EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 2.5.2018.

COM(2018) 321 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani

Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.

{SWD(2018) 171 final}

1.NOV I MODERAN PRORAČUN UNIJE S 27 DRŽAVA ČLANICA

Svakih sedam godina Europska unija odlučuje o svojem budućem dugoročnom proračunu, odnosno višegodišnjem financijskom okviru. Sljedeći dugoročni proračun stupa na snagu 1. siječnja 2021. i bit će to prvi proračun Europske unije s 27 država članica.

Presudan je ovo trenutak za našu Uniju i prilika da države članice i europske institucije zajednički prihvate jasnu viziju o budućnosti Europe. Ovo je i trenutak da Unija nedvojbeno pokaže da je spremna ispunjavati svoja obećanja i provoditi mjere potrebne za ostvarenje zajedničke vizije. Moderan proračun EU-a usmjeren na rezultate pridonijet će provedbi mjera iz pozitivnog programa koji je predsjednik Jean-Claude Juncker predložio u svojem govoru o stanju Unije održanom u Europskom parlamentu 14. rujna 2016. 1 i koji su čelnici 27 država članica usuglasili u Bratislavi 16. rujna 2016. i u Rimskoj deklaraciji od 25. ožujka 2017. te će pomoći Uniji da bude velika u velikim stvarima, a u malima mala, kako je dogovoreno u Rimu.

Pregovori o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru započinju u vrijeme nove dinamike razvoja Unije, ali i velikih izazova. Unija je odlučno djelovala nakon izbijanja financijske i gospodarske krize kako bi izgradila stabilne temelje za održivi oporavak. Gospodarstvo raste i otvaraju se nova radna mjesta. Unija je u sve većoj mjeri usredotočena na učinkovito i pravedno ostvarenje ciljeva u područjima koja su doista važna za svakodnevni život građana i to za građane u svim državama članicama Unije. Poziv predsjednika Junckera da se nadiđu podjele i izgradi ujedinjenija, snažnija i demokratskija Europa 2 trebao bi se uzeti u obzir pri izradi novog proračuna.

Odluke koje se donesu idućih mjeseci odredit će smjer djelovanja Unije u sljedećih nekoliko desetljeća, što znači da su ulozi veliki. Tehnološke i demografske promjene mijenjaju naša gospodarstva i društvo. Zbog klimatskih promjena i oskudnih resursa primorani smo temeljito razmotriti načine na koje možemo osigurati održivost našeg načina življenja. U mnogim je dijelovima Europe nezaposlenost i dalje visoka, osobito među mladima. Potrebna su nova djelovanja i u pogledu novih prijetnji sigurnosti. Izbjeglička kriza uzrokovana ratom i strahotama u europskom susjedstvu pokazala je da bismo trebali povećati svoje kapacitete upravljanja migracijskim pritiscima i ukloniti njihove temeljne uzroke. Raste geopolitička nestabilnost te se preispituju vrijednosti i demokratska načela na kojima se temelji naša Unija.

Prijedlozi o novom višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027. koje je Komisija danas predstavila pomoći će nam da iskoristimo te prilike i odgovorimo na izazove. Ti su prijedlozi rezultat otvorene i sveobuhvatne rasprave. Komisija je u svojoj Komunikacija od 14. veljače 2018. 3 iznijela opcije za budući proračun EU-a. Komisija je uzela u obzir stajališta Europskog parlamenta 4 , država članica, nacionalnih parlamenta, korisnika financijskih sredstava EU-a i drugih dionika. U okviru otvorenih javnih savjetovanja održanih početkom ove godine zaprimljeno je više od 11 000 odgovora.

Komisija predlaže nov i moderan dugoročni proračun koji je blisko povezan s političkim prioritetima Unije s 27 država članica. U prijedlogu o proračunskom okviru kombiniraju se novi instrumenti s moderniziranim programima radi učinkovitog ostvarenja ciljeva iz Unijinih prioriteta i odgovora na nove izazove. U tim su prijedlozima navedeni i načini pojednostavnjenja i reformiranja financiranja proračuna u cilju snažnijeg povezivanja sredstava s političkim prioritetima. Oni su izrađeni s ciljem da imaju jedinstven učinak na izgradnju prosperitetne, sigurne i povezanije Unije na način da se naglasak stavlja na područja u kojima Unija može ostvariti najbolje rezultate.

Komisija za svako područje djelovanja predlaže iznos financijskih sredstava potrebnih za ostvarenje naših ambicioznih ciljeva. Pravni prijedlozi o pojedinačnim budućim financijskim programima iznijet će se idućih tjedana.

U prijedlozima se na realan i uravnotežen način uzimaju u obzir i posljedice koje će na proračun imati povlačenje Ujedinjene Kraljevine. Izlazak iz Unije države članice koja je imala važnu ulogu u financiranju proračuna EU-a imat će financijski učinak i o tome se mora voditi računa u budućem financijskom okviru. Da bismo osigurali iznose financijske potpore potrebne za ostvarenje naših ambicioznih ciljeva u prioritetnim područjima, bit će potrebni dodatni doprinosi svih država članica koji će se raspodijeliti pravedno i uravnoteženo. Istovremeno se ne smiju žrtvovati nastojanja da proračun EU-a postane učinkovitiji. Komisija predlaže uštede u nekoliko glavnih stavki rashoda i provedbu reformi u okviru cijelog proračuna radi njegova pojednostavnjenja i isplativosti svakog potrošenog eura.

U Europi je u tijeku najvažnija rasprava o njezinoj budućnosti koja je započela objavom Bijele knjige o budućnosti Europe 1. ožujka 2017. 5 i koja će završiti na neslužbenom sastanku čelnika u Sibiuu u Rumunjskoj 9. svibnja 2019. Taj će se sastanak održati nekoliko tjedana prije idućih izbora za Europski parlament i bit će prilika da se čelnici 27 država članica i Europski parlament zauzmu za Europu koju žele te da Uniji osiguraju sredstva potrebna za njezino djelovanje. Ako se do tog trenutka postigne odlučan napredak u pregovorima o budućem dugoročnom proračunu, to će biti snažan znak odlučnosti i namjere ujedinjenog djelovanja u budućnosti.

Unija s 27 država članica počinje svoj novi put u 2019. i moramo biti spremni za to. Nemamo puno vremena za donošenje novog okvira i pripremu novih programa na temelju kojih ćemo moći djelovati u korist građana i poduzeća EU-a od samog početka stupanja na snagu novog okvira. Novi će proračun EU-a biti jednostavniji, fleksibilniji i usmjereniji na rezultate. Bit će to proračun temeljen na načelima prosperiteta, održivosti 6 , solidarnosti i sigurnosti, proračun Europske unije koja štiti, osnažuje i brani, proračun koji ujedinjuje a ne razjedinjuje, proračun koji je pravedan za sve države članice, i proračun za europsku budućnost. Već sada moramo početi s radom.

2.MODERNIZACIJA PRORAČUNA EU-A

Proračun EU-a dugo je vremena bio ključan izvor ulaganja kojima se potiče rast u cijeloj Europi. Omogućio je Uniji, čak i u razdoblju krize, da podupire rast, zapošljavanje, dugoročne inovacije i gospodarske reforme. Osnivanje Europskog fonda za strateška ulaganja (tzv. Junckerov fond) jasno pokazuje kako je proračun EU-a u kritičnom trenutku uspio pružiti prijeko potreban poticaj ekonomskom oporavku Europe. Proračun EU-a bio je i odlučujući čimbenik našeg odgovora na mnoge teške izazove, koji sežu od velikih migracijskih tokova do sigurnosnih prijetnji i klimatskih promjena.

Nedavni događaji otkrili su određene nedostatke postojećeg okvira. Unatoč nekim poboljšanjima proračun EU-a i dalje je prilično nefleksibilan. Zbog nedostatka fleksibilnosti Europa nije mogla brzo i dovoljno učinkovito reagirati u okruženju koje se ubrzano mijenja. Složena i neusklađena pravila o financiranju otežavaju pristup financijskim sredstvima EU-a i nisu usmjerena na najvažniji cilj odnosno na ostvarivanje rezultata na terenu. Financijska sredstva raspodijeljena su među prevelikim brojem programa i instrumenata u okviru proračuna i izvan njega. Potrebno je uložiti veće napore u modernizaciju i pojednostavnjenje dviju najvećih proračunskih rashodovnih stavki koje uključuju zajedničku poljoprivrednu politiku i kohezijsku politiku. Za mnoge nove prioritete Unije koja štiti, osnažuje i brani potrebni su novi namjenski instrumenti kako bi se ostvarili ambiciozni ciljevi.

Tijekom Komisijinih opsežnih savjetovanja jasno je i glasno prenesena glavna poruka da je ujedinjenijoj, snažnijoj i demokratskijoj Europi potreban nov i moderan proračun te da su joj potrebne nove ideje o načinima na koje proračun može biti od koristi svim Europljanima. Komisijina temeljita analiza rashoda 7 upućuje na elemente koji su dobro funkcionirali u prošlosti te elemente koji bi se trebali zadržati u sljedećem proračunu, no upućuje i na područja u kojima je potrebna provedba reformi kako bi se iskoristio puni potencijal proračuna EU-a. Na temelju te analize Komisija predlaže moderan okvir i skup novih i reformiranih programa koji se temelje na sljedećim načelima:

·Veća usmjerenost na europsku dodanu vrijednost. Proračun EU-a skroman je u usporedbi s veličinom europskog gospodarstva i nacionalnih proračuna. Stoga je ključno da se proračunska sredstva EU-a ulažu u područja u kojima Unija javnim rashodima na nacionalnoj razini može donijeti stvarnu europsku dodanu vrijednost. Povezivanjem resursa mogu se ostvariti rezultati koje države članice ne mogu samostalno ostvariti 8 . Primjeri toga bili bi najsuvremeniji istraživački programi koji okupljaju najbolje znanstvenike koji se bave istraživačkim radom iz cijele Europe ili poticanje mladih osoba i malih poduzeća da u potpunosti iskoriste mogućnosti koje im nude jedinstveno tržište i digitalno gospodarstvo. Brza mobilizacija ključnih strateških ulaganja još je jedan primjer dodane vrijednosti povezivanja resursa. Ta su ulaganja od presudne važnosti za budući prosperitet Europe i preuzimanje vodeće uloge u ostvarenju ciljeva održivog razvoja na svjetskoj razini. Ista načela vrijede i za potrebe opremanja Unije za obranu i zaštitu njezinih građana u svijetu koji se ubrzano mijenja i u kojem brojna goruća pitanja nadilaze nacionalne granice.

·Jednostavniji i transparentniji proračun. Komisija predlaže usklađeniji, usmjereniji i transparentniji okvir. Struktura proračuna trebala bi biti jasnija i usklađenija s prioritetima. Komisija predlaže da se broj programa smanji za više od trećinu, primjerice na način da se rascjepkani izvori financiranja povežu u nove integrirane programe i da se korjenito pojednostavni primjena financijskih instrumenata. 

·Smanjenje birokracije za korisnike. Komisija predlaže veće usklađivanje pravila na temelju jedinstvenog skupa pravila 9 . Time će se drastično smanjiti administrativno opterećenje korisnika i upravljačkih tijela, čime će se olakšati sudjelovanje u programima EU-a i ubrzati provedba i povezivanje različitih programa i instrumenata u cilju što većeg učinka proračuna EU-a. Nadalje, Komisija će predložiti pojednostavnjenje pravila o državnim potporama radi lakšeg povezivanja instrumenata iz proračuna EU-a s nacionalnim financijskim sredstvima.

·Fleksibilniji proračun koji omogućuje brže reagiranje. U nestabilnom geopolitičkom okruženju Europa mora moći brzo i djelotvorno odgovoriti na nepredviđene potrebe. Komisija predlaže da se na temelju postojećih mehanizama izradi proračun koji omogućuje brže reagiranje. To podrazumijeva veću unutarprogramsku i međuprogramsku fleksibilnost, jačanje instrumenata za upravljanje krizama i uvođenje nove pričuve Unije za reagiranje na nepredviđene događaje i hitne situacije u područjima kao što su sigurnost i migracije.

·Proračun kojim se ostvaruju rezultati. Proračun EU-a može se smatrati uspješnim samo ako se njime ostvare opipljivi rezultati na terenu. Komisija predlaže da naglasak bude na ostvarenju rezultata u svim programima, među ostalim na način da se odrede jasni ciljevi i da se pažnja usmjeri na manji broj kvalitetnijih pokazatelja ostvarenja rezultata, čime će se olakšati praćenje i mjerenje rezultata i prema potrebi unošenje izmjena.

Izrada budućih programa tek je početak, a rezultati ostvareni na terenu pokazat će jesu li ti programi bili uspješni. Stoga je učinkovita i djelotvorna provedba sljedeće generacije programa visoko na ljestvici prioriteta. Ta je provedba zajednička odgovornost Komisije, država članica, regionalnih tijela i svih koji sudjeluju u upravljanju proračunom EU-a.

Ključno je snažnije povezati financijska sredstva EU-a i poštovanje vladavine prava. EU je zajednica utemeljena na vladavini prava, što znači da je neovisnim nacionalnim sudovima i sudovima na razini EU-a povjerena zadaća nadzora poštovanja zajednički dogovorenih pravila i propisa i njihove provedbe u svim državama članicama. Poštovanje vladavine prava stoga je bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a. Komisija stoga predlaže novi mehanizam za zaštitu proračuna EU-a od financijskih rizika povezanih s općim nedostacima u pogledu vladavine prava.

3.PRORAČUN ZA EUROPSKE PRIORITETE

Budući dugoročni proračun bit će proračun za europske prioritete. U Komisijinim prijedlozima struktura proračuna EU-a i njegovi programi potpuno su usklađeni s pozitivnim programom Unije za razdoblje nakon 2020. kako je dogovoreno u Bratislavi i Rimu. Nova struktura budućeg višegodišnjeg financijskog okvira pridonijet će većoj transparentnosti svrhe proračuna EU-a i doprinosa pojedinih dijelova proračuna. Njome će se osigurati i fleksibilnost potrebna za reagiranje na nove potrebe.

Programi će biti grupirani po glavnim tematskim prioritetima rashoda, što će odgovarati naslovima u službenoj strukturu proračuna. U okviru svakog prioriteta programi će biti grupirani po politikama, što će odgovarati glavama godišnjeg proračuna. Tako će biti jasnije na koji će način ti programi doprinositi ciljevima politika.

Službena struktura proračuna odražavat će tek jedan element cijelog konteksta jer su mnogi prioriteti Unije složeni i višedimenzijski, što znači da se jednim programom ne mogu riješiti svi aspekti nekog prioriteta. U okviru Komisijinih prijedloga kombinirat će se ulaganja iz većeg broja programa kako bi se provodile mjere iz ključnih međusektorskih prioriteta, primjerice digitalno gospodarstvo, održivost, sigurnost, migracije, ljudski kapital i vještine te potpora malim poduzećima i inovacije. Komisija predlaže pojednostavnjenje tih interakcija u budućem okviru, čime će se zajamčiti usklađeniji odgovor na europske izazove. U sljedećim odjeljcima navode se glavne reforme i programi u okviru svakog prioriteta rashoda.

Prilog ovoj Komunikaciji sadržava detaljnije informacije o ciljevima, strukturi i europskoj dodanoj vrijednosti pojedinih programa.

Novi višegodišnji financijski okvir 2021.–2027.:
moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani

Budući prosperitet Europe ovisi o ulagačkim odlukama koje danas donesemo. Proračun EU-a dugo je vremena bio ključan izvor ulaganja u cijeloj Europi. Veća ulaganja u područja kao što su istraživanje, strateška infrastruktura, digitalna transformacija i jedinstveno tržište bit će ključna za ostvarenje rasta u budućnosti i nošenje sa zajedničkim izazovima, kao što su dekarbonizacija i demografske promjene.

Novi europski istraživački program Obzor Europa pomoći će Europi da zadrži vodeći položaj u području istraživanja i inovacija na svjetskoj razini. Kako je naglašeno u izvješću skupine na visokoj razni kojom predsjeda Pascal Lamy 11 , ulaganjima u istraživanje Europa će moći konkurirati drugim razvijenim gospodarstvima i gospodarstvima u usponu, zajamčiti prosperitetnu budućnost svojim građanima i očuvati svoj jedinstveni socijalni model. Oslanjanjem na uspjeh programa Obzor 2020. novi će program nastaviti promicati istraživačku izvrsnost i stavljanje većeg naglaska na inovacije, primjerice razvoj prototipa, nematerijalnu imovinu, prijenos znanja i tehnologija. Novoosnovano Europsko vijeća za inovacije bit će jedinstvena kontaktna točka za inovatore s velikim potencijalom za „disruptivne” inovacije, koja će nastojati da Europa zauzme vodeći položaj u inovacijama koje otvaraju nova tržišta.

Oslanjajući se na uspjeh Europskog fonda za strateška ulaganja koji je mobilizirao privatna ulaganja u cijeloj Europi Komisija predlaže osnivanje novog i potpuno integriranog fonda za ulaganja InvestEU. Tako se relativno ograničen iznos javnih sredstava može iskoristiti za mobilizaciju znatnog iznosa privatnih sredstava za prijeko potrebna ulaganja. Fond InvestEU objedinit će sve financijske instrumente kojima se upravlja centralizirano u EU-u u jednu pojednostavnjenu strukturu, glavni će mu partner u provedbi biti Grupa Europske investicijske banke dok će njegovim ciljevima pridonositi i ostali partneri, primjerice nacionalne razvojne banke. Tim će se novim pristupom smanjiti preklapanja, pojednostavniti pristup financiranju i smanjiti administrativno opterećenje. Očekuje se da će fond InvestEU s doprinosom iz proračuna EU-a u iznosu od 15,2 milijarde EUR 12 mobilizirati dodatna ulaganja u cijeloj Europi u iznosu većem od 650 milijardi EUR.

Prekogranična je infrastruktura okosnica jedinstvenog tržišta, zahvaljujući kojoj se roba, usluge, poduzeća i građani mogu slobodno prekogranično kretati. U okviru reformiranog Instrumenta za povezivanje Europe Unija će i dalje ulagati u transeuropske prometne, digitalne i energetske mreže. Taj budući program bolje će iskoristiti sinergiju između prometne, digitalne i energetske infrastrukture, primjerice izgradnjom infrastrukture za alternativna goriva te održivih i pametnih mreža na kojima se temelje jedinstveno digitalno tržište i energetska Unija. Oslanjanjem na uspješan pristup iz postojećeg programskog razdoblja dio sredstava (11,3 milijarde EUR) iz Kohezijskog fonda prenijet će se u Instrument za povezivanje Europe i namijeniti prometnim projektima s velikom europskom dodanom vrijednosti.

Kako bi se premostio postojeći jaz ulaganja u području digitalnih usluga, Komisija predlaže uspostavu novog Programa digitalna Europa kako bi se formulirala i potaknula digitalna transformacija europskog društva i gospodarstva. Tehnološke promjene i digitalizacija mijenjaju naše industrijske sektore, društva, radna mjesta i zanimanja, te obrazovne sustave i sustave socijalne skrbi. Potporama strateškim projektima u prioritetnim područjima, kao što su umjetna inteligencija, superračunala, kibersigurnost ili industrijska digitalizacija te ulaganjima u digitalne vještine, novi će program pridonijeti dovršetku jedinstvenog digitalnog tržišta, što je jedan od ključnih prioriteta Unije. Komisija predlaže kombinirano povećanje ulaganja od 64 % u istraživanje, inovacije i digitalne usluge u okviru izravnog upravljanja u sljedećem financijskom okviru. Ta će se ulaganja dopuniti istraživačkim, inovacijskim i digitalnim projektima koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Ulaganja u budućnost

U milijardama EUR, tekuće cijene

Napomena: U usporedbi s višegodišnjim financijskim okvirom 2014.–2020. za EU-27 (procjena)

Izvor: Europska komisija

Potpuno integriran svemirski program objedinit će sve naše aktivnosti u ovom izrazito važnom strateškom području, čime će se osigurati usklađen okvir za buduća ulaganja koji će biti transparentniji i fleksibilniji. Veća učinkovitost u tom području pridonijet će u konačnici uvođenju novih svemirskih usluga od kojih će korist imati svi građani EU-a. Sredstvima iz proračuna EU-a i dalje će se financirati europski doprinos razvoju projekta gradnje međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER) u cilju da energenti budućnosti budu održivi i ekološki prihvatljivi.

Komisija predlaže i novi poseban program kojim će se poticati neometano funkcioniranje jedinstvenog tržišta, najboljeg europskog pokretača rasta na globaliziranim tržištima, i pridonijeti razvoju unije tržišta kapitala. Oslanjajući se na uspjeh postojećeg Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME), Komisija predlaže povećanje financijske potpore malim poduzećima koji su pokretači našeg gospodarstva u cilju njihova rasta i prekogranične ekspanzije. Novi će program pomoći poduzećima i potrošačima da bolje iskoriste mogućnosti jedinstvenog tržišta tako što će se uvesti informatički alati, izraditi standardi i poticati suradnja među upravnim tijelima.

Komisija predlaže da se produlji program Carina te da se povećaju njegovi kapaciteti u cilju podupiranja daljnje digitalizacije i modernizacije carinske unije koja ove godine slavi 50. obljetnicu. Istovremeno će se programom Fiscalis pridonijeti snažnijoj suradnji poreznih uprava, uključujući zajedničke napore u suzbijanju porezne prijevare i izbjegavanja porezne obveze.

Ekonomski i socijalni uvjeti u cijeloj Europi sve su bolji i u mnogim dijelovima Unije zaposlenost je u porastu. No posljedice ekonomske krize i dalje su vidljive u nekim dijelovima Europe. Neke regije sve više zaostaju u razvoju, djelomično i zbog posljedica globalizacije i digitalne transformacije. Unutar Unije postoje značajne razlike i društva se suočavaju s novim izazovima. Proračun EU-a ima ključnu ulogu u poticanju održivog rasta i socijalne kohezije i promicanju zajedničkih vrijednosti i osjećaja pripadnosti EU-u.

Komisija predlaže modernizaciju i povećanje kapaciteta kohezijske politike 13 . U kombinaciji s drugim programima tim će se sredstvima i dalje pružati bitna potpora državama članicama i regijama EU-a. Cilj je povećati konvergenciju, pridonijeti smanjenju ekonomskih, socijalnih i teritorijalnih razlika unutar država članica i u cijeloj Europi te poduprijeti ostvarenje ciljeva političkih prioriteta usuglašenih u Bratislavi i Rimu.

Kohezijska politika imat će sve važniju ulogu u podupiranju postojećeg procesa ekonomske reforme u državama članicama. Komisija predlaže snažniju povezanost proračuna EU-a i europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika, pri čemu se u obzir uzimaju regionalne posebnosti. Komisija predlaže i uvođenje posebnih smjernica za ulaganja uz godišnje preporuke po državama članicama prije programskog razdoblja i u sredini programskog razdoblja kako bi se dale jasne upute za ulaganja u reforme koje su ključne za prosperitetnu budućnost.

Ekonomski i socijalni uvjeti znatno se razlikuju među regijama. Iako se u mnogim područjima konvergencija povećala, razvoj u nekim regijama posljednjih godina dodatno zaostaje, čak i regijama u bogatijim državama članicama. Takva kretanja trebala bi se uzeti u obzir u kohezijskoj politici kako bi se spriječilo zaostajanje u razvoju bilo koje regije. Relativni bruto domaći proizvod po stanovniku i dalje će biti glavni kriterij za dodjelu sredstava jer se neće promijeniti glavni cilj kohezijske politike da se pomogne državama članicama i regijama koje zaostaju u ekonomskom ili strukturnom razvoju da dosegnu razinu razvoja u ostatk EU-a, iako će se u obzir uzimati i drugi čimbenici, primjerice nezaposlenost (prvenstveno nezaposlenost mladih), klimatske promjene i prihvat/integracija migranata. Komisija predlaže i povećanje stopa nacionalnog sufinanciranja kako bi se bolje uzele u obzir postojeće ekonomske okolnosti. Time bi se povećala odgovornost na nacionalnoj razini, održale visoke razine ulaganja i poboljšala njihova kvaliteta. Pomno će se razmatrati posebnosti najudaljenijih regija i slabo naseljenih područja.

Novi pravni okvir omogućit će i učinkovitiju povezanost s drugim programima EU-a. Primjerice, države članice moći će u fond InvestEU prenijeti dio sredstava koja su im dodijeljena kako bi dobile pristup jamstvima iz proračuna EU-a. Moći će i financirati projekte „Pečat izvrsnosti” koji su u okviru programa Obzor Europa identificirani kao međunarodno izvrsni projekti u njihovim regijama, čime će se pridonijeti boljoj usklađenosti ulaganja u infrastrukturu s drugim ulaganjima EU-a u ključna područja, primjerice istraživanje i inovacije, digitalne mreže, dekarbonizaciju, socijalne infrastrukture i vještine.

Kako je Komisija najavila u prosincu 2017. 14 , budućnost proračuna EU-a neodvojiva je od cilja uspostave stabilnije i učinkovitije ekonomske i monetarne unije od koje bi Unija u cjelini trebala imati koristi. U skladu s Ugovorima sve su države članice EU-a dio ekonomske i monetarne unije, uključujući i države članice na koje se primjenjuje odstupanje ili trajno izuzeće od sudjelovanja, i stoga sve sudjeluju u postupku europskog semestra. Prema Ugovorima euro je valuta EU-a te su ekonomska konvergencija i stabilnost ciljevi Unije u cjelini, što znači da instrumenti za jačanje ekonomske i monetarne unije ne smiju biti zaseban, već moraju biti neodvojiv dio opće financijske strukture Unije.

Proračun EU-a ima i ključnu ulogu u ispunjenju obećanja koje su čelnici dali na sastanku na vrhu o socijalnim pitanjima održanom u Göteborgu u studenome 2017., što podrazumijeva jačanje socijalne dimenzije Unije, uključujući potpunom provedbom načela europskog stupa socijalnih prava. U okviru kohezijske politike sredstva ojačanog i restrukturiranog Europskog socijalnog fonda iznosit će oko 100 milijardi EUR tijekom programskog razdoblja, što predstavlja oko 27 % rashoda za koheziju. Njime će se osigurati ciljana potpora zapošljavanju mladih, dokvalifikaciji i prekvalifikaciji radnika, socijalnoj uključenosti i smanjenju siromaštva. Kako bi se postigao najveći učinak financiranja u tom području, Komisija predlaže da se sredstva iz Europskog socijalnog fonda, Inicijative za zapošljavanje mladih, Fonda europske pomoći za najsiromašnije, Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije te programa Zdravlje objedine u jedan sveobuhvatan instrument.

Komisija predlaže veću usmjerenost na mlade u sljedećem financijskom okviru, što će se postići zahvaljujući više nego dvostrukom povećanju veličine programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti. U okviru programa Erasmus+, jednog od najpoznatijih uspješnica Unije, i dalje će se mladima pružati mogućnosti za obrazovanje i mobilnost. Naglasak će se staviti na uključivost te nastojanje da u programu sudjeluje veći broj mladih u nepovoljnom položaju, čime će se većem broju mladih omogućiti da se odsele u drugu zemlju radi obrazovanja ili zapošljavanja. Povećani kapaciteti programa Erasmus+ iznosit će 30 milijardi EUR tijekom programskog razdoblja i uključivat će iznos od 700 milijardi EUR za propusnice Interrail namijenjene mladima. Komisija predlaže i osnivanje jedinstvenog tijela Europske snage solidarnosti u koje će biti uključeno i postojeći program Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a, čime će se europskim građanima pružiti jedinstvena prilika da se bave humanitarnim radom i pomognu osobama kojima je pomoć potrebna u Europi i izvan nje.

Komisija predlaže uspostavu novog fonda Pravosuđe, prava i vrijednosti, koji će uključivati programe Prava i vrijednosti te Pravosuđe. U vremenima kad se europska društva suočavaju s ekstremizmom, radikalizmom i podjelama, važnije je nego ikad promicati, jačati i braniti pravdu, prava i vrijednosti EU-a, koji imaju duboke i izravne posljedice na politički, društveni, kulturni i ekonomski život u Europi: poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava. Pružanje mogućnosti za angažman i demokratsko sudjelovanje u političkom i civilnom društvu bitne su zadaće budućeg proračuna EU-a. Kao dio novog fonda program Pravosuđe i dalje će podupirati uspostavu integriranog europskog pravosuđa i prekogranične suradnje.

Kultura jest i mora biti u središtu europskog projekta. Kultura i jezična raznolikost, kao i naše kulturno nasljeđe, obilježja su koja definiraju naš kontinent i naš europski identitet U okviru programa Kreativna Europa Komisija u sljedećem proračunskom okviru želi staviti veći naglasak na potporu kulturi i audiovizualnom sektoru, uključujući putem potprograma MEDIA s povećanim financijskim sredstvima za potporu kreativnom i audiovizualnom sektoru.

Instrumenti EU-a za upravljanje krizama dokazali su svoju vrijednost posljednjih godina. Komisija predlaže da se izvan proračuna EU-a zadrže i ojačaju Fond solidarnosti Europske unije, koji državama članicama pomaže u oporavku nakon teških prirodnih katastrofa, i Europski fond za prilagodbu globalizaciji, u okviru kojeg se pruža jednokratna pomoć radnicima koji izgube radno mjesto zbog znatnog broja neočekivanih otpuštanja uzrokovanih negativnim učincima kretanja svjetske trgovine i ekonomskim poremećajima.

Održivost je zajednička nit vodilja djelovanja Unije u brojnim područjima, koliko iz potrebe, toliko iz opredijeljenosti. Moderniziranim politikama u području poljoprivrede i pomorstva, namjenskim financiranjem klimatske politike i zaštite okoliša, uvođenjem klimatskih ciljeva u cijeli proračun te boljom integracijom ciljeva zaštite okoliša, proračun EU-a postaje pokretač održivosti.

Komisija predlaže reformiranu, moderniziranu zajedničku poljoprivrednu politiku, čime će se omogućiti potpuna integracija jedinstvenog tržišta poljoprivrednih proizvoda u EU-u te zajamčiti pristup sigurnoj, visokokvalitetnoj, pristupačnoj, hranjivoj i raznolikoj hrani. U reformiranoj politici veći je naglasak na okolišu i klimatskim promjenama. Ona će biti potpora prelasku na potpuno održiv poljoprivredni sektor i razvoju dinamičnih ruralnih područja.

Reformirana politika s 365 milijardi EUR 15 i dalje će se temeljiti na dva stupa: izravna plaćanja poljoprivrednicima i financiranje ruralnog razvoja. Komisija za financiranje ruralnog razvoja predlaže povećanje stopa nacionalnog sufinanciranja i podijeljeno upravljanje između EU-a i država članica. Komisija predlaže da se uvede novi model ostvarivanja ciljeva odnosno da se postojeća politika temeljena na usklađenosti zamijeni politikom koja se temelji na rezultatima radi ostvarenja zajedničkih ciljeva na razini EU-a fleksibilnijom provedbom na nacionalnoj razini.

Izravna plaćanja poljoprivrednicima ostat će ključan dio politike, no pojednostavnit će se i bolje usmjeravati. Promiče se ravnomjernija raspodjela plaćanja i uvodi obvezno određivanje gornjih granica primljenih iznosa ili degresivna plaćanja na razini poljoprivrednih gospodarstava, što znači da će se potpora preusmjeriti prema srednjim i manjim poljoprivrednim gospodarstvima i moguće prema ruralnom razvoju. Razine izravnih plaćanja po hektaru među državama članicama nastavit će konvergirati prema prosjeku EU-a.

Za novu će politiku biti potrebno podići ljestvicu očekivanja u pogledu zaštite okoliša i klimatskih ciljeva uvođenjem strožih uvjeta za izravna plaćanja u skladu s politikama zaštite okoliša, namjenskim izdvajanjem znatnog dijela sredstava namijenjenih financiranju ruralnog razvoja za mjere korisne za klimatske ciljeve i zaštitu okoliša te uvođenjem dobrovoljnih ekoloških programa u proračun za izravna plaćanja na temelju strateškog okvira koji se temelji na rezultatima.

Kako bi se odgovorilo na krize izazvane nepredvidivim kretanjima na međunarodnim tržištima ili specifični šok za poljoprivredni sektor zbog djelovanja trećih zemalja, uvodi se nova pričuva za krizne situacije. 

U okviru Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo sredstvima iz proračuna EU-a i dalje će se pružati potpora održivom sektoru ribarstva EU-a i obalnim zajednicama koje o njemu ovise. Promicanjem plavog gospodarstva u ribarstvu i akvakulturi, turizmu, čistoj energiji oceana ili plavoj biotehnologiji jamči se stvarna dodana europska vrijednost jer se na razini državnih tijela, sektora i dionika promiče razvoj zajedničkih pristupa kojima se potiče rast i istovremeno štiti pomorski okoliš.

Komisija predlaže nastavak i jačanje dobro uhodanog programa za okoliš i klimatske aktivnosti LIFE u okviru kojega će se također pružati potpora mjerama kojima se promiču energetska učinkovitost i čisti izvori energije. Komisija snažno podupire sinergije s kohezijskom politikom i zajedničkom poljoprivrednom politikom radi sufinanciranja ulaganja u prirodu i bioraznolikost.

U širem smislu, u skladu s Pariškim sporazumom i preuzetim obvezama u vezi s UN-ovim ciljevima održivog razvoja, Komisija predlaže da se utvrdi ambiciozniji cilj u pogledu uključivanja klimatskih pitanja u sve programe EU-a, s ciljem da se 25 % rashoda EU-a namjeni ostvarenju klimatskih ciljeva.

Izazovi upravljanja priljevom izbjeglica i migracijama potvrđuju da je potrebno djelovati na europskoj razini. Proračun EU-a bio je ključan za financiranje zajedničkog odgovora na različite dimenzije migracijske krize. Komisija predlaže da se poveća potpora za jačanje zaštite naših vanjskih granica, unaprijedi sustav azila u Uniji te pojačaju upravljački napori i dugoročna integracija migranata.

Učinkovita zaštita naših vanjskih granica preduvjet je kojim se jamči sigurno područje za slobodno kretanje osoba i robe u Uniji. Ona uključuje odgovarajuće upravljanje priljevom osoba i robe te zaštitu cjelovitosti carinske unije. Novi integrirani Fond za upravljanje granicama zajamčit će nužnu i snažniju potporu državama članicama koje snose zajedničku odgovornost za zaštitu zajedničkih vanjskih granica Unije. Fond će obuhvaćati upravljanje granicama, sustav viza i opremu za carinsku kontrolu. Osigurat će ujednačenu provedbu carinskih kontrola na vanjskim granicama, što će se postići uklanjanjem postojećih neravnoteža među državama članicama koje nastaju zbog različitih geografskih obilježja, kapaciteta i resursa. Time se neće samo postrožiti carinske kontrole, nego će se i pojednostavniti zakonito trgovanje i time pridonijeti sigurnosti i učinkovitosti carinske unije.

Zbog sve veće međupovezanosti na svjetskoj razini te demografske dinamike i nestabilnosti u europskom susjedstvu, migracije će i nadalje biti dugoročni izazov za Uniju. Jasno je da time države članice mogu bolje upravljati, uz financijsku i tehničku potporu EU-a. Stoga je proračun Unije presudan za potporu upravljanju priljevom tražitelja azila i migranata, kapacitetima za potragu i spašavanje života osoba koje pokušavaju stići u Europu, upravljanju vraćanjem te drugim mjerama koje zahtijevaju koordiniran odgovor i nadilaze kapacitete pojedinačnih država članica.

Komisija predlaže povećanje kapaciteta Fonda za azil i migracije kako bi se pružila potpora nacionalnim tijelima pri prihvatu tražitelja azila i migranata odmah po njihovu dolasku na područje EU-a te da bi se izradila zajednička politika azila i migracija i osiguralo učinkovito vraćanje. Potporom kohezijske politike olakšat će se dugoročna integracija nakon početne faze prihvata. Instrumentima vanjske politike djelovat će se na uzroke migracija i poduprijeti suradnja s trećim zemljama u smislu upravljanja migracijama i sigurnosti te tako pridonijeti provedbi partnerskog okvira o migracijama.

Te napore treba dopuniti snažnom i potpuno operativnom Europskom agencijom za graničnu i obalnu stražu (FRONTEX), koja je u središtu potpuno integriranog sustava upravljanja granicama EU-a. Komisija predlaže da se do kraja financijskog razdoblja uvedu stalne snage koje bi trebale imati oko 10 000 službenika graničnog nadzora. Komisija će osigurati financijsku potporu i osposobljavanje za povećani broj nacionalnih službenika graničnog nadzora u državama članicama, čime će se omogućiti povećanje operativnog kapaciteta, jačanje postojećih instrumenata i razvoj informacijskih sustava na razini EU-a za granice, upravljanje migracijama i sigurnost.

Sveukupno, sredstva iz proračuna EU-a za upravljanje vanjskim granicama, migracije i priljev izbjeglica znatno će se povećati i iznosit će gotovo 33 milijarde EUR, dok su u razdoblju 2014.–2020. iznosila 12,4 milijardi EUR.

Snažan naglasak na migracijama i zaštiti naših vanjskih granica

U milijardama EUR, tekuće cijene

Napomena: U usporedbi s višegodišnjim financijskim okvirom 2014.–2020. za EU-27 (procjena)

Izvor: Europska komisija

Posljednjih su se godina sigurnosne prijetnje u Europi povećale i postale su raznolikije: pojavljuju se u obliku terorističkih napada, novih vrsta organiziranog kriminaliteta i kiberkriminaliteta. Sigurnost je po prirodi prekogranična i stoga je nužan snažan, koordiniran odgovor na razini EU-a. Europa je, osim unutarnjim sigurnosnim izazovima, izložena složenim vanjskim prijetnjama na koje nijedna država članica ne može sama odgovoriti. Da bi mogla spremno zaštititi svoje građane, Europa mora napraviti veliki iskorak kako bi unaprijedila svoju stratešku neovisnost i osmislila dobre i jednostavne obrambene instrumente.

Komisija predlaže povećanje kapaciteta Fonda za unutarnju sigurnost radi razvoja mreža i zajedničkih sustava za učinkovitu suradnju nacionalnih tijela i unapređenje kapaciteta Unije za odgovor na te sigurnosne prijetnje. To će se dopunjavati ulaganjem napora za jačanje kibersigurnosti u svim relevantnim programima koji su usmjereni na digitalne tehnologije, infrastrukturu i mreže, istraživanja i inovacije, kao i ciljanom obranom od kiberkriminaliteta, osobito u okviru programa Digitalna Europa i Obzor Europa.

Komisija također predlaže da povećanje kapaciteta Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), čime će se povećati njezin kapacitet za pružanje potpore nacionalnim tijelima i europski odgovor na sigurnosne prijetnje.

Unija će i nadalje pružati strogo namjensku financijsku pomoć za razgradnju nuklearnih postrojenja i sigurnost nuklearnih aktivnosti u nekim državama članicama (Litva, Bugarska i Slovačka), kao i vlastitih nuklearnih postrojenja. Iz proračuna EU-a trajno se izdvajaju sredstva za zaštitu zdravlja radnika i građana, sprečavanje uništavanja okoliša i doprinos nuklearnoj zaštiti i sigurnosti.

Unija će u području obrane morati preuzeti veću odgovornost za zaštitu svojih interesa, vrijednosti i europskoga načina života, dopunjavajući napore Organizacije sjevernoatlantskog ugovora. Iako ne može zamijeniti obrambene aktivnosti država članica, Europa mora potaknuti i ojačati njihovu suradnju u izgradnji obrambenih kapaciteta nužnih za odgovor na zajedničke sigurnosne izazove. Komisija predlaže da povećanje kapaciteta Europskog fonda za obranu koji će nastojati potaknuti konkurentnost i inovacijski kapacitet obrambenog sektora u cijeloj Uniji pružanjem potpore zajedničkim mjerama u svakoj fazi proizvodnog ciklusa, počevši od istraživanja. Time će se izbjeći udvostručavanje napora, omogućiti učinci ekonomije razmjera te u konačnici pridonijeti učinkovitijoj potrošnji novca poreznih obveznika. Osim toga, Komisija predlaže da Unija u okviru Instrumenta za povezivanje Europe poboljša svoju stratešku transportnu infrastrukturu kako bi bila u dobrom stanju za vojnu mobilnost,

Događanja iz proteklih godina pokazala su da Unija mora moći brzo pružiti operativnu pomoć u neočekivanim situacijama, u slučaju prirodnih katastrofa ili onih nastalih ljudskim djelovanjem. Zbog toga Komisija predlaže povećanje resursa dostupnih za odgovor na krize. što će se postići jačanjem Mehanizma za civilnu zaštitu (rescEU) i povećanjem Pričuve za pomoć u nuždi kako bi se osigurala financijska sredstva u iznosu većem od gornjih granica utvrđenih financijskim okvirom u slučaju nužde unutar i izvan Unije. Komisija također predlaže da se zadrže pričuve iz neraspodijeljenih sredstava u određenim programima, kao što su Fond za azil i migracije te Fond za unutarnju sigurnost, koje bi se koristile u slučaju krize i nužde.

Veliki iskorak za sigurnost i obranu

U milijardama EUR, tekuće cijene

Napomena: U usporedbi s višegodišnjim financijskim okvirom 2014.–2020. za EU-27 (procjena)

Izvor: Europska komisija

Izazovi za vanjsko djelovanje EU-a, uključujući one definirane u globalnoj strategiji EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku, revidiranoj europskoj politici susjedstva i novom europskom konsenzusu o razvoju, iziskuju znatnu modernizaciju proračuna za vanjsku politiku radi povećanja njezine učinkovitosti i vidljivosti. Snažnija koordinacija između vanjske i unutarnje politike potrebna je i radi ostvarenja ciljeva održivog razvoja i provedbe Pariškog sporazuma, kao i partnerskog okvira s trećim zemljama o migracijama.

Komisija stoga predlaže znatno restrukturiranje instrumenata Unijina vanjskog djelovanja kako bi se zajamčila bolja usklađenost instrumenata, iskoristili učinci ekonomije razmjera i sinergije među programima te pojednostavnili procesi. Tako će Unija postati opremljenija za ostvarenje svojih ciljeva i zaštitu svojih interesa, politika i vrijednosti na globalnoj razini.

Predložena nova struktura instrumenata Unijina vanjskog djelovanja odraz je potrebnog usmjerenja na strateške prioritete, kako u geografskom smislu – europsko susjedstvo, Afrika i zapadni Balkan te zemlje koje su nestabilnom okruženju i potrebna im je pomoć, tako i po tematskim područjima – sigurnost, migracije, klimatske promjene i ljudska prava.

Komisija predlaže da se postojeći instrumenti objedine u sveobuhvatniInstrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, koji bi se primjenjivao na globalnoj razini. Financijska struktura dodatno će se pojednostavniti integracijom Europskog razvojnog fonda, koji je do danas glavni instrument EU-a za pružanje pomoći afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama te prekomorskim zemljama i područjima. 16

Za taj sveobuhvatni instrument namjenski će se dodijeliti proračunska sredstva po geografskim regijama, uključujući susjedne zemlje i Afriku. Istovremeno će omogućiti fleksibilnu reakciju i veći raspon opcija za djelovanje radi bolje potpore prioritetima Unije. U to će biti uključeni i „novi izazovi i zaštita prioriteta”, kako bi se omogućila fleksibilna reakcija na postojeće ili nove hitne prioritete, osobito u područjima stabilnosti i migracija.

Nova struktura vanjskih ulaganja temelji se na Europskom planu za vanjska ulaganja i njegovom Europskom fondu za održivi razvoj i omogućit će prikupljanje dodatnih sredstava od drugih donatora i iz privatnog sektora. Pridonijet će poduzimanju mjera za rješavanje razvojnih problema jer će biti dopuna bespovratnim sredstvima s proračunskim jamstvima, drugim tržišnim instrumentima, tehničkoj pomoći, mješovitom financiranju i mogućem sudjelovanju u kapitalu razvojnih financijskih institucija i omogućit će nastavak ostvarenja Unijinih ciljeva i provedbu njezinih politika. Osim toga, pružanjem makrofinancijske pomoći pridonijet će se ublažavanju posljedica ekonomskih kriza.

Instrument za pretpristupnu pomoć pomagat će zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama da ispune kriterije za pristupanje. Osim toga, pridonosi ostvarenju općih europskih ciljeva ostvarenja stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta u Unijinu najbližem susjedstvu. Oblikovan je u kontekstu Strategije za zapadni Balkan, a odražava promjene u odnosu s Turskom.

Unija će zajedno sa svojim međunarodnim partnerima i djelovanjem država članica i dalje biti predvodnik u pružanju humanitarne pomoći. Komisija predlaže da se osnaži Instrument humanitarne pomoći kako bi se pružila pomoć EU-a onima kojima je potrebna radi spašavanja i zaštite života, sprečavanja i ublažavanja ljudske patnje i zaštite integriteta i dostojanstva stanovnika pogođenih prirodnim katastrofama ili krizama izazvanima ljudskim djelovanjem.

Europa kao snažni globalni akter

U milijardama EUR, tekuće cijene

Napomena: U usporedbi s višegodišnjim financijskim okvirom 2014.–2020. za EU-27, uključujući Europski razvojni fond (procjena)

Izvor: Europska komisija

Unija mora pridonositi i sprečavanju kriza, ponovnoj uspostavi mira, javnog poretka ili stabilizaciji u svim zemljama ili regijama u svijetu u kojima su prisutni sukobi ili nemiri. Na temelju Ugovorâ, proračunom EU-a ne mogu se pokriti sva djelovanja EU-a u području vanjske sigurnosti i obrane. To je prepreka učinkovitosti, djelotvornosti i održivosti cjelokupnog djelovanja EU-a. Da bi se to razriješilo, Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u suradnji s Komisijom predložit će zaseban mehanizam izvanproračunskog financiranja, Europski instrument mirovne pomoći. Njime se želi ukloniti postojeći nedostatak kapaciteta EU-a za misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike i pružiti vojna i obrambena pomoć relevantnim trećim zemljama te međunarodnim i regionalnim organizacijama. Instrument će omogućiti Uniji da čini više i djeluje brže u sprečavanju sukoba, promicanju sigurnosti ljudi, uklanjanju nestabilnosti i stvaranju sigurnijeg svijeta.

Europska je javna uprava mala u usporedbi s nacionalnim i mnogim regionalnim i lokalnim upravama. Međutim je iznimno važna pomoć Uniji za ostvarenje rezultata u njezinim najvažnijim područjima i za provedbu politika i programa u zajedničkom europskom interesu.

Proteklih je godina provedena temeljita reforma europske uprave. U okviru sporazuma o tekućem višegodišnjem financijskom okviru postignutog u prosincu 2013., reformom Pravilnika o osoblju uvedene su znatne mjere učinkovitosti 17 . Osim toga, institucije su se obvezale da će smanjiti broj zaposlenih za 5 %. Komisija je tu obvezu u cijelosti ispunila, a druge institucije, tijela i agencije također rade na smanjenju broja zaposlenih, što će u konačnici značiti smanjenje relativnog udjela Komisijina osoblja u svim europskim tijelima. Revizorski sud nedavno je zaključio da su sve institucije i tijela u velikoj mjeri uspjeli smanjiti broj zaposlenih.

Treba napomenuti da su te reforme provedene u vrijeme kada je osoblje Unije trebalo intenzivnije raditi, preuzeti nove poslove u novim prioritetnim područjima i rješavati nepredviđene probleme, kao što su migracije i izbjeglička kriza.

Europska javna uprava trebala bi biti što učinkovitija. Komisija neprekidno radi na ostvarenju sinergijskih učinaka i učinkovitosti. Uprava međutim mora raspolagati odgovarajućim resursima da bi mogla obavljati svoje najvažnije funkcije. Potrebna ulaganja u informacijske tehnologije i renoviranje zgrada neće nestati ni u budućnosti. Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine bit će potrebno donekle preusmjeriti neke funkcije unutar uprave, ali opseg aktivnosti neće se mijenjati i u nekim će prioritetnim područjima aktivnosti biti još intenzivnije. Promjena neće utjecati ni na službe za pismeno i usmeno prevođenje na engleski jezik.

Utvrđeni prag Unijinih administrativnih rashoda u 2020. čini 6,7 % ukupnog višegodišnjeg financijskog okvira. Time se pokrivaju administrativni rashodi svih institucija EU-a, uključujući mirovine i troškove europskih škola. Nakon znatnih napora koje je Komisija osobito uložila u tekućem razdoblju, dodatno smanjenje dovelo bi u pitanje funkcioniranje institucija EU-a i učinkovitost rezultata provedbe politika. Snažna Europska unija s mnogo novih zadaća koje su joj države članice povjerile treba učinkovite i marljive javne službenike koji mogu privući talentirane osobe iz svih država članica na poslove koji se obavljaju u korist svih Europljana. Komisija stoga predlaže da administrativni rashodi ostanu na sadašnjoj razini 18 .

4.USKLAĐIVANJE PRIRORITETA I RESURSA

Da bi politički prioriteti dogovoreni na razini EU-a postali rezultati na terenu, dobro osmišljeni programi moraju raspolagati dovoljnim resursima. Kako je Komisija objasnila tijekom neslužbenog sastanka čelnika održanog u veljači 19 , donesene odluke o razinama financiranja iz budućeg dugoročnog proračuna ne mogu se odvojiti od Unijinih ciljeva u svim prioritetnim područjima.

Prijedlozi Komisije temelje se na pomnoj procjeni iznosa sredstava koji je potreban za učinkovito ostvarivanje ciljeva Unije te na procjeni učinkovitosti i dodane vrijednosti potrošnje u svakom području. Čak i skromni proračun EU-a može imati značajan učinak ako se programi dobro osmisle, učinkovito provode i mudro kombiniraju s drugim izvorima financiranja. No postignuća koja su na taj način moguća ograničena su i ako Europa želi ujedinjena nastaviti provoditi svoj pozitivni program, za to joj je potreban odgovarajući proračun.

Ključni je izazov za budući proračun EU-a osigurati odgovarajuću potporu novim i postojećim prioritetima i istovremeno premostiti smanjenje nacionalnih doprinosa koje će nastati zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine. Komisija predlaže uravnotežen pristup. Nove prioritete treba najvećim dijelom financirati novim resursima. Manjak sredstava koji nastaje zbog izlaska Ujedinjene Kraljevine trebalo bi dijelom nadoknaditi novim resursima, a dijelom štednjom i preraspodjelom sredstava iz postojećih programa.

Da bi proračun EU-a mogao na odgovarajući način doprinijeti u brojnim novim prioritetnim područjima, osobito u onima u kojima se uvode novi instrumenti, potrebno je povećati postojeće razine financiranja. Budemo li danas ulagali u područja kao što su istraživanja i inovacije, mladi i digitalno gospodarstvo, osigurat ćemo izdašne dividende budućim generacijama. Zato Komisija predlaže značajna povećanja u prioritetnim područjima.

Novi i snažniji prioriteti Unije s 27 država članica

Napomena: U usporedbi s višegodišnjim financijskim okvirom 2014.–2020. za EU-27, uključujući Europski razvojni fond (procjena)

Izvor: Europska komisija

Komisija je kritički ispitala u kojim bi se područjima mogle ostvariti uštede, a da se ne umanji dodana vrijednost programa EU-a. Komisija u tom nastojanju predlaže da se zbog novog konteksta umjereno smanje proračunska sredstva za zajedničku poljoprivrednu politiku i kohezijsku politiku, čime bi se oslobodili resursi za druge aktivnosti. Zahvaljujući modernizaciji te će politike i dalje moći ostvarivati svoje glavne ciljeve i istovremeno će pridonositi novim prioritetima. Na primjer, kohezijska politika bit će sve važnija potpora strukturnim reformama i integraciji migranata.

Na temelju tih promjena provest će se uravnoteženje proračuna i stavit će se veći naglasak na područja u kojima je europska dodana vrijednost najveća.

Promjene glavnih političkih područja u proračunu EU-a

Izvor: Europska komisija

Općenito govoreći, Komisija na temelju kombinacije dodatnih doprinosa i ušteda predlaže višegodišnji financijski okvir od 1,279 milijardi EUR u obvezama za razdoblje 2021.–2027., što je jednako 1,114 % bruto nacionalnog dohotka EU-27. To je usporedivo s tekućim financijskim okvirom u realnom smislu, uključujući Europski razvojni fond 20 .

Veličina proračuna EU-a izražena u postotku bruto nacionalnog dohotka (BND) 

Ta razina obveza u plaćanjima iznosi 1 246 milijardi EUR, što odgovara 1,08 % bruto nacionalnog dohotka EU-27, za izvršenje tekućih i budućih rashoda za programe do 2027. Da bi se osiguralo djelovanje u skladu s gornjom granicom vlastitih sredstava koja je na snazi, osobito tijekom prve dvije godine sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira, Komisija predlaže da se smanji stopa pretfinanciranja za programe kohezijske politike i politike ruralnog razvoja.

Predloženi financijski okvir vrijedit će sedam godina, odnosno od 2021. do 2027., s time da će se 2023. provesti preispitivanje sredinom provedbenog razdoblja. Komisija razumije osnovanost progresivnog usklađivanja trajanja financijskog okvira s petogodišnjim političkim ciklusom europskih institucija. Međutim, prelaskom na petogodišnji ciklus u 2021. ne bi se postiglo optimalno usklađenje 21 . Predloženi sedmogodišnji ciklus omogućio bi Komisiji koja će preuzeti mandat nakon europskih izbora 2024. da predstavi, ako tako odluči, novi okvir koji bi trajao pet godina, počevši od 2028.

Nedavno je iskustvo pokazalo da je fleksibilnost okvira iznimno važna. Zbog brojnih izazova s kojima se Unija suočavala proteklih godina postojeća je fleksibilnost dovedena do krajnjih granica. Proračun EU-a mora biti dovoljno fleksibilan da omogući Uniji brzu i učinkovitu reakciju na nepredviđene potrebe. Komisija stoga predlaže da se postojeći mehanizmi fleksibilnosti preustroje i da se uvede „nova pričuva Unije”.

·Unutarprogramska i međuprogramska fleksibilnost Komisija predlaže ugrađene pričuve radi unutarprogramske fleksibilnosti. Osim toga, predloženo je da se postotak iznosa koji se može prenijeti iz jednog programa u drugi iz istog proračunskog naslova poveća s 10 % na 15 %. Komisija također predlaže mogućnost kombiniranja različitih oblika financijske potpore, primjenu različitih upravljačkih modela, reprogramiranje financiranja sredinom provedbenog razdoblja i specifična preispitivanja dodjele sredstava državama članicama radi usklađenja s kretanjima tijekom određenog razdoblja. Tako će se fleksibilnost još više povećati, a istovremeno će se očuvati pravednost sustava.

·Fleksibilnost među naslovima proračuna i godinama. Osim što osigurava dovoljnu razinu nedodijeljenih razlika do gornje granice, Komisija predlaže da se u cijelosti iskoristi mehanizam ukupne razlike do gornje granice za plaćanja uvedene u okviru tekućeg okvira. Komisija predlaže proširenje veličine i opsega postojeće ukupne razlike do gornje granice za obveze kako bi se uvela „pričuva Unije”. Financirat će se iz razlika do gornje granice za obveze iz prethodne financijske godine kao i sredstvima za koja su obveze preuzete u proračunu EU-a, ali koja nisu sasvim potrošena pri provedbi programa EU-a. Ta je pričuva snažan novi instrument za reagiranje u slučaju nepredviđenih događaja i odgovor na hitne situacije u područjima kao što su sigurnost i migracije. Pridonijet će i rješavanju gospodarskih i socijalnih posljedica trgovinskih poremećaja kada se počnu koristiti i drugi dostupni instrumenti.

·„Posebni instrumenti”. Komisija je preispitala opseg posebnih instrumenata, npr. pričuve za pomoć u nuždi, Fonda solidarnosti Europske unije i Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji. Ti instrumenti omogućuju unos dodatnih financijskih sredstava u proračun EU-a iznad utvrđenih gornjih granica financijskog okvira. Komisija predlaže da se, prema potrebi, proširi opseg tih instrumenata, primjerice da se omogući aktivacija pričuve za pomoć u nuždi za hitne situacije unutar Unije. Komisija također predlaže da se pojednostave postupci mobiliziranja tih instrumenata te da se iznos instrumenta fleksibilnosti poveća na milijardu EUR (u cijenama iz 2018. 22 ) godišnje.

5.MODERNI SUSTAV FINANCIRANJA PRORAČUNA EU-a

Rashodovna i prihodovna strana proračuna dvije su strane iste medalje. Obje je nužno modernizirati da bi proračun EU-a mogao u najvećoj mjeri pridonijeti političkim prioritetima Unije. U skladu s preporukama neovisne skupine na visokoj razini, kojom predsjeda Mario Monti, o budućem financiranju EU-a 23 , Komisija predlaže da se modernizira i pojednostavi postojeći sustav vlastitih sredstava i diversificiraju izvori prihoda.

Povlačenjem Ujedinjene Kraljevine ukida se njezin proračunski rabat. Isto vrijedi i za rabate na rabat Ujedinjenoj Kraljevini koji su bili odobreni nekim državama članicama. Rabati koji se odnose na snižene stope zahtjeva za uplatu vlastitih sredstava koja se temelje na porezu na dodanu vrijednost i paušalno smanjenje doprinosa na temelju bruto nacionalnog dohotka automatski istječu krajem 2020.

To je prilika za pojednostavnjenje i reformu sustava i njegovo jačanje i usklađivanje s politikama i prioritetima Unije. Komisija predlaže da se u okviru pravednog i uravnoteženog proračunskog paketa ukinu sve korekcije na prihodovnoj strani. Troškovi naplate koje države članice zadržavaju iz tradicionalnih vlastitih sredstava smanjit će s 20 % na početnu razinu od 10 % radi boljeg usklađenja financijske potpore za carinsku opremu, osoblje i informacije sa stvarnim troškovima i potrebama. Pomno će se pratiti učinak tih mjera na opterećenje carinskih kontrola 24 . 

Ukidanjem svih rabata i smanjenjem troškova naplate carinskih prihoda povećat će se pravednost višegodišnjeg financijskog okvira. Međutim, zbog ukidanja rabata znatno će se povećati doprinosi određenih država članica u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru u odnosu na njihove sadašnje doprinose.

Da bi se izbjeglo znatno i iznenadno povećanje doprinosa tih država članica nakon 2021. predlaže se postupno ukidanje rabata. U tu će svrhu sve korekcije na prihodovnoj strani proračuna postati transparentna paušalna plaćanja po državi članici. Te bi paušalne iznose trebalo postupno smanjivati tijekom pet godina sve dok nacionalni doprinosi (iskazani u postotku bruto nacionalnog dohotka) ne dosegnu pravednu razinu u odnosu na druge države članice kojima nije bio odobren rabat.

Uz tradicionalne doprinose u proračun koji se temelje na carinskim pristojbama i bruto nacionalnom dohotku, Komisija u okviru modernizacije sustava vlastitih sredstava predlaže da se vlastita sredstava iz poreza na dodanu vrijednost pojednostavne i temelje samo na porezu na isporuke na koje se primjenjuje standardna stopa, što je potpuno u skladu s nedavnim Komisijinim prijedlogom o konačnom sustavu poreza na dodanu vrijednost u EU-u. Komisija također predlaže snažnije povezivanje financiranja proračuna s politikama Unije uvođenjem skupa novih izvora vlastitih sredstava. Taj skup novih izvora sadržava udjele u prihodima iz sljedećih izvora:

·Sustav trgovanja emisijama: europski sustav trgovanja emisijama ključni je instrument EU-a za troškovno učinkovito smanjenje emisija stakleničkih plinova i izravno je povezan s funkcioniranjem jedinstvenog tržišta. Komisija predlaže da se udio od 20 % iz prihoda sustava trgovanja emisijama dodijeli proračunu EU-a uz istovremenu zaštitu korektivnih mehanizama koji su već ugrađeni u sustav.

·Ponovno uvedena zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit koja će se postupno uvoditi nakon donošenja potrebnog zakonodavstva. Time će se financiranje proračuna EU-a izravno povezati s pogodnostima za poduzeća koja posluju na jedinstvenom tržištu.

·Nacionalni doprinos koji se izračunava na temelju količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. To će biti poticaj državama članicama za smanjenje ambalažnog otpada i prelasku Europe na kružno gospodarstvo provedbom europske strategije za plastiku.

Na temelju Komisijinih prijedloga doprinos iz novih izvora vlastitih sredstava iznosit će u prosjeku 22 milijarde EUR godišnje, što je oko 12 % ukupnih prihoda proračuna EU-a. Nova vlastita sredstva pridonijet će financiranju novih prioriteta u proračunu. Zahvaljujući tome smanjit će se nacionalni doprinosi na temelju bruto nacionalnog dohotka.

Predloženim reformama sustava vlastitih sredstava promijenit će se način financiranja proračuna, ali neće njegov ukupni iznos. Diversifikacijom izvora proračunskih prihoda povećat će se otpornost proračuna EU-a, a zajedno s postupnim uravnoteženjem proračuna između programa koji se financiraju na nacionalnoj razini i novih prioriteta pridonijet će snažnijem usmjeravanju prema europskoj dodanoj vrijednosti i osigurat će potporu obiju strana proračuna političkim prioritetima Unije,

Uključivanje Europskog razvojnog fonda u proračun EU-a treba pratiti povećanje gornjih granica utvrđenih Odlukom o vlastitim sredstvima. Potrebno je postići dovoljnu razliku između gornje granice za plaćanja i gornje granice za vlastita sredstva kako bi se zajamčilo da Unija može ispunjavati svoje financijske obveze u svim okolnostima, čak i u vrijeme gospodarske krize. Komisija predlaže povećanje gornje granice vlastitih sredstava za plaćanja i obveze na 1,29 % odnosno 1,35 % bruto nacionalnog dohotka EU-27.

6.ZAKLJUČAK – NOVI POČETAK ZA UNIJU S 27 DRŽAVA ČLANICA

Prijedlozi Komisije početak su procesa kojim će se utvrditi ima li Unija sredstava za ostvarenje pozitivnog programa dogovorenog u Bratislavi i Rimu. Konačnu će odluku donijeti Vijeće, jednoglasno, uz suglasnost Europskog parlamenta.

Uravnotežen sporazum o modernom proračunu EU-a pokazat će da Unija jest ujedinjena, osnažena i spremna zajednički djelovati u budućnosti.

Prijedlozi se temelje na poštenoj procjeni resursa koji će Uniji biti potrebni za ostvarenje njezinih kolektivnih ciljeva. Predlaže se pravedan i uravnotežen pristup izazovima pružanja potpore političkim prioritetima i uklanjanja financijskih posljedica povlačenja Ujedinjene Kraljevine. Prijedlozi dokazuju da će reformiran, jednostavniji i fleksibilniji proračun omogućiti Uniji da svaki euro utroši na dobrobit svih država članica i svih Europljana.

Komisija će na tim temeljima u razdoblju od 29. svibnja do 12. lipnja predstaviti detaljne prijedloge za buduće financijske programe. o kojima će nakon toga raspravljati Europski parlament i Vijeće.

Pregovori o tekućem višegodišnjem financijskom okviru predugo su trajali. Zbog toga je kasnilo pokretanje ključnih financijskih programa, što je bilo više od administrativne neugodnosti. Zbog toga su odgođeni projekti sa stvarnim potencijalom za poticanje gospodarskog oporavka i nužna financijska sredstva sporije su nalazila put prema onima kojima je pomoć bila potrebna.

Stoga svim Europljanima dugujemo pristup predstojećim pregovorima o dugoročnom proračunu EU-a imajući na umu jasan cilj, a to je da postignemo dogovor prije izbora za Europski parlament i sastanka čelnika u Sibiuu koji će se održati 9. svibnja 2019.

Komisija će poduzeti sve što je u njezinoj moći da se što prije postigne dogovor. Danas predlažemo pravedan i uravnotežen paket koji će, ako bude prihvaćen, opremiti Uniju s 27 država članica proračunom kojim će se postići učinkoviti rezultati za sve. Pozitivan proračun za pozitivan program. Moderan proračun Europske unije koja štiti, osnažuje i brani. Proračun koji će našu Uniju dobro pripremiti za budućnost.

(1)

     Govor o stanju Unije 2016.: „Prema boljoj Europi – Europi koja štiti, osnažuje i brani”.

(2)

     Govor o stanju Unije 2017.: „Uhvatimo vjetar u jedra”

(3)

     COM(2018) 98.

(4)

     Rezolucije Europskog parlamenta od 14. ožujka 2018. naslovljene „Sljedeći VFO: priprema stajališta Parlamenta o VFO-u nakon 2020. godine (2017/2052(INI))” i „Reforma sustava vlastitih sredstava Europske unije (2017/2053(INI)”.

(5)

     COM(2017) 2025.

(6)

     Komisija će krajem godine donijeti dokument za razmatranje „Prema održivoj Europi do 2030., o daljnjem djelovanju u pogledu UN-ovih ciljeva održivog razvoja, među ostalim o Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama” u kojem će se razmotriti načini daljnjeg uključivanja ciljeva održivog razvoja u odlučivanje na razini EU-a.

(7)

     Vidjeti priloženi Radni dokument službi Komisije SWD (2018) 171.

(8)

     Vidjeti i SWD (2018) 171, str. 7.

(9)

     U skladu s preporukama Skupine neovisnih stručnjaka na visokoj razini za praćenje postupka pojednostavnjenja za korisnike europskih strukturnih i investicijskih fondova, preporukama Europskog revizorskog suda, Odbora regija i Europskog parlamenta.

(10)

     Smatrat će se da je Vijeće donijelo Komisijin prijedlog glasovanjem obrnutom kvalificiranom većinom osim ako Vijeće kvalificiranom većinom odluči odbiti Komisijin prijedlog.

(11)

     Vidjeti izvješće: Investing in the European Future we want – Report of the independent High Level Group on maximising the impact of EU Research and Innovation Programmes („Ulaganje u europsku budućnost kakvu želimo”, Izvješće neovisne skupine na visokoj razini za postizanje najvećeg učinka programa EU-a za istraživanje i inovacije").

(12)

     Osim ako je drugačije navedeno, iznosi navedeni u ovoj Komunikaciji izraženi su u tekućim cijenama. U iznose izražene u tekućim cijenama uključen je učinak inflacije te se oni izračunavaju primjenom godišnje stope inflacije od 2 %.

(13)

     Ciljevi kohezijske politike ostvaruju se u okviru tri glavna fonda: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond.

(14)

     COM(2017) 822.

(15)

     Osim toga, u programu Obzor Europa predviđeno je 10 milijardi EUR za potporu istraživanju i inovacijama u području hrane, poljoprivrede, ruralnog razvoja i biogospodarstva.

(16)

     Komisijin prijedlog integracije Europskog razvojnog fonda jedan je od elemenata za koje je potrebno povećanje gornje granice vlastitih sredstava, Osim toga, iznimno je važno da se u pravila o upravljanju Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju uvrste odredbe o fleksibilnosti slične odredbama o postojećem Europskom razvojnom fondu.

(17)

     Te su reforme donijele dvogodišnje zamrzavanje plaća uz povećanje radnog vremena na 40 sati tjedno bez naknade, umjerenije plaće za tajničke i uredske poslove te skraćenje godišnjih odmora. Reforma je znatno utjecala na mirovine zbog smanjenja plaća na kraju karijere, povećanja dobne granice za umirovljenje te smanjenja stope prirasta mirovine.

(18)

     Komisija će u okviru preispitivanja višegodišnjeg financijskog okvira sredinom provedbenog razdoblja koje će se provesti 2023. razmotriti mogućnost osnivanja fonda za mirovinsko osiguranje na temelju kapitalizirane mirovinske štednje za zaposlenike u institucijama EU-a.

(19)

     COM(2018) 98.

(20)

     Sredstva za Europski razvojni fond iznose otprilike 0,03 % bruto nacionalnog dohotka EU-27.

(21)

     Rezolucija Europskog parlamenta od 14. ožujka 2018. naslovljena „Sljedeći VFO: priprema stajališta Parlamenta o VFO-u nakon 2020.”, točka 23.

(22)

     1,127 milijardi EUR u tekućim cijenama.

(23)

     Vidjeti Izvješće o budućem financiranju EU-a koje je u siječnju 2017. objavila neovisna skupina na visokoj razini kojom predsjeda Mario Monti, a zajednički su je osnovali Europski parlament, Vijeće i Europska komisija.

(24)

     Države članice suočene s posebnim izazovima u pogledu carinskih kontrola moći će iskoristiti osnaženi program CARINA. Osim toga, Fond za integrirano upravljanje granicama, a posebno s novom komponentom opreme za carinske provjere, olakšat će nacionalnim carinskim tijelima nabavu opreme. Konačno, Program potpore strukturnim reformama pružat će pomoć za unapređenje administrativnih kapaciteta carinskih uprava.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 2.5.2018.

COM(2018) 321 final

PRILOG

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani

Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.

{SWD(2018) 171 final}

Obzor Europa glavni je program EU-a za potporu istraživanju i inovacijama.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Istraživanje i inovacije ključan su dio društva temeljenog na znanju, a jedino se njegovom snažnom europskom dimenzijom mogu potaknuti dodatna ulaganja na nacionalnoj razini. U pravilu, sredstva EU-a dodjeljuju se istraživačkim i inovacijskim projektima koji uključuju veći stupanj suradnje unutar EU-a ili na međunarodnoj razini. Zbog svojeg razmjera, opsega i stupnja sofisticiranosti ti se projekti ne bi mogli provoditi isključivo nacionalnim sredstvima: 83 % projekata u EU-u povezanih s istraživanjem i inovacijama koji su ocijenjeni „izvrsnima” ne bi se realizirali bez potpore EU-a. U svijetu snažnog tehnološkog nadmetanja brzo napredujemo prema društvu s niskim emisijama ugljika u kojem se digitalne tehnologije sve više isprepliću s fizičkim i biološkim svijetom. U tom bi kontekstu izostanak ulaganja u istraživanje i inovacije na razini EU-a doveo do smanjenja naše svjetske konkurentnosti. To bi se pak negativno odrazilo na gospodarstvo, društvo i okoliš. Konkretne su koristi ulaganja u područje istraživanja i inovacija u EU-u sljedeće:

·objedinjavanje javnih i privatnih resursa i znanja radi postizanja većih učinaka i kritične mase za rješavanje globalnih pitanja te preuzimanje vodstva na tržištu EU-a i svjetskom tržištu,

·poticanje konkurentnosti EU-a stvaranjem transnacionalnih i multidisciplinarnih mreža, vrijednosnih lanaca i tržišta uz širenje znanja i prijenose tehnologije u cijeloj Uniji, što će omogućiti lakše uvođenje novih proizvoda i usluga,

·jačanje znanstvene izvrsnosti putem tržišnog natjecanja i suradnje na razini EU-a,

·jačanje potpore inovacijama koje su revolucionarne/iz kojih nastaju nova tržišta uz poštovanje pravila poštenog tržišnog natjecanja,

·povećanje privlačnosti EU-a kao mjesta za obrazovanje, istraživanja, inovacije i poslovanje,

·pozitivno djelovanje na izgradnju nacionalnih istraživačkih i inovacijskih ekosustava te paneuropskih istraživačkih infrastruktura,

·potpora ciljevima Unije i njihovo jačanje te stvaran doprinos ostvarenju političkih prioriteta.

2.CILJEVI

Program Obzor Europa posvećen je znanosti i inovacijama, a cilj mu je:

·jačanje znanstvene i tehnološke baze EU-a,

·poticanje konkurentnosti EU-a i njegove uspješnosti u području inovacija,

·ostvarenje strateških prioriteta EU-a i rješavanje globalnih pitanja.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Program se sastoji od tri stupa:

1. Otvorena znanost – nadovezujući se na uspjehe Europskog istraživačkog vijeća, Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie i istraživačkih infrastruktura više sredstava dobit će projekti s većim učincima. Projekti se odabiru primjenom pristupa „odozdo prema gore”, oblikuju ih i provode istraživači i mreže, a ocjenjuju se isključivo prema kriteriju izvrsnosti. Cilj je poticati inovacije i poduzetništvo u europskom obrazovanju kako bi se stekle vještine i kompetencije potrebne za veću konkurentnost Europe na svjetskoj razini.

2. Globalni izazovi i industrijska konkurentnost – stup se temelji na klasterima čija je zadaća iskoristiti europske prednosti i resurse generiranjem novog znanja i njegovim iskorištavanjem u korisnim inovacijama te razvojem i primjenom digitalnih i ključnih razvojnih tehnologija, uz primjenu novog općeg pristupa. Na taj će način istraživačke i inovacijske aktivnosti biti još usklađenije s političkim prioritetima EU-a u područjima kao što su ostvarenje ciljeva održivog razvoja, zdravlje, hrana i prirodni resursi, otpornost i sigurnost, klima, energija i mobilnost kako bi se prešlo na kružno društvo s niskim emisijama ugljika i otporno na klimatske promjene, postigla industrijska konkurentnost i riješila druga društvena pitanja. Vodeći položaj u industriji imat će važno mjesto unutar tog stupa, ali i programa u cjelini.

3. Otvorene inovacije – dio novog stupa bit će jedinstvena točka za inovatore s velikim potencijalom, a cilj je da Europa primjenom pristupa „odozdo prema gore” postane predvodnik u inovacijama iz kojih nastaju nova tržišta. U okviru stupa razvijat će se buduće napredne tehnologije i privlačiti inovativna poduzeća s potencijalom za rast na međunarodnoj ili europskoj razini. U suradnji s privatnim ulagačima nudit će se brza i fleksibilna bespovratna sredstva te tržišni instrumenti, vodeći računa o tome da potpora bliska aktivnostima na tržištu ne uzrokuje neopravdano narušavanje tržišnog natjecanja među inovatorima. Ti će se ciljevi nastojati ostvariti uspostavom Europskoga inovacijskog vijeća.

Dodatnim će se mjerama povećati potpora europskom inovacijskom ekosustavu, osobito putem sufinanciranja partnerskih inicijativa i povećanjem javne nabave u području inovacija. Ako se te mjere usmjere na to da vlade i javne uprave primjenjuju inovativne tehnologije i šire europske rezultate u području istraživanja i inovacija, maksimalno će se povećati koristi koje će od inovacija imati europski građani i poduzeća.

U okviru programa Zajednički istraživački centar pružat će kreatorima politika u EU-u neovisne znanstvene dokaze i tehničku potporu tijekom cijelog ciklusa politike. Europski institut za inovacije i tehnologiju sudjelovat će u provedbi sva tri stupa, osobito globalnih pitanja. Njima će se prvenstveno baviti zajednice znanja i inovacija koje objedinjuju poslovanje, istraživanje, visoko obrazovanje i poduzetništvo.

Nastojat će se dodatno pojednostavniti pravila za korisnike. Ključna su obilježja programa:

·daljnje pojednostavnjenje postojećeg sustava povrata stvarnih troškova, uključujući pojednostavnjeni model financiranja i načelo jedne stope financiranja po projektu. Uz to će se u cilju smanjenja administrativnog opterećenja razmotriti češća primjena financiranja projekata koje se temelji na plaćanju jednokratnih iznosa za obavljene aktivnosti, zajedno s drugim oblicima financiranja predviđenima novom Financijskom uredbom.

·veća fleksibilnost ‒ u okviru budućeg programa omogućit će se raspodjela sredstava između stupova i unutar stupova kako bi se moglo brzo odgovoriti na novonastale političke poteškoće i pitanja,

·predviđaju se daljnja poboljšanja postupka podnošenja i ocjenjivanja prijedloga. Izvrsnosti i učinku programa doprinijet će i kriteriji ocjenjivanja, sam postupak i sudjelovanje neovisnih stručnjaka.

·Instrumenti i programi financiranja EU-a u području istraživanja i inovacija pojednostavnit će se i koordinirati u korist boljih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti. Partnerstva će se uspostavljati po uzoru na uspješna zajednička poduzeća i dodijelit će im se konkretne zadaće. Novoosnovano Europsko inovacijsko vijeće radit će na racionalizaciji posebnih programa potpore za inovacije. Osim toga, pojednostavnit će se i kombiniranje bespovratnih sredstava iz programa Obzor Europa i financijskih instrumenata u okviru fonda InvestEU sa sredstvima iz drugih relevantnih EU-ovih programa financiranja.

·Ima prostora za daljnje uvođenje novih načina upravljanja, primjerice delegiranjem ovlasti agencijama te pojednostavnjenim partnerstvima.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

U potpunosti će se iskoristiti komplementarnosti i sinergije s drugim EU-ovim programima financiranja. U tom će cilju europski strukturni i investicijski fondovi i dalje imati važnu ulogu u osiguravanju sredstava EU-a za istraživanje i inovacije uz veći fokus na inovacije. Proširit će se program „Pečat izvrsnosti” kako bi se projekti koji su dobili pozitivnu ocjenu na temelju kriterija iz programa Obzor Europa mogli financirati na regionalnoj razini iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Istraživačkim i inovacijskim aktivnostima iz programa Obzor Europa podupirat će se brojni politički ciljevi drugih programa ‒ programi kao što je program Digitalna Europa oslanjaju se na postignuća u području istraživanja i inovacija, a dugoročni napredak u područjima kao što su kibersigurnost i umjetna inteligencija uvelike ovisi o revolucionarnim istraživanjima. Isto vrijedi za poljoprivredu i ribarstvo, zdravstvo, promet, energiju i mnoge druge sektore. Istraživački i inovacijski rezultati pozitivno će se odraziti na fondove kao što su Fond za unutarnju sigurnost i Fond za integrirano upravljanje granicama, a time će ti fondovi potaknuti veću primjenu proizvoda istraživanja. Zahvaljujući fondu InvestEU bit će moguće rezultate programa Obzor Europa prenijeti na tržište s pomoću konkretnih programskih dijelova namijenjenih za istraživanje i inovacije te za potporu inovativnim MSP-ovima. Osim toga, osigurat će se komplementarnost i sinergije s istraživanjem u okviru Europskog fonda za obranu i Svemirskog programa, stoga će rezultati ostvareni u bilo kojem od tih programa služiti za opću potporu inovacijama.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

*    Ova omotnica uključuje 3,5 milijardi EUR dodijeljenih iz fonda InvestEU te 10 milijardi EUR za potporu istraživanju i inovacijama u području hrane, poljoprivrede, ruralnog razvoja i biogospodarstva.

Iz programa Euratoma za istraživanje i osposobljavanje financiraju se nuklearna istraživanja i osposobljavanja u Europskoj uniji.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Najvažnija je europska dodana vrijednost programa Euratoma u tome što se u istraživanjima fisije i fuzije njime aktivira bogatiji fond vrsnosti, stručnosti i multidisciplinarnosti nego što je to moguće na razini pojedinačnih država članica. Tehnologije za nuklearno i ionizirajuće zračenje i dalje su važne u životu europskih građana, bez obzira na to je li riječ o energiji i sigurnosti opskrbom energije, primjeni zračenja u medicinske ili industrijske svrhe ili zbrinjavanju istrošenog goriva i radioaktivnog otpada. Iznimno je važno da upotreba tih tehnologija bude sigurna, a istraživački programi pomažu u održavanju najviših standarda sigurnosti, zaštite i zaštitnih mjera u tom području. Program Euratoma usmjeren je i na razvoj energije fuzije, potencijalno neiscrpnog i ekološkog izvora energije.

Nuklearnoj je sigurnosti važno pristupati na razini EU-a i zato što bi nuklearna nesreća mogla imati štetne posljedice za zemlje diljem Europe i šire. Povrh toga, program Euratoma omogućuje bolju koordinaciju izobrazbe i osposobljavanja u Europi, upotrebu istraživačke infrastrukture i međunarodnu suradnju. To je osobito korisno manjim državama članicama koje mogu iskoristiti ekonomiju razmjera nastalu objedinjavanjem resursa na razini Europe. Program služi i da se, putem Zajedničkog istraživačkog centra, važnim i neovisnim znanstvenim savjetima podrži provedba europskih politika u području nuklearne sigurnosti, zbrinjavanja iskorištenog goriva i nuklearnog otpada te zaštite od zračenja. Budući da raspolaže neovisnom infrastrukturom, Zajednički istraživački centar također nudi jedinstvene usluge u području nuklearne sigurnosti i zaštite te ima ključnu ulogu u Euratomovu sustavu nuklearnih zaštitnih mjera. Sudjelovanje europske industrije u aktivnostima istraživanja fuzije potiče inovacije, primjerice u okviru razvoja visokotehnoloških izvedenih proizvoda za druge sektore poput medicine i zrakoplovstva.

2.CILJEVI

Ciljevi su programa Euratoma za istraživanje i osposobljavanje: provedba i podupiranje istraživanja o svim aspektima nuklearne sigurnosti i zaštite, doprinos smanjivanju rizika povezanih s izlaganjem zračenju, podrška za pripravnost i reakcije na izvanredna stanja povezana s nesrećama u kojima je prisutno zračenje te podrška zbrinjavanju istrošenog goriva i radioaktivnog otpada. Programom se također nastoji podupirati razvoj energije fuzije zbog njezina potencijalno golemog utjecaja na dekarbonizaciju energenata.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

U okviru programa Euratoma dodjeljuju se bespovratna sredstva za istraživanje na temelju konkurentnih poziva na podnošenje prijedloga (neizravne mjere) i financiraju se istraživanja koja provodi Zajednički istraživački centar Komisije (izravne mjere). Program se provodi primjenom instrumenata i pravila Okvirnog programa za istraživanja i inovacije. Program će se još pojednostavniti predlaganjem jedinstvenog popisa ciljeva izravnih i neizravnih mjera.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Program Euratoma dopunjuje program Obzor Europa i s njim stvara sinergije u područjima poput zdravstva (medicinske primjene ionizirajućeg zračenja), sigurnosti, energije te izobrazbe i osposobljavanja. Program Euratoma za istraživanje fuzije provest će se potpuno komplementarno i usklađeno s aktivnostima na projektu gradnje međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora. U okviru programa Euratoma nastavit će se – provedbom zajedničkih europskih programa – usklađivanje nacionalnih programa za fuziju, zaštitu od zračenja i zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada. Usto, u područjima poput razvoja i ispitivanja tehnologija, osposobljavanja i razmjene najboljih iskustava očekuju se sinergije s programima razgradnje nuklearnih postrojenja.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

*    Ova omotnica uključuje 3,5 milijardi EUR dodijeljenih iz fonda InvestEU te 10 milijardi EUR za potporu istraživanju i inovacijama u području hrane, poljoprivrede, ruralnog razvoja i biogospodarstva.

ITER je, ili međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor, dugoročan projekt i prvi svoje vrste. Cilj je projekta sagraditi reaktor i njime proizvoditi energiju kako bi se ispitalo koliko je fuzija izvediva kao izvor energije.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Fuzija je potencijalno neiscrpan i ekološki izvor energije koji ne proizvodi ni stakleničke plinove ni dugotrajnu radijaciju. Taj proces nudi mogućnosti koje se ne mogu zanemariti s obzirom na to da su dekarbonizacija gospodarstva i borba protiv globalnih klimatskih promjena visoko među prioritetima.

Ni jedna pojedinačna zemlja ni industrija ne bi mogla samostalno voditi ovaj projekt. Zbog toga je Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom) 2006. potpisala međunarodni sporazum – Sporazum o ITER-u – sa šest partnera (Sjedinjenim Američkim Državama, Rusijom, Japanom, Kinom, Južnom Korejom i Indijom). Euratom financira oko 45 % troškova gradnje. Francuska je država domaćin projekta i osigurava 20 % sredstava koje ulaže Euratom. Preostalih 80 % financira se iz proračuna EU-a. Djelovanjem na razini EU-a dobiva se ekonomija razmjera, smanjuje rascjepkanost te postiže kritična masa resursa i stručnog znanja.

Postizanje i iskorištavanje fuzije je dugoročan cilj, ali projekt već u fazama nabave i izgradnje donosi bitne koristi europskoj industriji i istraživanju. Više od tri stotine poduzeća – među kojima su i mala – iz 20 država članica i Švicarske te oko šezdeset istraživačkih organizacija sudjeluju u najmodernijim istraživanjima i radu na inovacijama kako bi izradili komponente za projekt, što im daje priliku da razvijaju izvedene proizvode u drugim sektorima (energetski, medicinski, zrakoplovni, visokotehnološki).

2.CILJEVI

U skladu s međunarodnim obvezama Euratoma programom se podržava izgradnja reaktora na lokaciji u Cadaracheu u Francuskoj tako da do 2025. započnu eksperimenti s vodikovom plazmom, čime će se pripremiti temelji da se do 2035. uspješno prijeđe u radnu fazu generacije energije. Ti su ciljevi nužni koraci kako bi fuzija postala potencijalni održiv izvor energije.

Program pridonosi ostvarivanju otporne energetske unije s klimatskom politikom okrenutom prema budućnosti. Uz to, potiče stvaranje radnih mjesta i rast tako što europskim visokotehnološkim industrijama i malim poduzećima nudi dragocjene prilike za inovacije i razvoj proizvoda izvan područja fuzije. Konačno, pravovremena isporuka komponenata iz EU-a i aktivno sudjelovanje u upravljačkim procesima osiguravaju da EU zadrži čelnu ulogu u projektu.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Fuzija za energiju, europsko zajedničko poduzeće za ITER i razvoj energije fuzije, nastavit će u ime Europske unije provoditi ovaj program. EU će zadržati gornju granicu rashoda u Uredbi o višegodišnjem financijskom okviru te će osigurati isplatu sredstava na temelju ispunjavanja ciljeva i konkretnih rezultata na terenu. U tom je pogledu temeljito restrukturiranje upravljanja projektom, provedeno 2015., i ažuriranje osnovnog scenarija, provedeno 2016., povećalo pouzdanost planova i rokova te troškova projekta do njegova završetka.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor jedan je od najvećih ikada sagrađenih eksperimentalnih projekata i jedan od razloga zbog kojih je EU na čelu istraživanja i razvoja u svijetu. U tom su projektu aktivirani znatni resursi i znanja i iskustva, a to djeluje povoljno na industrijsku bazu i istraživačku zajednicu EU-a. Projekt je u potpunoj sinergiji s programom Euratoma, kojim se podupire razvoj pionirskog istraživanja u području nuklearne fuzije. On je dio plana za fuziju koji je izradila europska znanstvena fuzijska zajednica. Uz to će program dodatno konsolidirati položaj EU-a kao vjerodostojnog međunarodnog lidera koji ispunjava svoje međunarodne obaveze i koji se kontinuirano bori protiv klimatskih promjena.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Fond InvestEU novi je Unijin instrument za ulaganja kojim se osigurava jamstvo EU-a kako bi se mobiliziralo financiranje sredstvima javnog i državnog sektora u obliku zajmova, jamstava, vlasničkih udjela ili drugih tržišnih instrumenata radi strateških ulaganja kojima se podupiru unutarnje politike EU-a. Temelji se na uspješnim rezultatima Europskog fonda za strateška ulaganja u tekućem razdoblju 2014.–2020. i drugih financijskih instrumenata.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Za ostvarenje dugoročnih ciljeva EU-a koji se odnose na održivost, konkurentnost i uključiv rast potrebna su znatna ulaganja u nove modele mobilnosti, obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, istraživanja i inovacije, digitalizaciju, obrazovanje i stjecanje vještina, socijalnu infrastrukturu, kružno gospodarstvo, prirodni kapital, klimatsku politiku te otvaranje i rast malih poduzeća. Treba ulagati više napora u rješavanje problema trajnih tržišnih neuspjeha koji nastaju zbog nesklonosti ulagača iz privatnog sektora preuzimanju rizika, ograničenih kapaciteta javnog sektora i strukturne neučinkovitosti ulagačkog okruženja. Države članice ne mogu uvijek same nadoknaditi nedostatak ulaganja.

Znatan nedostatak ulaganja ne može se ukloniti jedino bespovratnim sredstvima. Financijski instrumenti s učinkom financijske poluge i usklađeni s tržištem djelotvorna su dopuna bespovratnim sredstvima iz proračuna EU-a. Intervencijom na razini EU-a ostvaruje se učinak ekonomije razmjera u primjeni inovativnih financijskih instrumenata jer se tako mobiliziraju ulaganja iz privatnog sektora u cijelom EU-u i najučinkovitije koriste institucije EU-a i njihova stručna znanja.

Intervencija EU-a otvara vrata diversificiranom portfelju europskih projekata i omogućuje inovativna financijska rješenja koja se mogu dodatno razvijati ili kao takva primjenjivati u svim državama članicama. Tako je učinak umnožavanja i učinak na terenu mnogo veći od učinka koji bi se mogao ostvariti inicijativom u jednoj državi članici, osobito kad je riječ o velikim programima ulaganja. Intervencija na razini EU-a jamči i fleksibilnost potpore posrednicima i krajnjim korisnicima upravo tamo gdje je to najpotrebnije, često u urbanim područjima koja ne koriste nužno sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Njome se, osim toga, učinkovito odgovara na potrebe za ulaganjima koje su povezane s ciljevima politika u cijelom EU-u, dopuna je naporima kojima se promiču strukturne reforme i unapređuje regulatorno okruženje i time rješava pitanje nedostatka ulaganja u razdoblju nakon 2020.

2.CILJEVI

Fond InvestEU nastoji mobilizirati ulaganja u EU-u i time pružiti potporu političkim prioritetima i pridonijeti integraciji europskih tržišta kapitala i jačanju jedinstvenog tržišta. Fond će biti usmjeren na ulaganja kojima se promiču održiva infrastruktura, istraživanja i inovacije, digitalna transformacija, pristup financiranju za mala i srednja poduzeća, obrazovanje, stjecanje vještina, socijalna infrastruktura te razvoj i konsolidacija tržišnih struktura koje su preduvjet za mikrokreditiranje isocijalnu ekonomiju. Ulaganja u digitalno gospodarstvo bit će važan međusektorski prioritet u svim programskim dijelovima fonda InvestEU. Osim toga, fond InvestEU pruža savjetodavnu potporu i popratne mjere kojima se pospješuje izrada i provedba projekata.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Program InvestEU obuhvaća fond InvestEU, pomoć InvestEU i portal InvestEU.

Fond InvestEU objedinit će sve financijske instrumente kojima se upravlja centralizirano u jedan, fleksibilan instrument jamstva za više politika na razini EU-a 1 , što će omogućiti učinke ekonomije razmjera (s manje postići više i privući privatne ulagače. Fond InvestEU temelji se na Europskom fondu za strateška ulaganja i uklanjat će tržišne nedostatke i neoptimalna ulaganja osiguravanjem jamstva EU-a Komisijinom strateškom partneru za provedbu, Grupi Europske investicijske banke, kao i drugim partnerima, kao što su nacionalne razvojne banke i institucije ili međunarodne financijske institucije (npr. Europska banka za obnovu i razvoj). Da bi se zajamčila najbolja moguća kombinacija za financiranje strateških projekata u cijelom EU-u, fond InvestEU omogućit će jednostavnu kombinaciju s bespovratnim sredstvima iz proračuna EU-a te s europskim strukturnim i investicijskim fondovima (na dobrovoljnoj osnovi).

Pomoć InvestEU temelji se na Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i bit će jedinstvena točka za neprekidnu pomoć predlagateljima pri razvoju projekata. Pomoć InvestEU oslanja se na utjecajnu mrežu partnera i pružat će pomoć pri pokretanju projekata i njihovu financiranju. Portal InvestEU okupljat će ulagače i predlagatelje projekata i oslanjat će se na Europski portal projekata ulaganja.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Kao instrument za provedbu politika EU-a fond InvestEU pospješit će ulaganja u potpunoj sinergiji s odgovarajućim politikama i programima EU-a, kao što su Instrument za povezivanje Europe, Obzor Europa, program Digitalna Europa ili Program jedinstvenog tržišta. Osigurat će komplementarnost s ulaganjima u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova i potporom EU-a koja se u obliku bespovratnih sredstava dodjeljuje iz relevantnih programa potrošnje. Štoviše, program će omogućiti povezivanje financijskih instrumenata i bespovratnih sredstava iz drugih programa, osobito za projekte koji ne ostvaruju dovoljno prihoda.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

*    Ova omotnica uključuje milijardu EUR očekivanog povrata sredstava za postojeće financijske instrumente.

Instrumentom za povezivanje Europe podupiru se ulaganja u prekogranične infrastrukture u području prometa i energije te u digitalnom sektoru.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

U samom je temelju jedinstvenog tržišta jamstvo slobodnog kretanja robe, kapitala, usluga i radne snage među državama članicama. Međutim, među državama članicama i regijama još uvijek postoje neusklađenosti koje fragmentiraju EU i sprečavaju neometano funkcioniranje jedinstvenog tržišta. To su posljedice primjerice topografije ili nedostatka interoperabilnih standarda. Kako bi se prevladala ta fragmentacija i osiguralo potpuno uspješno funkcioniranje jedinstvenog tržišta, člankom 170. Ugovora o funkcioniranju Europske unije predviđa se da će EU razviti transeuropske mreže prometnih, telekomunikacijskih i energetskih infrastruktura. Osim toga, zahtjevi zaštite okoliša nalažu da se energetskom politikom EU-a treba promicati međupovezanost energetskih mreža i prekogranična integracija izvora obnovljive energije. To je u skladu s potrebom suočavanja s izazovima dekarbonizacije i digitalizacije europskoga gospodarstva.

Svrha je instrumenta potaknuti ulaganja u transeuropske mreže. Te mreže i prekogranična suradnja ključne su ne samo za funkcioniranje jedinstvenog tržišta, nego i za ostvarenje energetske unije, jedinstvenog digitalnog tržišta i za razvoj održivih načina prijevoza. Interoperabilne prekogranične mreže ključni su čimbenik za smanjenje postojeće fragmentacije. Bez intervencije EU-a privatni operateri i nacionalna tijela nemaju dovoljno poticaja da ulažu u prekogranične projekte. Instrument također pruža mogućnost uvođenja tehnologija na razini EU-a, a posebno kroz okvirne programe EU-a za istraživanja i inovacije, čime se pospješuje njihovo prihvaćanje na tržištu i osigurava upotreba najnaprednije dostupne opreme u transeuropskim mrežama.

2.CILJEVI

Instrumentom za povezivanje Europe podupiru se ulaganja i suradnja radi razvoja infrastrukture u području prometa i energije te u digitalnom sektoru te se povezuju EU i njegove regije. Nadalje, usklađuju se ciljevi politika u području dekarbonizacije i digitalizacije europskoga gospodarstva, koji obuhvaćaju tri područja:

·U području prometa cilj je dovršiti obje razine europske mreže za sve načine prijevoza: stratešku okosnicu (tj. osnovnu mrežu) do 2030., a njezinu opsežniju razinu (tj. sveobuhvatnu mrežu) do 2050. Instrumentom se podupire i uvođenje europskih sustava upravljanja prometom za zračni promet i željeznice te se olakšava prelazak EU-a na povezanu, održivu, uključivu i sigurnu mobilnost. Pridonosi se dekarbonizaciji prometa, npr. uspostavom europske mreže infrastrukture za punjenje i alternativna goriva ili davanjem prednosti ekološki prihvatljivijim načinima prijevoza;

·U području energetike težište je na dovršenju prioritetnih dijelova energetskih mreža koje su bitne za unutarnje tržište. Cilj je i realizacija pametnih i digitaliziranih energetskih mreža radi ostvarivanja ciljeva u pogledu međusobne povezanosti i povećane sigurnosti opskrbe. Ključno je i promicanje suradnje među državama članicama u pogledu prekograničnih projekata u području obnovljivih izvora energije ;

·U digitalnom sektoru tim se instrumentom optimiraju koristi koje svi građani i poduzeća mogu ostvariti od jedinstvenog digitalnog tržišta. Uvođenjem digitalnih mreža vrlo visokog kapaciteta podupiru se sve inovativne digitalne usluge, među ostalim i povezana mobilnost. Time se pridonosi ostvarenju cilja da svi glavni pokretači socioekonomskog razvoja, primjerice škole, bolnice, prometna čvorišta i glavni pružatelji javnih usluga te poduzeća koja se u velikoj mjeri oslanjaju na digitalne tehnologije do 2025. dobiju pristup širokopojasnim vezama otvorenima za budući razvoj.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Instrumentom za povezivanje Europe centralizirano upravlja Komisija, uz potporu Izvršne agencije za inovacije i mreže. Agencija je ostvarila odlične rezultate u optimizaciji primjene instrumenta i stekla neprocjenjivo iskustvo u praćenju projekata. Delegiranjem sva tri sektora instrumenta (promet, energetika i digitalni sektor) jednoj agenciji ostvarit će se i ekonomija razmjera i sinergija između tih sektora.

Bespovratna sredstva ostaju preferirano sredstvo za premošćivanje jazova u području infrastrukturnih projekata. Dodatno će se promicati upotreba pojednostavnjenih oblika bespovratnih sredstava.

Osim toga, bespovratna sredstva povezivat će se s financijskim instrumentima, osobito s fondom InvestEU ili s financiranjem iz javnih ili privatnih institucija, kako bi se ojačala potpora ulaganjima. Program neće raspolagati vlastitim financijskim instrumentima; te instrumente osigurat će fond InvestEU kako bi se izbjegla preklapanja do kojih je dolazilo u sadašnjem razdoblju te pojednostavnio ustroj financijskih instrumenata EU-a.

Instrumentom će se u potpunosti iskoristiti sinergija između prometa, energetike i digitalnog sektora. Posebnu pozornost treba posvetiti inovativnim infrastrukturnim rješenjima (primjerice, pametne mreže, pohrana energije, e-mobilnost, infrastruktura za punjenje i alternativna goriva) kako bi se ostvarili ciljevi paketa „Čista energija za sve” i „Čista mobilnost”. Stoga će pravila i provedba budućih programa biti dovoljno fleksibilni da omoguće potporu djelovanjima na sjecištima različitih područja, primjerice alternativna goriva i e-mobilnost za sve načine prijevoza (koji utječu na energetiku i na promet), vozila i plovila za automatiziranu vožnju (prometni/digitalni sektor), uključivanje digitalnih tehnologija (posebno interneta stvari) u energetske mreže, čime nastaje internet energije (koji utječe na energetiku, promet i digitalni sektor) te integracija obnovljivih izvora energije uz potporu funkcionalne prekogranične zelene infrastrukture (energetika i digitalni sektor).

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Instrumentom se neće ostvarivati samo sinergija unutar programa, nego i s drugim programima EU-a. Na primjer, djelovanjem u području fizičke infrastrukture za povezivost u cijeloj Uniji u okviru instrumenta nadopunit će se razvoj digitalnih usluga u okviru programa Digitalna Europa.

Navedeni program i europski strukturni i investicijski fondovi međusobno će se nadopunjavati i u pogledu infrastrukturnih ulaganja. Primjerice, u sektoru prometa djelovanje instrumenta usmjerit će se na transeuropske mreže, osobito na prekogranične koridore, dok će za Europski fond za regionalni razvoj i za Kohezijski fond prioritet biti prometni projekti na nacionalnoj, regionalnoj i gradskoj razini. Na isti će se način djelovanje instrumenta u području energetike usmjeriti na infrastrukturu, među ostalim na projekte koji su važni za prekograničnu integraciju izvora obnovljive energije, a europski strukturni i investicijski fondovi mogu se upotrijebiti za projekte lokalnih pametnih mreža i obnovljive izvore energije. Djelovanje u digitalnom sektoru usmjerit će se na projekte sa snažnim prekograničnim i međusektorskim učinkom i na maksimiziranje privatnih ulaganja. Instrumentom se nastoji i povećati privlačnost udruživanja sredstava iz nacionalnih proračuna u projektima od zajedničkog interesa u digitalnom sektoru.

Programom se može podupirati uvođenje inovativnih tehnologija razvijenih u okviru programa Obzor Europa, a potonjim programom podupire se razvoj tehnologija na početku proizvodnog lanca.

Na temelju pozitivnog iskustva u tekućem razdoblju doprinos iz Kohezijskog fonda stavit će se na raspolaganje sektoru prometa u okviru izravnog upravljanja. Osim toga, sektoru prometa stavit će se na raspolaganje i sredstva iz klastera za obranu kako bi se osiguralo da prometne infrastrukture od strateške važnosti budu primjerene za potrebe vojne mobilnosti.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Digitalna Europa novi je program posvećen digitalnoj transformaciji javnih usluga i poduzeća kojim će se poticati ulaganje poduzetničkog kapitala u računalstvo i podatke visokih performansi, umjetnu inteligenciju, kibersigurnost i napredne digitalne vještine te opsežno uvođenje digitalnih tehnologija u gospodarskim sektorima u Europi. Temelji se na postojećim aktivnostima, kao što su interoperabilna rješenja za europske javne uprave, poduzeća i građane te pilot-projekti u kibersigurnosti i računalstvu visokih performansi.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Digitalizacija je po svojoj naravi prekogranična i međusektorska. Djelovanjem na razini EU-a moguće je ostvariti jedinstveno digitalno tržište na kojem će digitalne politike biti koordinirane na razini EU-a, digitalne javne usluge i infrastruktura koje uvedu države članice više neće biti fragmentirane, digitalna će tehnologija biti ravnomjerno raširena i tako će se ukloniti razlike između europskih i nacionalnih programa digitalizacije i izbjeći digitalne podjele. Intervencija na razini EU-a potaknut će sufinanciranje i ekonomiju razmjera zajedničkim postupkom javne nabave superračunala te uštedama koje će se ostvariti podjelom troškova održavanja.

Digitalni kapaciteti nužni su za globalnu tržišnu utakmicu i analizu kritične mase velikih podataka za inovacije u području umjetne inteligencije. Međunarodna konkurentnost Europe ograničena je zbog nedovoljnog stupnja digitalizacije njezinih malih i srednjih poduzeća i taj se problem treba riješiti boljim pristupom financiranju, tehnologijom i vještinama. Fokus je na digitalnim kapacitetima i naprednim vještinama koje su iznimno važne za sudjelovanje u globalnoj tržišnoj utakmici, razmatranje izazova u društvu i usmjeravanje koristi od digitalne transformacije prema svim građanima i poduzećima.

Program će biti potpora brojnim ambicioznim projektima koji će na najbolji način iskoristiti digitalne kapacitete i najnovije digitalne tehnologije u područjima od javnog interesa kao što su zdravstvo, javna uprava, pravosuđe i obrazovanje i tako će zajamčiti dostupnost i interoperabilnost rješenja u cijelom EU-u.

Za izgradnju povjerenja u digitalne proizvode i usluge iznimno je važna kibersigurnost i toj bi se temi zbog brzine i širenja kibernapada trebalo posvetiti na europskoj razini. Ulaganjima na razini EU-a javni i privatni sektor dobit će sigurnu infrastrukturu, alate i stručna znanja potrebne za prepoznavanje uzroka i suzbijanje širenja napada, kao i sredstva za njihovo praćenje i sprečavanje. Takva će ulaganja omogućiti ključnu zaštitu građana, državnih tijela i poduzetnika u cijelom EU-u.

2.CILJEVI

Digitalna transformacija Europe i njezina međunarodna konkurentnost moraju se ubrzati:

·povećanjem kapaciteta u području računalstva visokih performansi, kibersigurnosti, umjetne inteligencije i digitalnih vještina,

·širenjem i najprimjerenijim korištenjem digitalnih tehnologija u javnom i privatnom sektoru tamo gdje postoje tržišni neuspjesi (npr. za mala i srednja poduzeća),

·usklađivanjem politika na razini EU-a, država članica i regija i povezivanjem privatnih i industrijskih resursa radi povećanja ulaganja i razvoja jačih sinergija.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Komisija će centralizirano upravljati programom koji obuhvaća pet međuovisnih i uzajamno podupirućih stupova.

1)Infrastruktura za računalstvo visokih performansi i obradu podataka osigurat će se zajedničkom nabavom u cilju izgradnje integriranog europskog ekosustava superračunala (uključujući hardver, softver, aplikacije) koji će se posebno koristiti u područjima od javnog interesa.

2)Kapaciteti za kibersigurnost u javnoj upravi i poduzećima povećavat će se i. nabavom naprednih rješenja, opreme, alata i podataka; ii. povećanom dostupnošću centara za testiranje i certifikaciju te iii. pružanjem tehničke pomoći i stručnih znanja.

3)Nabavit će se otvorene platforme i „zajednički podatkovni prostor” za umjetnu inteligenciju i bit će dostupni u cijelom EU-u u digitalnim inovacijskim centrima koji će malim poduzetnicima i lokalnim inovatorima nuditi razmjenu znanja i ustanove za testiranje.

4)U okviru stupa napredne digitalne vještine studentima i stručnjacima nudit će se prilike za učenje o naprednim digitalnim tehnologijama (analiza podataka, robotika, umjetna inteligencija, lanci blokova, kibersigurnost, računalstvo visokih performansi, kvantne tehnologije itd.), stručni tečajevi i pripravništvo u poduzećima koja uvode napredne tehnologije.

5)Projekti opsežnog uvođenja tehnologija olakšat će prelazak područja od širokog javnog interesa u digitalno doba. U tim će se projektima povezati ulaganja država članica i ulaganja EU-a kako bi se osigurala široka dostupnost i interoperabilnost rješenja iz tih projekata te nastavak aktivnosti i usluga iz prethodnih programa. Potporu će dobivati i mala i srednja poduzeća kako bi se uključila u digitalnu transformaciju, osobito u područjima kao što je umjetna inteligencija.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Osim potpore uspostavi jedinstvenog digitalnog tržišta, program Digitalna Europa omogućit će jačanje digitalnih kapaciteta i opsežno uvođenje tehnologija u brojnim drugim programima EU-a. U zdravstvu, javnoj upravi, pravosuđu i obrazovanju program će poduprijeti napore koje EU ulaže radi promicanja učinkovitih i modernih javnih službi. Potpora za dinamičan gospodarski sektor bit će i potpora programima usmjerenima na rast i sektorskoj politici. Sigurno okruženje za digitalne usluge bit će korisno za sve aktivnosti koje se oslanjaju na digitalizaciju i program će u području kibersigurnosti konkretno dopunjavati aktivnosti Fonda za unutarnju sigurnost.

Program će zauzvrat imati koristi od postignuća u području istraživanja i inovacija u okviru programa Obzor Europa i progresivno će ih usmjeravati u područja od javnog interesa i pridonositi njihovoj komercijalnoj primjeni. Instrument za povezivanje Europe iskoristit će se kao potpora za fizičku infrastrukturu za povezivost potrebnu za usluge koje se pružaju u okviru programa Digitalna Europa. Digitalni inovacijski centri za mala i srednja poduzeća i lokalne inovatore te koordinirana digitalizacija regionalnih javnih uprava unaprijedit će interoperabilnost i stvoriti sinergijske učinke s nacionalnim i regionalnim programima koji se financiraju sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova. Organizirat će se otvoreni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za osnivanje digitalnih inovacijskih centara u svim europskim regijama kako bi se izgradili centri za testiranje umjetne inteligencije i znanja potrebna za jednostavniju digitalnu transformaciju malih poduzeća.

Promicat će se i specifične sinergije s drugim inovacijskim instrumentima kao što su Europski institut za inovacije i tehnologiju te potpora sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Napredni program Digitalna prilika dopunjuje ciljeve Europskog socijalnog fonda+ i programa Erasmus+ jer ublažava nerazmjer između ponude i potražnje za stručnjacima za nove digitalne tehnologije.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Novim Programom jedinstvenog tržišta podupire se učinkovito funkcioniranje jedinstvenog tržišta osiguravanjem suradnje između tijela vlasti i pružanjem usluga građanima i poduzećima, osobito malim i srednjim poduzećima. Tim programom podupire se i izrada standarda i pravila EU-a u područjima kao što su pristup tržištima i financiranju, zaštita potrošača, sigurnost hrane, sprečavanje pranja novca, tržišno natjecanje, statistika, financijsko izvještavanje i revizija. Programom se objedinjuju uspješne mjere kao što je COSME (program EU-a za mala i srednja poduzeća) i program za statistiku. Ta će se djelovanja nadopuniti sredstvima i uslugama za upravljanje unutarnjim tržištem kao što su portal Vaša Europa, Vaša Europa – Savjeti, informacijski sustav unutarnjeg tržišta i „SOLVIT”, mreža za učinkovito rješavanje problema na jedinstvenom tržištu.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Jedinstveno tržište jedan je od temelja EU-a. Građani i poduzeća i dalje smatraju da su koristi od jedinstvenog tržišta jedan od najvrjednijih aspekata EU-a koji valja sačuvati. Potpora na razini EU-a nužna je kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje jedinstvenog tržišta. To podrazumijeva dobro upravljanje jedinstvenim tržištem te visoku kvalitetu i primjerenost njegovih pravila. S druge strane, potrebno je osigurati da građani i poduzeća raspolažu pravim alatima za razumijevanje jedinstvenog tržišta i iskorištavanje njegovih prednosti.

Za dobro funkcioniranje jedinstvenog tržišta potrebni su obaviješteni građani, osnaženi potrošači i poduzeća, a osobito mala i srednja poduzeća, koja čine više od dvije trećine svih radnih mjesta u Europi. S obzirom na stalno povećanje prekograničnog poslovanja, brz tehnološki razvoj, pojavu novih proizvoda/usluga/praksi, povećana očekivanja potrošača i javne prekogranične izazove potrebno je stalno i usklađeno djelovanje na razini EU-a radi suočavanja s dvostrukim izazovom. Prvi je izazov spriječiti neprestanu fragmentaciju jedinstvenog tržišta pojačanom suradnjom, preventivnim mehanizmima, provedbom, savjetovanjem i informiranjem o pravima i mogućnostima, a drugi prilagoditi pravila i standarde EU-a i njihovu provedbu novim i složenim izazovima. Ti su izazovi posebno povezani s kombiniranim učinkom zamjetnih trendova: digitalizacije i globalizacije trgovine popraćenih očekivanim povećanjem pritiska konkurencije iz trećih zemalja.

Zaštita od prekograničnih prijetnji sigurnosti hrane može se učinkovito i djelotvorno usklađivati samo na razini EU-a. U tim se područjima dodana vrijednost EU-a povećava zahvaljujući jedinstvenoj standardizaciji i zaštiti potrošača u cijeloj Uniji.

Mala poduzeća posvuda u EU-u suočena su s istim izazovima s kojima se veća poduzeća ne susreću, a ti ih izazovi sprečavaju da u potpunosti iskoriste prednosti jedinstvenog tržišta. Potpora EU-a nužna je kako bi se te prepreke nadvladale.

2.CILJEVI

Jedinstveno tržište koje dobro funkcionira i okrenuto je budućnosti zahtijeva intervencije kako bi se osnažili potrošači, a poduzećima i javnim upravama omogućilo da u potpunosti iskoriste prednosti koje im nude integracija i otvaranje tržišta. Ono će im pomoći da bolje zastupaju i štite svoje interese.

Jedinstveno tržište odgovara na konkretne potrebe poduzeća, a posebno malih i srednjih poduzeća u različitim fazama njihova razvoja kako bi bolje iskoristili prednosti koje im jedinstveno tržište nudi, među ostalim i pristupom tržištima izvan EU-a koja se brzo razvijaju i globalnim vrijednosnim lancima.

Programom će se ojačati regulatorna i administrativna suradnja među državama članicama i s Komisijom. te potaknuti operativni provedbeni kapacitet država članica kako bi se osigurala bolja konvergencija/integracija, povjerenje, učinkovito sprečavanje nastanka prepreka te zaštita građana.

Programom će se osigurati visoka kvaliteta i učinkovitost pravila i izrade standarda. Dionici odgovorni za provedbu pravila jedinstvenog tržišta raspolagat će čvrstim argumentima i pravim alatima za odgovor na nove izazove koji su sve češće prekogranične prirode. Programom će se osigurati suradnja s međunarodnim partnerima za konvergenciju međunarodnih standarda i promicanje interesa politika EU-a.

Njime će se promicati visoka razina zdravlja i dobrobiti životinja te zdravlja bilja, čime će se zaštititi potrošači i okoliš, među ostalim s pomoću pripravnosti i odgovora na krizu te učinkovitih službenih kontrola, kao čimbenika koji potiču rast, zapošljavanje i sigurnost te pridonose dobrom funkcioniranju jedinstvenog tržišta i poboljšanju konkurentnosti EU-a.

U okviru programa izrađivat će se i diseminirati visokokvalitetna europska statistika, koja je neophodna za donošenje odluka u svim područjima politike te za procjenu uspješnosti i učinaka europskih inicijativa.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Integracijom različitih instrumenata povezanih s jedinstvenim tržištem kojima centralizirano upravlja Komisija u jedan program nastoji se smanjiti preklapanje, povećati sinergija i olakšati komunikacija i umrežavanje svih skupina dionika. Takvom konsolidacijom aktivnosti dobiva se veća vrijednost za novac i povećava troškovna učinkovitost.

Jamstva za zajmove malim i srednjim poduzećima osigurat će se u okviru odgovarajućeg programskog dijela fonda InvestEU. Sve češćom primjenom pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova (paušalne stope, jednokratni iznosi i jedinični troškovi) smanjit će se opterećenje korisnika i upravnih tijela. Promicat će se upotreba e-nabave i elektroničkog upravljanja bespovratnim sredstvima te mogućnost daljnje eksternalizacije izravnog upravljanja novčanim sredstvima prema izvršnim agencijama. Budućim programom omogućit će se prijenos sredstava između različitih stupova programa i unutar njih.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Osigurat će se koordinacija s aktivnostima suradnje u okviru programâ Fiscalis i Carina koji obuhvaćaju ključne elemente napora za jačanje jedinstvenog tržišta EU-a. Programom Digitalna Europa osigurat će se digitalna interoperabilnost i infrastrukture potrebne za brojne programe EU-a, uključujući i Program jedinstvenog tržišta. Intervencije kojima je svrha potaknuti mobilnost radne snage i mobilnost mladih u okviru Europskog socijalnog fonda+ i programa Erasmus+ djelovat će kao katalizator slobodnog kretanja osoba, jedne od četiriju temeljnih sloboda jedinstvenog tržišta. Na isti će način prekogranične i transnacionalne aktivnosti usmjerene na gospodarsku suradnju u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova konkretno podupirati jedinstveno tržište. Osim toga, programom će se potaknuti mala poduzeća da iskoriste revolucionarne inovacije i rješenja koja su razvijena u okviru drugih vodećih programa EU-a kao što su Obzor Europa i Svemirski program. Potporom djelovanjima u području prava trgovačkih društava, ugovornog prava, sprečavanja pranja novca i potrošačke politike, budući Program jedinstvenog tržišta ostvarit će sinergije s Fondom za pravosuđe, prava i vrijednosti i pridonijeti stvaranju područja pravosuđa EU-u osiguravanjem jednakog pristupa pravosuđu građanima i poduzećima te odgovarajućim osposobljavanjem sudstva kako bi se osiguralo poštovanje poslovnog i potrošačkog prava.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

*    Ova omotnica uključuje 2 milijarde EUR dodijeljene iz fonda InvestEU.

Napomena: iznos ukupne omotnice nije jednak zbroju pojedinačnih iznosa zbog zaokruživanja.

Program EU-a za borbu protiv prijevara služi kao potpora aktivnostima država članica u sprečavanju i suzbijanju prijevara koje utječu na financijske interese Europske unije.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Zaštita financijskih interesa EU-a zadaća je i država članica i institucija na razini EU-a. EU ne tolerira prijevare i mora štititi svoj proračun, osobito u vrijeme kad su resursi ograničeni. Na rashodovnoj strani proračun je izložen riziku od prijevara i nepravilnosti. Na prihodovnoj strani proračuna EU-a dva su važna izvora posebno podložna riziku od prijevara: porez na dodanu vrijednost (PDV) i carinske pristojbe koje prikupljaju države članice. U carinskoj uniji u kojoj se roba slobodno kreće među državama članicama nacionalna istražna tijela moraju imati mogućnost udružiti snage te koordinirati svoje istrage i razmjenu informacija.

Paneuropska dimenzija tog programa olakšava prekograničnu suradnju i razmjenu. Tako se poboljšavaju planiranje i praćenje, a sredstva se koriste učinkovitije u odnosu na ograničeno nacionalno/regionalno djelovanje u istom području.

2.CILJEVI

U okviru Programa EU-a za borbu protiv prijevara osiguravaju se tehnička oprema i osposobljavanje u svrhu (zajedničkih) operacija i istraga u području borbe protiv prijevara. Nadalje, program će pomoći u izgradnji novih elektroničkih struktura koje će državama članicama omogućiti djelotvorno suzbijanje prijevara u bliskoj suradnji s institucijama i tijelima EU-a kao što je Ured europskog javnog tužitelja.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

U okviru Programa EU-a za borbu protiv prijevara financirat će se niz aktivnosti kojima se podupire suzbijanje prijevara. To se financiranje uglavnom provodi u obliku bespovratnih sredstava i javne nabave. Naglasak će biti na nabavi tehničke opreme, održavanju konferencija i programa osposobljavanja te razmjeni najbolje prakse među korisnicima programa (uglavnom nacionalna tijela). Programom će se nadalje osigurati sredstva za zajednički skup informacijskih sustava i baza podatka kojima se omogućuje uzajamna pomoć i carinska suradnja u borbi protiv prijevara, osobito osiguravanjem razmjene carinskih informacija između država članica, EU-a i trećih zemalja. U okviru programa osigurat će se financijska potpora državama članicama za izvješćivanje o nepravilnostima.

U Programu EU-a za borbu protiv prijevara kombinirat će se sredstva dvaju postojećih inicijativa: programa Hercule III, kojim se podupire borba protiv prijevara, korupcije i nepravilnosti; i Informacijskog sustava za borbu protiv prijevara kojim se olakšava uzajamna pomoć osobito u carinskim pitanjima. Programom će se i nadalje financirati Sustav za upravljanje nepravilnostima, koji trenutačno djeluje u okviru Informacijskog sustava za borbu protiv prijevara.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Program EU-a za borbu protiv prijevara nadopunjavat će se s postojećim instrumentima politike za borbu protiv prijevara što će obilježiti pristup budućim kretanjima i izazovima u području zaštite financijskih interesa EU-a. To se posebno odnosi na Direktivu o zaštiti financijskih interesa, koju države članice moraju prenijeti u svoje zakonodavstvo do srpnja 2019. Programom će se ujedno osigurati snažne sinergije s Uredom europskog javnog tužitelja, koji će do kraja 2020. započeti s istragama i kaznenim progonom prijevara koje oštećuju proračun EU-a. Zahvaljujući Programu izbjeći će se preklapanja, povećati učinkovitost i ostvariti veća fleksibilnost u odgovoru na nove istražne prioritete.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Fiscalis je Unijin program suradnje koji nacionalnim poreznim upravama omogućuje obradu i razmjenu informacija i stručnih znanja.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Fiskalis pridonosi urednom funkcioniranju poreznih sustava u Uniji promicanjem suradnje poreznih uprava država članica i ponudom isplativih i interoperabilnih informatičkih rješenja koja bi inače svaka država članica morala razvijati sama za sebe.

Dodana europska vrijednost programa ostvaruje se njegovim doprinosom borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja porezne obveze, unapređenju pravednog oporezivanja i transparentnosti te potporom funkcioniranju jedinstvenog tržišta i konkurentnosti. To se može uspješno postići samo zajedničkim djelovanjem na razini Unije i država članica.

2.CILJEVI

Fiscalis se ponajprije odnosi na uspostavu učinkovitih mehanizama, uključujući alate informacijske tehnologije, za unapređenje rada poreznih uprava i administrativne suradnje i konkretni mu je cilj osigurati nacionalnim poreznim upravama učinkovitija sredstva za borbu protiv porezne prijevare i utaje poreza te istovremeno poreznim obveznicima olakšati ispunjavanje poreznih obveza. Općenito govoreći, program pridonosi odgovarajućem funkcioniranju poreznih sustava u Uniji, odnosno:

·pridonosi sprečavanju i borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja porezne obveze,

·pridonosi sprečavanju nepotrebnog administrativnog opterećenja za građane i poduzeća (uključujući mala i srednja poduzeća) u prekograničnim transakcijama,

·podupire ostvarenje punog potencijala jedinstvenog tržišta i potiče konkurentnost Unije,

·promiče i podupire zajednički nastup Unije na međunarodnim forumima.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

S obzirom na njegove aktivnosti i fokus na poreznim upravama kao korisnicima programa, Fiscalis će se i nadalje provoditi izravnim upravljanjem. Tako će se omogućiti namjenska i odgovarajuća dodjela sredstava, kao i brza prilagodba novim prioritetima i potrebama

Dodatno pojednostavnjenje njegove provedbe pridonijet će učinkovitijem korištenju jednokratnih iznosa i jediničnih troškova u kontekstu bespovratnih sredstava. Ugovori o javnoj nabavi uključit će se u provedbene mehanizme ovog programa.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Fiskalis ostvaruje sinergijske učinke s drugim programima, npr. s programom Carina, osobito u području elektroničkih sustava, upravljanja programima i zajedničkog djelovanja te s programom Digitalna Europa. Komplementaran je i s novim programom za strukturne reforme koji obuhvaća pomoć poreznim upravama.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Program Carina potpora je radu i suradnji carinskih tijela, čime se štite financijski i gospodarski interesi Unije i njezinih država članica. te zaštiti cjelovitost jedinstvenog tržišta.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Program Carina u isključivoj je nadležnosti Unije, uz visoki stupanj usklađenih propisa EU-a, no provode ga države članice. Stoga je nužna vrlo bliska suradnja radi dublje operativne integracije koja će carinskim tijelima u različitim državama članicama omogućiti jedinstveno djelovanje. Tako će se pridonijeti pravilnoj naplati carina (15 % proračuna EU-a odnosno 20 milijardi EUR u 2016.), poreza na dodanu vrijednost pri uvozu i trošarina. Budući da su carinski poslovi prekogranične naravi, pojedinačne države članice ne mogu ih same učinkovito i djelotvorno obavljati.

Program Carina nudi okvir Unije za suradnju nacionalnih carinskih uprava, među ostalim i u pitanjima informacijskih tehnologija. Carinska se suradnja temelji na vrlo sigurnim namjenskim komunikacijskim mrežama i brojnim međusobno povezanim i interoperabilnim transeuropskim elektroničkim sustavima kojima se koriste nacionalna carinska tijela, među ostalim i za komunikaciju s poslovnim subjektima. Takvo je okruženje znatno isplativije od onoga koje bi svaka država članica imala kada bi trebala uspostavljati okvir suradnje na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi.

2.CILJEVI

Cilj programa je pružanje potpore carinskim tijelima u zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije i država članica. Program pojednostavnjuje administrativno okruženje za međunarodne poslovne subjekte, uključujući digitaliziranu interakciju između poslovnih subjekata i carinskih tijela. Osim toga, programom se osnažuje sigurnost i zaštita građana i pridonosi modernizaciji carinskih postupaka. Program je vrlo važan za optimalno funkcioniranje carinske unije u svim njezinim aspektima, čime se pridonosi privlačnosti i vjerodostojnosti EU-a kao trgovinskog partnera u globaliziranom svijetu.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Program će nastaviti ostvarivati svoje ciljeve izravnim upravljanjem nabavom i bespovratnim sredstvima za razvoj interoperabilnih transeuropskih elektroničkih sustava i zajedničkog djelovanja. Moguće dodatno pojednostavnjenje njegove provedbe pridonijet će učinkovitijem korištenju jednokratnih iznosa i jediničnih troškova u kontekstu bespovratnih sredstava. Isplata naknada stručnjacima uključit će se u provedbene mehanizme ovog programa.

Podaci koje carinska tijela razmijene jednokratno dodatno će pojednostavniti aktivnosti u području carina. Osim toga, nova generacija sigurne mrežne infrastrukture poboljšat će kvalitetu razmjene podataka i sigurnosti usluga.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Program je blisko povezan s programima Fiscalis, Periklo i EU-ovim programom za borbu protiv prijevare, u smislu aktivnosti, provedbenih mehanizama i ciljanih korisnika. Program će imati sinergijske učinke s programom Digitalna Europa, u okviru kojega se razvijaju generička rješenja za strukturu elektroničkih sustava i infrastrukturu, čime se omogućuje pojednostavnjenje i ekonomija razmjera između sustava. Već je uspostavljena suradnja između programa na razvoju određenih komponenti elektroničkih sustava. Program je povezan i s Fondom za integrirano upravljanje granicama, a posebno s komponentom oprema za carinske kontrole, što će nacionalnim carinskim tijelima olakšati nabavu opreme, te s Fondom za unutarnju sigurnost. Konačno, komplementaran je i s instrumentom tehničke potpore kad je riječ o pomoći za unapređenje kapaciteta carinskih uprava.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Svemirskim programom financiraju se uspostava i upotreba europske svemirske infrastrukture i povezanih usluga.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Svemirska infrastruktura omogućuje pružanje usluga koje su postale nezamjenjive u svakodnevnom životu Europljana: kad telefoniramo, vozimo, tražimo mjesta pomoću navigacijskog sustava, putujemo avionom ili odemo na krstarenje. Također omogućuje bolju zaštitu građana (primjerice, boljim ocjenjivanjem učinka prirodnih katastrofa i upravljanjem odgovorom na njih), okoliša i ključnih gospodarskih sustava (elektrane, bankovne transakcije, sigurna komunikacija). Zbog pojave novih svemirskih tehnologija i inovativnih usluga sve je važnije imati vrhunsku svemirsku infrastrukturu.

Financiranje mreže satelita i upravljanje svemirskim programima nadilazi financijske i tehničke mogućnosti bilo koje pojedine države članice. Usto, došlo bi do rasipanja resursa i rascjepkanosti kad bi svaka država članica razvijala vlastite rakete-nosače, satelite ili regulatorne norme. Svemir je strateški sektor i Europska unija mora učvrstiti vodeći položaj u industriji i osigurati svoju autonomiju kako bi ostala globalni akter. Na temelju Ugovora o funkcioniranju Europske unije EU mora izraditi europsku svemirsku politiku i europski svemirski program.

2.CILJEVI

Svemirski program omogućuje Europskoj uniji da u potpunosti iskoristi potencijalne gospodarske i društvene prednosti svemira.

·Osiguravanje kontinuiteta postojeće i razvoj nove svemirske infrastrukture i usluga. Tri su najvažnija programa EU-a u području svemira: Copernicus, vodeći pružatelj usluga promatranja Zemlje; Galileo, globalni satelitski navigacijski sustav EU-a i EGNOS, sustav za poboljšanje signala za pružanje navigacijskih usluga korisnicima u zraku, na vodi i kopnu. No kontinuitet pružanja podataka i uvođenje inovativnih usluga iziskuje lansiranje novih satelita te održavanje i nadogradnju zemaljske infrastrukture.

·Poticanje inovativnoga europskog svemirskog sektora koji je konkurentan na svjetskoj razini. Programom se podupiru industrijska konkurentnost, internacionalizacija i razvoj vještina u svim segmentima vrijednosnog lanca svemirske industrije, od snažne satelitske industrije do dinamičnog sektora usluga niže u lancu, ali i osigurava strateška autonomija EU-a u svemiru. Istovremeno se potiče prijenos tehnologije u nesvemirske sektore te uzajamno obogaćivanje te tehnologije s tim sektorima.

·Osnaživanje kapaciteta EU-a radi zajamčenog pristupa svemiru i svemirskim uslugama. Svemirski kapaciteti od takve su strateške važnosti da EU mora umanjiti svoju ovisnost o vanjskim akterima u izgradnji i lansiranju satelita te upravljanju satelitima. EU mora zadržati slobodu djelovanja i autonomiju u odlučivanju. Svemirski program pomaže EU-u da inovativnim pristupom zadrži konkurentnost u sektoru raketa-nosača i općenito svemirskom sektoru. Programom se jamči bolja zaštita i praćenje satelita u svemiru (nadzor i praćenje u svemiru, informiranost o situaciji u svemiru) i štiti satelitska komunikacija za potrebe EU-a i nacionalnih javnih tijela.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Svemirski program provodit će se prvenstveno putem javne nabave. Neke konkretne aktivnosti delegirat će se agencijama i međunarodnim tijelima, prvenstveno Europskoj agenciji za globalne navigacijske satelitske sustave (GSA) i Europskoj svemirskoj agenciji. Prema potrebi će se razmatrati i drugi mehanizmi provedbe, kao što su javno-privatna i javno-javna partnerstva.

U budućem programu sve će se aktivnosti povezane sa svemirom objediniti u jednu uredbu. Rezultat će biti veća usklađenost, vidljivost i proračunska fleksibilnost. Svrha je te racionalizacije povećati učinkovitost, što će u konačnici omogućiti uvođenje novih usluga potaknutih svemirskim aktivnostima.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Svemirski program bit će ključan za provedbu više politika EU-a. Poboljšat će se praćenje prirodnih resursa, klimatskih promjena i migracijskih ruta. Omogućit će se uvođenje pametnih i održivih rješenja u promet i preciznu poljoprivredu. Povećat će se sigurnost Unije. Stvorit će se poslovne prilike i tako povećati ukupan broj radnih mjesta, rast i ulaganja u EU-u. Za potrebe potpore Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama neovisni kapacitet za praćenje i provjeru globalnih emisija ugljika omogućit će Europi da preuzme globalno vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena te u razvoju zelenog i održivoga gospodarstva. Uspostavit će se sinergije i komplementarnost s programom Obzor Europa, osobito kad je riječ o istraživačkim i inovacijskim aktivnostima povezanima sa svemirom. Najzad, Svemirski program doprinijet će ostvarenju sigurnosnih i obrambenih prioriteta zbog „dvojne” namjene svemirskih kapaciteta (tj. upotrebljavat će ih i civilni i vojni korisnici).

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Europskim fondom za regionalni razvoj i Kohezijskim fondom podupire se ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija Europske unije. Njima se pridonosi smanjenju nejednakosti koje još uvijek postoje među europskim regijama i zemljama. Posebno, Europskim fondom za regionalni razvoj pridonosi se strukturnoj prilagodbi i ekonomskoj tranziciji, a Kohezijski fond usmjeren je na ulaganja u okoliš i prometnu infrastrukturu. Ti su fondovi, zajedno s Europskim socijalnim fondom, izvori financiranja kohezijske politike Europske unije.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Znatne gospodarske i socijalne nejednakosti koje postoje među regijama EU-a ometaju skladan razvoj Unije. Na temelju članka 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Unija nastoji smanjiti nejednakosti među razinama razvijenosti svojih regija te podržati razvoj regija u najnepovoljnijem položaju. Kohezijska politika izraz je solidarnosti među Europljanima i glavna investicijska politika EU-a. Poticanjem gospodarske konvergencije za najslabije razvijene regije preko Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda jača se jedinstveno tržište i stvaraju se nove mogućnosti za radnike, potrošače i poduzeća u cijeloj Uniji. U Europi u kojoj su razvijenije i slabije razvijene regije neravnomjerno raspoređene među zemljama, politike za smanjenje tih nejednakosti moraju biti organizirane na razini višoj od nacionalne.

Kohezijskom se politikom podupire gospodarska prilagodba država članica. Ona ujedno ima važnu ulogu u ublažavanju gospodarskih i financijskih šokova stabiliziranjem javnih ulaganja u vremenima fiskalne konsolidacije.

Europskim fondom za regionalni razvoj i Kohezijskim fondom podupire se razvoj sufinanciranjem ulaganja u istraživanje i inovacije; suzbijanje klimatskih promjena i okoliš; poslovnu potporu za mala poduzeća; usluge od općeg gospodarskog interesa; telekomunikacije, energetsku i prometnu infrastrukturu; zdravstvenu, obrazovnu, kulturnu i socijalnu infrastrukturu; održivi urbani razvoj te pametna sela. Postoje dokazi o tome da bi se bez tih dvaju fondova ostvario samo ograničen dio tih ulaganja, čak i u razvijenijim državama članicama i regijama. Osim toga, one ne bi imale koristi od okvira koji je uspostavljen za fondove, uključujući višegodišnje programiranje, načelo partnerstva i uvođenje strategija pametne specijalizacije.

Europski fond za regionalni razvoj osigurava i sredstva za važan element europske dodane vrijednosti – programe INTERREG, kojima se podupire prekogranična, transnacionalna i međuregionalna suradnja diljem Europe te omogućuje državama članicama i regijama da surađuju preko granica kako bi se suočile sa zajedničkim izazovima.

Više od 20 godina Europski fond za regionalni razvoj osigurava i posebna sredstva za prekogranične programe u svrhu potpore miru i pomirenju u Sjevernoj Irskoj i pograničnom području Irske. Komisija namjerava predložiti nastavak tih programa na temelju njihovih postojećih upravljačkih struktura.

2.CILJEVI

Tijekom razdoblja od 2021. do 2027. potporom iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda pomoći će se državama članicama da smanje svoje gospodarske, socijalne i teritorijalne nejednakosti zahvaljujući intervencijama usmjerenima na sljedećih pet ciljeva:

·pametniju Europu: kako bi se promicali konkurentnost, digitalna transformacija, poduzetništvo i inovacije (među ostalim uključiv rast i socijalna poduzeća) i unaprijedilo poslovno okruženje kao dio industrijske prilagodbe na izazove globalizacije, kružnoga gospodarstva i klimatskih promjena;

·zeleniju Europu bez ugljika: čistu i pravednu energetsku tranziciju kako bi se povećala energetska učinkovitost; pružila potpora prijelazu na niskougljično gospodarstvo; poticala energija iz obnovljivih izvora; te kako bi se podržali inovativna upotreba tehnologija s niskom razinom emisije ugljika, zelena i plava ulaganja (među ostalim u održivo upravljanje prirodnim resursima), kružno gospodarstvo, prilagodba klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje;

·povezaniju Europu: mobilnost, energetiku i regionalnu povezanost ICT-a kako bi se razvili regionalne mreže i sustavi za promicanje održivog prijevoza, pametnih energetskih mreža i brzog digitalnog pristupa u svrhu poboljšanja regionalne, lokalne i prekogranične povezanosti, uključujući sigurnost; 

·Europu s istaknutijom socijalnom komponentom: provedbu načela europskog stupa socijalnih prava, posebno cjeloživotnog učenja, infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje te zdravstvene, kulturne i socijalne infrastrukture; 

·Europu bližu građanima - održiv i integriran razvoj provedbom lokalnih inicijativa za poticanje rasta i socioekonomskog lokalnog razvoja urbanih, ruralnih i obalnih područja.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Sredstvima iz fondova raspolaže se u partnerstvu s državama članicama i njihovim regijama u okviru podijeljenog upravljanja. Ta partnerstva uključuju snažnu mobilizaciju nacionalnih, regionalnih i lokalnih dionika te civilnog društva. Time se osigurava odgovornost za ciljeve i postignuća te se Europa približava svojim građanima. Partnerstva usto pridonose jačanju nacionalnih, regionalnih i lokalnih uprava.

Jednostavniji i djelotvorniji pristup provedbi bit će ključni element predloženih novih uredaba, sa sljedećim izmjenama od 2021.:

·smanjeno administrativno opterećenje s pomoću sinergija i usklađivanja provedbenih pravila na razini fondova, povećanje uzajamnog oslanjanja na revizije i mogućnost širenja postojećih sustava upravljanja i kontrole;

·diferencirana provedba s pomoću jednostavnijih sustava upravljanja i kontrole za programe s dobrim rezultatima;

·fleksibilnost u obliku revizije u sredini programskog razdoblja za prilagodbu, ako je potrebna, prioriteta u posljednjim programskim godinama kako bi se sagledali novi prioriteti, razmotrio napredak u pridržavanju smjernice o ulaganju izdane uz preporuke za pojedine zemlje i uspješnosti; 

·povećana uporaba financijskih instrumenata, među ostalim dobrovoljnim sudjelovanjem u novom fondu InvestEU;

·usmjerenost na rezultate, a ne na troškove.

Viši udio nacionalnog sufinanciranja pridonijet će povećanju odgovornosti na terenu te učinka politike.

Postići će se stabilniji i predvidljiviji profil plaćanja tijekom programskog razdoblja. Uzimajući u obzir važnost nepodmirenih obveza iz razdoblja od 2014. do 2020., smanjit će se stopa pretfinanciranja. Ponovno uvođenje pravila n + 2 dovest će i do boljeg financijskog upravljanja i bržeg početka programskog razdoblja.

Kako bi se maksimalno povećao učinak kohezijske politike, fizička ulaganja trebaju biti popraćena neobvezujućim mjerama, uključujući unapređenje vještina radne snage. U tu se svrhu za programe mogu kombinirati potpore Europskog socijalnog fonda+, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. 

Relativni bruto domaći proizvod po stanovniku i dalje će biti glavni kriterij za dodjelu sredstava, a u obzir će se uzimati i drugi čimbenici, primjerice nezaposlenost, klimatske promjene i prihvat/integracija migranata.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Uspostavit će se zajednička pravila za sve fondove s podijeljenim upravljanjem (Uredba o zajedničkim odredbama) kojima će se obuhvatiti sljedeći fondovi: Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski socijalni fond+, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Fond za integrirano upravljanje granicama. Uslijedit će konvergencija pravila kojom će se povećati usklađenost i sinergije među tim fondovima.

Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond bit će bolje usklađeni s europskim semestrom za koordinaciju ekonomskih politika, u kojem će se isto tako povećati regionalna dimenzija. Detaljna analiza izazova država članica u kontekstu europskog semestra poslužit će kao temelj za programiranje fondova na početku i u sredini sljedećeg razdoblja. To će poslužiti kao plan za kratkoročno, srednjoročno i dugoročno planiranje i praćenje fondova. Zadržat će se sustav uvjetovanosti ex ante i makroekonomskih uvjetovanosti. Kad je riječ o potpori strukturnim reformama, Komisija i države članice (posebno s pomoću svojih nacionalnih programa reformi) osigurat će u okviru postupka europskog semestra koordinaciju i komplementarnost sredstava iz fondova kohezijske politike i novog Programa potpore.

Povećat će se usmjerenost kohezijske politike na inovacije. Komplementarnosti s programima Erasmus+ i Obzor Europa ojačat će se i usklađivanjem relevantnih pravila, jačanjem mehanizama „Pečata izvrsnosti” te posebnom uvjetovanosti ex ante. Nastavit će se daljnji razvoj koncepta strategije pametne specijalizacije.

Projekti transeuropske prometne mreže i dalje će se financirati iz Kohezijskog fonda s pomoću podijeljenog i izravnog upravljanja u okviru Instrumenta za povezivanje Europe. Iz Kohezijskog fonda u tu će se svrhu 11 milijardi eura prenijeti u Instrument za povezivanje Europe.

Osigurat će se sinergije s programom za okoliš i klimatske aktivnosti LIFE, posebno s pomoću strateških integriranih projekata, kako bi se optimiziralo korištenje fondova koji podupiru ulaganja u zaštitu okoliša.

U pogledu izazova povezanih s migracijama svi će fondovi kohezijske politike biti usmjereni na dugoročne potrebe povezane s integracijom, a Fond za azil i migracije bit će usmjeren na kratkoročnije potrebe.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Napomena: iznos ukupne omotnice nije jednak zbroju pojedinačnih iznosa zbog zaokruživanja.

Tim se programom nastoji olakšati ujedinjenje Cipra poticanjem gospodarskog razvoja turske zajednice na Cipru.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

EU se nalazi u jedinstvenoj poziciji da pruži političku i gospodarsku potporu u cilju ponovnog ujedinjenja otoka. U vrijeme ciparskog pristupanja EU-u 2004. EU je izrazio odlučnost da „okonča izolaciju turske zajednice na Cipru i da olakša ponovno ujedinjenje Cipra poticanjem gospodarskog razvoja turske zajednice na Cipru”. Stoga se tim programom, uz potporu pregovorima za sveobuhvatno rješenje ciparskog pitanja, pruža potpora u okviru jedinstvenog programa pomoći EU-a turskoj zajednici na Cipru.

2.CILJEVI

Programom se nastoji olakšati ponovno ujedinjenje Cipra poticanjem gospodarskog razvoja turske zajednice na Cipru uz poseban naglasak na gospodarsku integraciju otoka, poticanjem kontakata između dvije zajednice i s EU-om te pripremom za pravnu stečevinu EU-a. Nastoji se ostvariti pet konkretnih ciljeva: a) razvoj i ponovna uspostava infrastrukture; b) promicanje društvenog i gospodarskog razvoja; c) poticanje pomirenja, mjera za izgradnju povjerenja i potpore građanskom društvu; d) približavanje turske zajednice na Cipru EU-u i e) priprema turske zajednice na Cipru da uvede i počne primjenjivati pravnu stečevinu EU-a nakon sveobuhvatnog rješenja ciparskog problema.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Taj program izravno provodi Europska Komisija. Neke programe provode međunarodne organizacije ili agencije država članica u okviru neizravnog upravljanja.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

S obzirom na specifičnu situaciju turske zajednice na Cipru riječ je o izdvojenom programu EU-a koji nije povezan s drugim instrumentima, iako se, kada za to postoji mogućnost, nastoji uskladiti s drugim donatorima.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Program potpore reformama pruža potporu za provedbu strukturnih reformi u državama članicama. Provedba strukturnih reformi iznimno je važna za modernizaciju europskih gospodarstava, unapređenje otpornosti i veću konvergenciju u europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Program potpore reformama pridonosi većoj koheziji, otpornosti, konkurentnosti i produktivnosti, otvaranju radnih mjesta, ulaganjima i rastu. Tako se osnažuju gospodarske strukture u EU-u i ubrzava gospodarska i socijalna konvergencija među državama članicama. Program će stoga pružati tehničku i financijsku pomoć državama članicama za provedbu tih reformi.

Iako je provedba strukturnih reformi u državama članicama u njihovoj nacionalnoj nadležnosti, razdoblje krize pokazalo je da zbog čvrstih veza između gospodarstava država članica, osobito onih koje dijele istu valutu, reformski napori u jednoj državi članici utječu na druge države članice i stoga ne mogu biti isključivo nacionalno pitanje. Koordinacija ekonomskih politika poboljšana je na razini EU-a u kontekstu europskog semestra i kako bi se snažnije naglasili prioriteti europodručja, ali je provedba preporuka po državama članicama neujednačena. Ovaj će program pružati dodatnu potporu provedbi reformi u okviru europskog semestra, čime će pridonijeti ekonomskim i socijalnim rezultatima te otpornosti država članica. Taj se učinak stoga neće osjetiti samo na nacionalnoj razini, nego u Uniji u cjelini zbog pozitivnih učinaka prelijevanja.

Program će pridonijeti rješavanju problema nacionalnih reformi strukturne prirode. Omogućit će i učinke ekonomije razmjera i razmjenu dobrih praksi među državama članicama. Države članice često su izložene sličnim izazovima i trebaju rješavati slične praktične probleme koji se odnose na provedbu reformi. Program će omogućiti i stvaranje mreže stručnjaka na razini EU-a kojom će se moći koristiti sve države članice. Promicat će međusobno povjerenje i daljnju suradnju država članica i Komisije. Program je komplementaran i ima sinergijske učinke s drugim Unijinim programima i politikama na regionalnoj i nacionalnoj razini, na razini Unije i međunarodnoj razini, a osobito je komplementaran sa smjernicama o politikama u okviru europskog semestra.

2.CILJEVI

Program promiče i pruža potporu pri provedbi strukturnih reformi u državama članicama. Cilj je modernizacija europskih gospodarstava, unapređenje otpornosti i veća konvergencija u europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji na temelju rasta konkurentnosti i produktivnosti te potpore otvaranju radnih mjesta, ulaganjima i rastu. Otporne gospodarske i socijalne strukture osobito su važne za države članice koje dijele zajedničku valutu i one koje se pripremaju uvesti euro jer olakšavaju prijelazno razdoblje i sudjelovanje u europodručju.

Program pruža potporu brojnim reformama, osobito onima koje su utvrđene u kontekstu europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika i konkretni je odgovor na izazove navedene u preporukama po državama članicama. Usmjeren je na one reforme kojima se u najvećoj mjeri može pridonijeti otpornosti gospodarstava država članica i koje imaju pozitivne učinke prelijevanja na ostale država članice. Te se reforme odnose na tržište proizvoda i tržište rada, porezne reforme, razvoj tržišta kapitala, poboljšanje poslovnog okruženja i reforme javnih uprava.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Program obuhvaća tri zasebna i komplementarna instrumenta:

·Instrument za provedbu reformi za pružanje financijske potpore državama članicama za provedbu strukturnih reformi utvrđenih u kontekstu europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika. Tim će se instrumentom upravljati izravno. Financijski doprinos državi članici osigurat će se nakon provedbe reformskih obveza dogovorenih s Komisijom. Reforme će države članice predlagati na dobrovoljnoj osnovi na temelju problema utvrđenih u postupku europskog semestra. Takve su reforme posebno važne za države članice u kojima su prisutne prekomjerne neravnoteže. Države članice dostavit će detaljan opis mjera, provedbenih etapa i kalendar provedbe koja ne smije trajati duže od tri godine. Komisija će nakon detaljnog dijaloga s državom članicom donijeti odluku u obliku provedbenog akta u kojem se utvrđuju reformske obveze (uključujući glavne etape, ciljeve i hodogram) države članice i dodijeljena financijska sredstva. Države članice dostavljat će izvješća o napretku u okviru svojeg nacionalnog programa reformi, koji je dio europskog semestra.

·Instrument za konvergenciju za pružanje namjenske financijske i tehničke potpore državama članicama koje žele uvesti euro i koje su u određenom roku poduzele jasne korake za uvođenje jedinstvene valute. Instrumentom se želi pružiti potpora provedbi reformi kojima se priprema za uspješno sudjelovanje u europodručju. Zahtjevi za tehničku potporu u okviru ovog instrumenta podnose se prema istim pravilima koja vrijede za instrument tehničke potpore. Prijedlozi reformskih obveza koje dostave države članice da bi ostvarile pravo na financijsku potporu u okviru instrumenta za konvergenciju podnose se prema istim pravilima koja vrijede za instrument za provedbu reformi. Sredstva predviđena u okviru instrumenta za konvergenciju prenijet će se u instrument za provedbu reformi ako do kraja 2023. država članica koja ispunjava uvjete ne poduzme mjere potrebne da bi ostvarila pravo na potporu iz instrumenta za konvergenciju.

·Instrument za tehničku potporu naslijedit će postojeći program potpore strukturnim reformama kako bi, na zahtjev država članica, osigurao prilagođenu tehničku potporu za provedbu strukturnih reformi institucija, uprava ili strukturnih reformi za održivi rast. Instrumentom se želi zajamčiti praktična potpora na terenu tijekom procesa reforme ili definiranih dijelova ili faza procesa reforme. Potporu pružaju izravno stručnjaci Komisije ili zajedno s drugim pružateljima tehničke potpore. Ovisno o projektu, to mogu biti stručnjaci iz nacionalnih uprava, međunarodnih organizacija, privatnih poduzeća, savjetnici te stručnjaci iz privatnog sektora. Potpora državama članicama pruža se koordinirano u područjima politike i integrirano po sektorima, poštujući perspektivu države članice.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Program će djelotvorno dopunjavati čvršću poveznicu između kohezijske politike i europskog semestra. Zajedno s drugim novim instrumentima, kao što je europska funkcija stabilizacije ulaganja, program je dio općeg pristupa moderniziranom okviru EU-a koji je potpora stabilnoj ekonomskoj i monetarnoj uniji.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Europska funkcija stabilizacije ulaganja pridonijet će ublažavanju učinaka asimetričnih šokova i spriječiti rizike negativnog prelijevanja na druge države članice.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Jačanje ekonomske i monetarne unije zajednički je prioritet koji traži odlučno djelovanje država članica, ali se odgovarajuća potpora može ostvariti i iz EU-ovih proračunskih instrumenata i instrumenata za koordinaciju politika.

Proračun EU-a uvijek je promicao veću socijalnu i ekonomsku konvergenciju. Proteklih je godina u porastu i kapacitet za kreditiranje na razini EU-a u izvanrednim okolnostima. Međutim, dosad je makroekonomska pomoć iako korisna bila ograničena na proračun EU-a, uključujući na primjer Europski mehanizam za financijsku stabilnost i instrument pomoći platnim bilancama, dok su europski strukturni i investicijski fondovi svojim djelovanjem nudili stabilizirajući učinak državama članicama u teškoćama.

Sve su države članice različite i veličina i struktura njihova gospodarstva važni su čimbenici vjerojatne izloženosti šokovima. No, kriza je pokazala da neke države članice raspolažu ograničenim sredstvima za apsorpciju udara velikih asimetričnih šokova, a neke se nisu ni mogle same financirati jer su u konačnici izgubile pristup tržištima. To je u nekoliko slučajeva izazvalo produljenu recesiju i negativna prelijevanja na druge države članice zbog snažne međuovisnosti gospodarstava u europodručju i u manjoj mjeri u EU-u. Sprečavanje tih negativnih prelijevanja s novim instrumentom na razini europodručja bilo bi stoga vrlo korisno i donijelo bi dodanu vrijednost cijelom EU-u.

Zbog specifičnosti te nove Europske funkcije stabilizacije ulaganja treba se usmjeriti na države članice europodručja, ali bi trebalo pronaći načine za sudjelovanje i drugih država članica. Novi instrument dopunjuje stabilizacijsku funkciju nacionalnih proračuna u slučaju velikih asimetričnih šokova. S obzirom na njihovu središnju ulogu u gospodarstvu, nacionalni proračuni i dalje će biti glavni instrument fiskalne politike država članica za prilagodbu promjenjivim ekonomskim okolnostima. Upravo zbog toga države članice trebaju i dalje uvoditi i održavati odgovarajuće fiskalne zaštitne mehanizme, osobito u razdoblju dobrih gospodarskih kretanja, kako je predviđeno u Paktu o stabilnosti i rastu, te donositi ekonomske politike kojima se sprečava nastanak makroekonomskih neravnoteža. U slučaju pada gospodarske aktivnosti države članice najprije će primijeniti svoje automatske stabilizatore i diskrecijsku fiskalnu politiku u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu. Europska funkcija stabilizacije ulaganja moći će se koristiti samo ako se u slučaju velikih asimetričnih šokova pokaže da ti mehanizmi zaštite i stabilizatori nisu dovoljni.

2.CILJEVI

Europskom funkcijom stabilizacije ulaganja želi se državi članici izloženoj šoku zajamčiti resurse koji su joj potrebni, što bi moglo utjecati na njezinu poziciju deficita/duga.

Europska funkcija stabilizacije ulaganja bit će drukčija, ali komplementarna s postojećim instrumentima u području javnih financija EU-a. Europska funkcija stabilizacije ulaganja bit će dostupna pod strogim uvjetima koji bi trebali pridonijeti stabilnosti fiskalne i ekonomske politike i umanjiti moralni hazard.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Europska funkcija stabilizacije ulaganja korisna je potpora ulaganjima na nacionalnoj razini i održanju njihova volumena. U kriznim vremenima ulaganja su obično proračunska stavka koja se najprije smanjuje, što je pogubno za dugoročnu produktivnost i rast.

Europska funkcija stabilizacije ulaganja bit će kombinacija uvjetnih naizmjeničnih zajmova u iznosu do 30 milijardi EUR iz proračuna EU-a i komponente bespovratnih sredstava za pokriće rashoda za kamate. S vremenom će se razvijati dva dodatna izvora financiranja u obliku moguće uloge Europskog stabilizacijskog mehanizma ili budućeg Europskog monetarnog fonda te mehanizma dobrovoljnog osiguranja koji će uvesti države članice. Komponenta bespovratnih sredstava u europskoj funkciji stabilizacije ulaganja financirat će se doprinosima država članica europodručja na temelju prihoda od emisijske dobiti (seigniorage). Europska funkcija stabilizacije ulaganja bit će dostupna i državama članicama izvan europodručja uz uvjet da doprinose njegovu financiranju na temelju ključa za upis kapitala Europske središnje banke.

Europska funkcija stabilizacije ulaganja bit će dostupna pod određenim uvjetima i na temelju dogovorenog mehanizma koji će biti pokretač njezine primjene. Bit će dostupna samo državama članicama koje su u razdoblju prije velikog asimetričnog šoka ispunjavale uvjete iz EU-ova okvira ekonomskog i fiskalnog nadzora. Time će se izbjeći moralni hazard i dodatno potaknuti djelovanje usklađeno sa stabilnim fiskalnim i strukturnim politikama. Funkcija će se pokretati brzo i automatski na temelju unaprijed definiranih parametara.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Europska funkcija stabilizacije ulaganja drukčija je od postojećih instrumenata u području javnih financija EU-a, ali je komplementarna s njima. Njome se popunjava praznina između postojećih instrumenata koji se financiraju sredstvima iz proračuna EU-a za zapošljavanje, rast i ulaganja i financijske pomoći u okviru Europskog stabilizacijskog mehanizma i budućeg Europskog monetarnog fonda u izvanrednim slučajevima.

Zajedno s drugim novim instrumentima, kao što je Program potpore reformama, funkcija stabilizacije dio je općeg pristupa modernizaciji EU-ova okvira potpore stabilnoj ekonomskoj i monetarnoj uniji.

5.INDIKATIVNI GODIŠNJI IZNOS

*    Subvencija za kamate financirat će se doprinosima država članica europodručja koji će biti jednaki udjelu prihoda od emisijske dobiti (seigniorage).

Periklo je program EU-a za zaštitu eura od krivotvorenja i s time povezanih prijevara u EU-u i izvan EU-a.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Zaštita eura ključna je za funkcioniranje ekonomske i monetarne unije i mora se, po definiciji, zajamčiti na razini EU-a. Zaštita europske jedinstvene valute kao javnoga dobra ima jasnu transnacionalnu dimenziju i stoga premašuje interes i nadležnost pojedinačnih država članica. Imajući u vidu prekogranični optjecaj eura i međunarodni organizirani kriminalitet u području krivotvorenja eura, nacionalne okvire zaštite treba dopuniti da bi se zajamčila ujednačena međunarodna suradnja i poduzele mjere za uklanjanje rastućih transnacionalnih rizika. Program promiče transnacionalnu i prekograničnu suradnju u EU-u i na međunarodnoj razini čime se osigurava globalna zaštita eura od krivotvorenja. Posebno je usmjeren na sprečavanje specifičnih rastućih prijetnji kao što su skriveni i anonimni dijelovi interneta (deep / dark web) i suradnju s određenim vanjskim partnerima, kao što je dijalog s tijelima za borbu protiv krivotvorenja ili potpora aktivnostima zaštite eura u državama članicama u kojima su žarišta krivotvorenja eura. Istraživanja inovativnih sigurnosnih obilježja druge generacije kovanica eura također pripadaju u ovu kategoriju transnacionalnih tema.

2.CILJEVI

Program Periklo temelji se na preventivnim i represivnim mjerama te suradnji i cilj mu je snažnija izgradnja kapaciteta i potpora pri razmjeni, pružanju pomoći i stručnom osposobljavanju radi zaštite novčanica i kovanica eura od krivotvorenja u EU-u i inozemstvu.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Internetska dostava zahtjeva i relevantne dokumentacije pojednostavnit će provedbu. Provedbeni mehanizmi ostat će stabilni jer se dodjeljuju bespovratna sredstva nadležnim nacionalnim tijelima (policija, središnje banke, pravosuđe, kovnice) koja su zainteresirana za provedbu i financiranje mjera koje Komisija provodi izravno.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Posebni višedisciplinski pristup koji se primjenjuje u okviru programa Periklo i njegov fokus na izgradnju kapaciteta komplementaran je s Fondom za unutarnju sigurnost koji je namijenjen sprečavanju i suzbijanju kriminaliteta, a osobito sprečavanju i suzbijanju krivotvorenja povezanog s terorizmom, organiziranim kriminalitetom, kiberkriminalitetom i kaznenim djelima protiv okoliša. Prisutne su i sinergije s popratnim aktivnostima pružanja tehničke pomoći zemljama kandidatkinjama i razmjene informacija koje se odnose na krivotvorenje eura. Program je komplementaran i s drugim mjerama koje se poduzimaju u području ekonomske i monetarne unije, posebno s instrumentom za konvergenciju za nove države članice europodručja.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Europski socijalni fond+ glavni je instrument EU-a za ulaganje u ljudski kapital radi održivoga gospodarskog razvoja. On pomaže ljudima u pronalasku boljeg posla usavršavanjem i prekvalifikacijom, osigurava pravednije poslovne prilike za sve građane EU-a i povećava socijalnu uključenost. Na taj način pridonosi ciljevima održivog razvoja do 2030.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Financijska potpora EU-a razvoju ljudskog kapitala, koja proizlazi iz ciljeva Ugovora u pogledu pristupa zapošljavanju, kvalitetnog obrazovanja i socijalne kohezije, jedan je od konkretnih primjera dodane vrijednosti EU-a. Europski socijalni fond od osnivanja 1957. ulaže u ljude te promiče bolje kvalifikacije za više građana, jednakost, socijalnu pravednost i socijalni napredak konkretnim mjerama kojima građanima dokazuje da ih EU može osnažiti i zaštititi. U europskom stupu socijalnih prava, kako je proglašen na socijalnom sastanku na vrhu u Göteborgu u studenome 2017., podsjeća se na potrebu da se ljude stavi na prvo mjesto te da se dodatno razvije socijalna dimenzija Unije. U njemu su istaknuta zajednička načela u području jednakih prilika i pristupa tržištu rada, pravednih radnih uvjeta te socijalne zaštite i uključenosti.

Sredstva EU-a katalizator su nacionalnih nastojanja da se riješe ta bitna pitanja zapošljavanja i socijalna pitanja. Europski socijalni fond pruža dodanu vrijednost širom potporom određenim skupinama (poput mladih i najugroženijih) uz istodobnu potporu inovacijama, eksperimentima, zajedničkoj transnacionalnoj suradnji, izgradnji kapaciteta i razmjeni dobrih praksi. Dokazano je da svaki euro potrošen na razini EU-a za zapošljavanje i socijalna ulaganja donosi tri eura u smislu rezultata (viša stopa zaposlenosti, sprečavanje napuštanja školovanja i smanjenje siromaštva). Fond je prije svega tijekom krize pomogao zadržati razinu javnih ulaganja dok su države članice radile na konsolidaciji proračuna.

Zadnja gospodarska i socijalna kriza istaknula je potrebu za daljnjim jačanjem gospodarske i socijalne otpornosti i uzlazne socijalne konvergencije jer globalizacija, demografske promjene, novi oblici tehnologija i produktivnosti mijenjaju naš život i rad. Fond može pružiti znatnu potporu u rješavanju tih izazova, među ostalim povećanjem učinka reformi provedenih u okviru europskog semestra putem popratnih financijskih sredstava. Bez njegove potpore ne bi se razradile važne mjere za ublažavanje posljedica krize i povećanje otpornosti gospodarstva i tržišnih institucija.

2.CILJEVI

Europskim socijalnim fondom+ podupire se provedba načela europskog stupa socijalnih prava. Uklanja se trenutačna rascjepkanost instrumenata financiranja u području socijalne politike, a područje primjene i sredstva Europskog socijalnog fonda+ u trenutačnom obliku, Inicijative za zapošljavanje mladih, Fonda europske pomoći za najpotrebitije, Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije te programa Zdravlje objedinjuju se u jedan pojednostavnjen, sveobuhvatan, fleksibilniji instrument čija je primjena usmjerena na sljedeće prioritete EU-a:

·promicanje reformi radi poboljšanja gospodarske i socijalne otpornosti i uzlazne socijalne konvergencije, dostupnosti, otpornosti i djelotvornosti sustava zdravstvene skrbi i politika javnog zdravlja, ponajprije pojednostavnjenim i boljim usklađivanjem programiranja s preporukama za pojedine zemlje u okviru europskog semestra,

·ulaganje u obrazovanje i vještine (prije svega osnovne digitalne vještine) radi prilagodbe trenutačnim i budućim potrebama gospodarstva, promicanje zapošljavanja aktivnom intervencijom kojom se postiže (ponovna) integracija na tržište rada, ponajprije mladih i dugotrajno nezaposlenih, te suzbijanje novih zdravstvenih rizika povezanih s promjenama oblika rada, 

·posebna će se pozornosti posvetiti položaju migranata i njihovoj integraciji na tržište rada,

·promicanje socijalne uključenosti, osiguranje visoke razine zdravstvene zaštite, sprečavanje i suzbijanje siromaštva i nejednakosti,

·podupiranje mobilnosti radne snage i socijalnih inovacija putem partnerstava diljem EU-a,

·smanjenje nejednakosti u mogućnosti pristupa javnom zdravstvu i kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi u državama članicama, zaštita ljudi od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju na način da se izbjegavaju i suzbijaju zdravstvene krize, poboljšavaju zdravstveni sustavi s naglaskom na njihovoj digitalnoj transformaciji te podupire izrada propisa EU-a u području zdravstva.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Jedan od ključnih elemenata Europskog socijalnog fonda+ bit će pojednostavnjena i djelotvornija dodjela sredstava uz tri cilja: smanjenje administrativnog opterećenja, osiguranje potrebne fleksibilnosti pri reakciji na neočekivane socijalne izazove i usmjerenost na rezultate, a ne troškove. Sredstva će se dodjeljivati uglavnom u okviru podijeljenog upravljanja, ali u manjoj mjeri i u okviru izravnog upravljanja. Mjerama će se postići brže pokretanje novih programa, što će dovesti do stabilnijeg i predvidljivijeg profila plaćanja tijekom cijelog razdoblja.

Smanjenje administrativnog opterećenja postići će se jedinstvenim zajedničkim skupom pravila kojim se usklađuju provedbena pravila europskih strukturnih i investicijskih fondova, smanjenjem preklapanja ciljnih skupina i mjera, povećanjem uzajamnog oslanjanja na revizije i pojednostavnjenim okvirom za programiranje te poticajem za širenje postojećih sustava upravljanja i kontrole.

Europski socijalni fond+ postat će fleksibilniji kako bi se moglo bolje reagirati na neočekivane socijalne izazove i nepredviđene prilike. U pogledu financiranja postupci za izmjenu programskih odluka pojednostavnit će se uvođenjem pravila financijskog upravljanja Fondom kojima će se omogućiti standardizacija troškova te tako ostvariti veća dostupnost i fleksibilnost kad je riječ o korisnicima na terenu.

Financijska potpora EU-a dodatno će se usmjeriti na rezultate. Primjena „standardnih oblika pojednostavnjenih troškova” kao zadane mogućnosti olakšat će pristup financijskim sredstvima EU-a te smanjiti troškove kontrole i usmjeriti upravljanje programom na postizanje rezultata. Nove odredbe za isplatu na temelju rezultata i uz ispunjenje uvjeta pomoći će u daljnjem poboljšanju dodjele sredstava iz Fonda. Većim udjelom nacionalnih sredstava u financiranju povećat će se osjećaj odgovornosti i učinak politike.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Uspostavit će se zajednička pravila za sve fondove s podijeljenim upravljanjem (Uredba o zajedničkim odredbama) kojima će se obuhvatiti sljedeći fondovi: Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski socijalni fond+, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Fond za integrirano upravljanje granicama. Uslijedit će konvergencija pravila kojom će se povećati usklađenost i sinergije među tim fondovima.

Europski socijalni fond+ bit će bolje usklađen s europskim semestrom za koordinaciju ekonomskih politika, pri čemu će se uzeti u obzir regionalne specifičnosti. Detaljna analiza izazova država članica u kontekstu europskog semestra poslužit će kao temelj za programiranje fondova na početku i u sredini sljedećeg razdoblja. To će poslužiti kao plan za kratkoročno, srednjoročno i dugoročno planiranje i praćenje fondova. Zadržat će se sustav uvjetovanosti ex ante i makroekonomskih uvjetovanosti. Kad je riječ o potpori strukturnim reformama, Komisija i države članice (posebno s pomoću svojih nacionalnih programa reformi) osigurat će u okviru postupka europskog semestra koordinaciju i komplementarnost sredstava iz fondova kohezijske politike i novog Programa potpore.

Kao dodatak srednjoročnim/dugoročnim strukturnim intervencijama Europskog socijalnog fonda+, Europski fond za prilagodbu globalizaciji podupirat će radnike s obzirom na negativni učinak promjena povezanih s globalizacijom, uključujući promjene u uzorcima trgovanja zbog odluka trećih zemalja.

Kad je riječ o drugim instrumentima, veća komplementarnost omogućit će integriranu potporu vrijednosnog lanca politike, primjerice širim rasponom mogućnosti za prijenos transnacionalnih projekata u okviru programa Erasmus+ u kontekst nacionalne politike uz potporu Europskog socijalnog fonda+, posebice za mlade u nepovoljnom položaju, ili zajedničkim konkurentnim pozivima na podnošenje prijedloga za uvrštavanje rezultata inovativnih projekata iz programa EU-a u nacionalne politike, kao što su kurikulumi vještina i kompetencija koje će se izraditi u okviru programa Obzor Europa. U području razvoja vještina razvit će se sinergije s programom Digitalna Europa. Osim toga, sredstvima iz Europskog socijalnog fonda+ zajedno sa sredstvima iz Fonda za azil i migracije podupirat će se dugoročna integracija državljana trećih zemalja i potrebe u vezi s integracijom premještenih državljana trećih zemalja.

U području financijskog inženjeringa fond InvestEU imat će važnu dopunsku ulogu, posebice promicanjem pristupa financiranju putem programskog dijela „socijalna ulaganja i vještine”.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Erasmus+ ljudima, osobito mladima, omogućuje stjecanje novih znanja i vještina u okviru studija, pripravništva, naukovanja, razmjena mladih, poučavanja, osposobljavanja, rada s mladima te sportskih aktivnosti u cijeloj Europi i šire. Tim se programom europske zemlje podupiru u modernizaciji i unapređivanju svojih sustava obrazovanja i osposobljavanja te politika za mlade i sport.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Program se temelji na tri ključne aktivnosti: mobilnosti, suradnji i potpori razvoju politika. Erasmus+ otvara dodatne mogućnosti za stjecanje iskustva učenja u inozemstvu. Usto pruža prilike za umreživanje i suradnju te za aktivnosti izgradnje kapaciteta unutar Unije i s trećim zemljama. Program uključuje uzajamno učenje i razmjenu dobre prakse. Podupire inovacije u sustavima i organizacijama te donosi opipljive rezultate za pojedince i institucije koji u njemu sudjeluju.

Djelovanje na razini EU-a neophodno je zbog transnacionalnog karaktera i razmjera tih aktivnosti. Program Erasmus+ jamči koristi od mobilnosti i razmjene dobre prakse za sve države članice osiguravajući pritom optimalno širenje rezultata. Djelovanjem EU-a na terenu dodaju se poveznice koje nedostaju, izbjegava fragmentacija i ostvaruje potencijal Europe bez unutarnjih granica. Ujedno se poboljšavaju transparentnost i usporedivost sustava obrazovanja i osposobljavanja diljem Unije. Drugi usporedivi programi financiranja na nacionalnoj razini i dalje su znatno manje veličine i opsega te ne mogu zamijeniti financiranje iz programa Erasmus+.

U europskom stupu socijalnih prava, kako su ga na socijalnom sastanku na vrhu u Göteborgu u studenome 2017. proglasile tri institucije Unije, podsjeća se na potrebu da se ljude stavi na prvo mjesto te da se dalje razvija socijalna dimenzija Unije. U njemu su istaknuta zajednička načela u području jednakih prilika i pristupa tržištu rada, pravednih radnih uvjeta te socijalne zaštite i uključenosti. Kako bi se mogli natjecati na konkurentnom tržištu rada, predvidjeti društvene promjene i pridonijeti otpornim gospodarstvima, ljudi moraju raspolagati prikladnim znanjem, vještinama i kompetencijama traženima u svijetu koji se brzo mijenja.

Stoga će Erasmus+ podupirati stjecanje naprednih znanja te razvoj vještina i kompetencija i povezivati se s relevantnim dionicima. Erasmus+ postat će uključiviji jer će se povećati njegova dostupnost, osobito za male ili lokalne organizacije. Omogućit će većem broju mladih, među njima i učenicima, da putuju u drugu zemlju radi učenja te će se proširiti i na osobe u nepovoljnom položaju. Promicanje osviještenosti o pitanjima EU-a i poticanje aktivnog sudjelovanja u društvu pridonijet će boljem razumijevanju EU-a i njegova funkcioniranja. Ujedno će se povećati razina mobilnosti i suradnje u europskim i međunarodnim okvirima te će se proširiti njihov opseg.

2.CILJEVI

Opći je cilj programa poduprijeti provedbu ciljeva politike EU-a u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta te tako pridonijeti održivom razvoju, socijalnoj koheziji i promicanju zajedničkih europskih vrijednosti i osjećaja pripadnosti EU-u.

U području obrazovanja i osposobljavanja to će se nastojati postići uspostavom europskog prostora obrazovanja do 2025. u kojem granice neće biti prepreka učenju, studiranju i istraživanju, provedbom politika EU-a relevantnih za to područje, konkretno Novog programa vještina za Europu te nastavkom rada proizašlog iz Pariške deklaracije, kojom se putem obrazovanja promiču građanstvo i zajedničke vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije.

U okviru programa podupirat će se i provoditi aktivnosti u skladu s obnovljenim okvirom za europsku suradnju u području mladih, pri čemu će se raditi na mobilnosti u svrhu učenja, izgradnji kapaciteta u sektoru mladih i mjerama za poticanje mladih na sudjelovanje, te će se podupirati države članice u razvoju nacionalnih sustava za mlade.

Program će pomoći u razvoju europske dimenzije u sportu i potaknuti stvaranje europskog identiteta zahvaljujući mogućnosti putovanja s propusnicama Interrail namijenjenima mladima.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Nadovezujući se na dosadašnje uspjehe u provedbi budući program Erasmus+ zadržat će postojeću temeljnu strukturu integriranog programa koji se temelji na načelu cjeloživotnog učenja. Aktivnosti programa obuhvaćaju nekoliko područja: visoko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, školsko obrazovanje, obrazovanje odraslih te mlade i sport.

Proračun programa Erasmus+ uglavnom će se izvršavati preko nacionalnih agencija uspostavljenih u svakoj od zemalja sudionica programa Erasmus+ te, u manjoj mjeri, preko Komisije i Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu.

Administrativno opterećenje za sve dionike programa Erasmus+ smanjit će se tako što će se pojednostavniti postupci i procesi, optimizirati elektronički alati i povećati njihova interoperabilnost i pristupačnost, smanjiti obveze izvješćivanja i informiranja te bolje ujednačiti provedba programa u svim nacionalnim agencijama. Pojednostavnjenjem i usklađivanjem načina provedbe olakšat će se pristup programu Erasmus+. Usto će se znatno pojednostavniti i uskladiti provedbeni mehanizam i pravila međunarodnih potprograma programa Erasmus+.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Programom se dopunjuju nacionalne i regionalne mjere te se omogućuju strukturirana mobilnost, suradnja i potpora politikama u istinski transnacionalnom obliku.

Povećat će se znatne komplementarnosti između programa Erasmus+ i drugih instrumenata EU-a, osobito Europskog socijalnog fonda+ te Obzora Europa. Usto, Europske snage solidarnosti olakšat će sudjelovanje mladih u aktivnostima solidarnosti u potpunoj sinergiji s programom Erasmus+ jer će se oba programa provoditi uz potporu Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu te nacionalnih agencija.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Europske snage solidarnosti trebale bi olakšati sudjelovanje mladih u aktivnostima solidarnosti u Europi i inozemstvu te da pritom unapređuju svoje vještine, kompetencije i zapošljivost u smislu reakcije na konkretne izazove u društvu.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Solidarnost je u središtu Europske unije i jedna je od njezinih temeljnih vrijednosti.

Od prosinca 2016. u okviru Europskih snaga solidarnosti objedinjene su sve povezane aktivnosti postojećih programa i omogućeno je sudjelovanje mladih u aktivnostima solidarnosti. Od 2014. inicijativa Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a pruža građanima EU-a jedinstvenu priliku za sudjelovanje u humanitarnim aktivnostima u trećim zemljama.

Poticanje aktivnosti solidarnosti iznimno je korisno i na razini EU-a. To su ponovno potvrdile evaluacije sredinom provedbenog razdoblja programa Erasmus+, koji je zasad glavni izvor prilika za volontiranje u okviru Snaga, te inicijative Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a. S obzirom na oskudna financijska sredstva u ovom području, projekti financirani sredstvima EU-a, osobito u aktivnostima u nekoliko zemalja, ne bi se mogli provoditi samo uz financiranje na nacionalnoj razini. Spremnost na sudjelovanje zasad premašuje prilike koje se nude: samo je 8 % mladih ostalo u inozemstvu radi volontiranja, a 76 % od onih koji se nisu na to odlučili tvrdi da to nisu učinili jer nije bilo prilika. Općenito gledajući, četiri od deset mladih Europljana rado bi radili, studirali ili se usavršavali u nekoj drugoj državi članici EU-a.

Zasad je 53 000 mladih iskazalo interes za aktivnosti solidarnosti time što su se registrirali na portalu Europskih snaga solidarnosti. Da nema Europskih snaga solidarnosti i Volontera za humanitarnu pomoć EU-a izgubio bi se važan potencijal za aktivnosti solidarnosti, što bi bilo pogubno za socijalnu skrb, ranjive zajednice, razvoj mladih ljudi i društvo u cjelini. Europske snage solidarnosti omogućit će da se objedine postojeći resursi i znanja i postigne kritična masa održivog financiranja kako bi se aktivnostima solidarnosti pokušalo odgovoriti na neke izazove koji postoje u cijelom EU-u. Da bi angažmani unutar zemlje bili prihvatljivi potrebna je dovoljna dimenzija EU-a, kao što je poticanje neke politike EU-a (npr. migracije, okoliš).

Europske snage solidarnosti dopunjuju postojeće politike u javnom i privatnom sektoru i komplementarne su s postojećim nacionalnim programima. Taj učinak komplementarnosti osigurava se time što program nastoji odgovoriti na nezadovoljene društvene potrebe.

2.CILJEVI

Europske snage solidarnosti trebale bi olakšati angažmane mladih ljudi i organizacija u dostupnim i vrlo kvalitetnim aktivnostima solidarnosti. Tako se osnažuju kohezija i solidarnost u Europi i svijetu, pruža potpora zajednicama i odgovara na društvene izazove. Europske snage solidarnosti nastavljaju stopama postojećih Europskih snaga solidarnosti i Volontera za humanitarnu pomoć EU-a, a ciljevi su sljedeći:

·Pokušati odgovoriti na nezadovoljene društvene potrebe u brojnim područjima, kao što su razvoj i humanitarna pomoć, obrazovanje, zdravstvo, socijalna integracija, pomoć u opskrbi hranom, izgradnja skloništa, prihvat, potpora i integracija migranata i izbjeglica, zaštita okoliša, sprečavanje prirodnih katastrofa, doprinos ciljevima EU-a u tim područjima politika.

·Osnaživanje mladih njihovim sudjelovanjem u europskim aktivnostima solidarnosti. Mladi tako razvijaju svoje ljudske i socijalne vještine koje im omogućuju da postanu neovisne, aktivne osobe. Oni istovremeno razvijaju europski identitet i međukulturalne vještine, što je iznimno važno u vrijeme trajno visoke nezaposlenosti mladih u nekim dijelovima Europe i rastućih rizika od trajne socijalne isključenosti nekih osjetljivih skupina.

·Učvršćivanje temelja za angažmane u aktivnostima solidarnosti i omogućivanje proširene osnove za pružanje potpore organizacijama u Europi. Time se pridonosi izgradnji uključivih, otvorenih zajednica i povećanju otpornosti društva u cjelini.

Integracijom inicijative Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a mladim se Europljanima pruža jedinstvena prilika da pokažu solidarnost prema onima u svijetu kojima je pomoć najpotrebnija i pridonesu humanitarnim i razvojnim aktivnostima u trećim zemljama. To i organizacijama pruža prilike za dobivanje tehničke pomoći, izgradnju kapaciteta za upravljanje rizicima od katastrofa, pripravnost za katastrofe i odgovor na njih.

Europske snage solidarnosti pridonijet će i međugeneracijskoj solidarnosti, povezivanju mladih sudionika s pripadnicima drugih generacija u projektima koji omogućuju pozitivne sinergije i uzajamno učenje. Nastavit će razvijati svoju platformu i mrežu sudionika kako bi se širila zajednica osoba angažiranih u aktivnostima solidarnosti.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Europske snage solidarnosti pružat će potporu angažmanu sudionika u akreditiranim organizacijama koje sudjeluju u projektima solidarnosti. Provedba će se odvijati prema uspješnom modelu uspostavljenom za program Erasmus+. Taj se program temelji na jasnoj podjeli poslova upravljanja programom između Komisije, nacionalnih agencija osnovanih u okviru programa Erasmus+ te Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu.

Nove Europske snage solidarnosti bavit će se humanitarnim radom u cijelom svijetu. Kad je riječ o drugim prilikama za volonterski rad, moguće je da će se uključivati sve zemlje koje danas sudjeluju u programu Erasmus+. Međutim, prilike za pripravnički rad i zapošljavanje nudit će se samo u državama članicama EU-a.

Europske snage solidarnosti osiguravat će:

·holistički pristup solidarnosti u okviru jednog instrumenta EU-a, aktivnostima unutar i izvan granica EU-a, uključujući humanitarnu dimenziju,

·jedinstvenu kontaktnu točku (one stop shop) za mlade ljude zainteresirane za aktivnosti solidarnosti, s jasnim i jednostavnim pristupom programu,

·povećanje broja volontera, pripravnika i zaposlenika u okviru jednog instrumenta,

·jednostavnija pravila za postojeće programe i uvođenje jednog provedbenog postupka,

·smanjenje troškova učincima ekonomije razmjera i opsegom (osiguranje, usavršavanje, komunikacija, internetska platforma itd.).

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Europske snage solidarnosti bit će jedinstven centar za aktivnosti solidarnosti unutar i izvan EU-a. Europske snage solidarnosti razvijat će bliske veze i sinergije s nacionalnim okvirima i programima, kao što su programi građanskih inicijativa. Radit će se na komplementarnosti i sinergijskim učincima s aktivnostima mladih u okviru budućeg programa Erasmus+ i aktivnostima Europskog socijalnog fonda radi promicanja zapošljavanja mladih. Koristit će se i sinergije s programom EU-a za okoliš i klimatske aktivnosti LIFE, osobito kao komplementarne aktivnosti za strateške integrirane projekte.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Fond za pravosuđe, prava i vrijednosti novi je instrument EU-a koji se sastoji od dva programa financiranja: programa Prava i vrijednosti, kojim se podupiru jednakost i prava, i programa Pravosuđe, kojim se promiče razvoj područja pravde EU-a.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Promicanje, jačanje i zaštita vrijednosti, prava i pravde EU-a pridonose stvarnoj i opipljivoj prisutnosti Europske unije u svakodnevnom životu građana. Promicanjem i zaštitom jednakosti i prava diljem EU-a, poticanjem sudjelovanja građana u političkom životu te civilnom društvu i podupiranjem politika kojima se promiču jednakost, nediskriminacija i borba protiv nasilja Fond doprinosi jačanju europske demokracije, njezinih ravnopravnih društava i civilnih institucija.

Promicanje vrijednosti EU-a znači i njihovu zaštitu, kao i osiguravanje okruženja u kojem se poštuju vladavina prava i neovisnost sudstva te pospješuju uzajamno priznavanje i uzajamno povjerenje među državama članicama. Na tome počiva europsko područje pravde. Naime, inicijative koje se financiraju sredstvima EU-a najprimjerenije su za uklanjanje preostalih prepreka pravosudnoj suradnji u građanskim i kaznenim stvarima te potpunoj provedbi prava EU-a.

Dvama programima u okviru Fonda za pravosuđe, prava i vrijednosti poboljšat će se i podupirati ključna uloga nevladinih organizacija i organizacija civilnog društva u promicanju i zaštiti zajedničkih vrijednosti EU-a i podizanju razine osviještenosti o njima te u doprinosu stvarnom uživanju prava zajamčenih na temelju zakonodavstva Unije.

2.CILJEVI

Glavni je cilj Fonda za pravosuđe, prava i vrijednosti očuvanje otvorenih, demokratskih i uključivih društava. U cilju osnaživanja građana daljnjim se razvojem područja pravde EU-a štite i promiču prava i vrijednosti.

To se nastoji postići radom na ostvarenju sljedećih ciljeva:

·osnaživanja građana promicanjem i zaštitom prava, vrijednosti i jednakosti te stvaranjem prilika za uključivanje i sudjelovanje;

·potpore daljnjem razvoju europskog područja pravde na temelju vladavine prava, uzajamnog priznavanja i povjerenja, posebno olakšavanjem pristupa pravosuđu te promicanjem pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima i djelotvornosti nacionalnih pravosudnih sustava.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Novim se instrumentom mali programi združuju s povezanim ciljevima i korisnicima kako bi se poboljšala učinkovitost i djelotvornost djelovanja EU-a. Njegovom se strukturom razvijaju sinergije među postojećim programima, istodobno vodeći računa o specifičnostima politike. Na temelju iskustva iz prethodne generacije programa provedba će se pojednostavniti radi povećanja troškovne učinkovitosti i smanjenja administrativnog opterećenja, primjerice smanjenjem broja temeljnih financijskih transakcija.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Fond za pravosuđe, prava i vrijednosti dijeli sinergije politike s programom jedinstvenog tržišta jer pruža potporu osnaživanju potrošača i jačanju djelovanja tijela kaznenog progona u području zaštite potrošača. Financiranjem aktivnosti u području prava trgovačkih društava, ugovornog prava i sprečavanja pranja novca budući će program jedinstvenog tržišta izravno pridonijeti provedbi politike EU-a u području pravosuđa. Razvit će se i ojačati sinergije unutar Europskog socijalnog fonda+, koji ima jak i izravan utjecaj na građane, uključujući one u najnepovoljnijem položaju i žrtve diskriminacije, te je važan za promicanje jednakosti spolova i jednakih mogućnosti, vrijednosti EU-a i poštovanja temeljnih prava. Programom Digitalna Europa omogućit će se digitalna preobrazba pravosudnih sustava država članica, razvoj „pravne tehnologije” u europskim poduzećima te prekogranična povezanost i interoperabilnost. Promicanje vrijednosti i prava unutar EU-a odražava se u njihovu promicanju na svjetskoj razini, uključujući povezivanjem s provedbom ciljeva održivog razvoja. U tom se pogledu mogu razviti sinergije i s vanjskim djelovanjem na multilateralnoj razini.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Kreativna Europa program je EU-a kojim se podupire europska kultura, uključujući ponajprije aktivnosti potprograma MEDIA.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Promicanje, jačanje i zaštita europske kulturne raznolikosti i kulturne baštine pridonose stvarnoj i opipljivoj prisutnosti Europske unije u svakodnevnom životu građana. Kultura stoga ima ključnu ulogu u rješavanju najvažnijih društvenih i gospodarskih izazova. Štoviše, kultura ima veliku ulogu u poticanju inovacija, gospodarskom rastu i otvaranju novih radnih mjesta.

Potpora kulturnoj raznolikosti omogućuje umjetničku i kreativnu slobodu te jača osviještenost o zajedničkom europskom identitetu. Za promicanje kulturnih vrijednosti potrebni su konkurentni i dinamični kulturni i kreativni sektori, posebice audiovizualna industrija, kako bi doprli do građana diljem Europe, prije svega u kontekstu sve integriranijeg jedinstvenog digitalnog tržišta.

Ulaganje u kulturu na razini EU-a ima presudnu ulogu u poticanju raznolikih i uključivih društava te podupire druge politike EU-a s kojima se prepliću. Znatno veća dodana vrijednost osigurat će se usmjeravanjem na područja kojima se dopunjuju nacionalno i regionalno financiranje s važnom prekograničnom dimenzijom tako što će se uklanjati tržišni nedostaci i doprinositi ekonomijama razmjera i kritičnoj masi.

Mobilnošću stručnjaka u kulturnom i kreativnom sektoru, potporom novim talentima te promicanjem umjetnika i njihovih djela na međunarodnoj razini jačaju se prekogranični kulturni uspjeh Europske unije i njezini odnosi na svjetskoj sceni. Aktivnostima za promicanje uključenosti publike i sudjelovanje u kulturnim događajima i potporom umjetničkom izražaju jača se kreativni i inovativni potencijal Europe koji prelazi nacionalne granice. To se posebice odnosi na veće stvaranje, širenje i promicanje kulturno raznolikih i konkurentnih europskih filmova za koje je ključno daljnje poboljšanje i učvršćivanje audiovizualne industrije Europe.

Kad je riječ o audiovizualnoj industriji, aktivnostima potprograma MEDIA jačat će se konkurentnost europske kreativne i audiovizualne industrije. Te aktivnosti uključuju potporu razvoju europskih djela koja bi se mogla natjecati s velikim produkcijama izvan Europe, nove tehnologije za inovativno pripovijedanje (poput virtualne stvarnosti), marketing, promidžbu i strategije distribucije, te praćenje provedbe Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama.

2.CILJEVI

Opći je cilj Kreativne Europe održavati otvorena, uključiva i kreativna društva, jačati konkurentnost kulturnog i kreativnog sektora te poticati rast i otvaranje novih radnih mjesta. Tim se programom nastoji:

·zaštititi, razvijati i promicati europsku kulturnu raznolikost i kulturnu baštinu Europe,

·podupirati stvaranje i širenje kvalitetnih i raznolikih europskih djela kojima može pristupiti široka publika preko granica,

·podupirati kulturnu kreativnost u obrazovanju i inovacijama,

·ojačati prekograničnu dimenziju kulturnog i kreativnog sektora,

·poboljšati konkurentnost i kapacitet za inovacije europske kreativne i audiovizualne industrije.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Program će i dalje prvenstveno provoditi Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu. Na temelju iskustva iz prethodne generacije programa provedba će se pojednostavniti radi povećanja troškovne učinkovitosti i smanjenja administrativnog opterećenja, primjerice smanjenjem broja temeljnih financijskih transakcija. Centri programa Kreativna Europa komunicirat će na jednostavniji i usmjereniji način te širiti informacije i davati povratne informacije o rezultatima.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Kreativna Europa ima jake sinergije s Programom jedinstvenog tržišta jer promicanje kulture i medija izravno pridonose provedbi strategije jedinstvenog digitalnog tržišta. Sinergija s programom Erasmus+ jačat će se sustavnijim uvrštavanjem potreba kulturnih ustanova za obrazovanje i osposobljavanje u sadašnje i buduće djelovanje. Programom Digitalna Europa podupirat će se digitalna transformacija sektora kulturne baštine (npr. Europeana) i tako pridonijeti provedbi strategije #digital4culture. Kako bi se potaknula privatna ulaganja, kulturnim i kreativnim malim i srednjim poduzećima omogućit će se financiranje dužničkim i vlasničkim instrumentima putem fonda InvestEU. U okviru programa Obzor Europa klasterom za uključiva, otporna i sigurna društva podupirat će se aktivnosti istraživanja i inovacija u području konvergencije medija i kulture.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Zajednička poljoprivredna politika središnja je politika Unije koja ima za cilj povećati poljoprivrednu produktivnost, poljoprivrednicima osigurati primjereni životni standard, stabilizirati tržišta i povećati konkurentnost. Modernizirana zajednička poljoprivredna politika morat će poduprijeti prelazak na potpuno održiv poljoprivredni sektor i razvoj dinamičnih ruralnih područja te omogućiti visokokvalitetnu i sigurnu hranu za preko 500 milijuna potrošača.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Europi treba pametan, otporan, održiv i konkurentan poljoprivredni sektor kako bi mogla proizvesti sigurnu, visokokvalitetnu, hranjivu i raznoliku hranu za svoje građane po pristupačnim cijenama i ojačati socioekonomsku strukturu ruralnih područja. Modernizirana zajednička poljoprivredna politika povećat će svoju europsku dodanu vrijednost tako što će postaviti visoke ciljeve u području klime i okoliša i odgovoriti očekivanja građana povezana sa zdravljem, okolišem i klimom. Ključni problemi za poljoprivredu i ruralna područja EU-a globalne su i prekogranične prirode, stoga ih je potrebno sagledati u okviru zajedničke politike na razini EU-a. Ti se problemi rješavaju:

·održavanjem jedinstvenog tržišta i ravnopravnih uvjeta i uvođenjem zajedničkog dohotka kao zaštitnog mehanizma,

·jačanjem otpornosti poljoprivrednog sektora radi lakšeg svladavanja globalizacije,

·rješavanjem ključnih problema održivosti poput klimatskih promjena, održavanjem bioraznolikosti te poboljšanjem kvalitete tla, vode i zraka.

Modernizirana politika omogućit će očuvanje potpuno integriranog jedinstvenog tržišta poljoprivrednih proizvoda u EU-u istovremeno stavljajući naglasak na održivu proizvodnju i postizanje visoko zacrtanih okolišnih i klimatskih ciljeva. Razlike u razvoju unutar poljoprivrednog sektora smanjit će se, a pripremljenost za krize povećati.

2.CILJEVI

Zajednička poljoprivredna politika u razdoblju nakon 2020. usmjerena je na postizanje ciljeva koji obuhvaćaju sve tri dimenzije održive poljoprivrede u EU-u:

·poticanje pametnog i otpornog poljoprivrednog sektora,

·jačanje zaštite okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima EU-a u području okoliša i klime, i

·jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja.

Zajednička poljoprivredna politika morat će i dalje uzimati u obzir očekivanja društva u pogledu održive proizvodnje hrane, posebno u odnosu na njezinu sigurnost i kvalitetu te standarde zaštite okoliša i dobrobiti životinja. Veći naglasak stavit će se na stručni savjet, razmjenu znanja i suradnju.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Zajednička poljoprivredna politika i dalje će se provoditi prvenstveno u okviru podijeljenog upravljanja između EU-a i država članica. Financirat će se sredstvima dvaju fondova: Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Uvest će se novi model ostvarivanja politike unutar kojeg će se više mjera objediniti u jedan programski instrument, Strateški plan za zajedničku poljoprivrednu politiku. Polazeći od zajedničkih ciljeva utvrđenih na razini EU-a iz uz potpuno poštovanje međunarodnih obveza EU-a, države članice imat će više prostora za definiranje vlastitih potreba i programa intervencija, pod uvjetom da oni budu povezani s postizanjem posebnih ciljeva EU-a. Ti će posebni ciljevi EU-a biti usklađeni s ciljevima drugih politika EU-a, kao što su okolišna i klimatska politika.

Komisija će odobriti strateške planove za zajedničku poljoprivrednu politiku ako budu u skladu s općim i posebnim ciljevima EU-a i ako na odgovarajući način budu doprinosili postizanju tih ciljeva. U novom modelu naglasak je na prelasku s postojeće politike temeljene na usklađenosti na politiku usmjerenu na rezultate i postizanje zajedničkih ciljeva na razini EU-a. Taj će model državama članicama ostaviti dovoljno prostora za zadovoljavanje posebnih potreba na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Dugoročna uspješnost politike ocjenjivat će se s pomoću pokazatelja učinka, a njezina provedba s pomoću zajedničkih pokazatelja ostvarenja i rezultata. Novi model ostvarivanja politike dovest će do dalekosežnog pojednostavnjenja pravila za poljoprivrednike i administraciju.

·Izravna plaćanja i dalje će biti ključan dio zajedničke poljoprivredne politike, no umjereno će se smanjiti i bolje usmjeriti. Potpora osnovnom dohotku u obliku izravnih plaćanja, a posebno proizvodno nevezanih plaćanja, bit će obuhvaćena intervencijama u okviru strateških planova država članica.

·Države članice moći će dio svojih dodijeljenih izravnih plaćanja prenijeti u sredstva za ruralni razvoj i obratno.

·Trenutačno 20 % poljoprivrednika prima 80 % izravnih plaćanja, što je posljedica sustava u kojem su plaćanja povezana sa zemljom, koncentriranom u rukama manjeg broja poljoprivrednika.

·Radi što ravnomjernije raspoređenosti plaćanja trebalo bi uvesti obvezno određivanje gornjih granica na razini poljoprivrednih gospodarstava (osim troška rada) i smanjivanje degresivnih plaćanja ovisno o veličini poljoprivrednoga gospodarstva. Tako ušteđena sredstva ostat će u omotnici države članice iz koje potječu i potpora će se preraspodijeliti za ruralni razvoj ili za srednja i mala poljoprivredna gospodarstva.

·Razine izravnih plaćanja po hektaru među državama članicama nastavit će konvergirati (vanjska konvergencija). Za države članice čija su izravna plaćanja ispod 90 % prosjeka EU27 razlika između njihove trenutačne razine i 90 % prosjeka EU-a smanjit će se za 50 %. Tu će konvergenciju financirati sve države članice.

·Trenutačni model ekologizacije zamijenit će se novim, ambicioznim, a istovremeno fleksibilnim pristupom, koji će objediniti postojeću višestruku sukladnost, zelena izravna plaćanja i dobrovoljne poljoprivredno-okolišne i klimatske mjere, a sve radi postizanja više razine okolišnih i klimatskih ciljeva zajedničke poljoprivredne politike.

·Potpora alatima za upravljanje rizikom, uključujući alate za stabilizaciju dohotka, uvest će se u okviru strateških planova. Nova pričuva za krize uspostavit će se u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi. Pristup tim sredstvima bit će uvjetovan uvođenjem strategije i odgovarajućih alata upravljanja rizikom (kao što su instrumenti osiguranja) na nacionalnoj razini.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Modernizacija zajedničke poljoprivredne politike pridonijet će razvitku sinergijskih učinaka i povećati usklađenost te politike s drugim politikama EU-a, prvenstveno u području okoliša, klime, regionalnog razvoja te istraživanja i razvoja. Veća usklađenost dovest će do pojednostavnjenja postupaka za administraciju i poljoprivrednike. Visoko postavljeni okolišni ciljevi ne mogu se postići bez snažne potpore znanju, inovacijama i tehnologiji. Uspješne sinergije s programom Obzor Europa nastavit će se provoditi i unapređivati preko klastera „Hrana i prirodni resursi”, koji ima za cilj postići sigurnost, održivost, otpornost, raznovrsnost i inovativnost poljoprivrede i prehrambenih sustava u okviru kružnoga gospodarstva. Da bi se poljoprivreda EU-a modernizirala i pripremila se za održivu budućnost, nužno je staviti veći naglasak na stjecanje i iskorištavanje znanstvenih saznanja. Zbog toga je u programu Obzor Europa predviđeno 10 milijardi EUR za potporu istraživanju i inovacijama u području hrane, poljoprivrede, ruralnog razvoja i biogospodarstva. Osigurat će se i sinergija s programom LIFE (Programom EU-a za okoliš i klimatske aktivnosti) kako bi se što bolje iskoristila sredstva za potporu ulaganja u područje okoliša. Jednako tako, jačanjem sinergije sa Svemirskim programommogu se omogućiti operativne procjene stanja poljoprivrednog okoliša i učinka politika.

Kad god je to moguće primjenjivat će pojednostavnjeni okvir ciljeva EU-a i osnovnih pravila, koji je zajednički svim europskim strukturnim i investicijskim fondovima.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo dio je programa EU-a namijenjenog pružanju potpore sektoru održivog ribarstva EU-a i obalnih zajednica koje o njemu ovise.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Zbog globalne prirode morskog ekosustava nužno je djelovanje EU-a na međunarodnoj razini kako bi se oceani i njihovi resursi zaštitili, očuvali i održivo iskorištavali. Djelovanje na razini EU-a daleko je učinkovitije i djelotvornije od djelovanja na razini država članica. Bez zajedničkog djelovanja EU-a ubrzo bi došlo do gotovo potpunog iscrpljenja morskih bioloških resursa, što bi imalo izravne posljedice na dostupnost proizvoda ribarstva i uništenje morskog ekosustava. Fond podupire zaštitu morske bioraznolikosti i ekosustava te sudjeluje u jačanju ulaganja, zapošljavanja i rasta, potiče inovacije u okviru istraživanja i razvoja i pridonosi postizanju energetskih i klimatskih ciljeva.

U mnogim segmentima flote i morskim bazenima još postoji problem prelova i prekapacitiranosti flote EU-a. U sektoru ribarstva i dalje prevladavaju strukturni problemi, pogotovo u odnosu na transnacionalne morske bazene i obale koje se protežu kroz više država članica; ti se problemi ne mogu riješiti jednostranim djelovanjem. Integrirana pomorska politika omogućava usklađen pristup pomorskim pitanjima u okviru uske međusektorske suradnje.

Jačanjem plavoga gospodarstva u ribarstvu i akvakulturi, turizmu, energiji oceana i plavoj biotehnologiji u obalnim zajednicama na razini EU-a postiže se stvarna dodana vrijednost za EU jer se time vlade, industrija i dionici u EU-u potiču na razvoj zajedničkih pristupa koji će povećati rast uz istovremeno očuvanje morskog okoliša.

2.CILJEVI

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo usmjeren je na postizanje triju ciljeva:

·očuvanje zdravih mora i oceana i obavljanje održivog ribarstva i akvakulture uz istovremeno smanjenje utjecaja ribarstva na morski okoliš i jačanje konkurentnosti i privlačnosti sektora ribarstva,

·promicanje plavoga gospodarstva, pogotovo poticanjem održivih i prosperitetnih obalnih zajednica u smjeru razvoja ulaganja, vještina, znanja i tržišta,

·jačanje međunarodnog upravljanja oceanima i sigurnosti morskog prostora u područjima koja zasad nisu obuhvaćena međunarodnim sporazumima u području ribarstva.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Program će se provoditi u okviru podijeljenog i izravnog upravljanja. Glavni alati financiranja bit će bespovratna sredstva i financijski instrumenti. U okviru podijeljenog upravljanja glavni sudionici bit će države članice koje će pružati izravnu potporu korisnicima. Izravno upravljanje primjenjivat će se za promicanje inovativnog razvoja politika s neposrednim učinkom na mjere u okviru pomorske politike te u području upravljanja oceanima i pomorske sigurnosti.

Fond će se temeljiti na istoj pravnoj osnovi kao i drugi europski strukturni i investicijski fondovi. Međutim predviđa se i zasebna sektorska uredba i više provedbenih i delegiranih akata.

Radi smanjenja administrativnog opterećenja primjenjivat će se pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova (paušalne stope, jednokratni iznosi i jedinični troškovi). Države članice imat će veliku fleksibilnost u prilagođavanju svojih mjera ciljevima utvrđenima na razini EU-a. Pored toga, u okviru izravnog upravljanja promicat će se uvođenje modula za e-nabavu i e-bespovratna sredstva te će se predvidjeti daljnje povjeravanje izravnog upravljanja izvršnim agencijama.

Radi veće fleksibilnosti povećat će se mogućnost kombiniranja sredstava iz više europskih strukturnih i investicijskih fondova te iz podijeljenog i izravnog upravljanja. Pored toga financijski instrumenti (zajmovi, jamstva) i povratna pomoć kao što je povratna financijska potpora na razini programa bit će uobičajeni za sve oblike potpore, radi razvoja i poboljšanja profitabilnosti poduzeća u sektoru ribarstva. Konačno, države članice moći će fleksibilnije reagirati na nepredviđene okolnosti i prilagoditi se promjenama u prioritetima potrošnje.

Osim toga, model pružanja potpore u okviru Fonda bit će usmjereniji na rezultate i temeljiti se na unaprijed određenom popisu podrobno opisanih mjera s kojeg će države članice moći odabrati one koje odgovaraju njihovim potrebama. Učinak predmetne politike ojačat će se zahvaljujući boljim informacijskim sustavima temeljenima na integriranim podatkovnim okvirima.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Sinergijski učinci pomorskog i plavoga gospodarstva iskoristit će se u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj za ulaganje u sektore plavog rasta i strategiju temeljenu na morskim bazenima i u okviru Europskog socijalnog fonda za osposobljavanje ribara za stjecanje vještina; akvakultura će se podržati u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Suradnja i sinergija s programom Obzor Europa u pogledu istraživanja i inovacija u području mora postići će se primjerice podržavanjem malih i srednjih poduzeća u razvoju i stavljanju na tržište inovativnih rješenja za plavi rast i pružanjem podrške za tematsku ulagačku platformu za istraživanje i inovacije u području plavoga gospodarstva. Sinergijski učinci s programom LIFE, Programom EU-a za okoliš i klimatske aktivnosti iskoristit će se za mjere kojima se podupire poboljšanje morskog okoliša, primjerice dopunske mjere za strateške integrirane projekte. Fond InvestEU imat će bitnu ulogu zbog financijskih instrumenata namijenjenih provedbi mjera povezanih s tržištem, a posebno podupiranjem tematske ulagačke platforme za istraživanje i inovacije u sektoru plavoga gospodarstva.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Međunarodni sporazumi o ribarstvu omogućuju ribarskim flotama EU-a pristup vodama trećih zemalja i za njih je nužno uplaćivati obvezne godišnje financijske doprinose koji proizlaze iz članstva EU-a u regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

EU je jedan od vodećih svjetskih aktera u području pomorstva i ribarstva. EU promiče održivo gospodarenje međunarodnim ribljim stokovima i štiti svoje ekonomske i socijalne interese. U okviru EU-a Unija ima isključivu nadležnost za promicanje održivog ribarstva jer je zbog prekogranične dimenzije ribarstva nužno djelovanje na razini EU-a. To je još i važnije kad je riječ o međunarodnom djelovanju, pregovorima o sporazumima o ribarstvu ili sudjelovanju u regionalnim organizacijama za ribarstvo.

EU se obvezao i da će preuzeti vodeću ulogu pri provedbi UN-ova Programa održivog razvoja radi „očuvanja i održivog korištenja oceana, mora i morskih resursa” te je stoga zainteresiran za sudjelovanje u oblikovanju gospodarenja oceanima na međunarodnoj razini, uključujući očuvanje resursa i zaustavljanje nezakonitog ribarstva, u okviru svojih međunarodnih sporazuma o ribarstvu.

Više od četvrtine ulova europskih ribarskih brodova iznosi se izvan voda EU-a. Stoga su sporazumi o ribarstvu korisni za EU radi održive opskrbe hranom u EU-u, razvoja njegova sektora ribarstva, obalnih zajednica koje o njemu ovise te radi održivog plavog gospodarstva. Osim toga, neizravne koristi proizlaze iz potpore trećim zemljama u obliku mjera za rješavanje problema migracija i za lokalni socioekonomski razvoj. U kontekstu sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu EU pruža financijsku i tehničku pomoć za uvođenje pravnog, okolišnog i ekonomskog okvira i okvira za socijalno upravljanje koji se odnose na ribolovne aktivnosti plovila Unije u vodama trećih zemalja. EU zajednički s Norveškom, Islandom i Farskim otocima upravlja stokovima koje s njima dijeli. Takvi su sporazumi važni za razvoj čvršćih odnosa s trećim zemljama i promicanje uloge Europske unije na svjetskoj sceni.

EU je potpisnik UN-ove Konvencije o pravu mora i Sporazuma UN-a o ribljim stokovima. Za ribolovne aktivnosti na otvorenom moru EU mora surađivati s drugim zemljama koje imaju razvijene sektore ribarstva i mora biti član regionalnih organizacija za ribarstvo. Kao jedini predstavnik svih interesa EU-a u ribarstvu EU je vodeći član tih organizacija koji utjecajno i s autoritetom štiti svoje interese, učinkovitije i snažnije nego što bi to države članice EU-a mogle svaka za sebe.

2.CILJEVI

U zajedničkom interesu EU-a i njegovih partnera, ciljevi programa Međunarodni sporazumi o ribarstvu su:

·zajamčiti floti EU-a pristup vodama pod jurisdikcijom trećih zemalja,

·osiguravati sredstva za intenzivniju izgradnju kapaciteta obalnih država članica za održivo upravljanje ribolovnim resursima i strože praćenje, kontrolu i nadzor ribolova u njihovim vodama, osobito radi sprečavanja nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova,

·osnivati i podupirati znanstvene i istraživačke ustanove,

·povećavati transparentnost i promicati jednake uvjete za ribarske flote koje plove u tim vodama,

·osnaživati i promicati upravljanje oceanima na razini regionalnih tijela nadležnih za ribarstvo.

Osim što je pravni uvjet za ribolov u međunarodnim vodama, članstvo u regionalnim organizacijama omogućuje EU-u da što više promiče načela zajedničke ribarstvene politike izvan voda EU-a da bi se poslovnim subjektima iz EU-a zajamčili jednaki uvjeti. EU je kao član tih organizacija dužan obveznim doprinosima sudjelovati u financiranju operacija regionalnih organizacija.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Europska komisija financijskim doprinosom izravno provodi Program.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Sinergije sa zajedničkom ribarstvenom politikom iznimno su važne za uspješnu provedbu sporazuma o ribarstvu.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

LIFE je program EU-a za okoliš i klimatske aktivnosti. Usmjeren je na razvoj i provedbu inovativnih načina za reagiranje na probleme u području okoliša i klime, čime se potiču promjene u razvoju, provedbi i izvršenju politika.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Problemi u području okoliša, uključujući klimatske promjene, zbog svoje prirode nadilaze političke, pravne i ljudske granice te ih države članice ne mogu same riješiti na odgovarajući način. Potrebna je intervencija EU-a u obliku namjenskog instrumenta za okoliš i klimu, uključujući energetsku učinkovitost i manje obnovljive izvore energije, kako bi se na te probleme učinkovito reagiralo, izbjegli propusti u koordinaciji i ciljanim mjerama nadopunilo postojeće uključivanje pitanja okoliša i klime na razini čitavog proračuna EU-a.

Većina prirodnih dobara su javna dobra koja su neravnomjerno raspoređena diljem EU-a. Obveza njihova očuvanja zahtijeva dosljednu primjenu načela podjele odgovornosti i solidarnosti. Od ključne su važnosti dosljednost diljem EU-a u primjeni zakonodavstva i politika EU-a u području okoliša i klime te pružanje platforme na razini EU-a za razmjenu najboljih praksi i znanja. Olakšavanje prelaska na čistu energiju pridonosi ciljevima u pogledu okoliša i klime svojim doprinosom boljoj kvaliteti zraka u zatvorenim prostorima i na otvorenom, kružnom gospodarstvu i učinkovitom korištenju resursa. Dodana je vrijednost tog olakšavanja velika jer potiče konkurentno i održivo gospodarstvo Unije. Nadalje, podupiranje energetske učinkovitosti jedan je od najekonomičnijih načina za dekarbonizaciju našega gospodarstva.

2.CILJEVI

Program će doprinijeti sljedećim ciljevima:

·prelasku na kružno, resursno i energetski učinkovito gospodarstvo s niskim emisijama ugljika koje je otporno na klimatske promjene,

·zaštiti i poboljšanju kvalitete okoliša,

·očuvanju prirode te zaustavljanju i smanjenju gubitka bioraznolikosti.

Ciljevi programa su i izgradnja kapaciteta, poticanje ulaganja i podrška provođenju politika u područjima koja su najzahtjevnija u pogledu prelaska na čistu energiju.

Ciljevi programa ostvarivat će se izravnim intervencijama ili uključivanjem tih ciljeva u druge politike i omogućivanjem koordiniranog korištenja sredstava dostupnih u drugim financijskim programima EU-a.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Okosnica su programa dva glavna područja djelovanja:

·okoliš: priroda i bioraznolikost te kružno gospodarstvo i kvaliteta života,

·klimatska politika: ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama te prelazak na čistu energiju.

Dijelom programa LIFE koji se odnosi na bespovratna sredstva i javnu nabavu i dalje će izravno upravljati Komisija uz potporu izvršne agencije.

Program će se pojednostavniti, osobito u pogledu postupaka za podnositelje zahtjeva i korisnike. Novost će biti i veća strateška fleksibilnost kao i načini za postizanje ujednačenije geografske pokrivenosti.

Financijski instrumenti za okoliš i klimatske aktivnosti provodit će se u sklopu fonda InvestEU, osobito njegova programskog dijela namijenjenog održivoj infrastrukturi.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Program LIFE uklapa se u postojeće prioritete EU-a u politikama u području okoliša i klime, energetike i povezanim politikama. Komplementaran je drugim EU-ovim programima financiranja. Sinergije će se osobito uspostaviti s fondom InvestEU, posebno njegovim programskim dijelom namijenjenim održivoj infrastrukturi, programom Obzor Europa, Europskim fondom za regionalni razvoj, Europskim socijalnim fondom+, Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj i Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo. Radi postizanja najboljih mogućih rezultata proširit će se program „Pečat izvrsnosti” kako bi se projekti koji su dobili pozitivnu ocjenu na temelju kriterija iz programa LIFE mogli financirati na regionalnoj razini iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Program LIFE osmišljen je tako da se njime podupire demonstracija tehnika i najboljih praksi koje se mogu ponoviti i primijeniti u većim programima. Strateškim integriranim projektima iz programa LIFE aktiviraju se druga europska, nacionalna, regionalna i privatna sredstva za provedbu ključnih planova u području okoliša i klime (npr. planovi upravljanja riječnim slivovima, planovi za čisti zrak itd.). Uključivanjem mjera za potporu prelasku na čistu energiju ojačat će se sveukupna dosljednost i sinergije programa u provedbi politika EU-a u području okoliša, klime i čiste energije, koje se podupiru projektima.

Sve mjere poduzete u okviru programa LIFE bit će usklađene s dugoročnim ciljevima EU-a u području klime i okoliša.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Fond za azil i migracije doprinosi djelotvornom upravljanju migracijskim tokovima. Njime se podupiru aktivnosti i mjere povezane s azilom, zakonitim migracijama i integracijom te s nezakonitim migracijama i vraćanjem.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Migracijska kriza 2015. pokazala je da se države članice ne mogu suočiti s izazovima migracija same. Djelovanje EU-a osiguralo je sveobuhvatnu i brzu reakciju za potporu kapacitetima država članica i odgovor politike u okviru Europskog migracijskog programa. Time je pokrenuto djelovanje nužno za spašavanje života, osiguravanje vanjskih granica Unije, potporu čvrstoj zajedničkoj politici azila, uklanjanje poticaja za nezakonite migracije te promicanje nove politike za zakonite migracije. Napredak je postignut u svim tim područjima rada. Kontinuiranom provedbom Izjave EU-a i Turske i partnerskog okvira te zajedničkim djelovanjima na srednjosredozemnoj ruti znatno je smanjen broj nezakonitih dolazaka. Upravljanje vanjskim granicama EU-a istodobno je znatno unaprijeđeno uspostavom pristupa putem žarišnih točaka i znatnim ojačanjem FRONTEX-a, Europske agencije za graničnu i obalnu stražu.

Izazovi u područjima azila, migracija i vanjskih granica transnacionalne su prirode i države članice ne mogu se s njima na odgovarajući način suočiti same, pa sve one ostvaruju korist od mjera koje uz potporu iz proračuna EU-a poduzimaju države članice pod najvećim pritiskom. Iako se broj državljana trećih zemalja koji u EU dolaze nezakonito postupno smanjuje, migracije će predstavljati izazov i idućih godina. Nadalje, zbog ukidanja nadzora unutarnjih granica potrebne su zajedničke mjere za djelotvornu kontrolu i nadzor vanjskih granica Unije, kao i zajednička politika azila i migracija.

U članku 80. Ugovora o funkcioniranju Europske unije izričito je navedeno da se zajedničke politike azila, migracija i vanjskih granica temelje na načelu solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti među državama članicama. EU osigurava konkretna financijska sredstva za provedbu tog načela u praksi.

Migracije su strukturni izazov. EU-u su potrebni stabilni i odgovarajući instrumenti za odgovor na taj izazov. Promicanje solidarnosti i podjele odgovornosti u okviru preseljenja i premještanja, omogućivanje većeg broja zakonitih kanala za ulazak u EU-u osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita, prihvat, integracija i vraćanje državljana trećih zemalja te dovršavanje zajedničkog europskog sustava azila imat će vlastite financijske posljedice.

Za odgovor EU-a na krizu potrebna je znatna mobilizacija proračuna kako bi se osiguralo brzo i djelotvorno suočavanje s izazovima. Ta je mobilizacija konkretan prikaz potpore koju EU pruža državama članicama. Iznos financijskih sredstava koji je prvotno predviđen za sigurnost i migracije u aktualnom višegodišnjem financijskom okviru morao se udvostručiti kako bi se odgovorilo na nastalu razinu potreba. Obustava ili postupno smanjenje postojećih financijskih intervencija EU-a imalo bi znatan, čak i kritičan utjecaj na provedbu Europskog migracijskog programa.

EU će se nastaviti suočavati s izazovima u području migracija te je jasno da države članice njima ne mogu upravljati same, kao ni bez financijske i tehničke potpore EU-a. Posebna je dodana vrijednost tog programa za EU potpora upravljanju velikim priljevom migranata i tražitelja azila, kapacitetima za potragu i spašavanje života osoba koje pokušavaju stići u Europu, upravljanju vraćanjem te drugim mjerama koje zahtijevaju koordiniran odgovor Unije i nadilaze kapacitete pojedinačnih država članica.

2.CILJEVI

Ključni cilj Fonda za azil i migracije bit će doprinos učinkovitom upravljanju migracijskim tokovima. Konkretnije, Fond doprinosi:

·jačanju i razvoju Zajedničkog europskog sustava azila, kojim su obuhvaćene mjere povezane s politikama, zakonodavstvom i izgradnjom kapaciteta

·poboljšanju djelotvornih i pravednih politika vraćanja te suzbijanju nezakonitih migracija, s naglaskom na djelotvornim nacionalnim postupcima i strukturama, održivosti vraćanja te djelotvornom ponovnom prihvatu u trećim zemljama

·jačanju solidarnosti i podjele odgovornosti među državama članicama, posebno s onima koje su najviše pogođene tokovima migracija i azilanata, uključujući praktičnu suradnju

·potpori zakonitim migracijama u Europu i djelotvornoj integraciji državljana trećih zemalja u ranim fazama integracije

·potpori vanjskoj dimenziji EU-ove politike migracija i azila uz potpunu usklađenost i sinergije s vanjskim djelovanjem EU-a.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Podijeljeno upravljanje trebalo bi biti glavni instrument provedbe Fonda jer će se njime osigurati ravnopravni uvjeti te izbjeći neusklađenost između potreba i natjecanja za financiranje. Njime će se omogućiti predvidljivost i dugoročno planiranje financiranja te zajamčiti potrebni izdaci za svaku državu članicu, čime će se osigurati mogućnost provedbe Unijinih prioriteta diljem EU-a. Podijeljeno upravljanje dopunit će se izravnim, a donekle i neizravnim, upravljanjem i provedbom u okviru transnacionalnog djelovanja Unije te hitne pomoći kao dopunama nacionalnih programa država članica sa znatnom potrebom za financiranjem. Tematskim instrumentom sredstva bi se u okviru mjera Unije, financiranja za izvanredne situacije te dopuna nacionalnim programima usmjeravala u potporu unaprijed utvrđenim prioritetima.

Agencije Unije, posebice Europska agencija za graničnu i obalnu stražu te Europski potporni ured za azil, imaju ključnu operativnu, koordinacijsku i savjetodavnu ulogu u provedbi prioriteta EU-a u području azila i migracija. Imaju vlastite proračune za obavljanje zadaća, koji ne uključuju sredstva iz Fonda.

Budući da izazove u području migracija nije moguće predvidjeti, a geopolitička kretanja mogu izravno utjecati na migracijske tokove, jedan od ključnih elemenata novog instrumenta za azil i migracije bit će fleksibilnost. Fleksibilnost je nužna u dodjeli sredstava državama članicama. Dio sredstava dodijelit će se unaprijed, a znatan dio omotnice potom bi se raspodijelio na posebne prioritete kako bi se sredstva mogla usmjeravati s obzirom na nove okolnosti i izvanredne situacije.

Okvir za nadzor i evaluaciju poboljšat će se kako bi se potaknula pravodobna provedba nacionalnih programa i osiguralo da se iz evaluacija mogu dobiti djelotvorna saznanja za buduće revizije političkih intervencija. Poboljšanje pokazatelja i jačanje načela partnerstva pri upravljanju Fondom pridonijet će stabilnom nadzoru i evaluaciji.

Usklađivanje i pojednostavnjenje: Novom instrumentu pogodovat će nova Uredba o podijeljenom upravljanju, kojom će se pojednostavniti i uskladiti pravila na svim razinama.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Uspostavit će se sinergije s Fondom za integrirano upravljanje granicama i Fondom za unutarnju sigurnost te s: i. kohezijskom politikom u odnosu na srednjoročnu i dugoročnu integraciju državljana trećih zemalja, uključujući integraciju povezanu s transferima, i ii. novim Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, u kojem bi velik naglasak trebao biti na migracijama, uključujući nedodijeljen dio sredstava za suočavanje s novim izazovima.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.*

*    Vidjeti i omotnicu za Fond za integrirano upravljanje granicama, koja iznosi 9 318 milijuna EUR.

Cilj je Fonda za integrirano upravljanje granicama zajamčiti bolje i integrirano upravljanje vanjskim granicama EU-a, višu razinu sigurnosti granica u Uniji te cjelovitost lanca opskrbe, pri čemu će se zaštititi sloboda kretanja ljudi i robe te zakonita trgovina.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Fond za integrirano upravljanje granicama imat će ključnu ulogu u upravljanju vanjskim granicama, uključujući pružanje nezamjenjive podrške državama članicama u osiguravanju vanjskih granica Unije kao dokaz podjele odgovornosti za zaštitu naših zajedničkih granica te podupiranje država članica u nabavi odgovarajuće opreme za carinske kontrole.

Tim će se instrumentom pridonijeti daljnjem razvoju zajedničke vizne politike i provedbi europskog integriranog upravljanja granicama u državama članicama kako bi se pridonijelo suzbijanju nezakonitih migracija i olakšavanju zakonitog putovanja. Financijskim sredstvima trebalo bi se nastaviti podupirati države članice u izgradnji i jačanju njihovih kapaciteta u tim područjima te pojačati suradnju, uključujući suradnju s relevantnim agencijama Unije.

Od uspostave carinske unije carinska tijela preuzimaju sve više odgovornosti, koje daleko nadilaze nadzor i olakšavanje trgovine u EU-u te obuhvaćaju i područje sigurnosti i zaštite. Fond će imati ulogu u osiguravanju veće ujednačenosti u provedbi carinskih kontrola na vanjskim granicama, i to tako što će se njime riješiti postojeća neravnoteža koju među državama članicama uzrokuju geografske razlike te razlike u dostupnim kapacitetima i resursima. Time se ne bi samo postrožile carinske kontrole nego bi se i pojednostavnilo zakonito trgovanje te tako pridonijelo sigurnosti i učinkovitosti carinske unije.

Priroda je granične politike transnacionalna. Prijetnja jednoj državi članici utječe na čitav EU, što potvrđuje potrebu za djelovanjem na razini EU-a. Države članice ne bi mogle riješiti same, bez pomoći EU-a, pitanja povezana s migracijama i terorizmom koja su se otvarala proteklih godina. Osim toga, potrebno je djelovanje na razini EU-a kako bi se osiguralo da sva carinska tijela imaju alate koji su im potrebni za izvršavanje njihovih zadataka na granicama EU-a, čime bi se smanjili sigurnosni i financijski rizici te izbjeglo traženje „najpovoljnije carine”, koje bi moglo utjecati na Uniju u cjelini.

2.CILJEVI

Fond za integrirano upravljanje granicama imat će dvije komponente koje će doprinijeti:

upravljanju granicama i vizama (osobe):

·promicanjem ujednačene provedbe, daljnjeg razvoja i modernizacije zajedničke politike o vizama za kratkotrajni boravak, uključujući digitalizaciju obrade viza 

·daljnjim razvojem različitih oblika konzularne suradnje 

·poboljšanjem graničnog nadzora jačanjem kapaciteta država članica, uključujući olakšavanje zakonitih prelazaka granica i, ako je primjenjivo, sprečavanje i otkrivanje terorizma i prekograničnog kriminala kao što su krijumčarenje migranata i trgovanje ljudima, te pružanjem potpore državama članicama koje su suočene s postojećim ili potencijalnim nerazmjernim migracijskim pritiskom na vanjskim granicama EU-a

·podupiranjem razvoja, rada i održavanja informacijskih sustava, uključujući interoperabilnost

·jačanjem međuagencijske suradnje na nacionalnoj razini među nacionalnim tijelima u državama članicama koja su nadležna za granični nadzor ili druge zadaće koje se obavljaju na granicama

·provedbom analiza rizika i prepoznavanjem prijetnji koje mogu utjecati na funkcioniranje ili sigurnost vanjskih granica

·osiguravanjem ujednačene primjene schengenske pravne stečevine na vanjskim granicama

·daljnjim razvojem Europske agencije za graničnu i obalnu stražu te doprinosom razmjeni ili upućivanju službenika graničnog nadzora i drugih relevantnih stručnjaka među državama članicama ili između država članica i treće zemlje.

opremi za carinske kontrole (roba):

·ostvarenjem punog potencijala carinske unije zaštitom njezinih financijskih interesa, sprečavanjem nezakonite trgovine i prijevara jednakim i odgovarajućim carinskim kontrolama na granicama EU-a 

·promicanjem dijeljenja opreme za kontrolu (npr. rendgenskih skenera, sustava za automatsko prepoznavanje registarskih pločica itd.) među svim uključenim tijelima za izvršavanje zakonodavstva.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Komponenta upravljanja granicama i viza provest će se u okviru podijeljenog upravljanja putem višegodišnjih programa država članica, a omotnica će se usmjeriti u okviru izravnog ili, u ograničenoj mjeri, neizravnog upravljanja i provedbe putem mjera Unije. Fond će putem pomoći za izvanredne situacije reagirati na nepredviđene okolnosti i dopunjavati programe država članica kojima je znatno potrebno financiranje. Tematskim će se instrumentom dodjeljivati sredstva za unaprijed utvrđene strateške prioritete putem mjera Unije, sredstava za hitne slučajeve i dodataka programima država članica. Podijeljenim će se upravljanjem stvoriti ravnopravni uvjeti, smanjiti negativni utjecaji natjecanja za financiranje, uspostaviti predvidljivost financiranja, omogućiti dugoročno planiranje i zajamčiti potrebni izdaci u svim državama članicama uz osiguravanje sposobnosti da se prioriteti Unije provode u cijelom EU-u. Kad je riječ o komponenti opreme za carinske kontrole, provest će se na temelju izravnog upravljanja. 

Aktivnosti EU-a u području granica i viza podupire niz agencija, osobito Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX), Europol (Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva) i eu-LISA (Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde). Imaju vlastite proračune za obavljanje zadaća, koji ne uključuju sredstva iz Fonda.

Fond bi trebao imati veću fleksibilnost u reagiranju na nepredviđene razvoje situacija, koji nisu neuobičajeni u području upravljanja granicama. Kad je riječ o upravljanju granicama i vizama, dio sredstava dodijelit će se unaprijed, a znatan dio omotnice potom bi se i periodično raspoređivao na posebne prioritete kako bi se uzele u obzir promjene okolnosti ili hitne situacije. Fond će imati koristi od manjeg broja jednostavnijih pravila koja se primjenjuju na druge fondove s podijeljenim upravljanjem. Tim bi se ujedno učinio korak prema jedinstvenom skupu pravila utemeljenom na načelu proporcionalnosti koji bi bio jednako prikladan za sve fondove EU-a s podijeljenim upravljanjem.

Okvir za nadzor i evaluaciju trebalo bi poboljšati kako bi se potaknula pravodobna provedba nacionalnih programa i osiguralo da se iz evaluacija mogu dobiti djelotvorna saznanja za buduće revizije političkih intervencija. Poboljšavanjem pokazatelja, jačanjem načela partnerstva u upravljanju Fondom i provođenjem srednjoročnog pregleda uspješnosti povezanog s nagrađivanjem na temelju uspješnosti (nije primjenjivo na opremu za carinske kontrole) pridonijet će se pouzdanom praćenju i evaluaciji.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Kad je riječ o granicama i vizama, uspostavit će se sinergije među novim instrumentima za integrirano upravljanje granicama, Fondom za azil i migracije i Fondom za unutarnju sigurnost, kao i sinergije s drugim instrumentima, osobito s fondovima i programima u područjima pomorske sigurnosti i nadzora, istraživanja u području sigurnosti i sigurnosti infrastrukture, kohezijske politike te instrumenata kojima se podupire vanjska dimenzija upravljanja granicama. Kad je konkretno riječ o opremi za carinske kontrole, uspostavit će se sinergije s programom Carina. Za maksimalnu djelotvornost u ostvarivanju ciljeva politike i iskorištavanje ekonomije razmjera ključni su djelotvorni mehanizmi za koordinaciju. Time će se osigurati komplementarnost i jasnoća među svim instrumentima u pogledu njihovih interventnih područja, što obuhvaća i jasnoću za korisnike.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.*

*    Vidjeti i omotnicu za Fond za azil i migracije, koja iznosi 10 415 milijuna EUR.

Fond za unutarnju sigurnost pridonosi osiguranju visoke razine sigurnosti u Uniji borbom protiv terorizma i radikalizacije, organiziranog kriminala i kiberkriminaliteta te pomaganjem žrtvama kriminala i njihovom zaštitom.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Posljednjih su se godina sigurnosne prijetnje u Europi povećale i postale su raznolikije: Teroristički napadi, nove vrste organiziranog kriminala i sve veća stopa kiberkriminaliteta prekogranični su problemi i potreban je snažan odgovor EU-a. Djelovanje EU-a osiguralo je sveobuhvatnu i brzu reakciju na te izazove, a odgovor u obliku opće politike iznesen je u Europskom programu sigurnosti iz 2015. Sigurnost će za EU ostati ključno pitanje idućih godina, a europski građani očekuju da će njihova Unija i nacionalne vlade stvoriti tu sigurnost u nesigurnom svijetu koji se brzo mijenja.

Izazove s kojima se Unija suočava, ponajprije u pogledu međunarodnog terorizma, pojedinačne države članice ne mogu rješavati same i bez financijske i tehničke potpore EU-a. U vremenu u kojem terorizam i drugi teški zločini prelaze granice, Europska unija i njezine države članice imaju prema svojim građanima odgovornost da stvore područje sigurnosti u kojem su pojedinci zaštićeni, poštujući pritom u cijelosti temeljna prava EU-a. U tom je pogledu Ugovorima predviđena potreba za osiguranjem visoke razine sigurnosti, među ostalim i zahvaljujući preventivnim mjerama te koordinaciji i suradnji policijskih, sudskih i drugih nadležnih tijela. To se treba ostvariti na razini EU-a.

Potpora EU-a daje znatnu dodanu vrijednost nacionalnom financiranju poticanjem suradnje i razmjene informacija između službenika tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica i drugih relevantnih tijela, posebice omogućivanjem interoperabilnosti različitih sigurnosnih sustava i postizanjem veće djelotvornosti i učinkovitosti informacijskih sustava EU-a, te pojednostavnjenjem zajedničkih operativnih aktivnosti i pružanjem potpore pri osposobljavanju, izgradnji bitnih sigurnosnih objekata i kupnji potrebne tehničke opreme. Nakon terorističkih napada u Parizu 2015., primjerice, pomoć za izvanredne situacije pomogla je pri uspostavi digitalnih rješenja za obradu velike količine podataka o nadzoru, čime se povećala pripravnost Unije za moguće buduće prijetnje.

2.CILJEVI

Ciljevi su Fonda za unutarnju sigurnost:

·povećanje razmjene informacija između tijela za izvršavanje zakonodavstva i drugih tijela u EU-u, među ostalim s Europolom i drugim relevantnim tijelima Unije, trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, radi sprečavanja, otkrivanja i istrage teških kaznenih djela i organiziranog kriminala s prekograničnom dimenzijom,

·veći broj zajedničkih prekograničnih operacija tijela za izvršavanje zakonodavstva i drugih nadležnih tijela u EU-u, među ostalim u suradnji s relevantnim agencijama Unije koje su aktivne u području sigurnosti i drugim tijelima Unije, trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, radi sprečavanja, otkrivanja i istrage teških kaznenih djela i organiziranog kriminala s prekograničnom dimenzijom,

·osiguranje zajedničkih odgovora na sigurnosne prijetnje povećanjem kapaciteta te jačanjem pripravnosti i otpornosti EU-a, među ostalim povećanjem suradnje javnih tijela, civilnih dionika i privatnih partnera iz svih država članica EU-a i trećih zemalja, uključujući agencije Unije i međunarodne organizacije.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Sredstva iz Fonda za unutarnju sigurnost uglavnom se dodjeljuju u okviru zajedničkog upravljanja putem višegodišnjih programa koje provode države članice te u okviru izravnog, a u manjoj mjeri i neizravnog upravljanja. Pomoć za izvanredne situacije može služiti kao dopuna programima država članica i omogućiti im brz odgovor na krizne situacije. Podijeljeno upravljanje omogućuje predvidljivost financiranja i dugoročno planiranje te jamči dodjelu svim državama članicama i osigurava mogućnost provedbe zajedničkih prioriteta u cijeloj Uniji. Međutim, radi boljeg usmjeravanja sredstava na prioritete EU-a, zajedničko upravljanje popraćeno je tematskim instrumentom kojim bi se sredstva mogla dodijeliti za aktivnosti potpore unaprijed utvrđenih prioriteta u okviru izravnog i neizravnog upravljanja putem mjera Unije, pomoći za izvanredne situacije i dodatnih sredstava iz programa država članica.

Neke decentralizirane agencije, kao što su Europol (Agencija EU-a za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva) i CEPOL (Agencija za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva), imaju ključnu operativnu i savjetodavnu ulogu te ulogu koordinatora u provedbi prioriteta i ciljeva EU-a u području sigurnosti. Imaju vlastite proračune za obavljanje zadaća, koji ne uključuju sredstva iz Fonda.

Na temelju iskustva iz trenutačnog programa dodatno će se pojednostavniti pravila za korisnike budućeg Fonda. Ključne su operativne značajke:

·veća fleksibilnost pri reakciji na nepredviđene događaje, što je zajednička značajka u području sigurnosti. Dio sredstava dodijelit će se unaprijed, a znatan bi se dio omotnice potom raspodijelio na posebne prioritete, uz povremenu mogućnost reakcije na promjenu okolnosti ili hitne slučajeve (putem tematskog instrumenta),

·daljnje pojednostavnjenje jer će se novim propisima o zajedničkom upravljanju pojednostavniti i uskladiti pravila na svim razinama,

·daljnje poboljšanje okvira za nadzor i evaluaciju radi poticanja pravodobne provedbe programa i osiguranja da se iz evaluacija mogu dobiti djelotvorna saznanja za buduće revizije političkih intervencija. Poboljšanje pokazatelja, jačanje načela partnerstva pri upravljanju Fondom i revizija na sredini razdoblja pridonijet će stabilnom nadzoru i evaluaciji.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Sigurnost je horizontalno pitanje i novi Fond za unutarnju sigurnost ne može pružiti djelotvoran odgovor EU-a bez drugih instrumenata financiranja, uključujući europske strukturne i investicijske fondove i vanjske instrumente. Uspostavit će se sinergije između Fonda za unutarnju sigurnost i drugih povezanih instrumenata, posebice u sljedećim područjima: upravljanje granicama i oprema za carinsku kontrolu, sigurnost infrastrukture i javnih prostora, kibersigurnost (ključna tema programa Digitalna Europa; Fond je usmjeren na kiberkriminalitet), sprečavanje radikalizacije i vanjska dimenzija sigurnosti. Djelotvorni mehanizmi koordinacije ključni su za povećanje djelotvornosti u postizanju političkih ciljeva i iskorištavanje ekonomija razmjera jer bi se osigurala komplementarnost i jasnoća opsega intervencije za sve instrumente, uključujući jasnoću za korisnike.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Programom se Litvi pruža potpora za sigurnu razgradnju prve generacije nuklearnih reaktora.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Kao uvjet za pristupanje Europskoj uniji Litva se obvezala zatvoriti i zatim razgraditi dva nuklearna reaktora prve generacije konstruirana za vrijeme SSSR-a koja se, procijenjeno je, nije isplatilo modernizirati u skladu sa zapadnim standardima sigurnosti. EU se stoga obvezala, u članku 3. Protokola br. 4 priloženog Aktu o pristupanju iz 2003., financijski poduprijeti razgradnju.

Razgradnja napreduje, pa se završetak planira za 2038. U interesu je Unije nastaviti pružati strogo namjensku financijsku potporu jer tako pridonosi održavanju najviše razine sigurnosti pogona. Programom se pruža znatna i trajna potpora zaštiti zdravlja radnika i javnosti, sprečavanju uništavanja okoliša i postizanju konkretnog napretka u području nuklearne zaštite i sigurnosti.

Program ima velik potencijal postati mjerilo unutar EU-a za sigurno rješavanje tehnoloških problema u razgradnji nuklearnih postrojenja, primjerice reaktora moderiranih grafitom.

2.CILJEVI

Cilj je programa nastaviti pružati namjensku pomoć Litvi za zaštitu od radioaktivnosti pri razgradnji nuklearne elektrane Ignalina.

Njime se usto želi podijeliti znanje o procesu razgradnje sa svim državama članicama.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Programom se upravlja neizravno, posredovanjem nacionalne agencije u toj državi članici. Zadržavanje razgradnje tih reaktora u okviru namjenskog programa potrošnje znači da se provedba nastavlja bez prekida putem već uspostavljenog provedbenog tijela. U novom će se programskom razdoblju morati povećati nacionalno sufinanciranje u skladu s tematskim izvješćem Revizorskog suda 22/2016 – Programi pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj izvan pogona: od 2011. godine postignut je određeni napredak, no ključni izazovi tek predstoje.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

U idućem programskom razdoblju ojačat će se sinergije s kohezijskom politikom. Konkretno, u okviru te politike moći će se poduprijeti razvoj predmetne regije otvaranjem novih radnih mjesta te promicanjem održivog rasta i inovacija. Slično tome, razmotrit će se moguće sinergije s programom Obzor Europa u područjima poput razvoja i testiranja tehnologija te osposobljavanja i obrazovanja.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Cilj je pružiti potporu Bugarskoj i Slovačkoj da sigurno razgrade prvu generaciju nuklearnih reaktora te, posebno, financirati postupak razgradnje i krajnje odlaganje otpada nuklearnih postrojenja Komisije.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Kao uvjet za pristupanje Europskoj uniji Bugarska i Slovačka obvezale su se zatvoriti i zatim razgraditi šest nuklearnih reaktora prve generacije konstruiranih za vrijeme SSSR-a koje se, procijenjeno je, nije isplatilo modernizirati u skladu sa zapadnim standardima sigurnosti. EU se stoga obvezala, u okviru članka 203.Ugovora o Euratomu, financijski poduprijeti razgradnju. Razgradnja napreduje pa se završetak za Bohunice (Slovačka) planira za 2025., a za Kozloduj (Bugarska) za 2030. U interesu je Unije nastaviti pružati financijsku potporu za razgradnju jer tako pridonosi održavanju najviše razine sigurnosti pogona. Programom će se pružiti znatna i trajna potpora zaštiti zdravlja radnika i javnosti, sprečavanju uništavanja okoliša i postizanju konkretnog napretka u području nuklearne zaštite i sigurnosti.

Neovisno o tome, Komisija je, kao vlasnik nuklearnih postrojenja, obvezna upravljati svojim nuklearnim naslijeđem. Razgradnja je počela 1999. Programom razgradnje nuklearnih postrojenja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada.

Te mjere imaju potencijal da postanu mjerilo unutar EU-a za sigurno rješavanje tehnoloških problema u razgradnji nuklearnih postrojenja i predavanje znanja drugim državama članicama.

2.CILJEVI

Cilj je nastaviti pružati pomoć Bugarskoj i Slovačkoj za zaštitu od radioaktivnosti pri razgradnji nuklearnih postrojenja. Osim toga, razgradnja nuklearnih postrojenja Komisije, tj. Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), pomoći će da se istraže i razviju mogućnosti za očekivani prijenos odgovornosti za razgradnju i zbrinjavanje nuklearnog otpada na države članice koje su domaćini JRC-u. Povrh toga, inicijativom se želipodijeliti znanje s državama članicama koje imaju programe razgradnje.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Upravljanje programom za Bugarsku i Slovačku povjereno je (neizravno upravljanje) Europskoj banci za obnovu i razvoj te nacionalnoj agenciji u Slovačkoj. Zadržavanje razgradnje tih reaktora u okviru namjenskog programa potrošnje znači da se provedba nastavlja bez prekida putem već uspostavljenih provedbenih tijela.

Razgradnjom Komisijinih nuklearnih postrojenja izravno upravlja JRC.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Združivanje aktivnosti razgradnje u Bugarskoj i Slovačkoj te onih koje provodi Komisija stvorit će sinergije i povećati interno znanje kako bi Komisija istražila i razvila mogućnosti za planirani prijenos odgovornosti za razgradnju i zbrinjavanje nuklearnog otpada na države članice koje su domaćini JRC-u. U idućem programskom razdoblju ojačat će se sinergije s kohezijskom politikom. Konkretno, u okviru te politike moći će se poduprijeti razvoj predmetne regije otvaranjem novih radnih mjesta te promicanjem održivog rasta i inovacija. Slično tome, trebalo bi razmotriti sinergije s programom Obzor Europa u područjima poput razvoja i testiranja tehnologija te osposobljavanja i obrazovanja.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Europski fond za obranu novi je fond koji će poticati razvojne projekte suradnje u području obrambenih sposobnosti te dopunjavati nacionalna ulaganja u obranu.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

U današnjem svijetu jamčiti sigurnost znači suočavati se s prijetnjama koje nisu ograničene državnim granicama. Ni jedna se pojedinačna država ne može samostalno nositi s njima. Uz postojeće sudjelovanje i suradnju u okviru Organizacije sjevernoatlantskog ugovora Europa će trebati preuzeti veću odgovornost za zaštitu svojih interesa, vrijednosti i europskog načina života. Tom će cilju pridonijeti nastojanja da se ostvari razina ciljeva koje si je EU zadao u području sigurnosti i obrane (što je 2016. odobrilo Europsko vijeće). Europa treba poboljšati svoju stratešku autonomiju kako bi se mogla suočavati s budućim prijetnjama i štititi svoje građane. Zbog toga je nužno razviti ključne tehnologije u kritičnim područjima i strateške sposobnosti kako bi se osiguralo tehničko vodstvo. Suradnja na svim razinama jedini je način za ispunjavanje očekivanja građana EU-a. Europska unija može poticanjem suradnje pridonijeti tome da ulaganja država članica u obranu postignu najviše moguće i ostvare najvišu kvalitetu. Europski fond za obranu stvorit će europsku dodanu vrijednost pridonošenjem zajedničkom istraživanju i razvoju sposobnosti u području obrane kako bi se povećala učinkovitost javne potrošnje i razvila operativna autonomija Unije.

Unija ne može zamijeniti nastojanja država članica u području obrane, ali može, unutar ograničenja utvrđenih Ugovorima, djelovati kao dopuna suradnji država članica u razvoju obrambenih proizvoda i tehnologija potrebnih za rješavanje zajedničkih sigurnosnih pitanja te povećati učinak te suradnje. Tako bi se izbjeglo dupliciranje i omogućila učinkovitija upotreba novca poreznih obveznika. Procjenjuje se da je godišnji trošak, zbog toga što države članice nedovoljno surađuju u području obrane i sigurnosti, od 25 do 100 milijardi EUR. Na nacionalnoj razini upravlja se s više od 80 % javne nabave i s više od 90 % istraživanja i tehnologije. Europske razine ulaganja u razvoj i nabavu budućih sposobnosti nisu dovoljne i zaostaju za ulaganjima drugih zemalja. I među državama članicama postoje znatne razlike u razini potrošnje u području obrane. Uz to, cijene vojne opreme rastu brže od nacionalnih proračuna za obranu. Rascjepkanost je u ovom području i dalje visoka; usporedimo kao primjer 178 različitih oružanih sustava u Europi u odnosu na 30 u Sjedinjenim Američkim Državama. Zbog niske razine koordinacije u planiranju nacionalnih proračuna za obranu novac poreznih obveznika ne troši se učinkovito te nastaju nepotrebna dupliciranja. Dodatno, slaba suradnja, rascjepkanost i sustavno dupliciranje resursa utječu na sposobnost razmještaja i smanjuju učinkovitost sposobnosti EU-a za djelovanje i zaštitu.

Neke su od koristi veće suradnje:

·učinkovitija nacionalna potrošnja za obranu jer se za uloženi novac dobije više;

·manja duplikacija obrambenih sustava;

·bolja interoperabilnost vojne opreme, što omogućuje zajedničke obrambene operacije;

·manja rascjepkanost te bolja konkurentnost i inovativnost obrambene industrije EU-a.

2.CILJEVI

Europski fond za obranu instrument je za poticanje razvoja obrambenih sposobnosti u cilju jačanja strateške autonomije EU-a. Njegov je cilj biti pokretač programa suradnje kojih ne bi bilo bez doprinosa Unije te pružiti nužne poticaje za povećavanje suradnje u svakoj fazi industrijskog ciklusa, uključujući istraživanje i razvoj. Ciljevi su Europskog fonda za obranu:

a)poticanje sposobnosti obrambene industrije za konkurentnost i inovativnost širom Unije podupiranjem aktivnosti koje se temelje na suradnji u svakoj fazi industrijskog ciklusa, osobito od faze istraživanja do faze razvoja;

b)podupiranje i povećavanje učinka prekogranične suradnje među poduzećima u cijeloj Uniji, među ostalim malih i srednjih poduzeća, u istraživanju tehnologija ili proizvoda koje odgovaraju prioritetima u području obrambenih sposobnosti koje su države članice dogovorile unutar EU-a putem Plana za razvoj sposobnosti, ujedno uzimajući u obzir koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane;

c)podupiranje projekata suradnje u cijelom ciklusu istraživanja i razvoja usmjerenih na proizvode i tehnologije u području obrane.

Posebna će se pozornost obratiti na poticanje projekata suradnje u kojima postoji znatno prekogranično sudjelovanje malih i srednjih poduzeća. Time će se osigurati da fond bude otvoren korisnicima iz svih država članica, neovisno o njihovoj veličini i lokaciji u Uniji.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

U načinu na koji je Europski fond za obranu osmišljen i organiziran uzima se u obzir iskustvo stečeno u pripremnom djelovanju u pogledu istraživanja u području obrane i Prijedlog uredbe o osnivanju europskog programa industrijskog razvoja u području obrane.

Koherentan Europski fond za obranu, koji obuhvaća aktivnosti istraživanja i razvoja, omogućuje integriranu, uzajamno snažniju potporu, tj. izbjegavanje rizika da će rezultati istraživanja propasti zbog nepostojanja kontinuirane potpore za daljnji razvoj i testiranje tehnologije. Time će korisnici više prihvaćati proizvode i tehnologije koji se podupiru financijskim sredstvima EU-a. Uz to, integrirani će fond omogućiti pružanje pomoći u novim oblicima tamo gdje je to potrebno, uključujući pretkomercijalnu javnu nabavu. Time će se omogućiti utvrđivanje rješenja koja nude najviše u odnosu na uložena financijska sredstva, a koja tržište može isporučiti kako bi se ispunile potrebe europskog istraživanja i razvoja u području obrane.

Predviđa se da će se veličina potpore razlikovati ovisno o stupnju razvoja. Stope financiranja za istraživanja u području obrane obično će biti više od stopa financiranja za razvoj prototipa. Time će se omogućiti primjereni poticaji kako bi se poduprlo pokretanje projekata suradnje uzimajući u obzir važnu ulogu koju u tom području imaju financijska sredstva država članica. U pravilima za sudjelovanje u Europskom fondu za obranu uzet će se u obzir posebnosti obrambenog sektora, osobito u pogledu nužnosti sigurnosti informacija, upravljanja rezultatima u kontekstu prava intelektualnog vlasništva itd.

Posebna će se pozornost usmjeriti na to da se osigura da mala poduzeća primjereno sudjeluju, što će se činiti višim stopama financiranja za poticanje prekograničnog sudjelovanja malih i srednjih poduzeća u projektima suradnje.

Program će provoditi Komisija koja će njime izravno upravljati kako bi postigla maksimalnu djelotvornost i učinkovitost u ostvarivanju ciljeva. Države članice blisko će sudjelovati u provedbi obrambenog programa.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Osigurat će se komplementarnost i sinergije s programom Obzor Europa tako da rezultati istraživanja u području obrane budu od koristi i civilnim istraživanjima i obrnuto. Time će se izbjeći potencijalno suvišno dupliciranje.

Europski fond za obranu bit će usklađen s drugim aktivnostima Komisije i Visokog predstavnika u području obrane. To će obuhvaćati mjere za osiguravanje odgovarajućih sinergija s financijskim alatima, koji su namijenjeni za dodatno olakšavanje zajedničkog razvoja i stjecanja obrambenih sposobnosti putem standardizacije europskih i nacionalnih mehanizama financiranja, čiji oblici mogu biti u rasponu od udruživanja sredstava do zajedničkog vlasništva. Te će sinergije uključivati pružanje odgovarajuće pomoći državama članicama u pokretanju zajedničkih istraživačkih i razvojnih projekata.

Osigurava se jaka povezanost između Europskog fonda za obranu i projekata koji se provode u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO) u području obrane. Nakon što se projekti koji se razvijaju u okviru stalne strukturirane suradnje ocijene prihvatljivima, dodijelit će im se tzv. PESCO bonus u obliku povećane stope financiranja. Za to će biti potrebno rano prethodno savjetovanje s Komisijom kako bi se ocijenilo ispunjavaju li projekti u okviru stalne strukturirane suradnje uvjete za financiranje iz Fonda.

Fond će uzeti u obzir Plan EU-a za razvoj sposobnosti i koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane koje provodi Europska obrambena agencija, osobito u pogledu provedbe prioriteta i utvrđivanja novih prilika za suradnju. Provodit će se uzimajući u obzir relevantne aktivnosti Organizacije sjevernoatlantskog ugovora i ostalih partnera.

Fond također dopunjava obrambene aktivnosti koje se provode Europskim instrumentom mirovne pomoći, koji je izvanproračunski instrument predložen izvan višegodišnjeg financijskog okvira.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu pod nazivom rescEU podupiru se države članice EU-a radi sprečavanja prirodnih katastrofa i katastrofa koje uzrokuje čovjek te pripreme i odgovora na njih, osobito brzom, dobro usklađenom uzajamnom pomoći država članica.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Posljednjih se godina EU suočio s mnogobrojnim katastrofama koje su prouzročile ljudske žrtve i štetu građanima, poduzećima, zajednicama i okolišu. Samo u 2017. poginule su 304 osobe u prirodnim katastrofama, a 2016. u Europi je zabilježeno gotovo 10 milijardi EUR štete. Te su katastrofe postale toliko složene da mogu nadjačati kapacitet za odgovor pojedinačnih zemalja i njihove kapacitete uzajamne pomoći.

Tu se iskazuje europska dodana vrijednost mehanizma Unije za civilnu zaštitu i posebno nove inicijative – rescEU. Na taj način države članice EU-a i druge države sudionice (Island, Norveška, Srbija, Crna Gora, bivše jugoslavenske republike i Turska) mogu udružiti svoje kapacitete civilne zaštite i znanja kako bi u slučaju katastrofa brže i učinkovitije reagirali i zaštitili stanovništvo.

Uz nacionalne kapacitete država članica Unija se može osloniti na namjenski rezervni kapacitet, primjerice kapacitete za borbu protiv požara iz zraka, crpke visokog kapaciteta u slučaju poplava, kapacitete za potragu i spašavanje i timove za hitnu medicinsku pomoć. Kapaciteti u okviru mehanizma rescEU raspoređuju se kada su nacionalni kapaciteti iscrpljeni, a uzajamna pomoć država članica nije dovoljna za učinkovit odgovor. Razvoj kapaciteta za slučaj krajnje nužde na razini EU-a omogućio bi veće ekonomije razmjera. Države članice trebaju biti spremne za „uobičajene” situacije rizika od katastrofa na svojim državnim područjima, ali mogu zatražiti pomoć od drugih država članica i u krajnjem slučaju kapacitete mehanizma rescEU za ekstremne i nepredvidive situacije ili za katastrofe koje iziskuju rijetke i skupe kapacitete.

2.CILJEVI

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu na raspolaganju je državama članicama i trećim zemljama u slučaju katastrofa. Omogućuje suradnju i koordinaciju između EU-a i država članica za pripremu i odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe koje uzrokuje čovjek.

Taj ukupni cilj ostvaruje se kroz tri glavna cilja na koja je usmjeren rescEU:

·Poboljšati zajednički kapacitet EU-a za odgovor na katastrofe. Mehanizmom rescEU osigurava se namjenski rezervni kapacitet civilne zaštite, kojim djelomično upravlja EU, a djelomično Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu, dobrovoljni udruženi kapaciteti koje su države članice unaprijed odredile za upotrebu u operacijama EU-a;

·Poboljšati sprečavanje katastrofa i pripravnost za odgovor na katastrofe na nacionalnoj razini i razini EU-a učinkovitom procjenom rizika s kojima su suočene države članice, pružajući temelj za savjete i preporuke za ulaganja ako su potrebna;

·Olakšati brz, učinkovit i usklađen odgovor na katastrofe, u čijem je središtu Komisijin Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije. U tom koordinacijskom središte bez prestanka se prate zahtjevi za potporu država sudionica i na odgovarajući način uzbunjuju sve ostale države sudionice.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Poduzeti su znatni napori kako bi se administrativni postupci ograničili na najmanju moguću mjeru radi smanjenja opterećenja i kašnjenja pri raspoređivanju pomoći. Radi administrativnog pojednostavnjenja poticat će se primjena jednokratnih iznosa, jediničnih troškova i paušalnih stopa kada je to moguće, a aktiviranje mehanizma bit će vremenski ograničeno kako bi se ubrzalo raspoređivanje pomoći.

Konkretno:

·Različite stope sufinanciranja koje se primjenjuju u postojećim mehanizmima mijenjaju se na 75 % za sve aktivnosti povezane s Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu. Te aktivnosti konkretno obuhvaćaju operacije s kapacitetima koji se upotrebljavaju u državama sudionicama, modernizaciju kapaciteta koji se koriste isključivo na nacionalnoj razini za upotrebu na međunarodnoj razini (što je sada slučaj) te njihov popravak. Riječ je angažmanu koji znatno nadilazi troškove prijevoza kao što je slučaj u sadašnjem mehanizmu i znatno povećava potporu državama članicama za pripravnost za katastrofe i odgovor na njih.

·Svrha je novog pristupa koji Komisija predlaže potpuno pokrivanje troškova koji se odnose na raspoloživost kapaciteta rescEU-a i mogućnost njihova raspoređivanja.

·Osim toga, ojačanim mehanizmom Unije za civilnu zaštitu podupirat će se aktivnosti Mreže znanja Unije u području civilne zaštite, koju čine relevantni akteri i institucije, u području osposobljavanja, vježbi i širenja znanja.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Upravljanje rizikom od katastrofa sve više se integrira u druge politike i programe EU-a. Na primjer, sprečavanje katastrofa i upravljanje njima važna je stavka u europskim strukturnim i investicijskim fondovima i Fondu solidarnosti Europske unije (u smislu financijske potpore hitnim mjerama i mjerama oporavka koje su nužne nakon teških prirodnih nepogoda). Zahvaljujući mehanizmu rescEU stvaraju se dodatne i snažnije sinergije između područja civilne zaštite i drugih povezanih područja kao što su regionalne i ruralne politike te politike zaštite okoliša, koje imaju važnu ulogu i u upravljanju rizikom od katastrofa. Mehanizmom rescEU pokrivaju se samo iznimne situacije koje nisu obuhvaćene drugim sredstvima za izvanredne situacije u okviru drugih programa, što primjerice ne obuhvaća krize povezane s tržištem u poljoprivrednom sektoru.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju program je koji EU-u omogućuje da svoje interese, politike i vrijednosti ostvaruje i izvan svojih granica. Njime EU pridonosi političkoj i gospodarskoj preobrazbi svojih partnera na putu prema održivom razvoju, stabilizaciji, konsolidaciji demokracije, rješavanju problema siromaštva i, kad je riječ o politici susjedstva, postupnoj ekonomskoj integraciji u jedinstveno tržište Unije i usklađivanju s EU-ovim pravilima i normama za susjedne zemlje koje takav put odaberu.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Sve veća međusobna povezanost država i regija stvara mnoštvo novih prilika. Istovremeno neki se dijelovi svijeta, u našem susjedstvu i drugdje, suočavaju sa sve težim izazovima i nestabilnošću, a to se prelijeva preko granica i izravno utječe na Uniju. Zadnjih godina svjedočimo regionalnim sukobima, terorizmu, migratornom pritisku, neodrživu iskorištavanju resursa i jačanju protekcionizma. Države članice pojedinačno ne bi mogle djelotvorno odgovoriti na ta globalna kretanja, ali Unija i države članice mogu se zajednički nositi s izazovima brzih promjena, u njima prepoznati priliku za razvoj i iskoristiti prednosti globalizacije, širiti vrijednosti EU-a, a građanima pružiti sigurnost i stabilnost. EU-ovi programi vanjskog djelovanja i ostali EU-ovi instrumenti nezaobilazan su dio tih nastojanja.

Članak 21. Ugovora o Europskoj uniji odražava načela i ciljeve kojima se vanjsko djelovanje Unije rukovodi, a uključuju demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i temeljne slobode, poštovanje ljudskog dostojanstva, načela jednakosti i solidarnosti te poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava.

Usto, na temelju članka 8. Ugovora Unija razvija poseban odnos sa susjednim zemljama radi uspostave područja blagostanja i dobrosusjedskih odnosa, utemeljen na vrijednostima Unije i obilježen bliskim i miroljubivim odnosima koji počivaju na suradnji.

Dodana vrijednost intervencije na razini Unije u vanjskom djelovanju leži u:

·njezinim osnovnim kompetencijama i područjima stručnosti (npr. razvojna suradnja, upravljanje krizama, sprečavanje sukoba, ljudska prava, demokracija, zaštita okoliša, trgovina, diplomacija i jačanje otpornosti),

·njezinim vrijednostima i vjerodostojnosti kao mirotvorca i zaštitnika demokracije i ljudskih prava te predvodnika borbe protiv klimatskih promjena i za zaštitu okoliša,

·njezinoj nadnacionalnoj prirodi, kritičnoj masi na svjetskoj pozornici te njezinu utjecaju i reformskom kapacitetu kao proizvodu njezine globalne političke i gospodarske snage,

·njezinoj geografskoj/geopolitičkoj raširenosti (koja se prvenstveno oslanja na mrežu Delegacija EU-a i terenske urede za humanitarnu pomoć diljem svijeta) te opsegu suradnje, i

·području primjene, usklađenosti i kombiniranju instrumenata i brojnih alata koji su joj na raspolaganju za primjenu na terenu.

Predvodništvo u humanitarnoj i razvojnoj suradnji daje EU-u jedinstvenu priliku da širi granice svojih vrijednosti, potiče ostvarivanje ciljeva održivog razvoja u cijelom svijetu te reagira na globalne izazove kao što su migracije, sukobi, nestabilnost, sigurnosna pitanja, siromaštvo, nejednakost, klimatske promjene, uništavanje okoliša i energetska sigurnost. Novim instrumentom za vanjsko financiranje osigurat će se usklađen okvir i financijska sredstva za vanjsko djelovanje kakve države članice same ne bi mogle osigurati.

2.CILJEVI

Ciljevi tog instrumenta potječu iz EU-ove vanjskopolitičke orijentacije – kako je definirana naprimjer u Globalnoj strategiji „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa”, u EU-ovim obvezama iz Programa održivog razvoja do 2030., Novom europskom konsenzusu o razvoju „Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost” te preispitivanju Europske politike susjedstva – i iz horizontalnih ciljeva višegodišnjeg financijskog okvira: fleksibilnosti, usklađenosti i sinergije, pojednostavnjenja i usmjerenosti k uspješnosti. EU-ovi geografski i tematski strateški ciljevi postižu se namjenskim odvajanjem sredstava.

EU treba na raspolaganju imati instrumente za uspješno provođenje mjera namijenjenih ostvarenju ciljeva vanjskog djelovanja Unije, osobito mjera sa sljedećim općim ciljevima:

·potpora demokraciji, vladavini prava, dobrom upravljanju, ljudskim pravima i načelima međunarodnog prava,

·doprinos sigurnosti i čuvanje mira uz jačanje prevencije i djelotvornog odgovora na krize i sukobe, potpora stabilizaciji i otpornosti,

·potpora održivom gospodarskom i socijalnom razvoju te razvoju zaštite okoliša u zemljama u razvoju, prvenstveno radi iskorjenjivanja siromaštva,

·potpora posebnom odnosu sa susjednim zemljama radi uspostave šireg područja blagostanja, socioekonomskog razvoja i dobrosusjedstva,

·rješavanje problema nezakonitih migracija i borba protiv njihovih temeljnih uzroka uz stvaranje uvjeta za bolju organizaciju zakonitih migracija i dobro upravljanje mobilnošću,

·potpora svim aspektima diplomacije EU-a uz poticanje međunarodne dimenzije unutarnjih politika EU-a i potporu trgovinskoj politici i gospodarskoj suradnji, i

·jačanje partnerstva, poticanje dijaloga o politikama i zajedničkog odgovora na globalne izazove, uključujući pitanje okoliša i klimatskih promjena.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Radi bolje usklađenosti, postizanja ekonomije razmjera i pojednostavnjenja postupaka te veće djelotvornosti i učinkovitosti, Komisija predlaže strateško pojednostavnjenje instrumenata financiranja vanjskog djelovanja EU-a u razdoblju od 2021. do 2027., uključujući integraciju Europskog razvojnog fonda u proračun EU-a.

Nekoliko instrumenata i modaliteta višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. bit će pojednostavnjeno i integrirano u Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju s globalnim dosegom: Europski razvojni fond, Instrument za razvojnu suradnju, Europski instrument za susjedstvo, Europski instrument za demokraciju i ljudska prava, Instrument za partnerstvo, Instrument za doprinos stabilnosti i miru, Instrument za suradnju u području nuklearne sigurnosti i Zajednička provedbena uredba. Zbog njihove specifične prirode ili razlika u pravnoj osnovi, Instrument pretpristupne pomoći zajedno s humanitarnom pomoći, zajednička vanjska i sigurnosna politika te suradnja s prekomorskim zemljama i područjima, uključujući Grenland, ostat će samostalni instrumenti.

Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju pojednostavnit će i sadašnju strukturu financijskih jamstava vanjskog djelovanja koja uključuje Europski fond za održivi razvoj, kao ključan stup Europskog plana za vanjska ulaganja, izdvajanje pričuva za makrofinancijsku pomoć, mandat za vanjsko kreditiranje, jamstveni fond za vanjska djelovanja i fond za ulaganje za Afriku, Karibe i Pacifik, te će osigurati mogući doprinos u kapitalu europskim ili međunarodnim razvojnim bankama ili financijskim institucijama, čime će se ostvariti ciljevi vanjskog djelovanja EU-a.

Integracijom Europskog razvojnog fonda u višegodišnji financijski okvir podignut će se ukupna gornja granica rashoda, a očuvati postojeće fleksibilnosti. Zajednička provedbena uredba koja se odnosila na šest instrumenata financiranja iz višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. integrirat će se u novi Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju. Te će se odredbe i dalje primjenjivati na Instrument pretpristupne pomoći.

Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju imat će četiri glavne komponente, a suradnja s trećim zemljama provodit će se u okviru geografskog i tematskog pristupa te fleksibilnosti u reagiranju i mogućnostima djelovanja prema prioritetima Unije (osobito u odnosu na susjedstvo, Afriku, ljudska prava, stabilnost i migracije).

U osnovi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju bit će njegov geografski stup, s točno utvrđenim geografskim područjima, koji će biti dopunjen tematskim stupom i stupom brzog odgovora.

·Geografskim stupom („suradnja s partnerima”) obuhvatit će se predviđena suradnja sa susjedstvom i svim ostalim trećim zemljama (osim onih obuhvaćenih Instrumentom pretpristupne pomoći te programom suradnje s prekomorskim zemljama i područjima, uključujući Grenland). Sastojat će se od omotnica namijenjenih pojedinim geografskim područjima, unutar kojih će za svako područje biti predviđeni minimalni iznosi, uključujući i poseban važni programski dio za susjedstvo, s dodatnim posebnim obilježjima kao što su potpora usmjerena na regulatorno usklađivanje, odnosi temeljeni na poticajima te prekogranična suradnja. Sredstva za geografske programe bit će dodijeljena u skladu sa strateškim prioritetima EU-a i glavnim strateškim ciljevima EU-a, posebno u susjedstvu i Africi. Taj će stup obuhvaćati i vanjsku dimenziju programa Erasmus+.

·Tematskim stupom („ostvarenje zajedničkih ciljeva”) financirat će se mjere o pitanjima koja se ne mogu obuhvatiti omotnicama namijenjenima pojedinim geografskim područjima zbog svoje globalne prirode i/ili zbog toga što je riječ o vodećim političkim inicijativama, npr. ljudska prava i demokracija, organizacije civilnog društva, mir i stabilnost, migracije, druge teme povezane s ostvarivanjem ciljeva održivog razvoja na globalnoj razini, mjere od interesa za EU, uključujući gospodarsku diplomaciju i trgovinu.

·Stup brzog odgovora (globalni doseg) s kapacitetom za brz odgovor radi upravljanja krizama i sprečavanja sukoba, jačanja otpornosti (uključujući povezivanje pomoći, obnove i razvoja) te za kratkoročnu vanjskopolitičku reakciju, imat će globalnu primjenu i globalni doseg (u političkom, sigurnosnom i gospodarskom smislu). Taj će stup naslijediti mehanizam Europskog razvojnog fonda za ublažavanje šokova, članak 3. Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru, uključujući njegov dio za izgradnju kapaciteta za sigurnost i razvoj te elemente Instrumenta za partnerstvo. Zahvaljujući pravilima i postupcima tog stupa ti će mehanizmi i instrumenti zadržati svoju brzinu, fleksibilnost i sposobnost reagiranja.

Usto, instrument će sadržavati pričuvu nedodijeljenih sredstava za nove izazove i prioritete, koja će omogućiti fleksibilnost za reagiranje na postojeće ili nove hitne prioritete. Važan cilj te pričuve bit će mjere za smanjenje migratornog pritiska, ali bit će dovoljno fleksibilna i za nepredviđene događaje, potrebe povezane sa stabilnošću te nove međunarodne inicijative i prioritete. Taj nedodijeljeni iznos mobilizirat će se na temelju kriterija utvrđenih u Uredbi.

U instrument će biti uvršteni važni horizontalni prioriteti kao što su okoliš i klimatska politika te rodna pitanja. Migracije su prioritet koji će se utvrditi i provoditi u okviru cijelog instrumenta i u različitim stupovima, među ostalim povlačenjem nedodijeljenih sredstava.

Postojeće fleksibilnosti Europskog razvojnog fonda integrirat će se u Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, osobito mogućnost da se sredstva za koja nije preuzeta obveza prenesu, a opozvani iznosi ponovno upotrijebe.

U pogledu metode provedbe, u Uredbu će biti uključeni svi oblici potpore, koja će se provoditi izravnim ili neizravnim upravljanjem, što će ovisiti o konkretnom programu koji se provodi te o državi ili regiji. U skladu s načelima Europskog konsenzusa o razvoju, koncesijski oblici pomoći, kao što su bespovratna sredstva, usmjeravat će se onamo gdje su potrebe najveće, osobito u najnerazvijenije zemlje (bez obzira na njihov geografski položaj) te u ugrožene i zemlje u sukobu. Suradnja s naprednijim zemljama u razvoju temeljit će se uglavnom na inovativnim oblicima angažmana zbog manje potrebe za koncesijskim oblicima pomoći. Očuvat će se specifičnosti Europskog instrumenta za susjedstvo, osobito u odnosu na pristup „više za više” i diferencijaciju. Vanjska dimenzija programa Erasmus+ i dalje će biti važan instrument vanjskog djelovanja i jedan od stupova brojnih prioriteta partnerskih zemalja u jačanju obrazovnih sustava, borbi protiv nezaposlenosti i sprečavanju radikalizacije. Provedbeni mehanizam i pravila vanjske dimenzije programa Erasmus+ znatno će se pojednostavniti.

Uredbom će se poduprijeti i EU-ova nova struktura vanjskih ulaganja koja će olakšati ostvarivanje vanjskopolitičkih ciljeva EU-a i omogućiti prikupljanje dodatnih sredstava iz privatnog sektora za suočavanje s razvojnim izazovima. Sadržavat će odredbe o financijskim jamstvima za promicanje ulaganja u partnerskim zemljama, a posebno u Africi, susjedstvu i zemljama zapadnog Balkana. Posebna će se pozornost posvetiti ugroženim zemljama i zemljama u sukobu te ostalim regijama s velikim infrastrukturnim potrebama i potrebama za povezivošću. Operacije mješovitog financiranja i proračunska jamstva financirat će se iz geografskog stupa. Predloženi paket instrumenata uključuje mogućnost proračunskog jamstva EU-a i/ili doprinosa u kapitalu europskim ili međunarodnim razvojnim bankama ili financijskim instrumentima ako ispunjavaju određene uvjete o dodanoj vrijednosti i kapacitetu za preuzimanje rizika te slijede ciljeve politika EU-a.

Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju obuhvatit će i izdvajanje pričuva za makrofinancijsku pomoć, ali konkretne operacije i dalje će se aktivirati prema potrebi, na temelju zasebnih ad hoc odluka.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Klasteri vanjskog djelovanja i pretpristupne pomoći unutar višegodišnjeg financijskog okvira omogućit će snažnu komplementarnost različitih instrumenata i sinergije s relevantnim unutarnjim politikama i instrumentima unutarnje politike u područjima kao što su migracije, sigurnost i klima. Osigurat će se i komplementarnost instrumenata koji se financiraju iz proračuna EU-a i predloženog Europskog instrumenta mirovne pomoći (koji će biti izvan višegodišnjeg financijskog okvira) radi postizanja snažnijeg i usklađenijeg djelovanja EU-a.

Smanjenjem broja instrumenata u naslovu vanjske politike smanjit će se i umjetne granice koje su se pojavile u prethodnom paketu geografskih i tematskih instrumenata. To će EU-u omogućiti prilagodbu politika za pojedinu zemlju/regiju, bez opasnosti od preklapanja i/ili nejednakog pristupa. Time će se pojednostavniti i postupci upravljanja programom te poboljšati učinkovitost i transparentnost.

Interakcija i komplementarnost s humanitarnom pomoći ostvarit će se u geografskim programima i u stupu koji se bavi otpornošću i povezivanjem pomoći, obnove i razvoja, radi ostvarenja neprekinutog toka aktivnosti.

Revidirani Mehanizam Unije za civilnu zaštitu rescEU obuhvatit će i djelovanje izvan EU-a i omogućiti komplementarnost u područjima sprečavanja, pripravnosti i odgovora na prirodne katastrofe.

Izbjeći će se neusklađenosti i preklapanja te osigurati sinergija i koordinacija sigurnosnih aktivnosti Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom kao i s budućim Europskim instrumentom mirovne pomoći.

Iako su ciljevi Instrumenta pretpristupne pomoći jasno odijeljeni od ciljeva ostalih instrumenata vanjskog djelovanja, tim se instrumentom ostvaruju komplementarni ciljevi pružanja potpore ljudskim pravima i temeljnim vrijednostima te sigurnosnim pitanjima. Sinergije će postojati i na razini tematskih programskih dijelova instrumenta u financiranju globalnog djelovanja.

Suradnja s prekomorskim zemljama i područjima, uključujući Grenland, ostvarit će sinergijske učinke s globalnim, transregionalnim ili regionalnim mjerama koje će se provoditi u okviru geografske i tematske komponente Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Program humanitarne pomoći EU-a namijenjen je pružaju hitne pomoći za spašavanje života ljudi (osobito onih najugroženijih) pogođenih prirodnim ili katastrofama izazvanima ljudskim djelovanjem.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

EU ima vodeću ulogu u području humanitarne pomoći, i po svojoj sposobnosti da pruži brzu i fleksibilnu pomoć u različitim krizama i po utjecaju na oblikovanje globalne humanitarne politike. Svojom financijskom snagom (EU zajedno s državama članicama najveći je donator humanitarne pomoći na svijetu) i globalnim dosegom svojega humanitarnog djelovanja EU može potaknuti i druge donatore humanitarne pomoći na provedbu djelotvornih i principijelnih strategija pružanja humanitarne pomoći. Glavna je komparativna prednost humanitarne pomoći u tome što je ona često jedini instrument EU-a kojim se može intervenirati u situacijama akutnog sukoba/krize. Zahvaljujući svojoj fleksibilnosti humanitarna pomoć dovela je do velikih promjena na terenu u mnogim zemljama pogođenima globalnom izbjegličkom i migracijskom krizom.

Pružanjem pomoći u teško dostupnim područjima i ne samo u najvećim i najočitijim humanitarnim krizama, nego i u krizama koje ne dobivaju međunarodnu pomoć i političku i medijsku pozornost koju zaslužuju, EU popunjava i rupe u globalnoj humanitarnoj pomoći, u kojoj nedostaje sredstava za stalno rastuće globalne potrebe. Usto, države članice često se oslanjaju na EU da kao donator pruži pomoć u krizama u kojima one ne mogu intervenirati kao pojedinačne države.

Države članice koriste se i EU-ovom „humanitarnom diplomacijom” radi djelotvornijeg pružanja humanitarne pomoći. Drugi važan element dodane vrijednosti EU-a za države članice leži u velikom operativnom znanju i tehničkoj stručnosti jedinstvene EU-ove mreže humanitarnih područnih ureda u gotovo 40 zemalja.

2.CILJEVI

U skladu s Uredbom o humanitarnoj pomoći, koja se i dalje primjenjuje, humanitarna pomoć EU-a odlazi izravno ljudima pogođenima katastrofom ili sukobom, bez obzira na rasu, etničku pripadnost, vjeru, spol dob, državljanstvo ili političko opredjeljenje i ne smije se rukovoditi političkim razlozima niti im podlijegati. EU djeluje na temelju međunarodnih humanitarnih načela humanosti, neutralnosti, nepristranosti i neovisnosti. Glavni su ciljevi sljedeći:

·pružati potrebnu pomoć EU-a radi spašavanja i zaštite života, sprečavanja i ublažavanja ljudske patnje i zaštite integriteta i dostojanstva stanovništva pogođenog prirodnim katastrofama ili krizama izazvanima ljudskim djelovanjem, uključujući i dugotrajne krize, i

·jačati otpornost i sposobnost oporavka ugroženih zajednica ili zajednica pogođenih katastrofom, u skladu s ostalim instrumentima EU-a.

Ti ciljevi dio su ukupnih ciljeva, načela i mjera vanjskog djelovanja Unije definiranih člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

EU-ove operacije pružanja humanitarne pomoći Komisija provodi u suradnji s više od 200 partnerskih organizacija, uključujući agencije Ujedinjenih naroda, druge međunarodne organizacije, među kojima i pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, te nevladine organizacije. Komisija je izgradila stalnu mrežu međunarodnih i lokalnih humanitarnih stručnjaka na terenu koji rade u kriznim područjima diljem svijeta. EU ima vodeću ulogu u oblikovanju novih političkih pristupa i inovativnih načina financiranja (npr. pomoć u gotovini).

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Sustav RescEU prvenstveno služi za djelovanje u EU-u, ali i kao nadopuna pružanju humanitarne pomoći izvan EU-a, i to praćenjem u stvarnom vremenu u okviru Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije i slanjem hitne pomoći trećim zemljama u obliku timova stručnjaka i opreme za spašavanje koje daju države članice i ostale zemlje sudionice. Osim toga, dodatna je fleksibilnost osigurana u obliku pričuve za pomoć u nuždi, posebnog instrumenta za odgovor na hitne slučajeve i katastrofe u Uniji i izvan nje, ako se financiranje iz namjenskih programa pokaže nedovoljnim.

U mnogim kriznim situacijama snažno se naglašava komplementarnost humanitarne i razvojne pomoći s ciljem osiguravanja neometanog prijelaza s humanitarne pomoći na održiv razvoj uz pomoć Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju.

EU-ov instrument humanitarne pomoći ima potencijal da upotrebom vanjskih namjenskih prihoda ojača financiranje država članica. Time se može poboljšati komplementarnost s nacionalnim sredstvima.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Zajednička vanjska i sigurnosna politika Europskoj uniji omogućuje EU-u da nastupa jedinstveno u pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Ona pridonosi očuvanju mira, sprečavanju sukoba i jačanju međunarodne sigurnosti i jedan je od glavnih instrumenata provedbe globalne strategije EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku te okosnica uloge EU-a kao globalnog aktera. Instrumenti vanjskog djelovanja trebali bi služiti ciljevima EU-a i promicati njezine vrijednosti na globalnoj razini.

Ugovorom o Europskoj uniji (glava V.: Opće odredbe o vanjskom djelovanju Unije i posebne odredbe o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici) to je područje politike ojačano stvaranjem funkcije visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europske službe za vanjsko djelovanje. Zajednička vanjska i sigurnosna politika pridonosi očuvanju Unijinih vrijednosti i načela te zaštiti njezinih interesa. Članak 21. Ugovora o Europskoj uniji odražava načela i ciljeve kojima se vanjsko djelovanje Unije rukovodi, a uključuju demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i temeljne slobode, poštovanje ljudskog dostojanstva, načela jednakosti i solidarnosti te poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Zajednička vanjska i sigurnosna politika omogućuje djelovanje kao vanjski akter u ime država članica i zajedno s njima. EU zajedničkim djelovanjem stvara dodatnu vrijednost koja nadilazi djelovanje pojedinačnih država članica tako što stvara kritičnu masu za odgovore na globalnoj razini. S obzirom na nepristranost EU-a pri vanjskom djelovanju u ime država članica i zajedno s njima, operacije u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike uživaju dodanu vjerodostojnost i povjerenje u državama u kojima se provode. Demografska i gospodarska težina Europske unije te njezina sposobnost donošenja zajedničkih vanjskopolitičkih odluka jačaju njezinu poziciju.

Premda pojedinačna djelovanja država članica neupitno pridonose postizanju ciljeva zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a, zajednička vanjska i sigurnosna politika EU-a stvara kritičnu masu za odgovore na globalnoj razini. Zajednička odgovornost na kojoj se temelji EU u kombinaciji s utjecajem i reformskim potencijalom globalnog aktera i snažnom političkom porukom koju odašilje stabilan mehanizam Unije potpora su sigurnosti i stabilnosti zemalja partnera.

Predvodništvo u humanitarnoj i razvojnoj suradnji daje EU-u jedinstvenu priliku da promiče svoje vrijednosti i da reagira na globalne izazove kao što su sukobi, nestabilnost i sigurnosne prijetnje, odnosno prijetnje globalnoj sigurnosti. U sinergiji s drugim instrumentima za vanjsko djelovanje zajednička vanjska i sigurnosna politika pridonosi uspostavi usklađenog okvira i omogućuje financijska sredstva za vanjsko djelovanje koja si nijedna država članica sama ne bi mogla priuštiti.

2.CILJEVI

S obzirom na političke prioritete i globalne izazove djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike i dalje će biti temelj globalne strategije (ili strategije koja će joj uslijediti) u razdoblju nakon 2020. kojom se podupiru tri strateška prioriteta: 1) odgovor na vanjske sukobe i krize, 2) izgradnja kapaciteta partnera i 3) zaštita Unije i njezinih građana. Da bi zajednička vanjska i sigurnosna politika bila učinkovita, EU treba reagirati brzo i odlučno na nove prijetnje svojim strateškim interesima.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Ukupan učinak i postignuća zajedničke vanjske i sigurnosne politike puno su vrjedniji od zbroja pojedinačnih djelovanja. Konkretno, u pogledu misija u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike opseg i doseg dogovorenih djelovanja nadilazi mogućnosti pojedinačnih država članica. Misijama u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike posebno doprinosi multinacionalni karakter EU-a, kako u smislu ugleda zbog vjerodostojnosti koju EU ima kao mirotvorac, tako i zbog dostupa brojnijim ljudskim resursima i opsežnijem znanju, uključujući one iz zainteresiranih trećih zemalja koje sudjeluju u misijama pod vodstvom EU-a. Djelovanja u okviru zajedničke vanjske i obrambene politike konkretno su pridonijela provedbi politika 1) izgradnjom kapaciteta, potporom i savjetovanjem u okviru civilnih misija i misija vojnog osposobljavanja zajedničke sigurnosne i obrambene politike, 2) promicanjem mira i stabilnosti te promicanjem i unaprjeđenjem vrijednosti EU-a djelovanjem posebnih predstavnika i 3) promicanjem multilateralnih odgovora na sigurnosne izazove, uključujući sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje i nezakonitog širenja i trgovanja drugim konvencionalnim oružjem.

Osim toga, EU u okviru operacija zajedničke vanjske i sigurnosne politike osigurava financiranje Europskog učilišta za sigurnost i obranu te financiranje troškova Posebnog suda za ratne zločine na Kosovu. Zajednička vanjska i sigurnosna politika može se upotrijebiti za djelovanja na temelju članka 28. Ugovora o Europskoj uniji.

Nužnost brzog i odlučnog odgovora znači da se mnoga djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike ne mogu planirati unaprijed, stoga u proračun treba svake godine uključiti dovoljnu rezervu kojom će se omogućiti brz odgovor na krizne situacije.

Proračunom zajedničke vanjske i sigurnosne politike i njegovim izvršenjem upravlja Komisijina Služba za instrumente vanjske politike.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

U klasterima vanjskog djelovanja i pretpristupne pomoći unutar višegodišnjeg financijskog okvira postojat će snažna komplementarnost različitih instrumenata. Kako bi se osiguralo snažno i dosljedno vanjsko djelovanje EU-a, bit će potrebno uspostaviti interakcije i sinergije među instrumentima koji se financiraju iz proračuna EU-a (konkretno Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, Instrument za pretpristupnu pomoć, humanitarna pomoć, revidirani Mehanizam Unije za civilnu zaštitu rescEU i predloženi Europski instrument mirovne pomoći, koji bi se trebao uspostaviti izvan višegodišnjeg financijskog okvira zbog ograničenja u pogledu financiranja obrambenih aktivnosti utvrđenih Ugovorom o Europskoj uniji).

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Cilj je programa podupirati i pojačati gospodarske, političke i kulturne veze Europske unije s 13 prekomorskih zemalja i područja povezanih s Danskom, Francuskom i Nizozemskom. U modalitetima programa uzet će se u obzir konkretne potrebe i izazovi u prekomorskim zemljama i područjima općenito te posebno situacija u Grenlandu.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Prekomorske zemlje i područja, od polarnih do tropskih, povezani su s EU-om. Imaju važnu ulogu kao udaljene točke Unije u područjima u kojima se nalaze, ali nisu dio područja EU-a ni jedinstvenog tržišta.

Svrha je pridruživanja prekomorskih zemalja i područja promicanje gospodarskog i socijalnog razvoja tih zemalja i područja te uspostava bliskih gospodarskih odnosa između njih i Unije u cjelini.

Potporom prekomorskim zemljama i područjima smanjuje se njihova ovisnost o EU-u i njegovim državama članicama te promiče suradnja tih zemalja i područja s njihovim regionalnim, europskim i međunarodnim partnerima. Ta potpora omogućuje širenje vrijednosti, kulture, prava i gospodarskih partnerstava EU-a diljem svijeta.

2.CILJEVI

Cilj je potpore prekomorskim zemljama i područjima očuvati blisku i trajnu vezu među partnerima, podržati njihov održivi razvoj te jačati njihovu konkurentnost i otpornost njihovih gospodarstava.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Potpora prekomorskim zemljama i područjima, osim Grenlanda, prethodno se usmjeravala putem Europskog razvojnog fonda. Programe izravno provodi Europska komisija, i to uglavnom u obliku izravne proračunske potpore, ali i bespovratnih sredstava u nekim slučajevima.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Suradnja s prekomorskim zemljama i područjima strogo je povezana i usklađena s danskim, francuskim i nizozemskim nacionalnim politikama potpore. Osim toga, razmotrit će se sinergije s pojedinačnim europskim razvojnim programima za najudaljenije regije EU-a te s Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Instrumentom za pretpristupnu pomoć pomaže se zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama da ispune kriterije za pristupanje. Oblikovan je u kontekstu Strategije za zapadni Balkan i odnosa s Turskom.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Potpora proširenju EU-a najbolje se realizira na razini EU-a. Učinkovitije je dodijeliti pretpristupnu pomoć iz jednog instrumenta na temelju jedinstvenih kriterija nego iz brojnih izvora, uključujući nacionalne proračune država članica, na temelju različitih procedura i prioriteta. Usto, zbog svojeg političkog utjecaja i snage EU može s većim autoritetom i pravnom sigurnošću komunicirati s nacionalnim tijelima nego što to mogu pojedinačne države članice. Potporom političkim i gospodarskim reformama, među ostalima onima koje se tiču poštovanja vrijednosti EU-a i vladavine prava te dobrog funkcioniranja institucija koje osiguravaju dobro financijsko upravljanje u zemljama kandidatkinjama/potencijalnim zemljama kandidatkinjama, tim se instrumentom nadopunjuje politika proširenja Unije, a on se proaktivno koristi i za ubrzavanje pregovora s vladama zemalja korisnica o ispunjavanju kopenhaških kriterija i uvjeta iz sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Instrument pretpristupne pomoći pridonosi ispunjenju širih europskih ciljeva ostvarenja stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta u Unijinu najbližem susjedstvu. Zbog blizine država članica i korisnika te stoga i potrebe za zajedničkim djelovanjem, potpora dodijeljena korisnicima pomaže EU-u u ostvarenju njegovih ciljeva u području održivog gospodarskog rasta, migracija, sigurnosti, opskrbe energijom, prometa, okoliša i klimatskih promjena.

2.CILJEVI

Cilj je Instrumenta pretpristupne pomoći podupirati zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje da prihvate i provedu političke, institucijske, pravne, administrativne, socijalne i gospodarske reforme potrebne za usklađivanje s vrijednostima Unije i postupno usklađivanje s pravilima, standardima, politikama i praksama Unije u cilju članstva u Uniji.

Taj će se instrument oblikovati oko sljedećih ključnih prioriteta: vladavina prava, temeljna prava i migracije (uključujući jačanje sigurnosne suradnje, borbu protiv radikalizacije i protiv organiziranog kriminala i potporu integriranoj migracijskoj politici i upravljanju granicama), politike i pravna stečevina EU-a, socioekonomski razvoj, ulaganja za rast, pomirba, dobrosusjedski odnosi te regionalna i prekogranična suradnja. Ti ciljevi proistječu iz onih kojima se težilo u prethodnom programu.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Osigurat će se kontinuitet u odnosu na instrument za razdoblje 2014.–2020. Zadržat će se snažan element usmjerenosti na rezultate, ali će ga se pojednostavniti kako bi se lakše pratilo korisnike i o njima izvještavalo te kako bi se korisnicima dao stvarni poticaj. Brza i fleksibilna mobilizacija sredstava važno je i nužno financijsko sredstvo za pripremu budućih pristupanja, da bi se prema potrebi osigurao postupan i neometan prijelaz iz pretpristupnog statusa u status države članice i omogućilo potrebno povećanje apsorpcijskog kapaciteta.

U Uredbu će biti uključeni svi mogući oblici ostvarivanja pomoći (bespovratna sredstva, nabava, nagrade, doprinosi uzajamnim fondovima EU-a, proračunska potpora, financijski instrumenti te proračunska jamstva). Pomoć će se ostvarivati izravnim, neizravnim i podijeljenim upravljanjem, ovisno o vrsti programa i partnerskoj zemlji.

U pogledu strukture ulaganja, financijski instrumenti koji su sada na snazi u regiji ostat će aktivni zbog dosad ostvarenih dobrih rezultata.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Program pretpristupne pomoći težit će komplementarnosti sa svim programima Unije, uključujući programe unutarnje politike (sinergija s politikom sigurnosti, migracija i energetskom politikom), Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, investicijsku komponentu i potporu vanjskoj dimenziji programa Erasmus+. Zemlje korisnice i dalje će moći primati potporu iz tematskih programa, osobito za ljudska prava. Nastavit će se sinergije s kohezijskom politikom i zajedničkom poljoprivrednom politikom u pripremanju zemalja korisnica da apsorbiraju buduće financiranje iz Unije i upravljaju njime.

Fond InvestEU, novi jedinstveni instrument za potporu ulaganjima namijenjen EU-ovim unutarnjim politikama, nužno je uskladiti s Instrumentom pretpristupne pomoći kako bi se zemljama u pretpristupnoj fazi osigurala mogućnost pristupa tom novom fondu. Povećane potrebe za ulaganjem pokrit će se uglavnom iz Europskog fonda za održivi razvoj+, koji će biti integriran u Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju. Time će se omogućiti uspostava ekonomije razmjera, a prema potrebi i intenziviranje operacija na zapadnom Balkanu.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Pričuva za pomoć u nuždi instrument je kojim se osiguravaju dodatna sredstva brojnim sektorskim programima u slučaju krize unutar EU-a i izvan njega.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Zbog nestabilnih geopolitičkih i domaćih uvjeta koji dovode do nepredviđene potrošnje, sve je važnije omogućiti brz odgovor proračuna Unije. Iako velik broj programa koji se odnose na EU i šire predviđa specifične pričuve za hitne mjere, dostupna sredstva mogu se brzo potrošiti pa katkad postanu nužna i hitna dodatna sredstva. Naprimjer, sredstvima dostupnima za pomoć za izvanredne situacije iz Fonda za azil, migracije i integraciju i Fonda za unutarnju sigurnost nisu se mogle podmiriti potrebe svih zemalja članica suočenih s migracijskom i sigurnosnom krizom koja je počela 2015. Isto tako, program Hrana i hrana za životinje pokazao se uvelike nedostatnim za zadovoljavanje potreba država članica pogođenih krizom izazvanom ptičjom gripom 2016. i 2017. Da se popune te rupe, trebalo je prerasporediti sredstva iz drugih programa i mobilizirati nekoliko mehanizama fleksibilnosti.

Prirodne katastrofe ili one nastale ljudskim djelovanjem mogu iscrpsti kapacitete pojedinačnih država članica i stoga imaju jasnu transnacionalnu komponentu. Zbog klimatskih promjena ili novonastalih rizika te su katastrofe sve češće i sve teže pa su im veće i ekonomske, ekološke i socijalne posljedice. Zato je nužna bolja sposobnost odgovora EU-a, uz sljedeća načela:

·fleksibilan pravni okvir koji dopušta intervenciju proračuna EU-a u raznim kriznim situacijama, čak i u područjima koja se inače ne smatraju visokorizičnima, ugrađivanje odgovarajućih odredaba za odgovor na hitne situacije u programe potrošnje, kako bi EU mogao djelovati čim nastupi hitna situacija,

·dovoljno raspoloživih sredstava: krizne su situacije nepredvidljive pa je nužna proračunska pričuva iz koje se mogu u kratkom roku povući dodatna sredstva.

2.CILJEVI

Od posebnih instrumenata koji se mogu mobilizirati uz iznosu iznad gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira, pričuva za pomoć u nuždi osmišljena je upravo za pružanje dodatnih sredstava u krizi. Riječ je o privremenom godišnjem iznosu iznad gornjih granica koji se za pokrivanje nepredviđenih događaja može dodati proračunu određenog programa u roku od nekoliko tjedana.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Opseg pričuve za pomoć u nuždi proširit će se na operacije unutar EU-a i tako će se iskoristiti postojeće procedure i na najbolji način dodijeliti proračunska sredstva. Time će se osigurati zajednički mehanizam za financijsko jačanje odgovora EU-a na sve vrste kriza (prirodne katastrofe, ekološke krize, humanitarne hitne situacije, epidemije itd.) i na svim geografskim područjima.

Da bi se izbjegla konkurencija i zajamčio pravedan pristup zadovoljavanju hitnih potreba, prvih devet mjeseci u godini i na unutarnju i na vanjsku dimenziju primjenjivat će se privremena gornja granica od 50 %. Usto, u zadnjem tromjesečju ostat će dostupno 25 % godišnjih gornjih granica kako bi sredstva bila dostupna i za slučajeve koji nastupe krajem godine.

Sadašnji proces mobilizacije Pričuve za pomoć u nuždi uhodan je i iskušan proces te će se zadržati njegova glavna obilježja:

·Kao posebni instrument oblikovan za odgovor na nepredviđene događaje i potrebe financiranja, pričuva će se mobilizirati iznad gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira.

·Tu proračunsku pričuvu mobiliziraju zajednički Europski parlament i Vijeće prijenosom u skladu s Financijskom uredbom.

·Kako bi se što više povećao kapacitet pričuve, neiskorišteni iznosi mogu se prenijeti u iduću godinu.

Kako bi se što više povećao kapacitet proračuna EU-a za odgovor, postojat će zajednička pravila za korištenje pričuve u svim programima i proračunskim naslovima u kojima je otvorena. To podrazumijeva da nema izdvajanja sredstava ni prioritetne upotrebe, npr. za unutarnje, a ne vanjske krize, ili za pojedinačna područja politika.

U iznimnim godinama, u kojima se iscrpi cijeli godišnji iznos pričuve, dodatne potrebe će se moći pokriti i drugim mehanizmima fleksibilnosti (kao što su instrument fleksibilnosti, pričuva za nepredviđene izdatke), ali složenijim postupkom mobilizacije (tj. izmjenom proračuna).

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Pričuva za pomoć u nuždi bit će namijenjena iznimnim situacijama koje se ne mogu rješavati sredstvima za izvanredne situacije unutar pojedinih programa. Naprimjer, ta pričuva nije namijenjena za suočavanje s posljedicama kriza povezanih s tržištem koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju ili distribuciju.

Drugi posebni instrument, povezan s odgovorom na krize, jest Fond solidarnosti EU-a. I on je ograničen godišnjim maksimalnim iznosom, ali njegova se priroda znatno razlikuje od pričuve. Potpora iz Fonda solidarnosti pruža se državi članici kao izraz solidarnosti EU-a u njezinoj borbi s posljedicama neke velike prirodne katastrofe. Bespovratnim sredstvima državi članici nadoknađuje se dio troškova nastalih u oporavku i obnovi nakon katastrofe, no izvan konkretnih mjera ili programa potrošnje na razini EU-a.

5.PREDLOŽENI NAJVEĆI GODIŠNJI IZNOS

Fond solidarnosti Europske unije instrument je solidarnosti koji na zahtjev države članice ili zemlje koja je u pretpristupnim pregovorima s Unijom reagira u slučaju teških prirodnih katastrofa i iskazuje europsku solidarnost s regijama pogođenima katastrofom sufinanciranjem troškova intervencije na nacionalnoj razini.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Solidarnost država članica jedno je od temeljnih načela Unije, a Fond solidarnosti Europske unije očigledni je primjer tog načela. Njegova je prepoznatljivost među građanima vrlo izražena. S obzirom na to da će prirodne katastrofe vjerojatno biti sve učestalije i intenzivnije zbog promjene klimatskih uvjeta, ovaj posebni instrument izvan višegodišnjeg financijskog okvira također pridonosi ublažavanju negativnih učinaka klimatskih promjena.

Instrument svojim ciljanim učincima dopunjuje intervenciju višegodišnjih programa koji su usmjereni na srednjoročne investicijske prioritete i može pridonijeti smanjenju moguće složenosti međuregionalne koordinacije ako katastrofa pogodi nekoliko regija.

2.CILJEVI

Fond solidarnosti Europske unije financijskim doprinosima pomaže u financiranju troškova operacija u slučaju nužde i operacija obnove koje snose javni proračuni država članica koje ispunjavaju uvjete za doprinos. Intervenira povratom troškova radi potpore proračunima kako bi se uklonile štete na bitnoj infrastrukturi, pomaže građanima osiguravanjem privremenog smještaja i financiranjem spasilačkih službi, osigurava preventivnu infrastrukturu i mjere za zaštitu kulturne baštine te pomoć pri raščišćavanju katastrofom pogođenih područja, uključujući prirodne zone.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Zbog prirode intervencija, mehanizam djelovanja Fonda jednostavan je i usmjeren na rezultate. Zadržat će se fleksibilnost u smislu mogućnosti prijenosa neutrošenog iznosa sredstava iz prethodne godine i omogućit će se veći iznosi predujmova.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Revizijom iz 2014. osnažena je poveznica s politikama za smanjenje rizika od katastrofa i uveden poticaj državama članicama da pojačaju ulaganja europskih strukturnih i investicijskih fondova radi potpore preventivnom djelovanju, prilagodbi na klimatske promjene te za izgradnju kapaciteta za otpornost na katastrofe.

S obzirom na to da Fond solidarnosti Europske unije intervenira ex post, komplementaran je s instrumentom rescEU i drugim instrumentima u slučaju nužde koji smjesta interveniraju u slučaju prirodnih katastrofa ili katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem.

5.PREDLOŽENI NAJVEĆI GODIŠNJI IZNOS

Europski fond za prilagodbu globalizaciji instrument je solidarnosti i odgovora na izvanredne situacije koji pruža jednokratnu pomoć radnicima otpuštenim u kontekstu neočekivanog otkazivanja znatnog broja ugovora o radu uzrokovanog nepovoljnim učincima gospodarskih promjena.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

Kao dopuna uobičajenoj otpornosti na nacionalnoj razini (nezaposlenost, socijalne mjere) i strukturnim intervencijama Europskog socijalnog fonda, Europski fond za prilagodbu globalizaciji prati povećanje broja i raznolikosti ponuđenih usluga, ali i njihovu razinu i intenzitet.

Fond je zbog svojih ciljanih učinaka komplementaran s intervencijama višegodišnjih programa koji se financiraju sredstvima EU-a koji su usmjereni na srednjoročne prioritete i može pridonijeti i smanjenju složenosti koordinacije službi na nacionalnoj ili regionalnoj razini jer se u slučaju kolektivnog otkazivanja ugovora o radu velikih razmjera može pokazati da su potrebne kombinirane mjere.

Konačno, Europski fond za prilagodbu globalizaciji pridonosi i izravnoj provedbi nekih načela Europskog stupa socijalnih prava, kao što su stručno usavršavanje i cjeloživotno učenje ili aktivna potpora pri zapošljavanju.

2.CILJEVI

Od 2021. Europski fond za prilagodbu globalizaciji pružat će potporu radnicima na koje mogu utjecati brojne promjene koje bi mogle uzrokovati masivna otpuštanja (globalizacija, kriza, tehnološke promjene itd.).

Stoga su ciljevi ovog Fonda sljedeći: i. pružiti prilagođenu potporu pri reintegraciji na tržište rada; ii. više podupirati stjecanje digitalnih vještina te iii. podupirati mobilnost, kadgod to bude potrebno.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Da bi bio usklađeniji sa svojim posebnim obilježjima instrumenta u slučaju nužde, Europski fond za prilagodbu globalizaciji unapređuje se dvojako: i. širi opseg intervencija s obzirom na proširene kriterije za intervenciju (primjerice tehnološke promjene) i ii. jednostavniji postupci, npr. jednostavniji postupak podnošenja zahtjeva, pružanje tehničke pomoći radi lakšeg pristupa financijskim sredstvima.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Stope sufinanciranja uskladit će se sa stopama kohezijske politike.

5.PREDLOŽENI NAJVEĆI GODIŠNJI IZNOS

Europskim instrumentom mirovne pomoći želi se financirati zajedničke troškove vojnih operacija u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike, pridonijeti financiranju vojnih operacija za uspostavu i očuvanje mira koje provode drugi međunarodni akteri i pružiti potporu oružanim snagama trećih zemalja radi sprečavanja sukoba, uspostave mira i jačanja međunarodne sigurnosti.

1.EUROPSKA DODANA VRIJEDNOST

EU je prepoznat kao vjerodostojan globalni akter. Zbog toga ima konkurentnu prednost u smislu sprečavanja sukoba i očuvanja mira. Intervencije EU-a u tim područjima mogu biti različite, od pružanja potpore mirovnim operacijama trećih zemalja ili međunarodnih organizacija (poput Instrumenta mirovne pomoći za Afriku) do izravne potpore kapacitetima partnera i razmještanja postrojbi za operacije u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Ta sposobnost EU-a da doprinese sprečavanju krize, uspostavi mira i javnog reda ili stabilizaciji zemalja i regija u kojima se odvijaju sukobi i nemiri vrlo je važna. Ne služi samo zaštiti EU-a i njegovih građana, nego i stabilizaciji zemalja, razvoju te sprečavanju masovnog raseljavanja osoba.

EU je sudjelovao ili pomagao u operacijama uspostave i očuvanja mira, među ostalim razmještanjem vojnih snaga na raznim lokacijama od Afrike do Bliskog istoka i zapadnog Balkana. Te su operacije odraz dodane vrijednosti europske dimenzije i u njima su države članice imale mogućnosti objediniti resurse, podijeliti troškove i demonstrirati istinski europski angažman na terenu. Međutim, posljednjih je godina porastao broj sigurnosnih izazova i izazova za stabilnost u susjedstvu i izvan njega te se time povećala i potreba za mirovnim operacijama.

Za to je potreban pojačan angažman EU-a u odgovoru na vanjske sukobe i krize očuvanjem mira i rješavanjem sukoba. To se učinkovitije i djelotvornije postiže na razini EU-a. Vrlo malo država članica ima dovoljno sredstava da same podupiru ili provode djelotvorne vojne operacije, a od onih koje to same čine, ne bi se trebalo očekivati da snose cijeli trošak operacija koje su od koristi cijelom EU-u. Stoga su ključni solidarnost među državama članicama i objedinjavanje resursa. Nadalje, uključenost cijelog EU-a može olakšati suradnju s međunarodnim i regionalnim organizacijama i zemljama iz cijelog svijeta putem mreže delegacija EU-a. Malo država članica može to postići samostalno.

2.CILJEVI

Cilj je instrumenta omogućiti EU-u da učini više i djeluje brže kako bi spriječio sukobe, promicao sigurnost ljudi, uklonio nestabilnost i stvarao sigurniji svijet, upotrebom vojnih i obrambenih sredstava prema potrebi.

Ugovorom o Europskoj uniji ne dopušta se financiranje operacija zajedničke vanjske i sigurnosne politike s vojnim ili obrambenim elementima iz proračuna EU-a. Primarni će cilj instrumenta stoga biti provedba aktivnosti vanjske i sigurnosne politike EU-a s vojnim i/ili obrambenim elementima koje se ne mogu financirati iz proračuna EU-a. Osim ako Vijeće odluči drukčije, mjere u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike koje se mogu financirati iz proračuna EU-a moraju se i dalje financirati iz proračuna EU-a. Za provedbu instrumenta bit će potrebne potpuna dosljednost i usklađenost s proračunom EU-a koje se trebaju osigurati na svim razinama funkcioniranja instrumenta.

Instrument je novo jedinstveno izvanproračunsko sredstvo. Kombinirat će potporu koja je unutar višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. djelomično obuhvaćena Instrumentom mirovne pomoći za Afriku (koji se financira iz izvanproračunskog Europskog razvojnog fonda) s mehanizmom Athena. Vojne operacije zajedničke sigurnosne i obrambene politike financiraju ponajprije države članice sudionice, izvan proračuna EU-a, dok se određeni dio zajedničkih troškova financira iz mehanizma Athena.

Ti postojeći mehanizmi financiranja, iako jasne dodane vrijednosti, dosad su samo djelomično ispunili očekivanja partnera i potrebu da se osigura vanjska stabilnost EU-a s obzirom na nezabilježene vanjske izazove. Instrumentom se stoga nastoji:

1. pojačati financiranje vojnih operacija u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike radi veće fleksibilnosti i učinkovitosti,

2. proširiti opseg EU-ove potpore vojnim operacijama za uspostavu i očuvanje mira koje provode treće zemlje i međunarodne organizacije diljem svijeta i izgraditi vojne kapacitete trećih zemalja i međunarodnih organizacija za sprečavanje sukoba, uspostavu mira i jačanje međunarodne sigurnosti,

3. olakšati financiranje drugih operativnih mjera u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike vojne ili obrambene prirode, ako tako odluči Vijeće.

Instrument će se uspostaviti Odlukom Vijeća u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Budući da je to instrument u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike, njegovu će provedbu osigurati Visoki predstavnik. S obzirom na financijsku provedbu instrumenta u skladu s Financijskom uredbom, Visokom predstavniku pomagat će Služba Komisije za instrumente vanjske politike.

3.PROVEDBA I POJEDNOSTAVNJENJE

Instrument će se financirati godišnjim doprinosima država članica na temelju ključa raspodjele bruto nacionalnog dohotka. Poboljšat će fleksibilnost i sposobnost reagiranja na krize učenjem iz iskustva s postojećim instrumentima i mehanizmima. Osigurat će trajnu dostupnost financijskih sredstava te brz odgovor na krize i druge hitne zahtjeve. Njime će se olakšati pružanje integriranih paketa vojne obuke koja se provodi u okviru misija EU-a za vojnu obuku te vojne opreme i potpore. Europski instrument za mirovnu pomoć osmišljen je kao učinkovito i fleksibilno sredstvo kako bi se uzela u obzir različitost aktivnosti koje se iz njega financiraju. Jasno će se utvrditi važna uloga partnera.

4.KOMPLEMENTARNOST I SINERGIJE S DRUGIM POLITIKAMA / POVEZIVANJE RESURSA EU-a S NACIONALNIM I REGIONALNIM RESURSIMA

Instrumentom će se upravljati prema načelima usklađenosti i komplementarnosti, uz potpunu dosljednost i sinergije s relevantnim instrumentima vanjskog djelovanja i mjerama u okviru proračuna EU-a, posebice zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, izgradnjom kapaciteta za sigurnost i razvoj i drugim oblicima pomoći i mjera povezanih sa sigurnošću u okviru ciljeva sigurnosti i mira EU-ovih politika susjedstva i razvoja. Fleksibilnost i sposobnost reagiranja osigurat će da potpora bude dostupna na vrijeme i, prema dogovoru, namijenjena vanjskim vojnim potrebama. Osigurat će se i pojednostavnjenje izvora i struktura financiranja. Instrument će biti reguliran i čvrstim političkim okvirom kako bi se osigurala njegova djelotvornost i usklađenost s cjelokupnom vanjskom politikom EU-a.

Instrument je odraz potrebe da se naglasi uloga EU-a u području obrane, ali se jasno razlikuje od Europskog fonda za obranu, kojim se nastoje dopuniti i povećati nacionalna ulaganja u istraživanja u području obrane i industrijski razvoj. Međutim, Europski fond za obranu može pružiti velik poticaj strateškoj autonomiji EU-a i konkurentnosti obrambene industrije Europe te tako neposredno omogućiti EU-u da pruži učinkovitiju potporu vojnim mirovnim operacijama u inozemstvu.

5.PREDLOŽENA DODJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA 2021.–2027.

Europski instrument mirovne pomoći izvanproračunski je instrument.

(1)

     Time se ne dovodi u pitanje odgovornost relevantnih glavnih uprava.