Help Print this page 

Document 52017DC0171

Title and reference
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU o preispitivanju područja primjene Direktive 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (nova Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi) te o ponovnom pregledu rokova za postizanje ciljnih stopa prikupljanja iz članka 7. stavka 1. nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i mogućnosti određivanja pojedinačnih ciljnih stopa prikupljanja za jednu ili više kategorija električne i elektroničke opreme u Prilogu III. toj Direktivi

COM/2017/0171 final
Multilingual display
Text

Bruxelles, 18.4.2017.

COM(2017) 171 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o preispitivanju područja primjene Direktive 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (nova Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi)
te
o ponovnom pregledu rokova za postizanje ciljnih stopa prikupljanja iz članka 7. stavka 1. nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i mogućnosti određivanja pojedinačnih ciljnih stopa prikupljanja za jednu ili više kategorija električne i elektroničke opreme u Prilogu III. toj Direktivi


Uvod

Ovim se izvješćem ispunjavaju sljedeći zahtjevi iz Direktive 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi( 1 ) (dalje u tekstu „nova Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi”):

1.preispitivanje područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, kako je određeno u članku 2. stavku 1. točki (b). To uključuje parametre za razlikovanje velike i male opreme iz Priloga III. (članak 2. stavak 5.);

2.ponovni pregled rokova za postizanje ciljnih stopa prikupljanja iz članka 7. stavka 1. i mogućnosti određivanja pojedinačnih ciljnih stopa prikupljanja za jednu ili više kategorija navedenih u Prilogu III., posebno za opremu za izmjenu topline, fotonaponske ploče, malu opremu, malu IT i telekomunikacijsku opremu i žarulje koje sadrže živu (članak 7. stavak 6.).

Svrha je ovog izvješća obavijestiti Europski parlament i Vijeće o djelovanju Komisije i njezinim zaključcima u pogledu obaju pitanja.

1. Preispitivanje područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, uključujući parametre za razlikovanje velike i male opreme

1.1.Uvod

Preispitivanje područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, propisano u skladu s člankom 2. stavkom 5., temeljilo se na studiji Preispitivanje područja primjene Direktive 2012/19/EU koja je provedena za Komisiju( 2 ). Obavljene su sljedeće zadaće:

I.utvrđivanje promjena u području primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi uslijed promjena u kategorijama električne i elektroničke opreme te procjena o tome hoće li se trebati mijenjati područje primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi zbog navedenih promjena;

II.preispitivanje parametara za razlikovanje velike i male opreme;

III.usporedba mogućih razlika između otvorenog područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i područja primjene Direktive o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari( 3 ) te procjena o tome hoće li se trebati mijenjati područje primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi zbog navedenih promjena;

IV.procjena mogućih gospodarskih i socijalnih učinaka svih mogućih promjena područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi te učinaka na okoliš;

V.prema potrebi, predlaganje mogućih potrebnih promjena područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi na temelju te procjene.

Preispitivanje je obuhvaćalo savjetovanja zainteresiranih strana i stručnjaka u obliku ciljanih razgovora( 4 ) te analizu dokumentacije povezane s promjenom područja primjene, posebno s utvrđivanjem skupina proizvoda koji su obuhvaćeni otvorenim područjem primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.

U nastavku su opisani glavni rezultati preispitivanja.

1.2.Preispitivanje područja primjene

U studiji se usredotočilo na tri aspekta područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi:

promjene njezina područja primjene (s trenutačnih deset kategorija u Prilogu I. novoj Direktivi o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, koje su primjenjive i tijekom prijelaznog razdoblja, na šest novih kategorija u Prilogu III. One uključuju dvije „otvorene” kategorije – veliku i malu opremu);

razliku između velike i male opreme;

razlike između otvorenog područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i područja primjene Direktive o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari.

1.2.1.Promjene u području primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi uslijed promjena u kategorijama električne i elektroničke opreme

U članku 2. stavku 1., povezano s prilozima I., II, III. i IV., utvrđuje se područje primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.

Prema novoj Direktivi tijekom prijelaznog razdoblja, od 13. kolovoza 2012. do 14. kolovoza 2018., njezino je područje primjene gotovo identično području primjene Direktive 2002/96/EZ (dalje u tekstu „stara Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi”)( 5 ). Jedina je promjena uključivanje fotonaponskih ploča u kategoriju 4. S obzirom na to da je to uključivanje već procijenjeno u procjeni učinka obavljenoj prije preinake stare Direktive( 6 ), u ovoj se procjeni nije dodatno analiziralo.

„Otvoreno područje primjene” primjenjuje se od 15. kolovoza 2018. Električna i elektronička oprema bit će razvrstana u šest novih kategorija utvrđenih u prilozima III. i IV. novoj Direktivi( 7 ). To uključuje dvije „otvorene” kategorije, veliku i malu opremu, koje prije nisu postojale.

U studiji se prvo analiziralo ostaje li sva oprema koja je trenutačno obuhvaćena novom Direktivom o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi u njezinu području primjene. Zaključeno je da su novom Direktivom obuhvaćene sve kategorije opreme obuhvaćene područjem primjene stare Direktive. Zaključeno je i da se očekuje kako će se „otvaranjem” područja primjene ukloniti problemi proizašli iz različitih razvrstavanja proizvoda različitih država članica. Očekuje se da će se time, s druge strane, povećati pravna sigurnost i postići bolja usklađenost u primjeni nove Direktive.

Električna i elektronička oprema koja će biti obuhvaćena novom Direktivom od 2018. utvrđena je kao kućna rasvjeta i električna vozila na dva kotača koja nisu homologirana. U studiji je utvrđeno da se uključivanjem tih kategorija proizvoda izvlače dodatne administrativne i gospodarske koristi te koristi za okoliš, uz očekivane neznatne provedbene troškove.

U studiji je zaključeno i da se novom Direktivom ne uvode nova izuzeća. Izričito se potvrđuju izuzeća iz njezina područja primjene koja većina država članica već primjenjuje u praksi. Time se osigurava usklađenost njezine primjene. To je u skladu sa stajalištem Komisije( 8 ) da oprema koja je obuhvaćena područjem primjene stare Direktive ne bi trebala biti isključena iz područja primjene Direktive u budućnosti.

Konačno, u studiji je potvrđeno da nema znatnih promjena u području primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi uslijed promjena u kategorijama električne i elektroničke opreme. Očekuje se da će se prelaskom s deset na šest „otvorenih” kategorija povećati pravna sigurnost i postići veća usklađenost u primjeni nove Direktive.

1.2.2.Procjena parametara za razlikovanje velike i male opreme

U studiji se razmatralo i je li primjerena razlika između male i velike opreme (tj. opreme s bilo kojom vanjskom dimenzijom manjom ili većom od 50 cm) u Direktivi o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.

Iako se u studiji priznalo da ni jedno mjerilo za razvrstavanje nije savršeno, zaključeno je da je prag od 50 cm za vanjsku dimenziju, koji služi za razlikovanje male i velike opreme, praktičan te da je u skladu s praktičnim ograničenjima subjekata koji se bave opremom na kraju njezina životnog ciklusa. Čini se da je mjerilo veličine glavni čimbenik i u prikupljanju električne i elektroničke opreme, gospodarenju otpadom i obradi električne i elektroničke opreme na kraju njezina životnog ciklusa. Sustavi prikupljanja otpada i obrada na kraju životnog ciklusa te povezana infrastruktura razlikuju se ovisno o veličini opreme, što je čak i veći čimbenik od mase.

1.2.3.Procjena razlika između područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i područja primjene Direktive o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari

Glavna je razlika između te dvije direktive u definiciji električne i elektroničke opreme: a) oprema koja ovisi o električnim strujama ili elektromagnetskim poljima za bilo koju namijenjenu funkciju (Direktiva o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari) ili b) oprema koja ovisi o električnoj struji ili elektromagnetskom polju samo za primarnu (osnovnu) funkciju (Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi). To znači da neke vrste opreme koje su trenutačno obuhvaćene područjem primjene Direktive o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari nisu obuhvaćene područjem primjene Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (npr. kosilice na benzin, plinska kuhala samo s elektroničkim paljenjem).

Razmatrala se mogućnost usklađivanja područja primjene Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi s područjem primjene Direktive o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari, pri čemu se kao primjer uzelo vrtnu opremu s motorom s unutarnjim izgaranjem. Zaključeno je da bi se uključivanjem takve opreme u područje primjene Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi ostvarila ograničena korist za okoliš. To je stoga što se u praksi najmanje 80 % takve opreme ionako reciklira na kraju životnog ciklusa. S ekonomskog stajališta, uključivanje takve opreme dovelo bi do dodatnih troškova za proizvođače (npr. administrativni troškovi za registriranje proizvođača u nacionalni registar svake države članice u kojoj električnu i elektroničku opremu stavljaju na tržište).

Ukratko, nedostaci uključivanja opreme kod koje je električna energija potrebna samo za sekundarnu funkciju u područje primjene Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi veći su od mogućih prednosti. Različiti ciljevi i različita priroda Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i Direktive o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari opravdavaju razliku u području primjene tih dviju direktiva. Stoga nije opravdano dodatno usklađivanje s područjem primjene Direktive o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari.

1.3.Zaključak o mogućem zakonodavnom prijedlogu

Uzimajući u obzir glavne rezultate studije, provedene u svrhu mogućeg preispitivanja područja primjene nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, dodatne promjene njezina područja primjene nisu opravdane. Promjene bi prouzročile i probleme s obzirom na to da su države članice još uvijek u prijelaznom razdoblju te se prilagođavaju na nove definicije i područje primjene Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.

2.Ponovni pregled rokova za postizanje ciljnih stopa prikupljanja iz članka 7. stavka 1. nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i mogućnosti određivanja pojedinačnih ciljnih stopa prikupljanja za jednu ili više kategorija električne i elektroničke opreme iz Priloga III. novoj Direktivi o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi

2.1.Uvod

Za pripremu ovog izvješća, propisanog člankom 7. stavkom 6. nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, Komisija je angažirala neovisne savjetnike kako bi pregledali relevantne statističke podatke, literaturu i tehničke informacije. Održala je savjetovanja, uključujući radionice, sa svim glavnim zainteresiranim stranama (državama članicama, industrijskim udruženjima, sustavima proširene odgovornosti proizvođača, nevladinim organizacijama i neovisnim stručnjacima)( 9 ). Obavljene su sljedeće zadaće:

a.opis problema s kojima bi se države članice mogle suočiti pri postizanju ciljnih stopa prikupljanja iz članka 7. stavka 1. nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi;

b.analiza vjerojatnog učinka mogućih promjena rokova za postizanje ciljnih stopa prikupljanja iz članka 7. stavka 1.;

c.analiza vjerojatnog učinka revizije ciljnih stopa prikupljanja na temelju generirane količine otpadne električne i elektroničke opreme, kako se predlaže u članku 7. stavku 7.;

d.analiza mogućnosti određivanja pojedinačnih ciljnih stopa prikupljanja za jednu ili više kategorija električne i elektroničke opreme iz Priloga III. novoj Direktivi o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi te prema potrebi podnošenje prijedloga u tu svrhu.

U nastavku su opisani glavni rezultati procjene.

2.2.Ponovni pregled rokova za postizanje ciljnih stopa

Savjetovanja s glavnim zainteresiranim stranama i procjena razine prikupljanja koju su države članice prijavile za zadnjih nekoliko godina( 10 ) pokazuju da bi neke države članice mogle imati problema s postizanjem ciljnih stopa prikupljanja za 2019. To će se dogoditi ako trenutačna brzina prikupljanja i prakse prikupljanja ostanu iste. Kako bi se utvrdilo koje su države članice u opasnosti da ne ostvare ciljne stope prikupljanja otpadne električne i elektroničke opreme uzete su u obzir udaljenost od cilja i brzina napredovanja.

Problem o kojem izvješćuju države članice i glavne zainteresirane stane visoka je stopa prikupljanja koja se ne evidentira u statistici prikupljanja otpadne električne i elektroničke opreme. To je posebno slučaj kad do prikupljanja dolazi izvan okvira sustava sukladnosti s proširenom odgovornosti proizvođača ili kad s otpadnom električnom i elektroničkom opremom ne postupa ovlašteni subjekt za recikliranje otpadne električne i elektroničke opreme. Ograničene mogućnosti provedbe i praćenja u državama članicama pogoršavaju to stanje. Utvrđeno je da su dodatne prepreke za postizanje ciljeva velika raznolika skupina ljudi koji se bave različitim aktivnostima gospodarenja otpadnom električnom i elektroničkom opremom, ograničena osviještenost javnosti i neprikladna infrastruktura za prikupljanje.

Kako bi se uklonili problemi nekih država članica u postizanju stope prikupljanja za 2019., razmotrene su dvije prilagodbe:

I.odgoda roka za 2019. kako bi države članice imale više vremena da postignu ciljnu stopu prikupljanja, ne dovodeći u pitanje postojeća odstupanja( 11 );

II.smanjenje ciljne stope prikupljanja od 85 % generirane otpadne električne i elektroničke opreme bez promjene roka.

Odgodom roka države članice dobile bi više vremena za uvođenje infrastrukture potrebne za prikupljanje i obradu otpadne električne i elektroničke opreme. To bi mogle učiniti povećanjem broja mjesta za prikupljanje, optimiziranjem logistike između centara za prikupljanje i centara za obradu, razvojem kapaciteta za obradu dragocjenih materijala i maksimiziranje koristi te povećanjem praćenja tokova prikupljene opreme. Međutim, procjena učinka provedena 2008.( 12 ) za preispitivanje stare Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi pokazala je da je ciljnu stopu prikupljanja od 65 % za električnu i elektroničku opremu stavljenu na tržište moguće postići do 2016. Stoga ne bi bilo primjereno produljiti trenutačni rok.

Kad je riječ o mogućoj reviziji ciljne stope prikupljanja od 85 % za generiranu otpadnu električnu i elektroničku opremu, uzeti su u obzir stope prikupljanja koje su države članice prijavile za zadnjih nekoliko godina i brzina približavanja tim ciljnim stopama. Zaključak je da države članice moraju riješiti problem neprijavljenih količina otpadne električne i elektroničke opreme koja je prikupljena na neslužbeni način jer je to značajan čimbenik za postizanje ciljnih stopa. Stoga ne bi bilo primjereno razmatrati reviziju ciljne stope prikupljanja bez točnih podataka o neprijavljenim količinama otpadne električne i elektroničke opreme( 13 ). Odgoda roka ili snižavanje ciljne stope prikupljanja ugrozili bi i postignuća ciljeva nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi te doveli do znatnog gubitka resursa i prihoda od recikliranja dragocjenih materijala. Međutim, snižavanjem ciljne stope prikupljanja smanjili bi se troškovi obrade otpadne električne i elektroničke opreme. Naime, tada bi bilo manje otpadne električne i elektroničke opreme za obradu, a ona bi možda uključivala otpad koji se može lakše obraditi i reciklirati. Međutim, ne očekuje se da će se ukupni troškovi obrade znatno razlikovati zbog stalne potrebe za ulaganjem kako bi se držao korak s tehnološkim razvojem i ekonomijom razmjera kojom je te troškove moguće nadomjestiti.

U analizi se stoga zaključilo da bi se smanjenjem ciljnih stopa prikupljanja ili produljenjem roka znatno smanjile gospodarske koristi i koristi za okoliš. Iako je ciljna stopa prikupljanja za 2019. ambiciozna, izvediva je ako države članice ulože više napora kako bi postupno uklonile utvrđene probleme, posebno neprijavljene količine otpadne električne i elektroničke opreme prikupljene svim kanalima te nedostatak kapaciteta za učinkovitu provedbu i praćenje. Dokaz tomu je napredak koji su ostvarile neke države članice koje su već ostvarile visoke stope prikupljanja. Nacionalne mjere za uvođenje aktivnosti povezanih s gospodarenjem otpadnom električnom i elektroničkom opremom tijekom cijelog procesa, kao što je obvezno izvješćivanje, propisano člankom 16. Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, te redovite kontrole koje provode nacionalna tijela od presudne su važnosti za ostvarenje cilja.

Komisija će državama članicama osigurati potporu i smjernice za rješavanje pitanja zbog kojih imaju problema s postizanjem ciljeva, i to u sklopu ciljane inicijative za poticanje država članica na pridržavanje Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, koja će se pokrenuti usporedno s ovim izvješćem i u okviru koje će se usredotočiti na glavne zahtjeve nove Direktive.

Na temelju provedene procjene Komisija zaključuje da nema opravdanja za reviziju rokova za postizanje trenutačnih ciljnih stopa prikupljanja iz Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi ni za reviziju ciljnih stopa prikupljanja na temelju generirane količine otpadne električne i elektroničke opreme. Trenutačno, kad bi se zapravo trebalo usredotočiti na provedbu nove Direktive, revizija nove Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi dovela bi i do znatnog administrativnog opterećenja.

2.3.Razmatranje mogućnosti određivanja pojedinačnih ciljnih stopa prikupljanja za jednu ili više kategorija električne i elektroničke opreme

Prilikom procjene učinaka i izvedivosti određivanja pojedinačnih ciljnih stopa prikupljanja za jednu ili više od šest kategorija električne i elektroničke opreme iz Priloga III. novoj Direktivi o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi razmotrena su dva scenarija. Osnovni scenarij, koji odražava odredbe nove Direktive, uključivao je određivanje opće ciljne stope prikupljanja od 85 % mase generirane otpadne električne i elektroničke opreme, primjenjivo od 2019., bez pojedinačnih stopa prikupljanja za svaku kategoriju električne i elektroničke opreme. Pretpostavlja se da će se opća ciljna stopa prikupljanja od 85 % postići uglavnom povećanjem prikupljanja teške i lako dostupne otpadne električne i elektroničke opreme koja ima pozitivnu ekonomsku vrijednost i jeftinija je (odnosno isplativija) za obradu. U drugom su se scenariju uzele u obzir pojedinačne ciljne stope prikupljanja od 85 % mase generirane otpadne električne i elektroničke opreme za svaku kategoriju električne i elektroničke opreme.

Provedenom analizom nastojali su se utvrditi gospodarski i socijalni učinci te učinci na okoliš različitih količina prikupljene otpadne električne i elektroničke opreme za svaku kategoriju u ta dva scenarija. Pokazalo se da iako se utvrđivanjem pojedinačnih ciljnih stopa prikupljanja mogu polučiti određene gospodarske i socijalne koristi te koristi za okoliš, teško se izvode zaključci o praktičnosti utvrđivanja tih ciljeva na razini EU-a. Uvjeti su različiti diljem država članica. U nekim je slučajevima razlika u odnosu na ciljnu stopu prikupljanja od 85 % za generiranu otpadnu električnu i elektroničku opremu za svaku kategoriju znatna. Došlo bi i do dodatnih obveza za zainteresirane strane i države članice (npr. izvješćivanje i praćenje) te znatnog povećanja administrativnog opterećenja. Promjena postojećeg cilja u ovom bi trenutku mogla imati suprotan učinak te dovesti do pomutnje.

Uzimajući u obzir glavne zaključke procjene, Komisija zaključuje da u ovoj fazi nije primjereno utvrđivanje pojedinačnih ciljnih stopa prikupljanja u Direktivi o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.

(1)

 SL L 197, 24.7.2012., str. 38.

(2)

 Konačno izvješće dostupno je na internetskoj stranici Komisije: http://ec.europa.eu/environment/waste/weee/events_weee_en.htm .

(3)

 Direktiva 2011/65/EU o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 174, 1.7.2011., str. 88.)

(4)

 Na primjer, razgovori sa stručnjacima iz država članica (npr. ADEME – francuska agencija za okoliš i francusko ministarstvo okoliša), stručnjacima iz Udruženja za sustave proširene odgovornosti proizvođača (tj. Forum o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO)), stručnjacima iz Europske mreže registara OEEO-a te sa zainteresiranim stranama specijaliziranima za skupine proizvoda na koje se u studiji usredotočilo (posebno kućna rasvjeta, vrtna oprema i električni bicikli).

(5)

 Stara Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi primjenjivala se na sljedeće kategorije električne i elektroničke opreme: 1. velike kućanske uređaje, 2. male kućanske uređaje, 3. opremu informatičke tehnike (IT) i opremu za telekomunikacije, 4. opremu za široku potrošnju, 5. rasvjetnu opremu, 6. električne i elektroničke alate (osim velikih nepokretnih industrijskih alata), 7. igračke, opremu za sport i rekreaciju, 8. medicinske proizvode (osim svih implantiranih i inficiranih proizvoda), 9. instrumente za nadzor i upravljanje te 10. samoposlužne aparate.

(6)

 Studija o fotonaponskim pločama: Dopuna procjene učinka za preinaku Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (2011.) Konačno izvješće javno je dostupno na http://ec.europa.eu/environment/waste/weee/pdf/Study%20on%20PVs%20Bio%20final.pdf .

(7)

Riječ je o sljedećim kategorijama: 1. opremi za izmjenu topline; 2. zaslonima, monitorima i opremi koja sadržava zaslone površine veće od 100 cm2; 3. žaruljama; 4. velikoj opremi (bilo koja vanjska dimenzija veća od 50 cm); 5. maloj opremi (ni jedna vanjska dimenzija nije veća od 50 cm) te 6. maloj opremi informatičke tehnike (IT) i opremi za telekomunikacije (ni jedna vanjska dimenzija nije veća od 50 cm).

(8)

 COM(2011) 478 final (11.8.2011.)

(9)

 „Studija o stopama prikupljanja otpadne električne i elektroničke opreme”:  http://ec.europa.eu/environment/waste/weee/events_weee_en.htm .

(10)

  http://ec.europa.eu/eurostat/web/waste/key-waste-streams/weee .

(11)

S obzirom na to da Bugarska, Češka, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija nemaju potrebnu infrastrukturu i imaju nisku razinu potrošnje električne i elektroničke opreme, one mogu u skladu s člankom 7. stavkom 3. uz odstupanje odlučiti:

(a)da će od 14. kolovoza 2016. postići ciljnu stopu prikupljanja nižu od 45 %, ali višu od 40 % prosječne mase električne i elektroničke opreme stavljene na tržište u tri prethodne godine te

(b)da će odgoditi postizanje ciljne stope prikupljanja za 2019. do datuma po svojem odabiru, ali ne kasnije od 14. kolovoza 2021.

Češka, Latvija, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija iskoristile su to odstupanje.

(12)

Procjena učinka predložene Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (prosinac 2008.) (SEC(2008) 2933)

(13)

U skladu s člankom 16. stavkom 4. države članice prikupljaju informacije o masenim količinama i kategorijama električne i elektroničke opreme stavljene na njihova tržišta i prikupljene kroz sve kanale. U tu svrhu države članice prikupljaju informacije o prikupljenoj otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi koristeći se svim metodama.

Top