8.9.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 303/12

1.

Kako treba tumačiti pojam „događaj” u uvodnoj izjavi 14. [Uredbe (EZ) br. 261/2004 (1) Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta u polasku te o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 295/91]?

2.

Izvanredne okolnosti u smislu gore navedene uvodne izjave 14. ne poklapaju se s obzirom na točku 22. presude Wallentin-Hermann (2) sa slučajevima koji su u nabrajanju u drugoj rečenici navedene uvodne izjave 14. navedeni kao primjeri i koje Sud navodi u točki 22. navedene presude. Je li točno da događaji u smislu gore navedene točke 22. nisu isti kao događaj u uvodnoj izjavi 14.Uredbe?

3.

Što treba podrazumijevati pod pojmom „izvanredne okolnosti” koje se u skladu s točkom 23. presude Wallentin-Hermann poklapaju s događajem „neočekivani nedostaci po pitanju sigurnosti leta” u smislu gore navedene uvodne izjave 14. [Uredbe], ako sami neočekivani nedostaci po pitanju sigurnosti leta s obzirom na točku 22. [navedene presude] ne mogu biti izvanredne okolnosti nego samo mogu dovesti do takvih okolnosti?

4.

U skladu s točkom 23. presude Wallentin-Hermann, tehnički problem može se ubrajati u „neočekivane nedostatke po pitanju sigurnosti leta” te je time „događaj” u smislu točke 22. te presude; okolnosti u vezi s navedenim događajem mogu u skladu s točkom 23. presude unatoč tome biti kvalificirane kao „izvanredne” ako se odnose na događaj koji nije dio normalnog obavljanja djelatnosti zračnog prijevoznika i koji on zbog njegove naravi ili uzroka zaista nije mogao svladati; u skladu s točkom 24. otklanjanje tehničkog problema za čijim uzrokom treba smatrati manjkavo održavanje je dio normalnog obavljanja djelatnosti zračnog prijevoznika; stoga prema točki 25. presude Wallentin-Hermann takvi tehnički problemi ne mogu biti izvanredne okolnosti. Iz ovih razmatranja proizlazi da je tehnički problem koji ulazi u „neočekivane nedostatke po pitanju sigurnosti leta” istodobno događaj koji se može poklapati s izvanrednim okolnostima i sâm može biti izvanredna okolnost. Kako treba tumačiti točke 22. do 25. presude Wallentin-Hermann da bi se otklonilo ovo navodno proturječje?

5.

Izraz „dio normalnog obavljanja djelatnosti zračnog prijevoznika” tumači se u sudskoj praksi sudova nižeg stupnja redovito kao „u vezi s normalnom djelatnosti zračnog prijevoznika” – pri čemu se uostalom radi o tumačenju koje je usklađeno s nizozemskom riječi „inherent” („dio”) (neslužbena verzija presude) – tako da se primjerice ni sudari s pticama ili oblacima pepela ne smatraju događajima u smislu točke 23. presude Wallentin Hermann. Druga sudska praksa ističe također u točki 23. sadržan izraz „i zbog naravi i uzroka [događaja] koji on zaista nije mogao svladati”. Treba li izraz „dio” tumačiti tako da u taj pojam ulaze samo događaji koje zračni prijevoznik zaista može svladati?

6.

U kojem smislu treba tumačiti točku 26. presude Wallentin-Hermann odnosno kako treba tumačiti tu točku s obzirom na odgovor Suda na pitanja 4. i 5.?

7.

8.

Zračni prijevoznik se na izvanredne okolnosti može pozivati samo onda kada može dokazati da je otkazivanje/kašnjenje uzrokovano izvanrednim okolnostima koje se ne bi mogle izbjeći i da su poduzete sve razumne mjere. Je li točan zaključak da se poduzimanjem svih razumnih mjera misli na izbjegavanje nastupanja izvanrednih okolnosti a ne na poduzimanje mjera koje su usmjerene na to da kašnjenje održe unutar trajanja vremenskog razdoblja od 3 sata navedenog u članku 5. stavku 1. točki (c) podtočki iii. Uredbe u vezi s točkama 57. do 61. presude Sturgeon i dr. (3)?

9.

Načelno treba uzeti u obzir dvije vrste mjera za ograničavanje kašnjenja uslijed tehničkih problema na najviše 3 sata: s jedne strane držanje zaliha rezervnih dijelova na više mjesta u svijetu, dakle ne samo u matičnoj zračnoj luci zračnog prijevoznika i s druge strane promjenu rezervacija putnika zakašnjelog leta. Mogu li se zračni prijevoznici kod pitanja u kojem će opsegu držati zalihe i na kojim mjestima u svijetu će to činiti ravnati prema tome što je uobičajeno u zračnoj plovidbi čak i kod poduzeća na koje se Uredba samo djelomično primjenjuje?

10.

Treba li sud prilikom odgovora na pitanje jesu li poduzete sve razumne mjere za ograničavanje kašnjenja koje je nastupilo uslijed tehničkih problema koji utječu na sigurnost leta uzeti u obzir okolnosti koje pogoršavaju posljedice kašnjenja kao što je okolnost da zrakoplov na koji se odnose posljedice kašnjenja prije nego što se, kao u ovom slučaju, vrati u svoju matičnu bazu, mora pokušati sletjeti u više zračnih luka čime se može izgubiti još više vremena?