EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 13.1.2017.

COM(2017) 14 final

2017/0007(COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o pružanju makrofinancijske pomoći Republici Moldovi

{SWD(2017) 12 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Republika Moldova u zadnje je dvije godine suočena s teškom ekonomskom i političkom situacijom. U studenome 2014. izbio je velik skandal zbog prijevara u bankarstvu, čime su razotkriveni ozbiljni problemi u upravljanju, praćeni političkom nestabilnošću – koja uključuje formiranje triju vlada nakon izbora u studenome 2014. i smjenu guvernera Narodne banke Moldove (NBM) – te uličnim demonstracijama. Ti su događaji doveli do usporavanja gospodarskog rasta, obustavu proračunske potpore koju su međunarodni partneri pružali Moldovi te slabljenje fiskalnog položaja i platne bilance. Problemima u gospodarstvu prijedonijeli su recesija i slaba ekonomska aktivnost nekih od ključnih trgovinskih partnera Moldove (osobito Rusije, ali i Bjelarusa i Ukrajine), što je dovelo do smanjenja izvoza i doznačivanja. To je tek djelomično neutralizirano povećanjem trgovine s EU-om nakon što je na snagu stupio Sporazum o pridruživanju, koji je potpisan 2014. i kojim je predviđeno stvaranje detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine (DCFTA).

U tom je kontekstu Moldova zatražila pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Nakon zahtijevnih i dugih pregovora, koji su bili odraz postojeće političke nestabilnosti, u srpnju 2016. nacionalna su tijela postignula sporazum s MMF-om o programu koji uključuje trogodišnji prošireni kreditni instrument (ECF) i prošireni instrument za financiranje (EFF). Odbor MMF-a odobrio je sporazum 7. studenoga 2016. Sporazum je omogućen zahvaljujući novodošloj odlučnosti nacionalnih tijela da se, nakon imenovanja novog premijera Filipa u siječnju 2016. i novog guvernera Narodne banke u ožujku 2016., suoče s problemima u upravljanju financijskim sektorom i javnim financijama. Financijski aranžman usuglašen s MMF-om podrazumijevao bi pristup sredstvima u iznosu od 75 % kvote Moldove u MMF-u (129,4 milijuna PPV, odnosno oko 161 milijun EUR). Cilj je proširenih instrumenata brzo poboljšati upravljanje financijskim sektorom i njegov nadzor, jačati politike u svrhu osiguravanja makroekonomske i financijske stabilnosti te poticati održivi i uključivi rast.

Treba napomenuti da su EU i nacionalna tijela Moldove nakon zaključaka Vijeća za vanjske poslove od 15. veljače 2016. usuglasili plan djelovanja za prioritetne reforme u cilju oživljavanja ključnih strukturnih reforma; rok je bio 31. srpnja 2016. Otada je u provedbi tog plana postignut znatan napredak, ali još uvijek nisu otklonjeni svi izvori zabrinutosti EU-a izraženi u zaključcima Vijeća od veljače.

Moldavska vlada zatražila je u kolovozu 2015. od EU-a i makrofinancijsku pomoć (MFP), a svoj je zahtjev ponovila u ožujku 2016. 1 Europska komisija stoga, na temelju tog zahtjeva i u kontekstu političkih i ekonomskih kretanja od 2014., podnosi Europskom parlamentu i Vijeću prijedlog odluke o MFP-u Republici Moldovi u iznosu do 100 milijuna EUR. Od tog bi iznosa 60 milijuna EUR bilo u obliku zajmova, a 40 milijuna EUR u obliku bespovratnih sredstava. Predloženi iznos opravdan je s obzirom na ažuriranu procjenu potreba te zemlje za vanjskim financiranjem, veličinu programa MMF-a, ideju raspodjele tereta i raspoloživi manevarski prostor u proračunu EU-a.

Uz predloženu makrofinancijsku pomoć EU-a Moldova bi lakše pokrila dio preostalih potreba za vanjskim financiranjem u razdoblju 2016. – 2018., procijenjenih, u kontekstu novog programa MMF-a, na 442 milijuna USD (402 milijuna EUR). Time bi se smanjili kratkoročni rizici za bilancu plaćanja i proračun. Pomoć bi bila osmišljena i provedena u skladu s programima prilagodbe i reforma koje Moldova dogovara s MMF-om i Svjetskom bankom, kao i s reformama dogovorenima u kontekstu proračunske potpore EU-a i sporazuma o DCFTA-u.

Očekuje se da će provedba predložene potpore teći usporedno s proračunskom potporom koja se financira u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo. Ta je potpora zamrznuta od početka 2015. zbog zabrinutosti zbog nedostataka u upravljanju i nepostojanja pouzdane makroekonomske strategije.

Kako je objašnjeno u radnom dokumentu službi Komisije priloženom uz ovaj Prijedlog, Komisija smatra, među ostalim i na temelju procjene političke situacije koju je provela Europska služba za vanjsko djelovanje, da su ispunjeni politički i gospodarski preduvjeti za predloženi program makrofinancijske pomoći.

•Opći kontekst

Makroekonomska prognoza za Moldovu i dalje je nepovoljna, no kombinacija nedavnih mjera prilagodbe i izgledi za nastavak pružanja inozemne bespovratne pomoći pridonijeli su stabilizaciji stanja u zemlji.

Nalon znatnog usporavanja rasta u 2014., Moldova je prošle godine ušla u recesiju, uz pad BDP-a od 0,5 % u 2015. zbog: (a) nepovoljnih vremenskih uvjeta koji su doveli do smanjenja poljoprivredne proizvodnje za 13,4 %; (b) ubrzanog smanjenja novčanih doznaka i slabih izvoznih rezultata, koji su odraz recesije ili slabe ekonomske aktivnosti u nekima od glavnih trgovinskih partera Moldove, osobito u Bjelarusu, Rusiji i Ukrajini; (c) slabe domaće kreditne ekspanzije zbog problema u bankarskom sustavu i restriktivnije monetarne politike; (d) pritiska na proračun zbog obustave međunarodne bespovratne pomoći i smanjenja poreznih prihoda zbog recesije, što je, među ostalim, znatno utjecalo na programe javnih ulaganja u 2015. Nakon prilagodbe u 2015. očekuje se spor oporavak moldavskoga gospodarstva u 2016. i kasnije. Očekivani rast BDP-a u 2016. iznosi oko 2 %. Rast u 2016. i dalje će biti ograničen zbog proračunskih rezova i strogih uvjeta kreditiranja, kao i smanjenog priljeva novčanih doznaka i viših cijena energije, što će prigušiti domaću potrošnju. Istodobno, preorijentiranje na tržište EU-a zahtijevat će vrijeme i ulaganja.

Nakon što je s vrijednosti od 4,7 % u prosincu 2014. skočila na 13,5 % u prosincu 2015. (na godišnjoj osnovi), inflacija potrošačkih cijena na silaznoj je putanji, pa je u rujnu 2016. iznosila 3,0 %. MMF predviđa prosječnu godišnju inflaciju od 6,9 % u 2016. i 4,9 % u 2017.

Vlada je suočena sa znatnim pritiscima na proračun zbog nižih proračunskih prihoda koji su rezultat slabije ekonomske aktivnosti i prekida bespovratnih potpora. Ti su čimbenici pridonijeli povećanju proračunskog deficita sa 1,9 % BDP-a u 2014. na 2,3 % BDP-a u 2015. U skladu s programom dogovorenim s MMF-om, vlada je donijela revidirani proračun za 2016., koji je predsjednik potpisao 4. listopada 2016. i u kojem su predviđene mjere prilagodbe rashoda i prihoda kako bi se dostignuo ciljani deficit BDP-a od 3,2 %.

Ukupne uštede ostvarene tim mjerama iznosile su 2,2 milijarde leja, odnosno 1,7 % BDP-a u 2016. To uključuje mjere za kontrolu izdataka za plaće (među ostalim zahvaljujući smanjenju broja radnih mjesta), kao i mjere za poboljšanje ubiranja poreza i reformu porezne uprave te smanjenje prekomjernih poreznih izuzeća.

Udio duga opće države u BDP-u povećao se sa 36 % na kraju 2014. na 45 % na kraju 2015. U tim se procjenama u obzir uzimaju hitni zajmovi s državnim jamstvima koje je NBM izdao trima bankama u likvidaciji. Na prošlogodišnje povećanje državnog duga u velikoj je mjeri utjecala komponenta domaćeg duga. Vanjski državni dug sporije se povećao (sa 18 % BDP-a u 2014. na 21 % BDP-a na kraju 2015.) i uglavnom se pripisuje deprecijaciji leja. Vanjski je dug uglavnom srednjoročan i dugoročan, stavljen na raspolaganje uz povlaštene uvjete od strane multilateralnih i bilateralnih vjerovnika.

U 2015. deficit tekućeg računa pao je na 293 milijuna EUR (za 40 % u godišnjoj usporedbi) zbog primjetnog smanjenja uvezene energije i slabe domaće potražnje, zbog čega je smanjena vrijednost uvoza. Međutim deficit tekućeg računa, izražen kao postotak BDP-a, smanjio se sa 6,7 % u 2014. na 5,0 % u 2015., što se pripisuje smanjenju BDP-a izraženog u dolarima u 2015. (ujedno odraz i smanjenja realnog BDP-a i deprecijacije leja).

Turbulentna ekonomska i politička kretanja u Moldovi nisu u 2015. utjecala na priljev izravnih stranih ulaganja. Priljev izravnih stranih ulaganja u 2015. dosegnuo je 165 milijuna USD, u odnosu na 158 milijuna USD u 2014. U privlačenju izravnih stranih ulaganja važnu su ulogu imale moldavske slobodne gospodarske zone.

Zbog krize u financijskom sektoru međunarodne su pričuve u razdoblju od rujna 2014. do veljače 2015. smanjene za 35 %, na 1,7 milijardi USD, odnosno vrijednosti od oko 4,3 mjesečna uvoza. Konkretnije, NBM je u tom razdoblju prodao svoje devizne rezerve u visini od 700 milijuna USD, i to posebnom prodajom trima državnim bankama u likvidaciji i na deviznom tržištu. Taj je pad djelomično odraz povećane stope dolarizacije štednih uloga zbog pada povjerenja u lej. Otada do rujna 2016. središnja banka akumulirala je međunarodne pričuve u iznosu od 2,1 milijarde USD, odnosno vrijednost od oko 5,1 prognoziranih mjesečnih uvoza, što signalizira stabilizaciju i oporavak deviznog tržišta.

Nakon višegodišnjeg zastoja u procesu reformiranja znatan napredak ostvaren je provedbom plana strukturnih reforma tijekom zadnjih šest mjeseci, u što su uključene i reforme iz plana djelovanja za prioritetne reforme koji je u veljači 2016. dogovoren s EU-om. Došlo je međutim do kašnjenja pri donošenju mjera u određenim područjima, primjerice pri reformiranju javne uprave, imenovanju predsjednika Državne komisije za financijska tržišta i liberalizaciji elektroenergetskog i plinarskog sektora. EU je u sve većoj mjeri uključen u pružanje tehničkih i političkih savjeta Moldovi u vezi sa strukturnim reformama zahvaljujući skupini od 25 takozvanih visokih savjetnika, koji blisko surađuju s visokim dužnosnicima u različitim institucijama, primjerice s premijerom, ministrom financija i guvernerom NBM-a. Tim jedinstvenim aranžmanom obuhvaćena su mnoga važna područja, primjerice reforma financijskog sektora, upravljanje javnim financijama, vanjska revizija i provedba DCFTA-a.

U predviđanjima koja je MMF izradio u studenome 2016. upućuje se na znatne potrebe platne bilance u razdoblju 2016. – 2018., uz procijenjeni ukupni manjak u vanjskom financiranju od 469 milijuna USD (184 milijuna USD u 2016., 186 milijuna USD u 2017. i 99 milijuna USD u 2018.). Taj manjak u financiranju uglavnom se može pripisati trima čimbenicima: relativno visokom deficitu tekućeg računa, potrebi povećanja deviznih rezervi te očekivanim velikim zahtjevima za amortizaciju duga. Predloženim novim programom makrofinancijske pomoći, u iznosu od 100 milijuna EUR, pokrilo bi se 24,9 % procijenjenog preostalog manjka u financiranju (nakon odbitka neto financiranja MMF-a i očekivane isplate zajmova Svjetske banke koji se temelje na politikama).

•Postojeće odredbe u području prijedloga

Europski parlament i Vijeće donijeli su 20. listopada 2010. Odluku br. 938/2010/EU kojom je Republici Moldovi pružena prethodna makrofinancijska pomoć u obliku bespovratnih sredstava u iznosu od 90 milijuna EUR. 2 Ta je pomoć u potpunosti isplaćena u razdoblju 2010. – 2012.

•Usklađenost s drugim politikama i ciljevima politika Unije

Europska unija i Republika Moldova tijekom godina razvile su bliske političke i gospodarske odnose. To je dovelo do zaključivanja Sporazuma o pridruživanju, uključujući DCFTA, koji je potpisan 27. lipnja 2014. i stupio je na snagu 1. srpnja 2016. Sporazumom o pridruživanju, koji omogućuje političko pridruživanje i ekonomske integracije Moldove i EU-a, zamijenjen je prethodni Sporazum o partnerstvu i suradnji. U strategiji za pridruživanje, odobrenoj 2014., naveden je popis prioriteta za suradnju u razdoblju 2014. – 2016. utemeljen na strukturi Sporazuma o pridruživanju. Trenutačno se revidira radi pripreme ažurirane verzije za 2017. – 2019. U Jedinstvenom okviru za potporu za razdoblje 2014. – 2017. utvrđeni su prioritetni sektori suradnje EU-a i Moldove u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo. Započet je rad i na izradi novog jedinstvenog okvira za potporu za razdoblje 2017. – 2020.

Gospodarske veze Moldove i EU-a dobro su razvijene. U 2015. EU je bio najveći trgovinski partner Moldove, uz udjel u trgovini od 53 %, što je znatno iznad udjela Rusije, koji iznosi 13 %. U 2016. taj se udjel povećao na 62 %.

Zemlje obuhvaćene europskom susjedskom politikom imaju pravo zatražiti makrofinancijsku pomoć. Makrofinancijska pomoć EU-a bila bi dopuna bespovratnim sredstvima mobiliziranima u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo i drugih programa EU-a te posebno u pogledu uvjeta predviđenih u okviru paketa proračunske potpore koje provodi EU. Pružanjem potpore moldavskim vlastima u donošenju primjerena okvira za makroekonomsku politiku i strukturne reforme makrofinancijska bi pomoć EU-a pridonijela povećanju dodane vrijednosti i učinkovitosti ukupnih financijskih intervencija EU-a, uključujući intervencije u okviru drugih financijskih instrumenata.

Iako još postoje zabrinutosti u pogledu ljudskih prava, upravljanja i vladavine prava, moldavska nacionalna tijela ponovno se obvezuju na rješavanje problema u upravljanju i napredak u nužnim političkim reformama. Postizanje rezultata u ključnim reformama ključno je za uspješnu provedbu MFP-a te će se pozorno pratiti.

U tom kontekstu smatra se da će Moldova ispuniti političke preduvjete za odobrenje makrofinancijske pomoći trećim zemljama, osobito u pogledu demokracije, ljudskih prava i vladavine prava, a riječ je o zemlji s kojom EU održava bliske političke i gospodarske odnose. Detaljna procjena ispunjenosti tih političkih kriterija za makrofinancijsku pomoć, koju je provela Europska služba za vanjsko djelovanje, priložena je radnom dokumentu službi Komisije koji prati ovaj Prijedlog.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Sažetak predloženih mjera

Razmatra se pružanje makrofinancijske pomoći u iznosu od najviše 100 milijuna EUR. Komisija predlaže pružanje pomoći u obliku srednjoročnog zajma u iznosu do 60 milijuna EUR te bespovratnih sredstava u iznosu do 40 milijuna EUR. Ta će pomoć pridonijeti pokrivanju preostalih potreba Moldove za vanjskim financiranjem u razdoblju 2016. – 2018., kako ih je utvrdila Komisija na temelju procjena MMF-a.

S obzirom na predloženi iznos pomoći Komisija razmatra njezino pružanje u tri obroka. Prva dva obroka, sastavljena od bespovratnih sredstava u iznosu od 10 milijuna EUR i zajma od 20 milijuna EUR, isplatila bi se u 2017. Treći obrok, sastavljen od bespovratnih sredstava u iznosu od 20 milijuna EUR i zajma od 20 milijuna EUR, isplatio bi se u prvoj polovini 2018. Komisija će upravljati tom pomoći. Primjenjuju se posebne odredbe o sprečavanju prijevara i drugih nepravilnosti, u skladu s Financijskom uredbom.

Isplate u okviru MFP-a povezane su sa strogim uvjetima koji vrijede za svaki obrok, uključujući prvi, i odnose se na dobro napredovanje programa MMF-a i posebne političke uvjete usuglašene s EU-om u memorandumu o razumijevanju priloženom uz program pomoći. Ti politički uvjeti trebali bi pridonijeti rješavanju nekih temeljnih slabosti koje su se tijekom godina iskristalizirale u moldavskom gospodarstvu i sustavu ekonomskog upravljanja. Uvjeti mogu uključivati reforme za bolje upravljanje u financijskom sektoru, upravljanje javnim financijama, reforme energetskog sektora i prateće mjere za jačanje sustava socijalne sigurnosti, poboljšanje investicijske klime i potporu provedbi sporazuma o DCFTA-u.

Odluka da se makrofinancijska pomoć isplati u obliku bespovratnih sredstava i zajmova opravdana je stupnjem razvoja Moldove (mjerenog dohotkom po glavi stanovnika) i pokazateljima duga. To je u skladu i s tretmanom koji Svjetska banka i MMF-a primjenjuju na Moldovu. Moldova u svakom slučaju ispunjuje kriterije za financiranje uz povlaštene uvjete iz Fonda MMF-a za smanjenje siromaštva i rast te iz Međunarodnog udruženja za razvoj (IDA) Svjetske banke.

•Pravna osnova

Pravna je osnova Prijedloga članak 212. UFEU-a.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Načelo supsidijarnosti primjenjuje se jer države članice ne mogu same dostatno ostvariti ciljeve obnove kratkoročne makroekonomske stabilnosti u Republici Moldovi te se oni bolje mogu ostvariti na razini Europske unije. Glavni su razlozi proračunska ograničenja na nacionalnoj razini i potreba za dobrom koordinacijom donatora kako bi se maksimalno povećali opseg i učinkovitost pomoći.

•Proporcionalnost

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti: ograničen je na minimum potreban za ostvarenje ciljeva kratkoročne makroekonomske stabilnosti i ne prelazi ono što je potrebno za tu svrhu.

Kako je Komisija utvrdila na temelju procjena MMF-a u kontekstu proširenog fonda, iznos predložene nove makrofinancijske pomoći odgovara iznosu od 24,9 % procijenjenog preostalog manjka u financiranju za razdoblje 2016. – 2018. To je u skladu sa standardnom praksom podjele tereta za programe makrofinancijske pomoći, uzimajući pritom u obzir pomoć koju Moldovi pružaju drugi bilateralni i multilateralni donatori.

•Odabir instrumenta

Financiranje projekata ili tehnička pomoć ne bi bili pogodni ni dostatni za postizanje makroekonomskih ciljeva. Ključna dodana vrijednost makrofinancijske pomoći u usporedbi s drugim instrumentima EU-a bila bi ublažavanje ograničenja u vanjskom financiranju i doprinos stvaranju stabilnog makroekonomskog okvira, među ostalim promicanjem održivog stanja platne bilance i proračuna, te primjerenog okvira za strukturne reforme. Pridonoseći uspostavi primjerenog sveobuhvatnog okvira za politike, makrofinancijskom pomoći može se povećati učinkovitost mjera koje se financiraju u Moldovi u okviru drugih, uže usmjerenih financijskih instrumenata EU-a.

3.REZULTATI EX POST PROCJENA, SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANIM STRANAMA I PROCJENA UTJECAJA

•Savjetovanja sa zainteresiranim dionicima

Makrofinancijska pomoć pruža se kao sastavni dio međunarodne potpore gospodarskoj stabilizaciji u Republici Moldovi Tijekom pripreme ovog prijedloga za makrofinancijsku pomoć službe Komisije savjetovale su se s MMF-om i Svjetskom bankom, koji su već pokrenuli velike programe financiranja te pripremaju nove programe. Komisija se 20. rujna 2016. savjetovala s Gospodarskim i financijskim odborom, pri čemu je izražena podrška prijedlogu. Komisija je bila i u redovitom kontaktu s moldavskim vlastima.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Službe Komisije, u skladu sa zahtjevima Financijske uredbe, provele su operativnu procjenu financijskog i administrativnog okruženja u Moldovi kako bi utvrdile da su u postupcima za upravljanje programima pomoći, uključujući MFP, osigurana primjerena jamstva. U okviru operativne procjene službe Komisije zaprimile su konačno izvješće, koje je u veljači 2016. pripremilo konzultansko društvo. U izvješću se zaključuje da je trenutačno stanje u administrativnom i financijskom okruženju Moldove uglavnom primjereno za upravljanje novim programima MFP-a, no i dalje su prisutne izražene slabosti. Kretanja u tom području i dalje će se budno motriti, među ostalim i na temelju redovitih izvješća o napretku reforma u upravljanju javnim financijama koje sastavlja Delegacija EU-a u Kišinjevu.

•Procjena učinka

Makrofinancijska pomoć EU-a izvanredni je instrument za hitne slučajeve, usmjeren na rješavanje ozbiljnih poteškoća povezanih s bilancom plaćanja u trećim zemljama. Stoga je ovaj prijedlog makrofinancijske pomoći izuzet od uvjeta provedbe procjene učinka u skladu sa Smjernicama za bolju regulativu Komisije (SWD(2015) 111 final) zbog političkog imperativa brzog djelovanja u hitnoj situaciji koja zahtijeva brz odgovor.

Prijedlozi Komisije za makrofinancijsku pomoć općenito se temelje na iskustvu stečenom iz ex post evaluacija ranijih programa u susjedstvu EU-a. Nova makrofinancijska pomoć i prateći program gospodarske prilagodbe i reforma pridonijet će smanjenju kratkoročnih financijskih potreba Moldove, uz istodobnu podršku mjerama usmjerenima na jačanje srednjoročne platne bilance i fiskalne održivosti te povećanje održivog rasta, čime se dopunjuje program koji će se dogovoriti s MMF-om. Ti politički uvjeti trebali bi pridonijeti rješavanju nekih temeljnih slabosti koje su se tijekom godina iskristalizirale u moldavskom gospodarstvu i sustavu ekonomskog upravljanja. Načelno, uvjeti mogu uključivati reforme za bolje upravljanje u financijskom sektoru, upravljanje javnim financijama, reforme energetskog sektora i prateće mjere za jačanje sustava socijalne sigurnosti, poboljšanje investicijske klime i potporu provedbi sporazuma o DCFTA-u.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Planirana pomoć pružila bi se u obliku zajma i bespovratnih sredstava. Zajam bi se financirao zaduživanjem koje će u ime EU-a provoditi Komisija. Utjecaj pomoći u obliku zajma na proračun odgovara izdvajanju rezervacija Jamstvenog fonda EU-a za vanjska djelovanja, u iznosu od 9 % plaćenih iznosa, iz proračunske linije 01 03 06 („Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda“). Uz pretpostavku da će prve dvije isplate zajma (svaka u iznosu od 20 milijuna EUR) biti provedene u 2017., a treća isplata zajma (20 milijuna EUR) u 2018., rezervacije će u skladu s pravilima kojima se uređuje mehanizam jamstvenog fonda biti izdvojene u proračunima za razdoblje 2019. – 2019. u iznosima od 3,6 milijuna EUR i 1,8 milijun EUR. 3 Pomoć u obliku bespovratnih sredstava (prva dva obroka u iznosu od po 10 milijuna EUR i treći obrok u iznosu od 20 milijuna EUR) financirali bi se iz odobrenih sredstava za preuzete obveze u proračunima za 2017. i 2018., iz proračunske linije 01 03 02 (Makrofinancijska pomoć), uz isplate u 2017. i 2018. Na temelju sadašnjih predviđanja iskorištenosti proračunske linije 01 03 02 i 01 03 06 Komisija ocjenjuje da je utjecaj programa na proračun prihvatljiv.

5.OSTALI ELEMENTI

•Klauzula o preispitivanju/reviziji/vremenskom ograničenju važenja

Prijedlog sadržava klauzulu o vremenskom ograničenju važenja. Predložena makrofinancijska pomoć stavlja se na raspolaganje na dvije i pol godine, s početkom od prvog dana nakon stupanja na snagu memoranduma o razumijevanju.

2017/0007 (COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o pružanju makrofinancijske pomoći Republici Moldovi

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 212.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije 4 ,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom 5 ,

budući da:

(1)Odnosi između Europske unije („Unija“) i Republike Moldove („Moldova”) nastavljaju se razvijati unutar okvira europske susjedske politike i Istočnoga partnerstva. Moldova se priključila Istočnom partnerstvu 2009., nakon čega su pokrenuti pregovori između EU-a i Moldove o sporazumu o pridruživanju. Taj je sporazum, kojim je obuhvaćeno i postupno uvođenje detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine (DCFTA), potpisan u lipnju 2014., a na snagu je stupio 1. srpnja 2016.

(2)Moldavsko gospodarstvo u znatnoj je mjeri pogođeno političkom nestabilnošću u razdoblju od izbora u studenome 2014. do siječnja 2016., kao i skandalom zbog prijevara u bankarstvu, slabom ekonomskom aktivnošću u regiji i ruskim uvoznim sankcijama. Ta je situacija pridonijela nastanku recesije, sve većem trgovinskom deficitu i znatnom smanjenju međunarodnih pričuva u zadnjoj godini.

(3)Nakon što su početkom 2016. imenovani nova vlada i novi guverner središnje banke, nacionalna tijela izraz ponovno su se obvezala na napredak u nužnim političkim reformama i rješavanju problema u upravljanju financijskim sektorom i javnim financijama.

(4)U svrhu potpore reformama EU i Moldova dogovorili su u nastavku na zaključke Vijeća za vanjske poslove od 15. veljače 2016. plan djelovanja za prioritetne reforme. Moldova je u provedbi plana djelovanja ostvarila znatan napredak.

(5)U kontekstu političke tranzicije i ekonomskih problema moldavska nacionalna tijela i Međunarodni monetarni fond (MMF) dogovorili su u srpnju 2016. trogodišnji prošireni kreditni instrument (ECF) i prošireni instrument za financiranje (EFF) u iznosu od 178,7 milijuna EUR. Odbor MMF-a odobrio je aranžman 7. studenoga 2016. U okviru programa MMF-a od moldavskih se nacionalnih tijela očekuje da će brzo poboljšati upravljanje financijskim sektorom i njegov nadzor, jačati politike u svrhu osiguravanja makroekonomske i financijske stabilnosti te poticati održivi i uključivi rast.

(6)U svjetlu pogoršane ekonomske situacije i nepovoljnih prognoza Moldova je u kolovozu 2015. zatražila dopunsku makrofinancijsku pomoć Unije, a svoj je zahtjev ponovila u ožujku 2016.

(7)EU je u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo za Moldovi okvirno namijenio između 610 i 746 milijuna, uključujući potporu proračunu i tehničku pomoć. Isplate za potporu proračunu obustavljene su međutim početkom 2015., a njihov nastavak uvjetovan je odobrenjem novog programa MMF-a i ispunjavanjem svih uvjeta za pružanje potpore proračunu.

(8)Budući da je Moldova obuhvaćena europskom susjedskom politikom, trebala bi se smatrati državom koja ispunjava uvjete za primanje makrofinancijske pomoći Unije.

(9)Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti izvanredni financijski instrument za nevezanu i nenamjensku potporu platnoj bilanci, čija je svrha riješiti neposredne potrebe korisnika za vanjskim financiranjem te bi trebala podržati provedbu programa politike koji sadržava snažne mjere neposredne prilagodbe i strukturne reforme za kratkoročno poboljšanje stanja platne bilance.

(10)S obzirom na to da u platnoj bilanci Moldove još uvijek postoji znatan preostali manjak u vanjskom financiranju, koji premašuje sredstva koja su osigurali MMF i ostale multilateralne institucije, smatra se da je makrofinancijska pomoć Unije Moldovi, s obzirom na trenutačne iznimne okolnosti, prikladan odgovor na zahtjev Moldove za potporu gospodarskoj stabilizaciji, u kombinaciji s programom MMF-a. Makrofinancijska pomoć Unije pomogla bi gospodarskoj stabilizaciji i planu strukturnih reforma u Moldovi, dopunjujući sredstva na raspolaganju u okviru financijskog aranžmana MMF-a.

(11)Cilj makrofinancijske pomoći Unije trebao bi biti podržati ponovno uspostavljanje održivog stanja vanjskog financiranja Moldove, čime bi se pružila potpora njezinu gospodarskom i socijalnom razvoju.

(12)Očekuje se da makrofinancijska pomoć Unije bude usklađena s isplatama proračunskih potpora u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo.

(13)Određivanje iznosa makrofinancijske pomoći Unije temelji se na sveobuhvatnoj kvantitativnoj procjeni preostalih potreba Moldove za vanjskim financiranjem te se pritom uzima u obzir njezina sposobnost financiranja vlastitim sredstvima, a pogotovo međunarodne pričuve kojima raspolaže. Makrofinancijskom pomoći Unije trebali bi se dopuniti programi i sredstva koja osiguravaju MMF i Svjetska banka. Pri određivanju iznosa pomoći u obzir se uzimaju i očekivani financijski doprinosi multilateralnih donatora te potreba osiguranja pravedne raspodjele tereta između Unije i drugih donatora, kao i već postojeća primjena drugih instrumenata Unije za vanjsko financiranje u Moldovi te dodana vrijednost sveukupnog angažmana Unije.

(14)S obzirom na preostale potrebe Moldove za vanjskim financiranjem, razinu njezina gospodarskog razvitka, mjerenu dohotkom po glavi stanovnika i stupnjem siromaštva, kapacitet da se financira vlastitim sredstvima, pogotovo iz međunarodnih rezervi kojima raspolaže, te s obzirom na procjenu sposobnosti otplate utvrđenu analizom održivosti duga, pomoć bi se djelomično trebala dodijeliti u obliku bespovratnih sredstava.

(15)Komisija bi trebala osigurati pravnu i stvarnu usklađenost makrofinancijske pomoći Unije s ključnim načelima, ciljevima i mjerama poduzetima u okviru različitih područja vanjskog djelovanja i ostalih relevantnih politika Unije.

(16)Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi poduprijeti vanjsku politiku Unije prema Moldovi. Službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi blisko surađivati tijekom provedbe programa makrofinancijske pomoći kako bi se osigurala usklađenost i dosljednost vanjske politike Unije.

(17)Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi podupirati opredijeljenost Moldove za vrijednosti koje dijeli s Unijom, uključujući demokraciju, vladavinu prava, dobro upravljanje, poštovanje ljudskih prava, održivi razvoj i smanjenje siromaštva, kao i njezinu predanost načelima otvorene, uređene i pravedne trgovine.

(18)Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije Moldova bi trebala poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, i vladavinu prava te jamčiti poštovanje ljudskih prava. Osim toga posebni ciljevi makrofinancijske pomoći Unije trebali bi pridonijeti jačanju učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti sustava upravljanja javnim financijama te upravljanja i nadzora u financijskom sektoru u Moldovi te promicati strukturne reforme kojima su ciljevi potpora održivog i uključivog rasta, otvaranje radnih mjesta i fiskalna konsolidacija. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi redovito pratiti ispunjavanje preduvjeta i postizanje tih ciljeva.

(19)Kako bi se osigurala učinkovita zaštita financijskih interesa Unije u vezi s makrofinancijskom pomoći Unije, Moldova bi trebala poduzeti odgovarajuće mjere za sprečavanje i borbu protiv prijevare, korupcije i drugih nepravilnosti u vezi s pomoći. Nadalje, trebalo bi predvidjeti da Komisija obavlja provjere te da Revizorski sud obavlja revizije.

(20)Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije ne dovode se u pitanje ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća (kao proračunskog tijela).

(21)Iznosi makrofinancijske pomoći pružene u obliku bespovratnih sredstava te iznosi potrebnih sredstava za makrofinancijsku pomoć u obliku zajmova trebali bi biti u skladu s raspodjelom proračuna predviđenom u višegodišnjem financijskom okviru.

(22)Makrofinancijskom pomoći Unije trebala bi upravljati Komisija. Kako bi se osiguralo da Europski parlament i Vijeće mogu pratiti provedbu ove Odluke, Komisija bi ih trebala redovito obavješćivati o napretku u pogledu pomoći i dostavljati im relevantne dokumente.

(23)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Odluke provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 6 .

(24)Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi podlijegati uvjetima ekonomske politike koji će biti utvrđeni u memorandumu o razumijevanju. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta provedbe te radi učinkovitosti Komisija bi trebala biti ovlaštena pregovarati o tim uvjetima s moldavskim nacionalnim tijelima uz nadzor odbora predstavnika država članica u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. Na temelju te uredbe savjetodavni bi se postupak u pravilu trebao primjenjivati u svim slučajevima koji u toj uredbi nisu predviđeni. S obzirom na mogući važan učinak pomoći veće od 90 milijuna EUR, za iznose koji prelaze taj prag prikladno je koristiti postupak ispitivanja. S obzirom na iznos makrofinancijske pomoći Unije Moldovi, postupak ispitivanja trebao bi se primjenjivati na donošenje memoranduma o razumijevanju te na smanjenje, suspenziju ili ukidanje pomoći,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.Unija Moldovi stavlja na raspolaganje makrofinancijsku pomoć („makrofinancijska pomoć Unije”) u iznosu od najviše 100 milijuna EUR radi potpore gospodarskoj stabilizaciji i opsežnom programu reformi u Moldovi. Od tog se najvišeg iznosa do 60 milijuna EUR dodjeljuje u obliku zajmova, a najviše 40 milijuna EUR u obliku bespovratnih sredstava. Dodjela makrofinancijske pomoći Unije podliježe odobrenju proračuna Unije za relevantnu godinu od strane Europskog parlamenta i Vijeća. Ta pomoć doprinosi pokrivanju potreba platne bilance Moldove kako je određeno programom MMF-a.

2.U cilju financiranja zajmovne komponente makrofinancijske pomoći Unije Komisija je ovlaštena u ime Unije pozajmiti potrebna sredstva na tržištima kapitala ili od financijskih institucija te ih potom u obliku zajma dodijeliti Moldovi. Prosječno dospijeće zajma iznosi najviše 15 godina.

3.Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije upravlja Komisija u skladu sa sporazumima ili dogovorima postignutima između Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Moldove te s glavnim načelima i ciljevima gospodarskih reformi navedenima u Sporazumu o pridruživanju između EU-a i Moldove, uključujući DCFTA, koji je sklopljen u okviru europske susjedske politike.

Komisija redovito obavješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku povezanom s makrofinancijskom pomoći Unije, uključujući isplate te pomoći, te pravovremeno dostavlja tim institucijama relevantne dokumente.

4.Makrofinancijska pomoć Unije stavlja se na raspolaganje na razdoblje od dvije i pol godine počevši od prvog dana nakon stupanja na snagu memoranduma o razumijevanju iz članka 3. stavka 1.

5.Ako se potrebe Moldove za financiranjem tijekom razdoblja isplate makrofinancijske pomoći Unije znatno smanje u usporedbi s prvotnim predviđanjima, Komisija, postupajući u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 7. stavka 2., smanjuje iznos pomoći ili tu pomoć obustavlja ili ukida.

Članak 2.

1.Preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije jest da Moldova poštuje učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, i vladavinu prava te jamči poštovanje ljudskih prava.

2.Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje prate ispunjavanje tog preduvjeta tijekom cijelog trajanja makrofinancijske pomoći Unije.

3.Stavci 1. i 2. primjenjuju se u skladu s Odlukom Vijeća 2010/427/EU 7 .

Članak 3.

1.Komisija se, u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 7. stavka 2., dogovara s moldavskim nacionalnim tijelima o jasno određenoj gospodarskoj politici i financijskim uvjetima, usmjeravajući se na strukturne reforme i zdrave javne financije na kojima se temelji makrofinancijska pomoć Unije, što se utvrđuje u memorandumu o razumijevanju u kojem se navodi rok za ispunjenje tih uvjeta. Uvjeti ekonomske politike i financijski uvjeti utvrđeni u memorandumu o razumijevanju moraju biti u skladu sa sporazumima ili dogovorima iz članka 1. stavka 3., uključujući programe makroekonomske prilagodbe i strukturnih reforma koje Moldova provodi uz potporu MMF-a.

2.Cilj uvjeta navedenih u stavku 1. posebno je jačanje učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti sustava upravljanja javnim financijama u Moldove, među ostalim i za iskorištavanje makrofinancijske pomoći Unije. Pri određivanju mjera politike također se na odgovarajući način uzimaju u obzir napredak u području uzajamnog otvaranja tržišta, razvoj uređene i pravedne trgovine, kao i drugi prioriteti u kontekstu vanjske politike Unije. Komisija redovito prati napredak u postizanju tih ciljeva.

3.Pojedinosti o financijskim uvjetima makrofinancijske pomoći Unije utvrđuju se ugovorom o bespovratnim sredstvima i ugovorom o zajmu koje sklapaju Komisija i moldavska nacionalna tijela.

4.Komisija redovito provjerava jesu li uvjeti iz članka 4. stavka 3. i dalje ispunjeni, kao i jesu li ekonomske politike Moldove u skladu s ciljevima makrofinancijske pomoći Unije. Pritom Komisija blisko surađuje s MMF-om i Svjetskom bankom i, prema potrebi, s Europskim parlamentom i Vijećem.

Članak 4.

1.Podložno uvjetima iz stavka 3., Komisija stavlja na raspolaganje makrofinancijsku pomoć Unije u obrocima, pri čemu se svaki sastoji od zajma i bespovratnih sredstava. Iznos svakog obroka utvrđuje se u memorandumu o razumijevanju iz članka 3.

2.Za iznose makrofinancijske pomoći Unije u obliku zajmova formiraju se, prema potrebi, rezervacije, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 8 .

3.Komisija odlučuje o isplati obroka podložno ispunjenju svih sljedećih uvjeta:

(a)preduvjet utvrđen u članku 2.;

(b)stalni zadovoljavajući rezultati provedbe programa politike koji sadržava snažne mjere prilagodbe i mjere strukturne reforme uz potporu nepreventivnog kreditnog aranžmana s MMF-om te

(c)zadovoljavajuća provedba uvjeta ekonomske politike i financijskih uvjeta dogovorenih u memorandumu o razumijevanju.

Drugi se obrok u načelu isplaćuje najranije tri mjeseca nakon isplate prvog obroka. Treći se obrok u načelu isplaćuje najranije tri mjeseca nakon isplate drugog obroka.

4.Ako uvjeti iz stavka 3. nisu ispunjeni, Komisija privremeno obustavlja ili ukida isplatu makrofinancijske pomoći Unije. U takvom slučaju Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razlozima te suspenzije ili ukidanja.

5.Makrofinancijska pomoć Unije isplaćuje se Narodnoj banci Moldove. Podložno odredbama koje se trebaju dogovoriti u memorandumu o razumijevanju, uključujući potvrdu preostalih potreba za proračunskim financiranjem, sredstva Unije mogu se prenijeti moldavskom ministarstvu financija kao krajnjem korisniku.

Članak 5.

1.Poslovi zaduživanja i kreditiranja povezani sa zajmovnom komponentom makrofinancijske pomoći Unije izvršavaju se u eurima koristeći isti datum valute i ne smiju prouzročiti promjenu dospijeća za Uniju te je ne smiju izložiti valutnim ili kamatnim rizicima ili bilo kakvom drugom komercijalnom riziku.

2.Ako okolnosti to dopuštaju i na zahtjev Moldove, Komisija može poduzeti potrebne korake kako bi osigurala da se u uvjete zajma uključi odredba o prijevremenoj otplati i da se ona podudara s odgovarajućom odredbom iz uvjeta za poslove zaduživanja.

3.Ako okolnosti dopuštaju poboljšanje kamatne stope na zajam i ako Moldova to zatraži, Komisija može odlučiti refinancirati cijelo prvotno zaduživanje ili jedan dio, ili može restrukturirati odgovarajuće financijske uvjete. Operacije refinanciranja ili restrukturiranja provode se u skladu sa stavcima 1. i 4. i ne utječu na produženje dospijeća zaduživanja ili povećanje iznosa nepodmirenog kapitala na dan refinanciranja ili restrukturiranja.

4.Sve troškove koji su nastali za Uniju, a koji se odnose na poslove zaduživanja i kreditiranja u skladu s ovom Odlukom, snosi Moldova.

5.Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja u vezi s poslovima iz stavaka 2. i 3.

Članak 6.

1.Makrofinancijska pomoć Unije provodi se u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 9 i Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 10 .

2.Provedbom makrofinancijske pomoći Unije upravlja se izravno.

3.Ugovor o zajmu i ugovor o bespovratnim sredstvima koji se sklapaju s nacionalnim tijelima Moldove sadržavaju sljedeće odredbe:

(a)o osiguravanju toga da Moldova redovito provjerava jesu li financijska sredstva odobrena iz proračuna Unije pravilno iskorištena, poduzima odgovarajuće mjere radi sprečavanja nepravilnosti i prijevara te, prema potrebi, pokreće pravne postupke radi osiguravanja povrata svih sredstava isplaćenih na temelju ove Odluke koja se nisu pravilno iskoristila;

(b)o osiguravanju zaštite financijskih interesa Unije, a posebno predviđanjem posebnih mjera u vezi sa sprečavanjem i suzbijanjem prijevara, korupcije i svih drugih nepravilnosti koje utječu na makrofinancijsku pomoć Unije, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 11 , Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2185/96 12 te Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 13 ;

(c)o tome da se Komisiju, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara, ili njezine predstavnike izričito ovlašćuje za provedbu provjera, uključujući provjere i inspekcije na terenu;

(d)o tome da se Komisiju i Revizorski sud izričito ovlašćuje za provođenje revizija tijekom i nakon razdoblja dostupnosti makrofinancijske pomoći Unije, uključujući revizije dokumentacije te revizije na terenu, poput operativnih procjena;

(e)o osiguravanju toga da Unija ostvaruje pravo na prijevremenu otplatu zajma i/ili cjelovit povrat bespovratnih sredstava ako je utvrđeno, u vezi s upravljanjem makrofinancijskom pomoći Unije, da je Moldova sudjelovala u bilo kojoj radnji prijevare ili korupcije ili u nekoj drugoj nezakonitoj aktivnosti koja ugrožava financijske interese Unije.

4.Prije provedbe makrofinancijske pomoći Unije Komisija s pomoću operativne procjene ocjenjuje kvalitetu moldavskih financijskih propisa, administrativne postupke te mehanizme unutarnje i vanjske kontrole koji su relevantni za takvu pomoć.

Članak 7.

1.Komisiji pomaže Odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 8.

1.Komisija do 30. lipnja svake godine Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi ove Odluke u prethodnoj godini, zajedno s ocjenom te provedbe. U izvješću se:

(a)ispituje napredak u provedbi makrofinancijske pomoći Unije;

(b)procjenjuje gospodarsko stanje i mogućnosti Moldove, kao i napredak u provedbi mjera politike iz članka 3. stavka 1.;

(c)navodi poveznica između uvjeta gospodarske politike utvrđenih u memorandumu o razumijevanju, trenutačne gospodarske i fiskalne uspješnosti Moldove te odluka Komisije o isplati obroka makrofinancijske pomoći Unije.

2.Najkasnije dvije godine nakon isteka razdoblja dostupnosti iz članka 1. stavka 4. Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o ex post evaluaciji u kojem se procjenjuju rezultati i učinkovitost isplaćene makrofinancijske pomoći Unije te mjera u kojoj se njome pridonijelo ciljevima pomoći.

Članak 9.

Ova Odluka stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.    Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o pružanju makrofinancijske pomoći Republici Moldovi

1.2.    Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 14  

Područje politike:    Glava 01 – Gospodarski i financijski poslovi

Aktivnost:    03 – Međunarodni gospodarski i financijski poslovi

1.3.    Vrsta prijedloga/inicijative

X Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje

1.4.    Ciljevi

1.4.1.    Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa 

„Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja: promicanje napretka izvan EU-a”

Glavno područje kojim se bavi Glavna uprava za ekonomske i financijske poslove odnosi se na:

1. Poticanje provedbe europske susjedske politike produbljivanjem ekonomske analize, jačanjem dijaloga o politikama i savjeta o gospodarskim aspektima akcijskih planova.

2. Razvoj, praćenje i provedba makrofinancijske pomoći za partnerske treće zemlje, u suradnji s relevantnim međunarodnim financijskim institucijama.

1.4.2.    Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Posebni cilj br. 1: „Promicanje napretka izvan EU-a: potpora makrofinancijskoj stabilnosti i promicanje reformi za poticanje rasta izvan EU-a, među ostalim redovitim gospodarskim dijalozima s ključnim partnerima i pružanjem makrofinancijske pomoći”

Odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB Međunarodni gospodarski i financijski poslovi.

1.4.3.    Očekivani rezultati i utjecaj

Predložena pomoć sastoji se od zajma EU-a Republici Moldovi („Moldova“) u iznosu do 60 milijuna EUR i bespovratnih sredstava u iznosu do 40 milijuna EUR u svrhu doprinosa održivijem stanju platne bilance. Pomoć, koja će se isplatiti u tri obroka, treba pridonijeti rješavanju teške ekonomske situacije i lošeg stanja platne bilance u zemlji. Njome će promicati i strukturne reforme usmjerene na povećanje održiva gospodarskog rasta, smanjenje makroekonomskih slabosti i poboljšanje upravljanja javnim financijama.

1.4.4.    Pokazatelji rezultata i utjecaja

Nacionalna tijela bit će dužna redovito izvješćivati službe Komisije o nizu pokazatelja i dostaviti sveobuhvatni izvještaj o poštovanju dogovorenih uvjeta politike prije isplate triju obroka pomoći.

Službe Komisije nastavit će nadzirati upravljanje javnim financijama nakon operativne procjene financijskih krugova i administrativnih postupaka u Moldovi koja je provedena tijekom pripreme ovog programa. Delegacija EU-a u Moldovi redovito će izvješćivati i o pitanjima koja se odnose na praćenje pomoći. Službe Komisije ostat će u bliskom kontaktu s MMF-om i Svjetskom bankom kako bi imale koristi od njihovih uvida na temelju njihovih tekućih aktivnosti u Moldovi.

Prijedlogom zakonodavne odluke predviđeno je i podnošenje godišnjeg izvješća Vijeću i Europskom parlamentu koje sadržava ocjenu provedbe ove pomoći. Nezavisna ex post evaluacija provest će se unutar dvije godine nakon isteka razdoblja dostupnosti pomoći.

1.5.    Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.    Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti 

Isplata pomoći ovisit će o zadovoljavajućim rezultatima provedbe gospodarskog programa između Moldove i MMF-a, koji je Odbor odbor odobrio 7. studenoga 2016., nakon što su nacionalna tijela Moldove poduzela više prioritetnih mjera. Osim toga Komisija s moldavskim nacionalnim tijelima ugovara posebne uvjete politike, navedene u memorandumu o razumijevanju, koji se trebaju zadovoljavajuće ispuniti prije nego što Komisija odobri isplatu svih triju obroka.

1.5.2.    Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a:

Zahvaljujući makrofinancijskoj pomoći Moldova će ublažiti gospodarski šok izazvan slabljenjem fiskalnog položaja i platne bilance nakon velike bankarske prijevare iz studenoga 2014. te pada izvoza i smanjenja novčanih doznaka zbog recesije u zemljama koje su ključni trgovinski partneri Moldove. Tako će se pridonijeti promicanju makroekonomske stabilnosti i strukturnih reforma u zemlji. Dopuna sredstvima koja su međunarodne financijske institucije, EU i drugi donatori stavili na raspolaganje pridonosi ukupnoj učinkovitosti paketa financijske potpore koju pruža međunarodna donatorska zajednica.

Predloženim programom jača se i vladina predanost reformama te njezina težnja za ostvarivanjem bližih odnosa s EU-om. Taj se rezultat, među ostalim, ostvaruje odgovarajućim uvjetima za isplatu pomoći. U širem kontekstu programom će se drugim zemljama u regiji pokazati da EU i dalje pomaže zemljama koje u razdoblju gospodarskih poteškoća odlučno kreću u političke reforme.

1.5.3.    Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Od 2004. provedeno je ukupno šesnaest ex post evaluacija u vezi s programima makrofinancijske pomoći. U tim je evaluacijama zaključeno da se programima makrofinancijske pomoći zaista pridonosi, iako ponekad skromno i neizravno, poboljšanju vanjske održivosti, makroekonomskoj stabilnosti i postizanju strukturnih reformi u zemlji koja prima pomoć. U većini slučajeva programi makrofinancijske pomoći imali su pozitivan učinak na platnu bilancu zemlje korisnice i pomogli su smanjiti proračunska ograničenja. Došlo je i do nešto većeg gospodarskog rasta. 15  

1.5.4.    Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

EU je najveći donator Moldovi. Financijska pomoć namijenjena Moldovi u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo i partnerstvo (ENPI) za razdoblje 2007. – 2013. iznosi ukupno 561 milijuna EUR. U to su uključena bespovratna sredstva u iznosu od 63 milijuna EUR, dodijeljena u razdoblju 2012. – 2013. iz poticajnog programa za integracije i suradnju u okviru Istočnog partnerstva (EaPIC). Za razdoblje 2014  – 2016., u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo pomoć EU-a Moldovi iznosi 310 milijuna EUR. Ta su sredstva dopunjena financiranjem u okviru drugih instrumenata EU-a, kao što je Fond za poticanje ulaganja u susjedstvu (NIF). Uz programe bilateralne suradnje Moldova se koristi različitim regionalnim programima, uglavnom u području prometa, energetike i okoliša. Moldova sudjeluje i u inicijativama koje su otvorene svim zemljama u okviru europske politike susjedstva, kao što su Erasmus+, TAIEX, SIGMA. Uz Europski instrument za susjedstvo Moldova ispunjava kriterije za financiranje u okviru EU-ovih tematskih instrumenata i programa: Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava (EIDHR), Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) te programa za organizacije civilnoga društva i tijela lokalne samouprave, ljudski razvoj, migracije i azil. Isto tako Europska investicijska banka odobrila je zajmove u iznosu od 658 milijuna EUR od 2007., od čega 50 milijuna EUR u 2016.

Ključna dodana vrijednost makrofinancijske pomoći u usporedbi s drugim instrumentima EU-a je u tome što pridonosi stvaranju stabilnog makroekonomskog okvira, među ostalim promicanjem održive bilance plaćanja i stanja proračuna, te primjerenog okvira za strukturne reforme. Makrofinancijskom pomoći ne osigurava se redovita financijska potpora gospodarskom i socijalnom razvoju zemalja koje primaju pomoć. Makrofinancijska pomoć ukida se u trenutku kada država ponovno uspostavi održivo stanje vanjskog financiranja. Poslije toga trebali bi se primjenjivati redoviti instrumenti EU-a za pomoć i suradnju.

Makrofinancijska pomoć bi isto tako trebala nadopunjivati intervencije međunarodnih financijskih institucija, a to su osobito program za prilagodbu i reformu uz podršku proširenog fonda MMF-a i razvojni zajmovi Svjetske banke.

1.6.    Trajanje i financijski utjecaj

X Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

X Prijedlog/inicijativa na snazi 2 i pol godine od stupanja na snagu memoranduma o razumijevanju, kako je utvrđeno člankom 1. stavkom 4. Odluke

X Financijski utjecaj očekuje se u razdoblju od 2016. 16 do 2020.

1.7.    Predviđene metode upravljanja 17  

X Izravno upravljanje Komisije

2.    MJERE UPRAVLJANJA

2.1.    Pravila nadzora i izvješćivanja

Pomoć je makroekonomske prirode i njezin je oblik u skladu s ekonomskim programom koji podržava MMF. Službe Komisije pratit će mjeru na temelju napretka u provedbi programa MMF-a i posebnih mjera reforme koje će se utvrditi s moldavskim nacionalnim tijelima u memorandumu o razumijevanju (vidi i točku 1.4.4.).

2.2.    Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.    Utvrđeni rizici 

U pogledu predloženog programa makrofinancijske pomoći postoje fiducijarni rizici, rizici povezani s provedbom politike te opći politički rizici.

Postoji rizik da bi se makrofinancijska pomoć, koja nije namijenjena za određene izdatke, mogla zloupotrijebiti. Općenito, taj se rizik odnosi na čimbenike kao što su kvaliteta sustava upravljanja u središnjoj banci i ministarstvu financija te primjerenost unutarnje i vanjske revizije.

Još jedan ključni rizik operaciji proistječe iz regionalnih gospodarskih i političkih nesigurnosti, što ima izravne posljedice na gospodarstvo Moldove. Ekonomski rezultati u zemljama koje su glavni regionalni trgovinski partneri Moldove (osobito Rusija, Bjelarus i Ukrajina) izravno utječu na izvoz i visinu novčanih doznaka. Na domaćem području glavni rizik odnosi se na poteškoće u procesu gospodarskih reformi i postojeće makroekonomske slabosti.

   Konačno, rizici proizlaze i iz mogućeg slabljenja europskog i globalnog gospodarskog okruženja i iz povećanja međunarodnih cijena hrane i energije.

2.2.2.    Predviđene metode kontrole

Makrofinancijska pomoć podliježe postupcima provjere, kontrole i revizije za čiju su provedbu nadležni Komisija, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), i Europski revizorski sud.

2.2.3.    Troškovi i koristi kontrola i vjerojatna stopa neusklađenosti

Osnovni troškovi metoda provjere i kontrole koje će Komisija snositi navedeni su u tablici 3.2.1. Osim toga tu su i troškovi za Europski revizorski sud i troškovi mogućih intervencija Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF). Operativnom procjenom koju su službe Komisije zaključile 2016. pridonosi se ne samo procjeni rizika zloupotrebe sredstava nego se ostvaruje i posredna korist pružanjem korisnih informacija o potrebnim reformama u području upravljanja javnim financijama, što se onda može odraziti na političke uvjete povezane s tom pomoći. Kad je riječ o vjerojatnoj stopi neusklađenosti, na temelju iskustva s instrumentom makrofinancijske pomoći od početka njegove primjene, procjenjuje se da je rizik od neusklađenosti (u obliku neplaćanja zajma ili zlouporabe sredstava) nizak.

2.3.    Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Kako bi se smanjio rizik od zlouporabe, poduzet će se nekoliko mjera.

Prvo, ugovor o zajmun i ugovor o bespovratnim sredstvima sadržavat će niz odredaba o kontrolama, sprječavanju prijevare, revizijama i povratu sredstava u slučaju prijevare ili korupcije. Također, pomoć se uplaćuje na namjenski račun kod Središnje banke Moldove.

Osim toga službe Komisije u veljači 2016. su uz potporu vanjskih savjetnika zaključile operativnu procjenu kako bi ocijenile pouzdanost financijskih krugova i administrativnih postupaka relevantnih za tu vrstu pomoći. U toj se procjeni zaključuje da je trenutačno stanje u administrativnom i financijskom okruženju Moldove uglavnom primjereno za upravljanje novim programima MFP-a, no i dalje su prisutne izražene slabosti.

Naposljetku, pomoć podliježe postupcima provjere, kontrole i revizije, za čiju su provedbu nadležni Komisija, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), i Europski revizorski sud.

3.    PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.    Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi 

Postojeće proračunske linije

01 03 02: Makrofinancijska pomoć

01 03 06 – Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

01 03 06 – jamstvo Europske unije za zajmove EU-a namijenjene makrofinancijskoj pomoći trećim zemljama: Za rezervacije Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja izdvajaju se, u skladu s Uredbom o Fondu 21 , sredstva iz proračunske linije 01 03 06 („Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda”) u iznosu od 9 % ukupnih nepodmirenih obveza. Iznos rezervacija izračunava se na početku godine „n” kao razlika između ciljnog iznosa i neto aktive Fonda na kraju godine „n–1”. Iznos rezervacija unosi se u godini „n” u nacrt proračuna za godinu „n+1”, a stvarno se plaća odjednom na početku godine „n+1” iz proračunske linije 01 03 06. Kao rezultat toga, 9 % stvarno isplaćenog iznosa (tj. najviše 5,4 milijuna EUR) uzet će se u obzir unutar ciljnog iznosa na kraju godine „n–1” za izračun iznosa rezervacija Fonda. Zatražene nove proračunske linije: nije primjenjivo.

3.2.    Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.    Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.2.    Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

X Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.3.    Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.    Sažetak

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

X Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Potrebna odobrena administrativna sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.     Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

X Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se osobljem glavne uprave koje je već nadležno za upravljanje djelovanjem i/ili je bilo preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Trošak potrebnog osoblja procjenjuje se na temelju 30 % godišnjih rashoda za dužnosnike u razredu AD5 - AD12.

Opis zadaća:

3.2.4.    Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom:

X Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

3.2.5.    Doprinos trećih osoba

x Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih osoba.

3.3.    Procijenjeni utjecaj na prihode

X    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode

(1) Pismo premijera Streleta od 20. kolovoza 2015. povjereniku Moscoviciju i pismo premijera Filipa od 25. ožujka 2016. potpredsjeniku Dombrovskisu.

(2) Odluka br. 938/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o pružanju makrofinancijske pomoći Republici Moldovi (SL L 277, 21.10.2010., str. 1.).

(3) Sredstva za Jamstveni fond treba izdvojiti u iznosu od 9 % isplaćenih iznosa dvije godine nakon izvršenja isplata.

(4) SL C […], […], str. […].

(5) Stajalište Europskog parlamenta od ... i Odluka Vijeća od ... .

(6) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(7) Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o određivanju organizacije i načina rada Europske službe za vanjsko djelovanje (SL L 201, 3.8.2010., str. 30.).

(8) Odluka Vijeća (EZ, Euroatom) br. 480/2009 od 25. svibnja 2009. o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja (SL L 145, 10.6.2009, str. 10).

(9) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(10) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

(11) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(12) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(13) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(14) ABM: Activity-Based Management (upravljanje po djelatnostima) – ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na temelju aktivnosti).

(15) Ex post evaluacija makrofinancijske pomoći EU-a Moldovi u razdoblju 2010. – 2012. dostupna je na sljedećoj poveznici:
http://ec.europa.eu/dgs/economy_finance/evaluation/pdf/mfa_moldova_evaluation_final_report_en.pdf

(16) U 2016. utjecaj iznosi 60 000 EUR za operativnu procjenu financijskog i upravnog okruženja u Moldovi.

(17) Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na sljedećoj poveznici: http://ec.europa.eu/budget/explained/management/managt_who/who_en.cfm

(18) Dif. = diferencirana odobrena sredstva; Nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(19) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(20) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(21) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 od 25. svibnja 2009. o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja (SL L 145, 10.6.2009., str. 10.).

(22) Godina početka provedbe prijedloga/inicijative.

(23) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(24) Godina početka provedbe prijedloga.

(25) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(26) Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni cilj/ciljevi…”.

(27) Godina početka provedbe prijedloga/inicijative.

(28) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(29) UO= ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(30) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).