodarstvom i društvom potreban stabilan i predvidiv pravni okvir.

Privatnost nije roba kojom se trguje 109 . Upravo suprotno: poštovanje privatnosti i zajamčena zaštita osobnih podataka uvjet je za stabilne, sigurne i konkurentne globalne trgovinske tokove. Komisijin je cilj olakšati takve prekogranične tokove podataka te istovremeno osigurati visoku razinu zaštite i u području suradnje u izvršavanju zakona i u trgovinskom sektoru. U trgovinskom sektoru postoji ogroman potencijal za trgovinu podacima te povezivanje s trgovinom robom i uslugama, pod uvjetom da partneri imaju jednake standarde zaštite podataka kao EU. Komisija će dati prioritet raspravama o mogućim odlukama o primjerenosti s ključnim trgovinskim partnerima u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, najprije s Japanom i Korejom 2017., ali uzimajući u obzir i druge strateške partnere poput Indije, zemalja Latinske Amerike, posebice zemalja Mercosura, i zemalja iz europskog susjedstva 110 . Komisija je 20. ožujka 2017. započela dijalog s Japanom o mogućem zaključku o primjerenosti. Komisija će istražiti i druge moguće instrumente za prekogranične prijenose podataka, kao što je upotreba standardnih ugovornih uvjeta, u skladu s novim okvirom EU-a za zaštitu podataka, koji se mogu prilagoditi određenim vrstama poslovanja ili postupcima obrade, čime se osigurava visok stupanj fleksibilnosti.

Dijalozima EU-a s partnerima širom svijeta, potporom modelima s više dionika i aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim mrežama pridonijet će se održavanju potpore otvorenom internetu, poduprijeti dosljedno izvršavanje prava intelektualnog vlasništva i učvrstiti vodeća uloga EU-a u promicanju zajedničkih standarda potrebnih za uvođenje tehnologije 5G i interneta stvari.

Komisija će nastaviti tražiti pristup tržištima u trećim zemljama i istovremeno razmatrati načine zaštite strateških interesa i temeljnih vrijednosti EU-a. Gospodarska diplomacija može imati važnu ulogu u tome. Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti načinu postupanja u slučajevima kada u europska poduzeća strateški ulažu akteri koji primaju javne subvencije i koji imaju sjedište u zemljama koje ograničavaju ulaganja europskih poduzeća. Ti razlozi za zabrinutost zahtijevaju pažljivu analizu i odgovarajuće mjere.

Sporazumima o slobodnoj trgovini osigurat će se pristup tržištu uklanjanjem neopravdanih prepreka koje narušavaju trgovinske tokove i ulaganja. Komisija će nastojati upotrijebiti trgovinske sporazume EU-a za utvrđivanje pravila za e-trgovinu i prekogranične tokove podataka i za suočavanje s novim oblicima digitalnog protekcionizma, potpuno u skladu s pravilima EU-a o zaštiti podataka i ne dovodeći ta pravila u pitanje 111 .

Pouzdana politika kibersigurnosti ključna je za osiguravanje spremnosti Europe za suočavanje s kiberprijetnjama uz istovremeno održavanje otvorenog, slobodnog i sigurnog kiberprostora 112 .Važno je nastaviti dijalog s glavnim trgovinskim partnerima EU-a o mjerama povezanima sa standardima, certifikacijom i označivanjem kibersigurnosti kako bi se na svjetskoj razini povećale otpornost i sigurnost povezanih objekata.

U okviru potpore ciljevima održivog razvoja Komisija namjerava promicati upotrebu digitalnih tehnologija i usluga kako bi se proširio doseg razvojne politike EU-a. Pristupom Digital4Development 113 promiču se digitalna rješenja kao dio borbe protiv siromaštva, nejednakosti i oskudnosti resursa, s prvotnim naglaskom na Africi, gdje se pokazalo da su aktivnosti poput mobilnog plaćanja imale najveći utjecaj. EU će pokrenuti vodeće projekte u područjima kao što su e-poljoprivreda, digitalne vještine, e-uprava i suradnja u pogledu novoosnovanih poduzeća.

Komisija će nastaviti promicati ciljeve Unije u okviru pregovora o pristupanju i selektivnom približavanju sa susjednim zemljama na jugu i na istoku, a mreže EU-a i istočnih partnerskih zemalja rade na tome da osiguraju postupno približavanje zakonodavstva i razmjenu dobre prakse.

6. Zaključak

Ništa nije neizbježno kada se govori o učinku digitalnih tehnologija. One će i dalje mijenjati naše društvo i gospodarstvo, ali način na koji će to činiti uvelike ovisi o tome kako ih europski građani, poduzeća i javna tijela odluče upotrebljavati i kako ćemo oblikovati regulatorni okvir za te tehnologije.

Strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta ucrtan je put EU-a za izgradnju dobrog digitalnog okruženja: onog u kojem je osigurana visoka razina privatnosti, zaštite osobnih podataka i prava potrošača, u kojem poduzeća mogu biti inovativna i konkurentna, a kibersigurnost jača povezanost naših društava.

Ovo preispitivanje na sredini provedbenog razdoblja pokazuje da nema vremena za gubljenje želimo li političke obveze pretvoriti u stvarnost. Poziva se da fokus ostane na velikim stvarima koje zahtijevaju zajednički odgovor i na znatnim ulaganjima u infrastrukture i vještine kako bi se stvorili uvjeti u kojima bi države članice, poduzeća i građani mogli biti inovativni i iskoristiti prednosti digitalizacije. Te prednosti obuhvaćaju daleko više od tržišta IKT-a i odnose se na sve vidove našeg gospodarstva i društva.

Komisija je usmjerena na napredak s državama članicama, dionicima i socijalnim partnerima. Prvi korak trebao bi biti brz dogovor suzakonodavaca o prijedlozima u okviru strategije jedinstvenog digitalnog tržišta koji su sada pred njima. Europsko vijeće ima ključnu ulogu u pružanju potrebnog političkog zamaha za pravodobno donošenje i provedbu prijedloga. Samo odlučna predanost svih aktera omogućit će EU-u da stvori funkcionalno jedinstveno digitalno tržište.

(1) Europska komisija, posebno izvješće Eurobarometra „Citizens' Attitudes Towards the Impact of Digitisation and Automation on Our Daily Lives” (Stavovi građana prema utjecaju digitalizacije i automatizacije na naš svakodnevni život), 2017. [istraživanje Eurobarometra iz ožujka 2017., još nije objavljeno].

(2) COM (2015) 192.

(3)  COM (2017) 2025.

(4)  Izvješće o europskom digitalnom napretku (EDPR) 2017., SWD (2017) 160.

(5) SWD(2017) 155.

(6) https://ec.europa.eu/priorities/sites/beta-political/files/joint-declaration-legislative-priorities-2017-jan2017_en.pdf .

(7) COM(2016) 399.

(8)  Posebno izvješće Eurobarometra br. 414 (2014.).

(9)  Ibid.

(10)  COM(2015) 627.

(11)  Flash Eurobarometer br. 411 (2015).

(12)  COM(2016) 289.

(13) GfK Belgija, Istraživanje o teritorijalnim ograničenjima i ograničenjima pristupa na temelju lokacije na europskom jedinstvenom digitalnom tržištu, provedeno u obliku tajnog kupovanja, svibanj 2016.

(14) IHS i Point Topic: u Europi ukupna pokrivenost pristupnim mrežama nove generacije iznosi 76 %, a u ruralnim područjima samo 40 %.

(15) COM(2016) 590.

(16) COM(2016) 591.

(17)  Do kraja veljače 2017. potpuno prenošenje Direktive 2014/61/EU o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina prijavilo je samo 15 država članica, Izvješće o europskom digitalnom napretku (EDPR) 2017., SWD (2017) 160. Mjere iz te Direktive uključuju zajedničku uporabu i ponovnu uporabu postojeće fizičke infrastrukture, koordinaciju građevinskih radova i poboljšanje postupaka izdavanja dozvola.

(18)  COM(2016) 587, str. 8.

(19)  U okviru EFSU-a za projekte u području širokopojasnog pristupa odobrena su sredstva u iznosu od oko 1 milijarde EUR, što je za te projekte do travnja 2017. dovelo do ukupnih ulaganja povezanih s EFSU-om u iznosu od oko 3,2 milijarde EUR. Popis projekta dostupan je na sljedećem web-mjestu: http://www.eib.org/efsi/efsi-projects/index.htm?c=&se=4 .

(20)   http://europa.eu/rapid/press-release_IP-16-4351_en.htm .

(21) COM(2016) 587 i SWD(2016) 300.

(22)  COM(2016) 588.

(23) COM(2015) 634 i COM(2015) 635.

(24) COM(2016) 283.

(25) COM(2016) 285.

(26) COM(2016) 757.

(27) COM(2017) 229.

(28) Priopćenje za medije od 17. ožujka 2017. o suradnji u području zaštite potrošača na društvenim mrežama: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-631_en.htm .Priopćenje za medije od 23. ožujka 2017. o suradnji tijela nadležnih za zaštitu podataka i potrošača: http://europa.eu/rapid/press-release_MEX-17-741_en.htm .

(29) Priopćenje za medije od 24. ožujka 2017. ( http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-727_en.htm?locale=en ): u godinu dana svojeg postojanja platforma za internetsko rješavanje sporova primila je više od 24 000 pritužbi potrošača.

(30) SWD(2016) 163.

(31) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016., koja je stupila na snagu 24. svibnja 2016. i počinje se primjenjivati 25. svibnja 2018. S tim u vezi, člankom 3. stavkom 3. točkom (e) Direktive 2014/53/EU o radijskoj opremi Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte, među ostalim i o zaštitnim mehanizmima u radijskoj opremi radi zaštite osobnih podataka i privatnosti korisnika.

(32) COM (2017) 10.

(33) COM(2016) 287.

(34) Eurostatovi podaci u području kulture za 2016., str. 138.

(35) COM(2016) 593 i 594.

(36) Flash Eurobarometer br. 439 „The use of online marketplaces and search engines by SMEs” (Kako se MSP-ovi koriste internetskim tržištima i tražilicama), lipanj 2016.

(37) Ecorys/Kantar TNS „European SMEs dealing with digital platforms” (Europski MSP-ovi koji posluju s digitalnim platformama), siječanj 2017.

(38)

Posebno izvješće Eurobarometra br. 452, listopad 2016.

(39) COM(2016) 288.

(40) Npr. javno poticanje na nasilje ili mržnju (tj. nezakoniti govor mržnje), poticanje na terorizam ili sadržaj koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece.

(41)  Slične ideje razmatrane su i u pojedinim državama članicama, među ostalim nedavno i u njemačkoj Bijeloj knjizi o internetskim platformama, kojom se podupire djelovanje u ključnim područjima na razini EU-a. (Njemačko savezno ministarstvo gospodarstva i energetike: Bijela knjiga o digitalnim platformama, ožujak 2017.).

(42) SWD(2017) 155.

(43) Relevantne zakonodavne mjere uključuju paket u području autorskih prava iz 2016. i predloženu reviziju Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama.

(44) „European Data Market Study” (Studija europskog tržišta podataka) SMART 2013/0063, dostupno na adresi: http://datalandscape.eu/ .

(45)  Scenarij brzog rasta karakteriziraju jača pokretačka uloga digitalnih inovacija i veća ukupna ulaganja u IKT u odnosu na BDP.

(46) Članak 1. stavak 2. Direktive 95/46/EZ; Članak 1. stavak 3. Opće uredbe o zaštiti podataka.

(47)  Prema članku 4. stavku 1. Opće uredbe o zaštiti podataka „osobni podaci” znači svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi”.

(48)   https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/public-consultation-building-european-data-economy  

(49)  COM(2016) 178.

(50) Na primjer, u skladu s člankom 9. stavkom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka „države članice mogu zadržati ili uvesti dodatne uvjete, uključujući ograničenja s obzirom na obradu genetskih podataka, biometrijskih podataka ili podataka koji se odnose na zdravlje”.

(51) https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/public-consultation-building-european-data-economy .

(52) Na primjer prostorni podaci i podaci dobiveni promatranjem Zemlje, na temelju Direktive 2007/2/EZ (INSPIRE).

(53) Na temelju Direktive 2007/2/EZ o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) i ocjene daljnjih koraka u smislu Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, kako je izmijenjena Direktivom 2013/37/EU. 

(54) „IDC and TXT Solutions” (2014), SMART 2013/0037 „Cloud and IoT combination”, studija za Europsku komisiju.

(55) „How to protect your networks from ransomware” (Kako zaštititi svoje mreže od programa tipa ransomware), CCIPS, 2016. https://www.justice.gov/criminal-ccips/file/872771/download .

(56)  JOIN (2016) 18

(57)  Primjerice, timovi za odgovor na računalne sigurnosne incidente uspostavljeni Direktivom 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije, CERT-EU ili klauzula solidarnosti (članak 222. Ugovora o funkcioniranju Europske unije).

(58) Strategija za kibersigurnost Europske unije: otvoren, siguran i zaštićen kiberprostor; JOIN (2013)1.

(59)  Direktiva (EU) 2016/1148 o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije.

(60) http://ec.europa.eu/smart-regulation/roadmaps/docs/2017_cnect_002_evaluation_enisa_en.pdf  

(61)   https://ec.europa.eu/research/sam/pdf/sam_cybersecurity_report.pdf#view=fit&pagemode=none .

(62)  COM (2016) 733.

(63)  U pogledu izazova i utjecaja digitalizacije na tržište rada i gospodarstvo, vidjeti „Employment and Social Developments” (Pregled zaposlenosti i socijalnih kretanja) (ESDE) 2016., SWD(2016) 477, dio 6/8.

(64) Eurostat 2016. Podaci za razdoblje 2006. – 2015.

(65) „Eurostat, ICT specialists – statistics on hard-to-fill vacancies in enterprises” (Eurostat, stručnjaci za IKT – statistički podaci o slobodnim radnim mjestima koja se teško popunjavaju), (na engleskom), http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/ICT_specialists_-_statistics_on_hard-to-fill_vacancies_in_enterprises .

(66) Izvješće o europskom digitalnom napretku (EDPR) 2017., SWD (2017) 160.

(67) U Finskoj, Luksemburgu i Ujedinjenoj Kraljevini 70 % stanovništva ima osnovne ili napredne digitalne vještine, u usporedbi s manje od 40 % stanovništva u Italiji, na Cipru, u Grčkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj; Izvješće o europskom digitalnom napretku za 2017.

(68) Izvješće o europskom digitalnom napretku za 2017.

(69) Europska komisija, Pregled stanja u području digitalne transformacije, siječanj 2017.

(70) COM(2016) 381.

(71)  COM(2017) 250, C(2017) 2600 i SWD(2017) 201, str. 6-7.

(72)  Preporuka Vijeća od 19. prosinca 2016. „Oblici usavršavanja: nove mogućnosti za odrasle” (2016/C484/01)

(73) https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/digital-skills-jobs-coalition .

(74)  Osobito u kontekstu strateškog okvira, „Obrazovanje i osposobljavanje 2020.” u okviru kojeg posebna radna skupina raspravlja o digitalnom obrazovanju i vještinama http://ec.europa.eu/education/policy/strategic-framework/expert-groups/digital-skills-competences_en .

(75) COM (2016) 180.

(76) https://ec.europa.eu/energy/en/news/commission-proposes-new-rules-consumer-centred-clean-energy-transition .

(77) COM (2015) 614 final, Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo.

(78)   http://ec.europa.eu/newsroom/dae/document.cfm?doc_id=43821. http://ec.europa.eu/newsroom/dae/document.cfm?doc_id=43821.

(79) https://ec.europa.eu/info/finance-consultations-2017-fintech_en .

(80) Tehnologija blockchain odnosi se na javni registar koji sadržava sve transakcije koje su se provele unutar P2P (peer-to-peer) mreže.  To je decentralizirana tehnologija koja sudionicima P2P mreža omogućuje obavljanje transakcija, npr. plaćanja na internetu, bez posredstva neke središnje instance u koju imaju povjerenja („posrednik”), https://www.enisa.europa.eu/topics/national-csirt-network/glossary/blockchain . 

(81) https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/communication-ict-standardisation-priorities-digital-single-market .

(82) https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/communication-eu-egovernment-action-plan-2016-2020-accelerating-digital-transformation . 

(83)  Pružanje javnih usluga digitalnim sredstvima kao najprihvatljivija opcija. To se može olakšati upotrebom usluga eIDAS, e-fakturiranja i e-nabave te povezanih tehničkih sastavnica razvijenih u okviru Instrumenta za povezivanje Europe.

(84) Time se izbjegava da građani i poduzeća javnim tijelima moraju više puta dostaviti iste informacije. Opsežni pilot-projekt (financiran u okviru programa Obzor 2020.) za ispitivanje primjene načela „samo jednom” na poduzeća u EU-u započeo je u siječnju 2017. uz sudjelovanje 21 države (20 država članica) i više od 50 organizacija (TOOP, načelo „samo jednom”, http://www.toop.eu/ ). Mjera koordinacije i potpore (financirana u okviru programa Obzor 2020.) pokrenuta je u studenome 2016. radi rasprave o mogućoj primjeni načela „samo jednom” na građane u EU-u (SCOOP4C, https://scoop4c.eu/home ).

(85) S pomoću europske jedinstvene dokumentacije o nabavi poduzeće može dati dopuštenje tijelima koja su objavila natječaj o nabavi da potrebne dokumente dobiju i od drugih tijela. Slična načela primjenjuju se na europske e-kartice usluga.

(86) Studija o e-upravi i smanjenju administrativnog opterećenja (SMART 2012/0061).

(87) COM(2017) 256.

(88) COM(2017) 134.

(89) Direktiva 2007/2/EZ o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE).

(90) https://joinup.ec.europa.eu/community/european_catalogue/home .

(91) One su detaljno opisane u popratnom radnom dokumentu službi i uključuju mjere „informatička platforma za razmjenu elektroničkih dokaza među sudskim tijelima”, „službena elektronička kontrola hrane i biljnih proizvoda”, „izvršenje prehrambeno-poljoprivrednog zakonodavstva EU-a u internetskoj prodaji”, „povelja digitalne uprave za građane” i „urbana digitalna tranzicija”.

(92)  Člankom 9. (obrada posebnih kategorija osobnih podataka) Opće uredbe o zaštiti podataka („OUZP”) zabranjuje se obrada osobnih podataka koji se odnose na zdravlje, osim ako je ispunjen jedan od uvjeta utvrđenih u članku 9. stavku 2.

(93) Uredba o medicinskim proizvodima, o izmjeni Direktive 2001/83/EZ, Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 1223/2009 te o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 90/385/EEZ i 93/42/EEZ; Uredba o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima i o stavljanju izvan snage Direktive 98/79/EZ i Odluke Komisije 2010/227/EU.

(94) Povezivost utemeljena na fizičkim i uslužnim infrastrukturama te učinkoviti i pametni kapaciteti za obradu podataka.

(95) Posebno izvješće Eurobarometra br. 460. „Stavovi prema utjecaju digitalizacije i automatizacije na svakodnevni život”. Svibanj 2017.

(96) Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF); Instrument za povezivanje Europe (CEF); Europski fond za strateška ulaganja (EFSU); Obzor 2020. (uključujući Europski institut za tehnologiju); Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) itd.

(97)  U okviru EFSU-a odobrena su sredstva u iznosu od oko 3,2 milijarde EUR, što je do travnja 2017. dovelo do ukupnih ulaganja u digitalni sektor povezanih s EFSU-om u iznosu od 17,8 milijardi EUR. Popis projekta dostupan je na sljedećem web-mjestu: http://www.eib.org/efsi/efsi-projects/index.htm?c=&se=4 . Sredstva iz EFSU-a namijenjena su poticanju ulaganja u iznosu od ukupno 315 milijardi EUR u gospodarstvo EU-a u tri godine.

(98)  COM (2016) 178.

(99) https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/%20european-cloud-initiative .

(100) „High Performance Computing in the EU: Progress on the Implementation of the European High Performance Computing Strategy” (Računalstvo visokih performansi u EU-u: napredak u provedbi europske strategije računalstva visokih performansi), 2015., dostupno na: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/study-high-performance-computing-eu-progress-implementation-european-hpc-strategy-final-report .

(101) Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal i Španjolska.

(102)  Egzaskalarno računalstvo odnosi se na računalne sustave koji su otprilike 1000 puta brži od današnjih računala.

(103)  Bank of America, „Robot Revolution – Global Robot & AI Primer” (Robotska revolucija – općeniti uvod u robote i umjetnu inteligenciju), 16. prosinca 2015.

(104)  „Disruptive technologies: Advances that will transform life, business, and the global economy” (Remetilačke tehnologije: postignuća koja će transformirati život, poslovanje i globalnu ekonomiju); McKinsey Global Institute, 2013.

(105)  Vidi SWD(2017) 155.

(106) „OECD Going Digital” (Projekt OECD-a o digitalizaciji), 6. ožujka 2017.

(107) EPSC, „Enter the Data Economy: EU Policies for a Thriving Data Ecosystem” (O podatkovnom gospodarstvu: politike EU-a za uspješni podatkovni ekosustav), Strateški dokumenti Europskog centra za političke strategije (EPSC), broj 21., 11. siječnja 2017.

(108)  Uredba (EU) br. 910/2014 o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu.

(109) COM(2017) 7.

(110) COM(2017) 7.

(111) COM(2015) 497, str. 7.

(112) Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, lipanj 2016.

(113) SWD (2017) 157.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 10.5.2017.

COM(2017) 228 final

PRILOG

Provedba Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija

o preispitivanju provedbe Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na sredini provedbenog razdoblja

Povezano jedinstveno digitalno tržište za sve

{SWD(2017) 155 final}