EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52017DC0566
COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL AND THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL COMMITTEE On the follow-up to the Action Plan on VAT Towards a single EU VAT area - Time to act
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU O provedbi akcijskog plana o PDV-u Put k jedinstvenom EU-ovom području PDV-a – vrijeme je za djelovanje
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU O provedbi akcijskog plana o PDV-u Put k jedinstvenom EU-ovom području PDV-a – vrijeme je za djelovanje
COM/2017/0566 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 4.10.2017.
COM(2017) 566 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU
O provedbi akcijskog plana o PDV-u
Put k jedinstvenom EU-ovom području PDV-a – vrijeme je za djelovanje
Sadržaj
1. 1. UVOD – PUT K JEDINSTVENOM EUROPSKOM PODRUČJU PDV-A
2. 2. POSTIGNUĆA OD DONOŠENJA AKCIJSKOG PLANA O PDV-u
2.1. 2.1. Prilagođavanje sustava PDV-a digitalnom gospodarstvu i pripreme za osuvremenjenu politiku poreznih stopa
2.1.1. 2.1.1. Prijedlozi za PDV na internetsku trgovinu
2.1.2. 2.1.2. Prijedlog PDV-a za publikacije u elektroničkom obliku
2.2. 2.2. Ciljane mjere suzbijanja prijevara
2.2.1. 2.2.1. Poboljšanje naplate poreza i administrativne suradnje
2.2.2. 2.2.2. Privremena odstupanja
3. 3. PROVEDBA BUDUĆIH PRIJEDLOGA
3.1. 3.1. Put k stabilnom jedinstvenom europskom području PDV-a
3.1.1. 3.1.1. Prvi korak provedbe konačnog sustava PDV-a
3.1.2. 3.1.2. Borba protiv prijevara u području PDV-a: bolja administrativna suradnja za brže rezultate
3.1.3. 3.1.3. Put k stvaranju djelotvornijih poreznih uprava
3.2. 3.2. Put k suvremenijoj politici utvrđivanja poreznih stopa
1.UVOD – PUT K JEDINSTVENOM EUROPSKOM PODRUČJU PDV-A
EU-ov sustav PDV-a jedna je od prednosti jedinstvenog tržišta; uklanjanjem prepreka koje su narušavale tržišno natjecanje i sprječavale slobodno kretanje dobara znatno je pogodovao trgovini u EU-u. Porez na dodanu vrijednost (PDV) kao porez na potrošnju široke osnove smatra se jednim od oblika oporezivanja kojim se najviše pogoduje rastu. Osim toga, PDV je važan i sve veći izvor poreznih prihoda u Europskoj uniji 1 . No u posljednjih nekoliko godina sustav PDV-a nije uspio održati korak s globalizacijom i digitalizacijom gospodarstva. Posebno se to odnosi na činjenicu da se važeći sustav za oporezivanje trgovine među državama članicama i dalje temelji na „prijelaznim odredbama” 2 starima 25 godina. U okviru tih odredaba domaće i prekogranične transakcije podvrgavaju se dvama potpuno različitim sustavima PDV-a. Stoga su poduzeća čije aktivnosti obuhvaćaju prekograničnu trgovinu izložena dodatnim troškovima usklađivanja od 11 % u usporedbi s poduzećima koja trguju samo na domaćem tržištu. Osim toga, omogućivanje prekogranične kupnje robe bez plaćanja PDV-a te odredbe čini posebno podložne prijevarama. U 2015. je zbog prijevara i drugih nedostataka izgubljena 151 milijarda EUR, to jest 12,8 % prihoda od PDV-a 3 . Procjenjuje se da od tog ukupnog iznosa 50 milijardi EUR otpada na prekogranične prijevare u vezi s PDV-om, za što su većinom odgovorne kriminalne organizacije, a prema nedavnim medijskim izvješćima dio se tog iznosa upotrebljava i za financiranje terorizma.
Danas je EU-ov sustav PDV-a suviše rascjepkan i podložan prijevarama. Kao dio njezina plana za pravedan i učinkovit sustav oporezivanja u EU-u, Komisija namjerava preurediti sustav PDV-a kako bi osigurala da taj sustav ostane prednost u budućnosti. Procjenjuje se da bi uvođenjem objedinjenog sustava PDV-a u jedinstveno tržište smanjilo prekogranične prijevare u vezi s PDV-om za 41 milijardu EUR 4 , a troškove usklađivanja za poduzeća za 1 milijardu EUR 5 .
Komisija je u svojem akcijskom planu o PDV-u od 7. travnja 2016. 6 iznijela potrebu uvođenja jedinstvenog europskog područja PDV-a kako bi se pružio odgovor na izazove 21. stoljeća. Najavljen je niz ključnih mjera koje je potrebno donijeti u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju radi osuvremenjivanja sustava PDV-a u EU-u te kako bi taj sustav postao jednostavniji, otporniji na prijevare i prilagođeniji gospodarstvu. Tim se mjerama ostvaruje nekoliko ciljeva: prilagođavanje sustava PDV-a globalnom, digitalnom i mobilnom gospodarstvu, potpora MSP-ovima i osiguravanje odgovarajuće politike poreznih stopa, zaustavljanje prekograničnih prijevara i pomoć državama članicama u smanjenju jaza PDV-a.
Osuvremenjivanje važećeg sustava PDV-a postići će se nizom postupnih koraka. Ovom se Komunikacijom izvješćuje o mjerama koje su već poduzete (odjeljak 2.) i navode dodatni detalji o budućim koracima (odjeljak 3.), uključujući inicijative koje će biti donesene ove godine:
·zakonodavni paket o konačnom sustavu PDV-a za trgovinu unutar Unije među poduzećima (dalje u tekstu „konačni sustav PDV-a”);
·prijedlog o reformi stopa PDV-a;
·prijedlog za jačanje postojećih instrumenata za administrativnu suradnju u području PDV-a i
·prijedlog pojednostavnjenja pravila o PDV-u za mala i srednja poduzeća.
2.POSTIGNUĆA OD DONOŠENJA AKCIJSKOG PLANA O PDV-u
2.1. Prilagođavanje sustava PDV-a digitalnom gospodarstvu i pripreme za osuvremenjenu politiku poreznih stopa
Komisija je 1. prosinca 2016. donijela nekoliko prijedloga 7 osuvremenjivanja PDV-a za prekograničnu internetsku trgovinu i prijedlog o stopi PDV-a za elektroničke publikacije. Ti su prijedlozi važan dio strategije jedinstvenog digitalnog tržišta 8 i namijenjeni su prilagođavanju sustava PDV-a digitalnom gospodarstvu.
2.1.1. Prijedlozi za PDV na internetsku trgovinu
Digitalizacijom gospodarstva stvaraju se sve veći izazovi za poreznu politiku. Potrebna su inovativna i napredna rješenja kako bi se držao korak s tim novim poslovnim kretanjima. Porezna je pravila potrebno razvijati radi prilagođavanja brzim promjenama poslovnih modela i ponašanja potrošača. Oporezivanje bi istodobno trebalo biti pravedno i djelotvorno za nova poduzeća i trebalo bi pozitivno doprinijeti razvoju jedinstvenog digitalnog tržišta.
Kao i u slučaju poreza na potrošnju, PDV ima važnu ulogu u strategiji za ostvarivanje tih ciljeva. Prijedlozi o internetskoj trgovini namijenjeni su za ostvarivanje koristi poduzećima, građanima i državama članicama i njima se ostvaruje uvažavanje EU-a kao globalnog lidera.
Novim bi se pravilima poduzećima omogućilo da jednostavno prodaju robu internetskim putem i sve svoje obveze u pogledu PDV-a u EU-u rješavaju na jednom mjestu te bi se njima pojednostavila obrada PDV-a za novoosnovana i mikropoduzeća čija je prekogranična internetska prodaja manja od 10 000 EUR. Mala i srednja poduzeća također bi imala koristi od jednostavnijih postupaka za prekograničnu prodaju do 100 000 EUR. Osim toga, novim bi se pravilima uklonilo važeće izuzeće za male pošiljke uvezene u EU čija je vrijednost manja od 22 EUR i osiguralo da poduzeća iz EU-a posluju u ravnopravnim uvjetima.
Vijeće trenutačno raspravlja o tim prijedlozima.
Nadalje, Komisija u okviru Foruma EU-a o PDV-u 9 istražuje mogućnosti uspostavljanja strukturirane javno-privatne suradnje s poreznim upravama, logističkim poduzećima, internetskim platformama, pružateljima platnih usluga i udruženjima poduzeća radi poboljšanja naplate PDV-a, smanjenja prijevara u području internetske trgovine i pružanja jednakih uvjeta za sve poslovne subjekte koji ispunjavaju svoje obveze. Rezultati tog savjetovanja poslužit će kao argumenti u prilog inicijativi Komisije u 2018.
2.1.2. Prijedlog PDV-a za publikacije u elektroničkom obliku
Komisija je također ispunila obećanje da će državama članicama omogućiti primjenu stope PDV-a na elektroničke publikacije kao što su e-knjige i internetske novine jednake onoj koja vrijedi za tiskane publikacije, što je ostvareno ukidanjem odredaba prema kojima elektroničke publikacije nisu mogle imati povlašteni porezni tretman odobren tradicionalnim tiskanim publikacijama. Taj je prijedlog korak naprijed u osiguravanju tehnološke neutralnosti i uklanjanju poreznih prepreka za razvoj tržišta elektroničkih publikacija. O prijedlogu se trenutačno raspravlja u Vijeću.
2.2. Ciljane mjere suzbijanja prijevara
2.2.1. Poboljšanje naplate poreza i administrativne suradnje
Komisija je pokrenula razvoj analize transakcijske mreže radi razmjene i zajedničke obrade ciljanih podataka o PDV-u koju obavljaju dužnosnici mreže Eurofisc 10 zaduženi za analizu rizika. Tim će se novim instrumentom poreznim upravama omogućiti zaustavljanje mreža prijevara na jednostavniji, brži i sigurniji način.
Nadalje, u području kaznenog prava u srpnju je donesena Direktiva o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima 11 , kojom su utvrđena minimalna pravila o definiranju kaznenih djela protiv financijskih interesa Unije, mogućim kaznama i rokovima zastare. Direktivom se definira materijalna nadležnost budućeg Ureda europskog javnog tužitelja 12 . Ured europskog javnog tužitelja posebno će biti ovlašten za kriminalističke istrage i kazneni progon u slučaju prijevare u vezi s PDV-om povezane s državnim područjima dvije države članice ili više njih i koja uključuje ukupnu štetu u iznosu od najmanje 10 000 000 EUR.
Kad je riječ o međunarodnim odnosima, Komisija pregovara o sporazumu EU-a i Norveške o administrativnoj suradnji, suzbijanju prijevara i naplati potraživanja u području PDV-a. Sporazum će stupiti na snagu nakon što Vijeće donese odluke o njegovu potpisivanju i sklapanju. Nadalje, potpisan je administrativni dogovor o suradnji službi Komisije i Intra-europske organizacije poreznih uprava (IOTA) radi razmjene najboljih praksi među državama članicama i članicama IOTA-e.
Naposljetku, određene su države članice zatražile potporu za jačanje kapaciteta poreznih uprava. Mjere potpore u okviru Programa potpore strukturnim reformama blisko se koordiniraju u okviru programa FISCALIS 13 .
2.2.2. Privremena odstupanja
Komisija je 21. prosinca 2016. ispunila svoju obvezu predstavljanja prijedloga Direktive Vijeća 14 u pogledu privremene primjene općeg mehanizma prijenosa porezne obveze na isporuke roba i usluga iznad praga od 10 000 EUR po fakturi. U okviru takvog sustava PDV se privremeno „obustavlja” duž cijeloga gospodarskog lanca (među poduzećima) i naplaćuje samo krajnjim kupcima. Ta je mjera namijenjena državama članicama koje su posebno pogođene prijevarama kao pomoć u borbi protiv kružnih prijevara 15 u međurazdoblju do uvođenja sveobuhvatnog rješenja na razini EU-a. U tijeku su pregovori u Vijeću.
3.PROVEDBA BUDUĆIH PRIJEDLOGA
3.1. Put k stabilnom jedinstvenom europskom području PDV-a
3.1.1. Prvi korak provedbe konačnog sustava PDV-a
Kako je najavila u svojem akcijskom planu za PDV, Komisija predlaže zamjenu važećih prijelaznih odredaba za oporezivanje trgovine među državama članicama konačnim odredbama. U skladu sa zahtjevima Europskog parlamenta 16 i Vijeća 17 , taj će se konačni sustav PDV-a temeljiti na načelu oporezivanja u državi članici odredišta 18 .
U cilju omogućivanja neometanog prijelaza za porezna tijela i poduzeća ta će se izmjena provesti postupnim pristupom u dva koraka 19 .
Kao prvi zakonodavni korak utvrdio bi se obračun PDV-a za isporuke robe unutar Unije među poduzećima. Provedba tog prvog zakonodavnog koraka podijelila bi se u dva podkoraka (vidjeti odjeljke 3.1.1.1. i 3.1.1.2. u nastavku), prvog koji se sastoji od niza prijedloga koje će Komisija donijeti ove godine (prvi podkorak) i drugog koji će se donijeti sljedeće godine (drugi podkorak).
U drugom zakonodavnom koraku obračun PDV-a bi se proširio na sve prekogranične isporuke pa bi stoga obuhvatio i pružanje usluga. Komisija bi provedbu tog drugog zakonodavnog koraka predložila nakon praćenja provedbe prvog koraka, čije bi funkcioniranje Komisija preispitala pet godina nakon njegova stupanja na snagu. Zatim bi se konačni sustav u potpunosti proveo.
Nakon savjetovanja sa svim dionicima i detaljne analize različitih opcija za provedbu načela odredišta, Komisija se odlučila za pravila oporezivanja u skladu s kojima bi isporučitelj naplaćivao kupcima PDV za prekogranične isporuke robe unutar Unije po poreznoj stopi države članice dolaska robe. Prijavljivanje i plaćanje PDV-a obavljalo bi se u državi članici u kojoj isporučitelj ima poslovni nastan putem mehanizma „jedinstvene kontaktne točke”. Međutim, tijekom prve faze konačnog sustava PDV-a i odstupajući od tog općeg načela 20 , ako porezna uprava potvrdi da je kupac poduzeće koje ispunjava svoje obveze (mogućnost dostupna i malim i srednjim poduzećima), taj bi kupac i dalje bio obveznik PDV-a na robu kupljenu u drugim državama članicama, kao što je to slučaj u skladu s važećim odredbama 21 .
Osim toga, zaključci Vijeća 22 i rasprave s državama članicama i drugim dionicima o akcijskom planu za PDV ukazali su na potrebu uvođenja određenih kratkoročnih poboljšanja važećeg sustava PDV-a (dalje u tekstu „brza rješenja”). Ta se četiri brza rješenja predlažu ove godine zajedno s pravnim okosnicama konačnog sustava PDV-a (prvi podkorak u nastavku). Prijedlog iz 2018. (drugi podkorak u nastavku) sadržavat će detaljne tehničke odredbe za stvarnu provedbu prve faze konačnog sustava PDV-a.
3.1.1.1.Prvi podkorak: paket konačnog sustava PDV-a iz listopada 2017.
Paket konačnog sustava PDV-a iz listopada 2017. sastoji se od sljedeća tri zakonodavna akta:
A] Prijedlog direktive o izmjeni Direktive o PDV-u
Prijedlogom se uvodi sljedeće:
a) pojam ovjerenog poreznog obveznika po uzoru na postojeći koncept ovlaštenog gospodarskog subjekta u području carine. Konceptom ovjerenog poreznog obveznika omogućuje se potvrda da se određeno poduzeće može općenito smatrati pouzdanim poreznim obveznikom. Poduzeća sa statusom ovjerenog poreznog obveznika ostvarivala bi pogodnosti od određenih pojednostavnjenja 23 . Prijedlogom se utvrđuju kriteriji koje je potrebno ispuniti radi ostvarivanja statusa ovjerenog poreznog obveznika, slučajevi za isključenje, države članice nadležne za dodjeljivanje i oduzimanje statusa ovjerenog poreznog obveznika, pravo žalbe poreznih obveznika na upravne odluke o tom pitanju i obveza uzajamnog priznavanja tog statusa među državama članicama.
b) tri „brza rješenja” koja je zatražilo Vijeće, konkretno:
– pojednostavnjenje i usklađivanje pravila u pogledu premještanja dobara 24 ;
– priznavanje PDV identifikacijskog broja kupca kao materijalnog uvjeta za izuzimanje od PDV-a na temelju isporuke unutar Zajednice 25 ;
– pojednostavnjenje pravila radi osiguravanja pravne sigurnosti za lančane transakcije 26 .
Ta „brza rješenja” bila bi dostupna samo ovjerenim poreznim obveznicima (osim „brzog rješenja za PDV broj” koje se zbog svoje prirode ne može ograničavati).
c) pravne okosnice konačnog sustava PDV-a. Posebno uključuju uvođenje oporezivanja u državi članici odredišta i pravilo o odgovornosti isporučitelja (osim ako je kupac ovjereni porezni obveznik) 27 . Njima se uvodi i jedinstvena kontaktna točka (one stop shop) kojom bi se isporučiteljima u njihovoj državi članici poslovnog nastana omogućio obračun PDV-a za isporuke robe u drugim državama članicama. U toj bi se jedinstvenoj kontaktnoj točki omogućilo prebijanje izlaznog PDV-a za isporuke s PDV-om za nabavu robe unutar EU-a.
B] Prijedlog o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 282/2011 radi uvođenja četvrtog „brzog rješenja”
Ovim se prijedlogom uvodi četvrto „brzo rješenje” koje zahtijeva Vijeće, konkretno usklađivanje i pojednostavnjenje pravila o dokazivanju prijevoza robe unutar Zajednice kako bi se isporuke robe unutar Zajednice izuzele od PDV-a. To pojednostavnjenje bit će dopušteno samo ako je u transakciju uključen ovjereni porezni obveznik.
C] Prijedlog o izmjeni Uredbe o administrativnoj suradnji u području PDV-a
Ovaj je prijedlog potreban kako bi se osiguralo uključivanje statusa ovjerenog poreznog obveznika u sustav VIES 28 . Prijedlogom će se pružiti pravna osnova za učinkovit tehnički IT alat koji bi državama članicama i subjektima elektroničkim putem omogućio trenutačnu provjeru statusa OPO-a pojedinačnog subjekta.
3.1.1.2. Drugi podkorak: detaljne tehničke odredbe za konačni sustav PDV-a tijekom 2018.
Prethodno navedene pravne okosnice konačnog sustava PDV-a činile bi sporazum država članica o načelu kojim bi se sa važećih prijelaznih odredaba o PDV-u prešlo na konačni sustav PDV-a koji se temelji na načelu oporezivanja na odredištu. Komisija će 2018. predstaviti prijedlog Direktive kojim se utvrđuju detaljne tehničke odredbe potrebne za funkcioniranje konačnog sustava PDV-a popraćen odgovarajućim provedbenim mjerama.
Prijedlogom iz 2018. uvest će se posebne odredbe za provedbu pravnih okosnica. Predložit će se i provedbene mjere kojima bi se pružila osnova za razvoj IT alata potrebnih za funkcioniranje novog sustava do 2022.
3.1.2. Borba protiv prijevara u području PDV-a: bolja administrativna suradnja za brže rezultate
U nekoliko nedavnih medijskih izvještaja i istraga nacionalnih tijela istaknuta je presudna povezanost slučajeva velikih prijevara u vezi s PDV-om i organiziranog kriminala. Pokazano je da se prihodi od prijevara prebacuju u aktivnosti pranja novca nakon čega se upotrebljavaju za druge kriminalne aktivnosti, a možda i financiranje terorizma. U tom je kontekstu nužno ojačati instrumente administrativne suradnje u području PDV-a, kako su istaknuli Europski parlament 29 , države članice 30 i Europski revizorski sud 31 .
Komisija će u studenome 2017. predstaviti zakonodavni prijedlog za jačanje postojećih instrumenata administrativne suradnje. Jedan od ciljeva bit će jačanje kapaciteta država članica za bržu provedbu zajedničke analize rizika raspoloživih informacija unutar Eurofisca, pokretanje daljnjih mjera i razmjenu obavještajnih podataka o PDV-u s policijskim tijelima na razini EU-a, poput Europola, OLAF-a i Ureda europskog javnog tužitelja. Prijedlog bi trebao sadržavati i mjere za rješavanje nedostataka u uvoznom sustavu u okviru takozvanog postupka 42 32 tako da će se tim mjerama poreznim i carinskim tijelima olakšati sustavan pristup relevantnim informacijama.
Svim tim mjerama pridonijelo bi se stvaranju većeg uzajamnog povjerenja među poreznim upravama koje će biti nužno za potpunu provedbu konačnog sustava PDV-a.
3.1.3. Put k stvaranju djelotvornijih poreznih uprava
Komisija će do kraja 2017. podnijeti odvojeni paket s dva izvješća Europskom parlamentu i Vijeću:
·izvješće na temelju članka 12. Uredbe Vijeća 1553/89 o postupcima koji se u državama članicama primjenjuju za registraciju poreznih obveznika te utvrđivanje i naplatu PDV-a, kao i o načinima i rezultatima njihovih sustava kontrole PDV-a 33 ;
·izvješće na temelju članka 27. Direktive 2010/24/EU o upotrebi uzajamne pomoći među državama članicama pri naplati poreza, posebno PDV-a, kojeg porezni obveznici nisu dobrovoljno platili 34 .
Tim će se izvješćima rasvijetliti poteškoće na koje porezne uprave nailaze pri naplaćivanju poreza u promjenjivom socijalnom, ekonomskom i financijskom okruženju. Digitalizacija, globalizacija, novi poslovni modeli, porezne prijevare i izbjegavanje plaćanja poreza te ograničenja resursa potiču porezne uprave na preispitivanje praksi i pronalaženje modernih ili alternativnih načina naplate poreza na jedinstvenom tržištu. To je dodatna prilika Komisiji za otvaranje novog strateškog dijaloga na visokoj razini s nacionalnim tijelima u cilju osmišljavanja rješenja koja su usklađena na razini EU-a i u skladu s pravilima EU-a.
3.2. Put k suvremenijoj politici utvrđivanja poreznih stopa
Kako je najavila u akcijskom planu za PDV, Komisija također planira osuvremeniti važeća pravila kojima je uređen okvir na temelju kojeg države članice slobodno utvrđuju stope PDV-a.
Komisija će u studenome 2017. predložiti reformu stopa PDV-a nastavno na prijedlog za elektroničke publikacije naveden u prethodnoj točki 2.1.2. To je dosljedno s konačnim pravilima na temelju načela odredišta kojim će se postupno zamijeniti važeće prijelazne odredbe za oporezivanje trgovine među državama članicama.
Štoviše, uzimajući u obzir da se robe i usluge oporezuju u državi članici odredišta, isporučitelji neće imati znatnu korist od poslovnog nastana u državi članici s nižom poreznom stopom. Stoga se većom raznolikošću stopa PDV-a više ne bi narušavalo funkcioniranje jedinstvenog tržišta, uz uvjet da su zajedno s tim uvedeni zaštitni mehanizmi za izbjegavanje rizika poput smanjenja poreznih prihoda, narušavanja tržišnog natjecanja, složenosti i pravne nesigurnosti.
3.3. Put k paketu PDV-a za mala i srednja poduzeća
Mala i srednja poduzeća snose razmjerno veće troškove izvršavanja poreznih obveza od velikih poduzeća zbog složenosti i rascjepkanosti sustava PDV-a u EU-u. Komisija će do studenoga 2017., nastojeći da ublaži te troškove usklađivanja, pripremiti sveobuhvatan paket pojednostavnjenja za MSP-ove kako bi se stvorilo okruženje koje potiče njihov rast i povoljno je za prekograničnu trgovinu.
Postojeći posebni sustav za mala poduzeća usmjeren je na smanjivanje troškova za MSP-ove, ali nije prikladan za sustav na načelu odredišta. Potrebno ga je prilagoditi kako bi se osiguralo jednako postupanje s MSP-ovima neovisno o mjestu njihova poslovnog nastana u EU-u i kako bi ih se potaknulo da se uključe u prekogranične aktivnosti i u potpunosti iskoriste mogućnosti koje pruža jedinstveno tržište.
4.ZAKLJUČAK
Osuvremenjivanje sustava PDV-a i njegovo prilagođavanje izazovima borbe protiv prijevara ključno je za budućnost našeg jedinstvenog tržišta. Reforma postojećeg sustava PDV-a trebala bi doprinijeti razvoju jedinstvenog digitalnog tržišta i dopuniti program koji je Komisija utvrdila za pravedniji i učinkovitiji sustav oporezivanja dobiti poduzeća u EU-u.
U tom je kontekstu nužno i hitno održati napredak prema sustavu PDV-a na razini EU-a koji može potaknuti otvaranje novih radnih mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost te koji je prilagođen sve većoj digitalizaciji gospodarstva. Komisija ostaje predana ispunjavanju tih obećanja.
