EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 21.12.2016.

COM(2016) 883 final

2016/0409(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, izmjeni Uredbe (EU) br. 515/2014 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1986/2006, Odluke Vijeća 2007/533/PUP i Odluke Komisije 2010/261/EU

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Posljednje se dvije godine Europska unija paralelno bavila različitim izazovima: upravljanjem migracijama, integriranim upravljanjem vanjskim granicama EU-a te borbom protiv terorizma i prekograničnog kriminaliteta. Učinkovita razmjena informacija među državama članicama te između država članica i relevantnih agencija EU-a bitna je za snažan odgovor na te izazove te za izgradnju učinkovite i istinske sigurnosne unije.

Schengenski informacijski sustav (SIS) najuspješniji je alat za učinkovitu suradnju tijela nadležnih za imigraciju, policijskih, carinskih i pravosudnih tijela u EU-u i u državama pridruženima Schengenu. Nadležna tijela u državama članicama kao što su policija, službenici graničnog nadzora i carinski službenici moraju imati pristup visokokvalitetnim informacijama o osobama ili predmetima koje provjeravaju te jasne upute o tome što je potrebno poduzeti u svakom pojedinačnom slučaju. Taj opsežni informacijski sustav okosnica je schengenske suradnje i ima ključnu ulogu u olakšavanju slobodnog kretanja ljudi unutar schengenskog prostora. Nadležnim tijelima omogućuje da unose i pregledavaju podatke o traženim osobama, osobama koje možda nemaju pravo ulaska u EU ili boravka u EU-u, nestalim osobama – osobito djeci – i predmetima koji su možda ukradeni, nezakonito prisvojeni ili izgubljeni. SIS ne sadržava samo informacije o pojedinim osobama ili predmetima, već i jasne upute nadležnim tijelima o tome što poduzeti kad se osoba ili predmet pronađe.

(1)najava Komisije o povećanju dodane vrijednosti sustava SIS za potrebe izvršavanja zakonodavstva 7 kao odgovor na nove prijetnje;

(2)objedinjavanje rezultata rada na provedbi sustava SIS provedenog u posljednje tri godine koji uključuje tehničke izmjene Središnjeg SIS-a radi proširenja nekih od postojećih kategorija upozorenja i uvođenja novih funkcija;

(3)preporuke za tehničke i postupovne promjene koje proizlaze iz sveobuhvatne evaluacije sustava SIS 8 ;

(4)zahtjevi krajnjih korisnika sustava SIS povezani s tehničkim poboljšanjima i

(5)privremeni zaključci stručne skupine na visokoj razini za informacijske sustave i interoperabilnost 9 o kvaliteti podataka.

boljeg usklađivanja nacionalnih postupaka za upotrebu sustava SIS, osobito u vezi s kaznenim djelima povezanima s terorizmom te s djecom koja su u opasnosti od roditeljske otmice,

proširenja područja primjene sustava SIS uvođenjem novih elemenata biometrijskih identifikatora u postojeća upozorenja,

uvođenja tehničkih promjena za poboljšanje sigurnosti i smanjenje administrativnog opterećenja uvođenjem obveznih nacionalnih kopija i zajedničkih tehničkih standarda za provedbu,

obuhvaćanja potpune upotrebe sustava SIS u svim fazama, ne ograničavajući se samo na središnji sustav i nacionalne sustave, već i osiguravajući da krajnji korisnici dobiju sve podatke potrebne za izvršavanje svojih zadaća i da se pridržavaju svih sigurnosnih pravila pri obradi podataka u SIS-u. 

•Dosljednost s ostalim politikama Unije kao i s postojećim i budućim pravnim instrumentima

(1)unutarnju sigurnost kako je istaknuto u Europskom programu sigurnosti 13 i u Komisijinu radu za učinkovitu i istinsku sigurnosnu uniju 14 , radi sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona terorističkih kaznenih djela i drugih teških kaznenih djela omogućujući tijelima za izvršavanje zakonodavstva da obrađuju osobne podatke osoba koje se sumnjiči za uključenost u teroristička djela ili teška kaznena djela;

(2)zaštitu podataka u onoj mjeri u kojoj se ovim prijedlogom osigurava zaštita temeljnih prava pojedinaca čiji se osobni podaci obrađuju u sustavu SIS.

Ovaj je prijedlog blisko povezan i s postojećim zakonodavstvom Unije te ga dopunjuje, uključujući:

(3)europsku graničnu i obalnu stražu pri njezinu pristupu sustavu SIS za potrebe predloženog europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) 15 te radi osiguravanja tehničkog sučelja za pristup sustavu SIS za timove europske granične i obalne straže, timove osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem i članove timova za potporu upravljanju migracijama radi pristupa i pretraživanja podataka unesenih u SIS u okviru njihovih ovlaštenja;

(4)Europol u mjeri u kojoj se ovim prijedlogom Europolu priznaju dodatna prava pristupa i pretraživanja podataka unesenih u SIS, u okviru njegovih ovlaštenja;

(5)prümske odluke u mjeri u kojoj se odredbama ovog prijedloga kojima se omogućuje identifikacija pojedinaca na temelju otisaka prstiju (kao i na temelju prikaza lica ili profila DNK-a) dopunjuju postojeće odredbe prümskih odluka 16 o uzajamnom prekograničnom internetskom pristupu određenim nacionalnim bazama podataka o DNK-u i sustavima za automatsku identifikaciju otisaka prstiju.

Ovaj prijedlog blisko je povezan i s budućim zakonodavstvom Unije te ga dopunjuje, uključujući:

(6)upravljanje vanjskim granicama. Prijedlogom se dopunjuje novo načelo predviđeno u Zakoniku o schengenskim granicama o sustavnim kontrolama svih putnika uvidom u odgovarajuće baze podataka, uključujući građane EU-a, pri ulasku u schengenski prostor i izlasku iz njega kao odgovor na pojavu stranih terorističkih boraca;

(7)sustav ulaska/izlaska. Prijedlog odražava predloženu upotrebu kombinacije otisaka prstiju i prikaza lica kao biometrijskih identifikatora koji se upotrebljavaju u radu sustava ulaska/izlaska (EES);

(8)sustav EU-a za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS). U prijedlogu se uzima u obzir predloženi sustav ETIAS kojim se osigurava temeljita sigurnosna procjena, uključujući provjeru u sustavu SIS, državljana trećih zemalja koji namjeravaju putovati u EU-u.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Varijabilna geometrija

•Supsidijarnost

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

U skladu s Uredbom (EZ) br. 1987/2006 i Odlukom Vijeća 2007/533/PUP tri godine nakon početka njegova djelovanja, Komisija je provela sveobuhvatnu evaluaciju Središnjeg SIS-a II kao i evaluaciju dvostrane i višestrane razmjene dopunskih informacija među državama članicama.

U rezultatima evaluacije istaknuta je potreba za izmjenama pravne osnove sustava SIS radi pružanja boljeg odgovora na nove sigurnosne i migracijske izazove. To na primjer uključuje prijedlog čiji je cilj riješiti pitanja upotrebe sustava SIS u svim fazama uređivanjem načina na koji ga krajnji korisnici upotrebljavaju i utvrđivanjem standarda sigurnosti podataka koji su primjenjivi i na upotrebu od strane krajnjih korisnika, ojačati sustav za potrebe suzbijanja terorizma propisivanjem nove mjere koju se može donijeti, pojasniti položaj djece koja su u opasnosti od roditeljske otmice kao i proširiti biometrijske identifikatore dostupne u sustavu.

Na temelju rezultata evaluacije utvrđena je i potreba za zakonskim izmjenama kako bi se poboljšalo tehničko funkcioniranje sustava i pojednostavnili nacionalni postupci. Tim će se mjerama pojačati učinkovitost i djelotvornost sustava SIS jer će se olakšati njegova upotreba i smanjiti nepotrebno opterećenje. Za poboljšanje kvalitete podataka i transparentnosti sustava osmišljene su daljnje mjere kojima će se jasno opisati posebne zadaće izvješćivanja država članica i agencije eu-LISA.

•Savjetovanja s dionicima

Komisija se posebno savjetovala i s nacionalnim tijelima država članica nadležnima za zaštitu podataka i s članovima Skupine za koordinaciju nadzora druge generacije sustava SIS (SIS II) u području zaštite podataka. Države članice podijelile su svoja iskustva o zahtjevima za pristup podacima osoba na koje se oni odnose i o radu nacionalnih tijela za zaštitu podataka odgovarajući na posebne upitnike. Ovaj je prijedlog oblikovan na temelju odgovora dobivenih tim upitnicima iz lipnja 2015.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Tehnička procjena sustava SIS (Kurt Salmon) 22

Procjena učinka IKT-a na moguća poboljšanja u arhitekturi sustava SIS II (Kurt Salmon) 23

„Procjena tehničkih poboljšanja arhitekture sustava SIS II i utjecaj na IKT – Konačno izvješće”, 10. studenoga 2016. (Wavestone) 24

•Procjena učinka

Nadalje, Komisija je provela sveobuhvatnu evaluaciju sustava SIS u skladu sa zahtjevima iz članka 24. stavka 5., članka 43. stavka 3. i članka 50. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i iz članka 59. stavka 3. i članka 66. stavka 5. Odluke 2007/533/PUP te je izdala prateći radni dokument službi Komisije. Rezultati sveobuhvatne evaluacije (izvješće o evaluaciji i povezani radni dokument službi Komisije doneseni su 21. prosinca 2016.) čine temelj za mjere iz ovog prijedloga.

•Temeljna prava i zaštita podataka

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

razmatraju rezultati postignuti u pogledu postavljenih ciljeva,

procjenjuje jesu li načela na kojima se sustav temelji i dalje valjana,

razmatra način na koji se Uredba primjenjuje na središnji sustav,

vrednuje sigurnost središnjeg sustava,

razmatraju implikacije za buduće funkcioniranje sustava.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Odredbe koje su zajedničke ovom prijedlogu i prijedlogu Uredbe o uspostavi, radu i upotrebi sustava SIS u području graničnih kontrola

Opće odredbe (članci 1. – 3.)

Tehnička arhitektura i rad sustava SIS (članci 4. – 14.)

Odgovornosti agencije eu-LISA (članci 15. – 18.)

Pravo na pristup upozorenjima i njihovo čuvanje (članci 43., 46., 48., 50. i 51.)

Opća pravila za obradu i zaštitu podataka (članci 53. – 70.)

Praćenje i statistički podaci (članak 71.)

S više od dva milijuna krajnjih korisnika u nadležnim tijelima diljem Europe SIS je iznimno raširen i učinkovit alat za razmjenu informacija. Ovi prijedlozi uključuju pravila o cjelokupnom funkcioniranju sustava SIS u svim fazama rada, uključujući Središnji SIS kojim upravlja agencija eu-LISA, nacionalne sustave i aplikacije za krajnje korisnike. Osim što se rješavaju pitanja koja se odnose na središnje i nacionalne sustave, ispunjavaju se i tehničke i operativne potrebe krajnjih korisnika.

Člankom 9. stavkom 2. utvrđuje se da krajnji korisnici dobivaju podatke potrebne za obavljanje svojih zadaća (osobito sve podatke potrebne za identifikaciju osobe na koju se ti podaci odnose te za poduzimanje potrebnih mjera). Propisuje se i zajednički plan za provedbu sustava SIS u državama članicama kojim se osigurava usklađenost svih nacionalnih sustava. Člankom 6. propisuje se da države članice krajnjim korisnicima osiguravaju stalnu dostupnost podataka iz sustava SIS te smanjenjem mogućnosti zastoja u radu sustava maksimalno povećavaju njegove operativne koristi.

i.radi identifikacije kada je osoba koju se identificira namjerno ili nenamjerno oštetila vrhove svojih prstiju.  Do toga može doći uslijed pokušaja da se izbjegne identifikacija ili uzimanje otisaka prstiju ili uslijed oštećenja nastalih zbog nezgode ili teškog fizičkog rada.  Tijekom rasprave o tehničkim pravilima sustava SIS, talijanski sustav za automatsku identifikaciju otisaka prstiju (AFIS) izvijestio je o znatnom uspjehu u identifikaciji nezakonitih migranata koji su namjerno oštetili vrhove svojih prstiju pokušavajući izbjeći identifikaciju.  Uzimanjem otisaka dlanova, koje su provela talijanska nadležna tijela, omogućena je naknadna identifikacija;

ii.u slučaju nevidljivih (latentnih) otisaka prstiju na mjestu zločina.  Osumnjičenik često ostavi tragove na mjestu zločina te se pokaže da se radi o otiscima dlanova.  Osumnjičenika je moguće identificirati samo rutinskim uzimanjem otisaka dlanova tijekom zakonitog uzimanja otisaka prstiju.  Otisci dlanova obično sadržavaju i detalje s korijena prsta koji često nedostaju kad se uzimaju otisci prstiju valjanjem ili kad se uzimaju ravni otisci prstiju jer su takva uzimanja otisaka prstiju često usmjerena na vrhove i gornje članke prstiju.

Upotrebom prikaza lica za identifikaciju osigurat će se veća dosljednost između sustava SIS i predloženog sustava EU-a za ulaske i izlaske, elektroničkih vrata i samouslužnih točaka za putnike. Ta funkcija bit će ograničena na stalne granične prijelaze.

U slučajevima u kojima otisci prstiju ili dlanova nisu dostupni člankom 22. stavkom 1. točkom (b) dopušta se upotreba profila DNK-a za nestale osobe koje treba staviti pod zaštitu, osobito djecu. Ta će se funkcija upotrebljavati samo ako ne postoje otisci prstiju i bit će dostupna samo ovlaštenim korisnicima. Stoga se tom odredbom dopušta upotreba profila DNK-a roditelja, braće ili sestara nestale osobe ili nestalog djeteta kako bi se nacionalnim tijelima omogućilo da identificiraju i lociraju osobu koju se traži. Države članice već međusobno razmjenjuju te informacije na operativnoj razini preko razmjene dopunskih informacija. Ovim se prijedlogom daje regulatorni okvir takvoj praksi umetanjem tih pravila u materijalnu zakonodavnu osnovu za rad i upotrebu sustava SIS te uvođenjem jasnih postupaka u vezi s okolnostima u kojima je dopuštena upotreba takvih profila.

Ovim se prijedlogom proširuje popis vrsta informacija (članak 20.) koje se mogu čuvati o osobama za koje je izdano upozorenje na sljedeće informacije:

je li osoba uključena u bilo koju aktivnost obuhvaćenu člancima 1., 2., 3. i 4. Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP,

ostale opaske koje se odnose na osobu, razlog za izdavanje upozorenja,

detalje o nacionalnom registracijskom broj i mjestu registracije osobe,

kategorizaciju vrste slučaja nestale osobe (samo za upozorenja izdana na temelju članka 32.),

detalje o osobnim ili putnim ispravama osobe,

kopiju u boji osobne ili putne isprave osobe,

profile DNK-a (samo ako nisu dostupni otisci prstiju prikladni za identifikaciju).

prikaze lica,

otiske dlanova,

podatke s osobnih isprava,

adresu žrtve,

imena oca i majke žrtve.

zahtjeva za pristup podacima osoba na koje se podaci odnose,

zahtjeva za ispravljanje netočnih podataka i brisanje nezakonito pohranjenih podataka,

slučajeva pred sudovima,

slučajeva u kojima je sud presudio u korist podnositelja zahtjeva i

opažanja o slučajevima uzajamnog priznavanja pravomoćnih odluka koje su donijeli sudovi ili tijela drugih država članica o upozorenjima koje je unijela država izdavateljica upozorenja.

2016/0409 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, izmjeni Uredbe (EU) br. 515/2014 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1986/2006, Odluke Vijeća 2007/533/PUP i Odluke Komisije 2010/261/EU

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 82. stavak 1. drugi podstavak točku (d), članak 85. stavak 1., članak 87. stavak 2. točku (a) i članak 88. stavak 2. točku (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Schengenski informacijski sustav (SIS) temeljni je instrument za primjenu odredaba schengenske pravne stečevine uvrštene u okvir Europske unije. SIS je jedna od glavnih kompenzacijskih mjera za održavanje visoke razine sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde Europske unije jer podupire operativnu suradnju službenika graničnog nadzora, policije, carine te drugih tijela za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnih tijela u kaznenim stvarima.

(2)SIS je uspostavljen u skladu s odredbama glave IV. Konvencije od 19. lipnja 1990. o provođenju Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Gospodarske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama 37 (Schengenska konvencija). Razvoj druge generacije sustava SIS (SIS II) povjeren je Komisiji u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2424/2001 38  i Odlukom Vijeća 2001/886/PUP 39  te je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1987/2006 40 i Odlukom Vijeća 2007/533/PUP 41 . Sustavom SIS II zamijenjen je sustav SIS kako je uspostavljen u skladu sa Schengenskom konvencijom.

(3)Tri godine nakon početka rada sustava SIS II Komisija je provela evaluaciju sustava u skladu s člankom 24. stavkom 5., člankom 43. stavkom 5. i člankom 50. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 te člankom 59. i člankom 65. stavkom 5. Odluke 2007/533/PUP. Izvješće o evaluaciji i povezani radni dokument službi Komisije doneseni su 21. prosinca 2016. 42 Preporuke iznesene u tim dokumentima trebale bi se prema potrebi odražavati u ovoj Uredbi.

(4)Ova je Uredba zakonodavna osnova potrebna za uređenje sustava SIS u pogledu pitanja koja su obuhvaćena područjem primjene poglavlja 4. i 5. glave V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Uredba (EU) 2018/... Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području graničnih kontrola 43 zakonodavna je osnova potrebna za uređenje sustava SIS u pogledu pitanja koja su obuhvaćena područjem primjene poglavlja 2. glave V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(5)Činjenica da se zakonodavna osnova potrebna za uređenje sustava SIS sastoji od odvojenih instrumenata ne utječe na načelo da je SIS jedinstveni informacijski sustav koji bi trebao djelovati kao takav. Određene odredbe tih instrumenata trebale bi stoga biti identične.

(6)Potrebno je točno utvrditi ciljeve sustava SIS, njegov tehnički ustroj i njegovo financiranje, odrediti pravila koja se odnose na njegov rad i upotrebu u svim fazama te utvrditi odgovornosti, kategorije podataka koji će se unositi u sustav, svrhe u koje se ti podaci unose, kriterije za njihov unos, tijela ovlaštena za pristup podacima, upotrebu biometrijskih identifikatora i daljnja pravila o obradi podataka.

(7)SIS se sastoji od središnjeg sustava (Središnji SIS) i nacionalnih sustava s potpunom ili djelomičnom kopijom baze podataka sustava SIS. Budući da je SIS najvažniji instrument za razmjenu informacija u Europi, potrebno je osigurati njegovo stalni rad na središnjoj i na nacionalnoj razini. Stoga bi svaka država članica trebala izraditi djelomičnu ili potpunu kopiju baze podataka SIS-a te bi trebala uspostaviti rezervni sustav.

(8)Potrebno je izraditi priručnik s detaljnim pravilima za razmjenu određenih dopunskih informacija povezanih s mjerama koje se poduzimaju na temelju upozorenja. Nacionalna tijela u svakoj državi članici (uredi SIRENE) trebala bi osigurati razmjenu tih informacija.

(9)Da bi se održavala učinkovita razmjena dopunskih informacija povezanih s mjerama koje se poduzimaju na temelju upozorenja, primjereno je dodatno ojačati funkcioniranje ureda SIRENE određivanjem zahtjeva koji se odnose na dostupne resurse, osposobljavanje korisnika i rok za odgovor na upite koje pošalju drugi uredi SIRENE.

(10)Operativno upravljanje središnjim komponentama sustava SIS provodi Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde 44 (Agencija). Kako bi Agencija mogla namijeniti potrebna financijska sredstva i ljudske resurse za obuhvaćanje svih aspekata operativnog upravljanja Središnjim SIS-om, ovom Uredbom trebale bi se detaljno utvrditi njezine zadaće, osobito u pogledu tehničkih aspekata razmjene dopunskih informacija.

(11)Ne dovodeći u pitanje odgovornost država članica za točnost podataka unesenih u SIS, Agencija bi trebala postati odgovorna za dodatno jačanje kvalitete podataka uvođenjem središnjeg alata za praćenje kvalitete podataka te za redovitu izradu izvješća namijenjenih državama članicama.

(12)Kako bi se omogućilo bolje praćenje upotrebe sustava SIS za analizu trendova u pogledu kaznenih djela, Agencija bi trebala moći razviti vrhunsku sposobnost za statističko izvješćivanje država članica, Komisije, Europola i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu bez ugrožavanja cjelovitosti podataka. Stoga bi trebalo uspostaviti središnji statistički repozitorij. Proizvedeni statistički podaci ne bi trebali sadržavati osobne podatke.

(13)SIS bi trebao sadržavati dodatne kategorije podataka koje bi krajnjim korisnicima omogućile da bez odgode donose utemeljene odluke na osnovi upozorenja. Stoga bi radi lakše identifikacije osoba i otkrivanja višestrukih identiteta kategorije podataka koji se odnose na osobe trebale uključivati i bilješku o osobnoj ispravi ili broj i kopiju takvog dokumenta ako su dostupni.

(14)U SIS se ne bi trebali pohranjivati podaci koji se upotrebljavaju za pretraživanje, osim za vođenje evidencije radi potvrde zakonitosti pretraživanja, praćenja zakonitosti obrade podataka, unutarnjeg praćenja i osiguravanja pravilnog funkcioniranja nacionalnog sustava (N.SIS) te cjelovitosti i sigurnosti podataka.

(15)SIS bi trebao omogućavati obradu biometrijskih podataka, što bi pridonijelo pouzdanoj identifikaciji predmetnih osoba. Iz istog bi razloga SIS trebao omogućavati i obradu podataka osoba čiji je identitet zloupotrijebljen (da bi se izbjegle neugodnosti zbog pogrešne identifikacije), pri čemu je potrebno primjenjivati odgovarajuće zaštitne mjere; osobito suglasnost predmetnog pojedinca i strogo ograničenje svrha u koje se ti podaci mogu zakonito obrađivati.

(16)Države članice trebale bi poduzeti potrebne tehničke mjere tako da svaki put kad su krajnji korisnici ovlašteni za pretraživanje nacionalne policijske ili imigracijske baze podataka istodobno pretražuju i SIS u skladu s člankom 4. Direktive (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća 45 . Time bi se trebalo osigurati da SIS funkcionira kao glavna kompenzacijska mjera na području bez unutarnjih graničnih kontrola i bolje obuhvatiti prekograničnu dimenziju kriminaliteta i mobilnosti kriminalaca.

(17)Ovom bi se Uredbom trebali propisati uvjeti za upotrebu daktiloskopskih podataka i prikaza lica za identifikaciju. Upotreba prikaza lica za identifikaciju u SIS-u trebala bi pomoći i u osiguravanju dosljednosti postupaka graničnog nadzora pri kojima su za identifikaciju i potvrdu identiteta potrebni otisci prstiju i prikazi lica. Pretraživanje na temelju daktiloskopskih podataka trebalo bi biti obvezno ako postoji sumnja u identitet osobe. Prikazi lica trebali bi se upotrebljavati za identifikaciju samo pri redovnim graničnim kontrolama na samouslužnim točkama i elektroničkim vratima.

(18)Uvođenjem usluge za automatsku identifikaciju otisaka prstiju u okviru sustava SIS dopunjuje se postojeći mehanizam iz prümskih odluka o uzajamnom prekograničnom internetskom pristupu određenim nacionalnim bazama podataka o DNK-u i sustavima za automatsku identifikaciju otisaka prstiju 46 . Mehanizmom iz prümskih odluka omogućuje se međusobna povezanost nacionalnih sustava za identifikaciju otisaka prstiju u kojima država članica može slanjem zahtjeva provjeriti je li počinitelj kaznenog djela čiji su otisci prstiju pronađeni poznat u nekoj drugoj državi članici. Mehanizmom iz prümskih odluka potvrđuje se je li osoba kojoj pripadaju otisci prstiju poznata u određenom trenutku pa ako počinitelj kasnije postane poznat u bilo kojoj državi članici, on neće nužno biti uhvaćen. Pretraživanjem otisaka prstiju u SIS-u omogućuje se aktivna potraga za počiniteljem. Stoga bi trebalo omogućiti unošenje otisaka prstiju nepoznatog počinitelja u SIS pod uvjetom da je osobu kojoj otisci prstiju pripadaju moguće s visokim stupnjem vjerojatnost identificirati kao počinitelja teškog kaznenog ili terorističkog djela. To osobito vrijedi za otiske prstiju pronađene na oružju ili bilo kojem predmetu upotrijebljenom za počinjenje kaznenog djela. Samu prisutnost otisaka prstiju na mjestu zločina ne bi trebalo smatrati pokazateljem visokog stupnja vjerojatnosti da ti otisci prstiju pripadaju počinitelju. Daljnji preduvjet za unos takvog upozorenja trebalo bi biti to da identitet počinitelja nije moguće utvrditi s pomoću neke druge nacionalne, europske ili međunarodne baze podataka. Ako bi takva provjera rezultirala mogućim podudaranjem, država članica trebala bi provesti daljnje provjere u vezi s pronađenim otiscima prstiju uz mogućnost uključivanja stručnjaka za otiske prstiju radi utvrđivanja pripadaju li otisci prstiju pohranjeni u SIS-u toj osobi te bi država članica trebala utvrditi identitet te osobe. Ti bi se postupci trebali utvrditi nacionalnim pravom. Identifikacijom osobe kojoj pripadaju otisci prstiju kao „nepoznate tražene osobe” u SIS-u može se bitno pridonijeti istrazi te dovesti do uhićenja pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti za uhićenje.

(19)Trebalo bi omogućiti da se otisci prstiju pronađeni na mjestu zločina usporede s otiscima prstiju pohranjenima u SIS-u ako postoji velika vjerojatnost da pripadaju počinitelju teškog ili terorističkog kaznenog djela. Teškim kaznenim djelima trebala bi se smatrati kaznena djela navedena u Okvirnoj odluci Vijeća 2002/584/PUP 47 , a „terorističkim kaznenim djelima” trebala bi se smatrati kaznena djela prema nacionalnom pravu na koje se poziva u Okvirnoj odluci Vijeća 2002/475/PUP 48 .

(20)Trebalo bi omogućiti dodavanje profila DNK-a kada nisu dostupni daktiloskopski podaci, a taj bi profil trebao biti dostupan samo ovlaštenim korisnicima. Profilima DNK-a trebala bi se olakšati identifikacija nestalih osoba kojima je potrebna zaštita, a osobito nestale djece, te u tu svrhu dopustiti, među ostalim, upotrebu profila DNK-a roditelja, braće ili sestara. Podaci o DNK-u ne bi trebali sadržavati navode o rasnom podrijetlu.

(21)SIS bi trebao sadržavati upozorenja o osobama za koje se traži uhićenje radi predaje i izručenja. Uz upozorenja, poželjno je osigurati razmjenu dopunskih informacija koja je potrebna u postupcima predaje i izručenja. Osobito bi trebalo u sustavu SIS obraditi podatke iz članka 8. Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica 49 . Iz operativnih razloga primjereno je da država članica koja je izdala upozorenje učini postojeće upozorenje za uhićenje privremeno nedostupnim nakon odobrenja pravosudnih tijela kada se za osobom na koju se odnosi Europski uhidbeni nalog intenzivno i aktivno traga, a krajnji korisnici koji nisu uključeni u konkretnu operaciju traganja mogli bi ugroziti uspješan ishod te operacije. Privremena nedostupnost takvih upozorenja ne bi trebala biti duža od 48 sati.

(22)Trebalo bi omogućiti da se u sustav SIS može dodati prijevod dodatnih podataka unesenih radi predaje na temelju Europskog uhidbenog naloga i radi izručenja.

(23)SIS bi trebao sadržavati upozorenja o nestalim osobama kako bi se osigurala njihova zaštita ili spriječile prijetnje za javnu sigurnost. Izdavanje upozorenja u SIS-u za djecu u opasnosti od otmice (tj. radi sprečavanja buduće štetne radnje koja još nije nastupila kao što je slučaj s djecom koja su u opasnosti od roditeljske otmice) trebalo bi biti ograničeno pa je stoga primjereno propisati stroge i prikladne zaštitne mjere. U slučaju djece ta bi upozorenja i povezani postupci trebali biti u najboljem interesu djeteta uzimajući u obzir odredbe članka 24. Povelje Europske unije o temeljnim pravima i Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta od 20. studenoga 1989.

(24)Trebalo bi uključiti novu mjeru za slučajeve u kojima se sumnja na terorizam ili teško kazneno djelo, omogućujući da se osobu za koju se sumnja da je počinila teško kazneno djelo ili, ako postoje razlozi za sumnju da će počiniti teško kazneno djelo, zaustavi i ispita kako bi se državi članici koja je izdala upozorenje osiguraju što detaljnije informacije. Ta nova mjera ne bi trebala uključivati pretraživanje osobe ili njezino uhićenje. Međutim, trebala bi osigurati dovoljno informacija za odluku o daljnjim mjerama. Teška kaznena djela trebala bi biti kaznena djela navedena u Okvirnoj odluci Vijeća 2002/584/PUP.

(25)SIS bi trebao sadržavati nove kategorije predmeta visoke vrijednosti, kao što su elektronička i tehnička oprema, koje je moguće pronaći na temelju jedinstvenog broja.

(26)Državama članicama trebalo bi omogućiti da upozorenju dodaju oznaku (dalje u tekstu „oznaka”), koja znači da na svom državnom području neće provoditi mjere na temelju upozorenja. Kada su upozorenja izdana za uhićenje radi predaje, ništa iz ove Odluke ne smije se tumačiti kao odstupanje ili sprečavanje primjene odredaba iz Okvirne odluke 2002/584/PUP. Odluka da se doda oznaka upozorenju trebala bi se temeljiti isključivo na razlozima za odbijanje koji su navedeni u Okvirnoj odluci.

(27)Kada je dodana oznaka i kada se sazna mjesto gdje se osoba koju treba uhititi radi predaje nalazi, o tom se mjestu uvijek mora obavijestiti pravosudno tijelo koje je izdalo nalog za uhićenje koje može odlučiti da Europski uhidbeni nalog proslijedi nadležnomu pravosudnom tijelu u skladu s odredbama Okvirne odluke 2002/584/PUP.

(28)Državama članicama trebalo bi omogućiti da uspostave poveznice između upozorenja u SIS-u. Mogućnost države članice da uspostavi poveznice između dva ili više upozorenja ne bi trebala utjecati na mjere koje treba poduzeti, razdoblje čuvanja ili prava pristupa upozorenjima.

(29)Upozorenja se ne bi trebala čuvati u SIS-u dulje nego što je potrebno za ostvarenje svrha u koje su izdana. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje raznih tijela uključenih u obradu podataka o pojedincima u različite svrhe, primjereno je uskladiti razdoblje čuvanja upozorenja o osobama s razdobljima čuvanja predviđenima u svrhe vraćanja i nezakonitog boravka. Osim toga, države članice redovito produžuju rok isteka valjanosti upozorenja o osobama ako potrebne mjere nije bilo moguće poduzeti unutar prvotnog vremenskog roka. Stoga bi razdoblje čuvanja upozorenja o osobama trebalo biti ograničeno na najviše pet godina. Kao opće načelo, upozorenja o osobama trebalo bi automatski izbrisati iz sustava SIS nakon roka od pet godina, osim kod upozorenja izdanih za skrivene, namjenske i istražne provjere. Takva bi se upozorenja trebala izbrisati nakon jedne godine. Upozorenja o predmetima unesena radi skrivenih provjera, istražnih provjera ili namjenskih provjera trebalo bi automatski izbrisati iz sustava SIS nakon roka od jedne godine jer su ona uvijek povezana s osobama. Upozorenja o predmetima koji se oduzimaju ili upotrebljavaju kao dokaz u kaznenim postupcima trebalo bi automatski izbrisati iz sustava SIS nakon roka od pet godina jer je nakon isteka tog razdoblja vjerojatnost njihova pronalaska vrlo mala, a njihova gospodarska vrijednost znatno umanjena. Upozorenja o izdanim i praznim osobnim ispravama trebalo bi čuvati deset godina jer je rok valjanosti isprava deset godina od trenutka izdavanja. Odluke o čuvanju upozorenja o osobama trebale bi se temeljiti na sveobuhvatnoj pojedinačnoj procjeni. Države članice trebale bi u utvrđenom roku preispitati upozorenja o osobama i voditi statističke evidencije o broju upozorenja o osobama za koja je razdoblje čuvanja produljeno.

(30)Unošenje i produljivanje roka valjanosti upozorenja u SIS-u trebalo bi biti podložno obvezi proporcionalnosti, pri čemu se razmatra je li konkretan slučaj primjeren, relevantan i dovoljno važan za unošenje upozorenja u SIS. Kaznena djela u skladu s člancima 1., 2., 3. i 4. Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP o suzbijanju terorizma 50 predstavljaju vrlo ozbiljnu prijetnju javnoj sigurnosti i integritetu života pojedinaca i društvu, a takva je kaznena djela iznimno teško spriječiti, otkriti i istražiti u području bez unutarnjih graničnih kontrola u kojem se mogući počinitelji mogu slobodno kretati. Kada se u vezi s takvim kaznenim djelima traži osobu ili predmet, uvijek je potrebno u SIS unijeti odgovarajuće upozorenje o osobama koje se traži zbog sudskog kaznenog postupka, o osobama ili predmetima koji su podložni skrivenim, istražnim i namjenskim provjerama te o predmetima koje treba oduzeti jer ni jedno drugo sredstvo ne bi bilo toliko djelotvorno za ostvarivanje te svrhe.

(31)Potrebno je pojasniti pitanje brisanja upozorenja. Upozorenje bi se trebalo čuvati samo onoliko dugo koliko je potrebno za ostvarenje svrhe zbog koje je uneseno. S obzirom na različite prakse država članica u pogledu određivanja trenutka kada je upozorenje ostvarilo svoju svrhu, primjereno je odrediti detaljne kriterije za svaku kategoriju upozorenja kako bi se odredilo kada ga treba izbrisati iz sustava SIS.

(32)Cjelovitost podataka u sustavu SIS od ključne je važnosti. Stoga bi trebalo pružiti primjerene zaštitne mjere pri obradi podataka iz sustava SIS na središnjoj i na nacionalnoj razini da bi se osigurala sigurnost podataka u svim fazama njihove obrade i upotrebe. Tijela uključena u obradu podataka trebaju biti obvezana sigurnosnim zahtjevima iz ove Uredbe i podložna jedinstvenom postupku izvješćivanja o incidentima.

(33)Podaci koji se obrađuju u SIS-u primjenom ove Uredbe ne bi se trebali prosljeđivati niti stavljati na raspolaganje trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama. Međutim, primjereno je jačati suradnju između Europske unije i Interpola poticanjem učinkovite razmjene podataka o putovnicama. Ako se osobni podaci iz sustava SIS proslijede Interpolu, za te bi se osobne podatke trebala osigurati odgovarajuća razina zaštite koja se jamči sporazumom u kojem su propisane stroge zaštitne mjere i uvjeti.

(34)Primjereno je odobriti pristup sustavu SIS za tijela odgovorna za registraciju vozila, plovila i zrakoplova kako bi im se omogućila da provjere tragaju li države članice za prijevoznim sredstvom radi oduzimanja ili provjere. Izravan bi se pristup trebao omogućiti tijelima koja su državne službe. Taj bi se pristup trebao ograničiti na upozorenja koja se odnose na predmetna prijevozna sredstva i njihove registracijske dokumente ili registarske pločice. U skladu s time, u ovu bi se Uredbu trebale uključiti odredbe Uredbe (EZ) 1986/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 51  , a potonju bi Uredbu trebalo staviti izvan snage.

(35)Pri obradi podataka koju provode nadležna nacionalna tijela radi sprečavanja, istrage, otkrivanja teških kaznenih djela ili terorističkih kaznenih djela ili radi progona kaznenih djela i izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti, trebale bi se primijeniti nacionalne odredbe kojima se prenosi Direktiva (EU) 2016/680. Odredbe Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 52 i Direktive (EU) 2016/680 trebalo bi prema potrebi dodatno razraditi u ovoj Uredbi.

(36)Nacionalna bi tijela trebala primijeniti Uredbu (EU) 2016/679 na obradu osobnih podataka na temelju ove Uredbe u slučajevima u kojima se ne primjenjuje Direktiva (EU) 2016/680. Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 53 trebala bi se primjenjivati na obradu osobnih podataka koju provode institucije i tijela Unije pri izvršavanju svojih zadaća na temelju ove Uredbe.

(37)U ovoj bi Uredbi prema potrebi trebalo dodatno razraditi odredbe Direktive (EU) 2016/680, Uredbe (EU) 2016/679 i Uredbe (EZ) br. 45/2001. Na obradu osobnih podataka koju provodi Europol primjenjuje se Uredba (EU) 2016/794 o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Uredba o Europolu) 54 .

(38)Odredbe Odluke 2002/187/PUP od 28. veljače 2002. 55 o osnivanju Eurojusta za jačanje borbe protiv teškog kriminala u vezi sa zaštitom podataka primjenjuju se na obradu podataka u sustavu SIS koju provodi Eurojust, uključujući ovlaštenja zajedničkog nadzornog tijela uspostavljenog tom Odlukom, da bi se pratile aktivnosti Eurojusta i odgovornosti za svaku nezakonitu obradu osobnih podataka koju provodi Eurojust. Ako pretraživanjem u sustavu SIS otkrije upozorenje koje je izdala država članica, Eurojust ne može poduzeti potrebne mjere. Stoga bi trebao o tome obavijestiti predmetnu državu članicu kako bi ona mogla poduzeti daljnje mjere.

(39)Kad je riječ o povjerljivosti, na dužnosnike i ostale službenike čiji je rad povezan sa sustavom SIS trebalo bi primijeniti odgovarajuće odredbe Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije.

(40)Države članice i Agencija trebale bi primjenjivati sigurnosne planove radi lakše provedbe obveza povezanih sa sigurnošću i međusobno surađivati da bi usklađeno rješavale sigurnosna pitanja.

(41)Nacionalna nezavisna nadzorna tijela trebala bi pratiti zakonitost obrade osobnih podataka koju provode države članice u vezi s ovom Uredbom. Trebala bi se utvrditi prava osoba na koje se podaci odnose na pristup, ispravljanje i brisanje svojih osobnih podataka pohranjenih u SIS i na naknadne pravne lijekove pred nacionalnim sudovima te pravila o uzajamnom priznavanju sudskih presuda. Stoga je primjereno zahtijevati da države članice dostavljaju godišnje statističke podatke.

(42)Nadzorna tijela trebala bi osigurati da se najmanje svake četiri godine provede revizija postupaka obrade podataka u njihovom nacionalnom sustavu (N.SIS), u skladu s međunarodnim revizijskim standardima. Reviziju bi trebala provoditi nadzorna tijela ili bi nacionalna nadzorna tijela trebala naručiti reviziju izravno od neovisnog revizora za zaštitu podataka. Nacionalno nadzorno tijelo ili tijela trebala bi nadzirati i biti odgovorna za rad neovisnog revizora i stoga bi ona trebala naručiti reviziju i jasno odrediti svrhu, područje primjene i metodologiju revizije te osigurati usmjeravanje i nadzor s obzirom na reviziju i njezine konačne rezultate.

(43)Uredbom (EU) 2016/794 (Uredba o Europolu) predviđa se da Europol podupire i jača mjere koje izvršavaju nadležna tijela država članica i njihovu suradnju u suzbijanju terorizma i teških kaznenih djela te pruža analizu i procjene opasnosti. Proširenjem prava pristupa Europola upozorenjima u sustavu SIS o nestalim osobama trebala bi se dodatno poboljšati sposobnost Europola da nacionalnim tijelima za kazneni progon pruži sveobuhvatna operativna i analitička rješenja u vezi s trgovanjem ljudima i seksualnim iskorištavanjem djece, uključujući na internetu. Time bi se pridonijelo boljem sprečavanju tih kaznenih djela, zaštiti mogućih žrtava i istrazi protiv počinitelja. Europolov Europski centar za kibernetički kriminal također bi imao koristi od pristupa Europola upozorenjima u SIS-u o nestalim osobama, uključujući u slučajevima putujućih počinitelja seksualnih kaznenih djela i seksualnog zlostavljanja djece na internetu u kojima počinitelji često tvrde da imaju pristup djeci ili mogu ostvariti pristup djeci koja su možda registrirana kao nestala. Nadalje, budući da Europolov Europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata ima važnu stratešku ulogu u suzbijanju nezakonitih migracija trebao bi dobiti pristup upozorenjima o osobama kojima je odbijen ulazak ili boravak na državnom području države članice bilo zbog razloga povezanih s kriminalom ili zbog nepridržavanja uvjeta vize ili uvjeta boravka.

(44)Da bi se ispravili propusti u razmjeni informacija o terorizmu, osobito o stranim terorističkim borcima – pri čemu je praćenje njihova kretanja od presudne važnosti – države članice trebale bi istodobno s unošenjem upozorenja u SIS s Europolom razmjenjivati informacije o aktivnostima povezanima s terorizmom te pronađene podatke i s njima povezane informacije. Tako bi Europolov Europski centar za borbu protiv terorizma mogao provjeriti ima li u bazama podataka Europola dodatnih kontekstualnih informacija te osigurati visokokvalitetnu analizu, koja pridonosi razbijanju terorističkih mreža i, gdje je to moguće, sprečavanju njihovih napada.

(45)Potrebno je utvrditi i jasna pravila namijenjena Europolu o obradi i preuzimanju podataka iz sustava SIS kako bi se omogućila njegova što cjelovitija upotreba pod uvjetom da se pritom poštuju standardi zaštite podataka u skladu s ovom Uredbom i Uredbom (EU) 2016/794. Ako pretraživanjem u sustavu SIS otkrije upozorenje koje je izdala država članica, Europol ne može poduzeti potrebne mjere. Stoga bi trebao o tome obavijestiti predmetnu državu članicu kako bi ona mogla poduzeti daljnje mjere.

(46)Uredbom (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća 56 predviđa se, u svrhu ove Uredbe, da država članica domaćin članovima timova europske granične i obalne straže ili timovima osoblja uključenoga u zadaće povezane s vraćanjem, koje je rasporedila Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, odobri uvid u europske baze podataka kad je to potrebno za ispunjenje operativnih ciljeva utvrđenih operativnim planom o graničnim kontrolama, nadzoru granica i vraćanju. Ostale relevantne agencije Unije, osobito Europski potporni ured za azil i Europol, mogu u timove za potporu upravljanju migracijama rasporediti i stručnjake koji nisu članovi njihova osoblja. Cilj raspoređivanja timova europske granične i obalne straže, timova osoblja čije su zadaće povezane s vraćanjem i tima za potporu upravljanju migracijama jest osigurati tehničko i operativno pojačanje državama članicama koje to zatraže, osobito onima koje su suočene s nerazmjernim migracijskim izazovima. Za ispunjavanje zadaća povjerenih timovima europske granične i obalne straže, timovima osoblja čije su zadaće povezane s vraćanjem i tima za potporu upravljanju migracijama nužan je pristup SIS-u preko tehničkog sučelja Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu koje se povezuje sa Središnjim SIS-om. Ako tim ili timovi osoblja pretraživanjem u sustavu SIS otkriju upozorenje koje je izdala država članica, član tima ili osoblja ne može poduzeti potrebne mjere ako ga za to nije ovlastila država članica domaćin. Stoga bi trebao o tome obavijestiti predmetnu državu članicu kako bi ona mogla poduzeti daljnje mjere.

(47)U skladu s Komisijinim prijedlogom Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) 57 Središnja jedinica ETIAS-a u okviru Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu provodit će provjere u SIS-u preko ETIAS-a da bi procijenila zahtjev za odobrenje putovanja, za što je, među ostalim, potrebno utvrditi postoji li u SIS-u upozorenje o državljaninu treće zemlje koji je podnio zahtjev za odobrenje putovanja. Zato bi i Središnja jedinica ETIAS-a u okviru Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu trebala imati pristup SIS-u u mjeri koja je potrebna za izvršavanje njezinih ovlaštenja, to jest pristup svim kategorijama upozorenja o osobama i upozorenjima o praznim i izdanim osobnim ispravama.

(48)Zbog njihove tehničke prirode, razine detaljnosti i potrebe za redovitim ažuriranjem određeni aspekti sustava SIS ne mogu se iscrpno obuhvatiti odredbama ove Uredbe. Među njima su, primjerice, tehnička pravila o unosu podataka, ažuriranju, brisanju i pretraživanju podataka, pravila o kvaliteti podataka i pretraživanju u vezi s biometrijskim identifikatorima, pravila o usklađenosti i prioritetu upozorenja, dodavanju oznaka, poveznicama među upozorenjima, utvrđivanju novih kategorija predmeta unutar kategorije tehničke i elektroničke opreme, određivanju roka valjanosti upozorenja unutar maksimalnog vremenskog ograničenja te razmjeni dopunskih informacija. Stoga bi se provedbene ovlasti koje se odnose na te aspekte trebale dodijeliti Komisiji. Tehnička pravila o pretraživanju upozorenja ne bi trebala ometati rad nacionalnih aplikacija.

(49)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 58 . Postupak za donošenje provedbenih mjera na temelju ove Uredbe i Uredbe (EU) 2018/xxx (granične kontrole) trebao bi biti jednak.

(50)Da bi se osigurala transparentnost, Agencija bi svake dvije godine trebala izraditi izvješće o tehničkom funkcioniranju Središnjeg SIS-a i komunikacijske infrastrukture, uključujući njezinu sigurnost, te o razmjeni dopunskih informacija. Komisija bi svake četiri godine trebala objaviti sveobuhvatnu evaluaciju.

(51)Budući da ciljeve ove Uredbe, odnosno uspostavu i uređivanje zajedničkog informacijskog sustava i razmjenu s njim povezanih dopunskih informacija, zbog same njihove prirode ne mogu dostatno ostvariti države članice te se oni mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti iz tog članka ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. 

(52)Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela koja su naročito priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Ovom se Uredbom posebice nastoji osigurati sigurno okruženje svim osobama s boravištem na području Europske unije i posebnu zaštitu djeci koja bi mogla biti žrtve trgovanja ljudima ili roditeljske otmice, uz potpuno poštovanje zaštite osobnih podataka.

(53)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe i ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. Budući da se ova Uredba temelji na schengenskoj pravnoj stečevini, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog Protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(54)Ujedinjena Kraljevina sudjeluje u ovoj Uredbi u skladu s člankom 5. Protokola o schengenskoj pravnoj stečevini uključenoj u okvir Europske unije koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i u skladu s člankom 8. stavkom 2. Odluke Vijeća 2000/365/EZ od 29. svibnja 2000. o zahtjevu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske za sudjelovanje u nekim odredbama schengenske pravne stečevine 59 .

(55)Irska sudjeluje u ovoj Uredbi u skladu s člankom 5. Protokola o schengenskoj pravnoj stečevini uključenoj u okvir Europske unije koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i u skladu s člankom 6. stavkom 2. Odluke Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u nekim odredbama schengenske pravne stečevine 60 .

(56)Kada je u riječ o Islandu i Norveškoj, ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine 61 koje su obuhvaćene područjem iz članka 1. točke G Odluke Vijeća 1999/437/EZ 62 o određenim aranžmanima za primjenu tog Sporazuma.

(57)Kad je riječ o Švicarskoj, ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma potpisanog između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine koje su obuhvaćene područjem iz članka 1. točke G Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 4. stavkom 1. odluka Vijeća 2004/849/EZ 63 i 2004/860/EZ 64 .

(58)Kad je riječ o Lihtenštajnu, ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine 65 koje su obuhvaćene područjem iz članka 1. točke G Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/349/EU 66 i člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU 67 .

(59)Kada je riječ o Bugarskoj i Rumunjskoj ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan u smislu članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2005. i treba je tumačiti u vezi s Odlukom Vijeća 2010/365/EU o primjeni odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj 68 .

(60)Kad je riječ o Cipru i Hrvatskoj, ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 3. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2003. odnosno članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2011.

(61)Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na Irsku od datuma utvrđenih u skladu s postupcima iz odgovarajućih akata o primjeni schengenske pravne stečevine na tu državu.

(62)Procijenjeni troškovi nadogradnje nacionalnih sustava SIS i uvođenja novih funkcija predviđenih ovom Uredbom manji su od preostalog iznosa u proračunskoj liniji za pametne granice u Uredbi (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 69 . Stoga bi ovom Uredbom trebalo preraspodijeliti iznos namijenjen razvoju informatičkih sustava koji podupiru upravljanje migracijskim tokovima preko vanjskih granica u skladu s člankom 5. stavkom 5. točkom (b) Uredbe (EU) br. 515/2014.

(63)Odluku Vijeća 2007/533/PUP i Odluku Komisije 2010/261/EU 70 trebalo bi stoga staviti izvan snage.

(64)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001, koji je dao mišljenje [...]

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Opća svrha sustava SIS

Svrha je sustava SIS osigurati visok stupanj sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde u Uniji, uključujući održavanje javnog reda i sigurnosti te zaštite sigurnosti na državnim područjima država članica te primjenjivati odredbe iz poglavlja 4. i poglavlja 5. glave V. trećeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s kretanjem osoba na njihovim državnim područjima upotrebom informacija koje se tim sustavom prenose.

Članak 2.
Područje primjene

1.Ovom se Uredbom utvrđuju uvjeti i postupci za unos i obradu upozorenja o osobama i predmetima u sustavu SIS te razmjenu dopunskih informacija i dodatnih podataka za potrebe policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima.

2.Ovom se Uredbom utvrđuju i odredbe o tehničkoj arhitekturi sustava SIS, odgovornostima država članica i Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde, općoj obradi podataka, pravima predmetnih osoba i odgovornosti za štetu.

Članak 3.
Definicije

1.Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)„upozorenje” znači skup podataka unesenih u SIS, uključujući biometrijske identifikatore iz članka 22. i članka 40., koji nadležnim tijelima omogućuju identifikaciju osobe ili predmeta radi poduzimanja određenih mjera;

(b)„dopunske informacije” znači informacije koje nisu dio podataka o upozorenjima pohranjenih u SIS, ali su povezane s upozorenjima u SIS-u, a koje se razmjenjuju:

(1)da bi se države članice mogle međusobno savjetovati ili obavješćivati pri unošenju upozorenja;

(2)da bi se mogle poduzeti odgovarajuće mjere nakon pronalaženja podatka;

(3)kad se potrebne mjere ne mogu poduzeti;

(4)kad se radi o kvaliteti podataka iz sustava SIS;

(5)kada se radi o kompatibilnosti i prioritetu upozorenja;

(6)kada se radi o pravu na pristup podacima;

(c)„dodatni podaci” znači podaci pohranjeni u SIS i povezani s upozorenjima iz SIS-a, koji moraju biti dostupni nadležnim tijelima čim se osobu čiji su podaci uneseni u SIS pronađe pretraživanjem sustava;

(d)„osobni podaci” znači sve informacije koje se odnose na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koju se može identificirati („osoba na koju se podaci odnose”);

(e)„fizička osoba koja se može identificirati” je osoba koju se može identificirati izravno ili neizravno, osobito upotrebom identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, internetski identifikatori ili jednog ili više čimbenika svojstvenih fizičkom, fiziološkom, genetskom, mentalnom, ekonomskom, kulturnom ili socijalnom identitetu te fizičke osobe;

(f)„obrada osobnih podataka” znači svaki postupak ili niz postupaka koji se provode nad osobnim podacima ili skupovima osobnih podataka automatiziranim sredstvima ili bez njih, kao što su prikupljanje, evidentiranje, uređivanje, strukturiranje, pohranjivanje, prilagođavanje ili mijenjanje, traženje, uvid, uporaba, otkrivanje prosljeđivanjem, širenje ili stavljanje na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje;

(g)„pronađeni podatak” u SIS-u znači:

(1)korisnik izvrši pretraživanje;

(2)pretraživanjem se otkrije upozorenje koje je u SIS unijela druga država članica;

(3)podaci koji se odnose na upozorenje u SIS-u odgovaraju traženim podacima; i

(4)traži se poduzimanje daljnjih mjera;

(h) „oznaka” znači suspenzija valjanosti upozorenja na nacionalnoj razini koja se može dodati upozorenjima za uhićenje, upozorenjima o nestalim osobama te upozorenjima o skrivenim, istražnim i namjenskim provjerama ako država članica smatra da izdavanje upozorenja nije u skladu s njezinim nacionalnim pravom, međunarodnim obvezama ili temeljnim državnim interesima. Kad je upozorenje označeno, mjere koje su potrebne na temelju upozorenja ne poduzimaju se na državnom području te države članice.

(i) „država članica izdavateljica” znači država članica koja je unijela upozorenje u SIS;

(j) „država članica izvršiteljica” znači država članica koja provodi ili je provela potrebne mjere u slučaju pronađenog podatka;

(k) „krajnji korisnik” znači nadležna tijela koja izravno pretražuju CS-SIS, N.SIS ili njihove tehničke kopije;

(l)„daktiloskopski podaci” znači podaci o otiscima prstiju i dlanova čijom se usporedbom može točno i uvjerljivo utvrditi identitet osobe zbog njihovih jedinstvenih značajki i referentnih točaka koje sadržavaju;

(m)„teško kazneno djelo” znači kaznena djela navedena u članku 2. stavcima 1. i 2. Okvirne odluke 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. 71 ;

(n)„teroristička kaznena djela” znači kaznena djela prema nacionalnom pravu iz članaka od 1. do 4. Okvirne odluke 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. 72

Članak 4.
Tehnička struktura i rad sustava SIS

1.SIS se sastoji od:

(a)središnjeg sustava (Središnji SIS), koji se sastoji od:

–funkcije tehničke podrške („CS-SIS”), koja sadržava bazu podataka („baza podataka sustava SIS”),

–jedinstvenog nacionalnog sučelja (NI-SIS);

(b)nacionalnog sustava (N.SIS) u svakoj državi članici, koji se sastoji od nacionalnih podatkovnih sustava koji su povezani sa Središnjim SIS-om. N.SIS sadržava zbirku podataka („nacionalnu kopiju”), koja sadržava potpunu ili djelomičnu kopiju baze podataka sustava SIS te rezervni sustav N.SIS-a. N.SIS i njegov rezervni sustav mogu se upotrebljavati istodobno da se krajnjim korisnicima osigura stalna dostupnost;

(c)komunikacijske infrastrukture između CS-SIS-a i NI-SIS-a („komunikacijska infrastruktura”) koja osigurava šifriranu virtualnu mrežu namijenjenu podacima iz sustava SIS i razmjeni podataka među uredima SIRENE kako je navedeno u članku 7. stavku 2.

2.Podaci se u SIS unose, ažuriraju, brišu i pretražuju preko različitih nacionalnih sustava (N.SIS). Djelomična ili potpuna nacionalna kopija dostupna je u svrhu automatiziranog pretraživanja na državnom području svake države članice koja se koristi takvom kopijom. Djelomična nacionalna kopija sadržava najmanje podatke navedene u članku 20. stavku 2. o predmetima te podatke navedene u članku 20. stavku 3. točkama od (a) do (v) ove Uredbe o upozorenjima o osobama. Nije moguće pretraživati zbirke podataka u sustavima N.SIS drugih država članica.

3.CS-SIS provodi tehnički nadzor i upravljanje te sadržava sigurnosnu kopiju CS-SIS-a, koja može osigurati rad svih funkcija glavnog CS-SIS-a u slučaju pada sustava. CS-SIS i sigurnosna kopija CS-SIS-a smješteni su u dva tehnička pogona Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde, koja je uspostavljena Uredbom (EU) br. 1077/2011 73 („Agencija”). CS-SIS ili sigurnosna kopija CS-SIS-a mogu sadržavati dodatnu kopiju baze podataka sustava SIS i mogu se upotrebljavati istodobno tijekom aktivnog rada pod uvjetom da je svaka od njih sposobna obraditi sve transakcije povezane s upozorenjima u SIS-u.

4.CS-SIS osigurava usluge potrebne za unos i obradu podataka u SIS-u, uključujući pretraživanja njegove baze podataka. CS-SIS osigurava:

(a) ažuriranje nacionalnih kopija putem interneta;

(b) sinkronizaciju i usklađenost nacionalnih kopija i baze podataka sustava SIS;

(c) postupak za pokretanje i obnavljanje nacionalnih kopija;

(d) stalnu dostupnost.

Članak 5.
Troškovi

1.Troškovi rada, održavanja i daljnjeg razvoja Središnjeg SIS-a i komunikacijske infrastrukture terete opći proračun Europske unije.

2.Ti troškovi uključuju radove povezane s CS-SIS-om kojima se osigurava pružanje usluga iz članka 4. stavka 4.

3.Troškove uspostave, rada, održavanja i daljnjeg razvoja svakog nacionalnog sustava N.SIS snosi predmetna država članica.

POGLAVLJE II.

ODGOVORNOSTI DRŽAVA ČLANICA

Članak 6.
Nacionalni sustavi

Svaka država članica odgovorna je za uspostavu, rad, održavanje i daljnji razvoj svojeg N.SIS-a te za povezivanje svojeg N.SIS-a s NI-SIS-om.

Svaka država članica odgovorna je za osiguravanje kontinuiranog rada N.SIS-a, njegove povezanosti s NI-SIS-om i stalne dostupnosti podataka iz sustava SIS krajnjim korisnicima.

Članak 7.
Ured N.SIS-a i ured SIRENE

1.Svaka država članica imenuje tijelo (ured N.SIS-a) koje ima glavnu odgovornost za svoj N.SIS.

To je tijelo odgovorno za neometan rad i sigurnost N.SIS-a, osigurava pristup SIS-u nadležnim tijelima i poduzima mjere potrebne za osiguranje usklađenosti s odredbama ove Uredbe. Njegova je odgovornost osigurati da su sve funkcije sustava SIS na primjeren način dostupne krajnjim korisnicima.

Svaka država članica prenosi svoja upozorenja preko svojeg ureda N.SIS-a.

2.Svaka država članica imenuje tijelo koje osigurava razmjenu i dostupnost svih dopunskih informacija (ured SIRENE) u skladu s odredbama Priručnika SIRENE, kako je navedeno u članku 8.

Ti uredi koordiniraju i provjeravanje kvalitete informacija unesenih u SIS. U tu svrhu imaju pristup podacima koji se obrađuju u SIS-u.

3.Države članice obavještavaju Agenciju o svojem uredu N.SIS-a II i o svojem uredu SIRENE. Agencija objavljuje njihov popis zajedno s popisom iz članka 53. stavka 8.

Članak 8.
Razmjena dopunskih informacija

1.Dopunske informacije razmjenjuju se u skladu s odredbama Priručnika SIRENE upotrebom komunikacijske infrastrukture. Države članice pružaju tehničke i ljudske resurse potrebne za stalnu dostupnost i razmjenu dopunskih informacija. Ako je komunikacijska infrastruktura nedostupna, države članice mogu upotrebljavati druga primjereno zaštićena tehnička sredstva za razmjenu dopunskih informacija.

2.Dopunske informacije upotrebljavaju se samo u svrhu u koju su prenesene u skladu s člankom 61. osim ako je dobivena prethodna suglasnost od države članice izdavateljice.

3.Uredi SIRENE provode svoje zadaće brzo i učinkovito, osobito tako da odgovaraju na zahtjeve što prije, a najkasnije 12 sati nakon primanja zahtjeva.

4.Detaljna pravila za razmjenu dopunskih informacija donose se provedbenim mjerama u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 72. stavka 2. u obliku priručnika pod naslovom „Priručnik SIRENE”.

Članak 9.
Tehnička i funkcionalna usklađenost

1.Svaka država članica pri uspostavi svojeg N.SIS-a postupa u skladu sa zajedničkim standardima, protokolima i tehničkim postupcima da bi osigurala usklađenost svojeg N.SIS-a s CS-SIS-om radi brzog i djelotvornog prijenosa podataka. Ti se zajednički standardi, protokoli i tehnički postupci donose provedbenim mjerama u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 72. stavka 2.

2.Države članice uslugama koje pruža CS-SIS osiguravaju da su podaci koji su pohranjeni u nacionalnoj kopiji, automatskim ažuriranjem iz članka 4. stavka 4., identični i usklađeni s bazom podataka sustava SIS te da se pretraživanjem nacionalne kopije dobivaju isti rezultati kao i pretraživanjem baze podataka sustava SIS. Krajnji korisnici dobivaju podatke potrebne za obavljanje svojih zadaća, osobito sve podatke potrebne za identifikaciju osobe na koju se ti podaci odnose te za poduzimanje potrebnih mjera.

Članak 10.
Sigurnost – države članice

1.Svaka država članica u vezi sa svojim N.SIS-om donosi potrebne mjere, uključujući sigurnosni plan, plan za kontinuitet rada i plan za oporavak od katastrofa s ciljem:

(a)fizičke zaštite podataka, uključujući izradom planova za zaštitu ključne infrastrukture u nepredviđenim situacijama;

(b)zabrane pristupa neovlaštenih osoba objektima i opremi za obradu osobnih podataka (nadzor nad pristupom objektima i opremi);

(c)sprečavanja neovlaštenog čitanja, kopiranja, mijenjanja ili uklanjanja medija za pohranu podataka (nadzor nad medijima za pohranu podataka);

(d)sprečavanja neovlaštenog unosa podataka i neovlaštenog pregledavanja, mijenjanja ili brisanja pohranjenih osobnih podataka (nadzor nad pohranjivanjem);

(e)sprečavanja neovlaštenih osoba da putem opreme za prijenos podataka upotrebljavaju sustave za automatsku obradu podataka (nadzor nad korisnicima);

(f)osiguravanja da osobe ovlaštene za upotrebu sustava za automatsku obradu podataka imaju pristup samo onim podacima koji su obuhvaćeni njihovim ovlaštenjem, i to isključivo na temelju pojedinačnih i jedinstvenih korisničkih identiteta i tajnih načina pristupa (nadzor nad pristupom podacima);

(g)osiguravanja da sva tijela s pravom pristupa SIS-u ili objektima i opremi za obradu podataka izrade profile s opisom funkcija i odgovornosti osoba ovlaštenih za pristupanje, unošenje, ažuriranje, brisanje i pretraživanje podataka te da na zahtjev te profile bez odgode stave na raspolaganje nacionalnim nadzornim tijelima iz članka 66. (profili osoblja);

(h)osiguravanja mogućnosti provjere i utvrđivanja kojim se tijelima osobni podaci mogu prosljeđivati upotrebom opreme za prijenos podataka (nadzor nad prosljeđivanjem);

(i)osiguravanja mogućnosti naknadne provjere i utvrđivanja koji su osobni podaci uneseni u sustave za automatsku obradu podataka te kad ih je, tko i u koju svrhu unio (nadzor nad unosom);

(j)sprečavanja neovlaštenog čitanja, kopiranja, mijenjanja ili brisanja osobnih podataka tijekom prijenosa osobnih podataka ili tijekom premještanja medija za pohranjivanje podataka, osobito primjenom odgovarajućih metoda šifriranja (nadzor nad prijenosom);

(k)praćenja djelotvornosti sigurnosnih mjera iz ovog stavka i poduzimanja potrebnih organizacijskih mjera u vezi s unutarnjim praćenjem (unutarnja revizija).

2.U pogledu sigurnosti obrade i razmjene dopunskih informacija države članice poduzimaju mjere istovjetne mjerama iz stavka 1., uključujući zaštitu prostorija ureda SIRENE.

3.U pogledu sigurnosti obrade podataka u sustavu SIS koju provode tijela iz članka 43. države članice poduzimaju mjere istovjetne mjerama iz stavka 1.

Članak 11.
Povjerljivost – države članice

Svaka država članica na sve osobe i tijela koji rade s podacima iz sustava SIS i dopunskim informacijama primjenjuje svoja pravila o profesionalnoj tajni ili druge jednakovrijedne obveze povjerljivosti u skladu sa svojim nacionalnim pravom. Ta se obveza primjenjuje i nakon što te osobe napuste službu ili prekinu radni odnos ili nakon prestanka rada tih tijela.

Članak 12.
Vođenje evidencije na nacionalnoj razini

1.Države članice osiguravaju da se svako pristupanje osobnim podacima u CS-SIS-u i svaka njihova razmjena unutar CS-SIS-a evidentira u njihovu N.SIS-u radi provjere zakonitosti tog pretraživanja, praćenja zakonitosti obrade podataka, unutarnjeg praćenja i osiguravanja pravilnog funkcioniranja N.SIS-a te cjelovitosti i sigurnosti podataka.

2.Posebice se evidentiraju povijest upozorenja, datum i vrijeme obrade podataka, podaci korišteni pri pretraživanju, bilješka o prenesenim podacima te ime nadležnog tijela i ime osobe odgovorne za obradu podataka.

3.Ako se pretražuje na temelju daktiloskopskih podataka ili prikaza lica u skladu s člancima 40., 41. i 42., evidencija posebice sadržava vrstu podataka korištenih pri pretraživanju, bilješku o vrsti prenesenih podataka te ime nadležnog tijela i osobe odgovorne za obradu podataka.

4.Zapisi iz evidencije mogu se upotrebljavati samo u svrhu iz stavka 1. te se brišu najranije godinu dana, a najkasnije tri godine nakon njihova unosa.

5.Zapisi iz evidencije mogu se čuvati dulje ako su potrebni za postupke praćenja koji su već u tijeku.

6.Nadležna nacionalna tijela zadužena za provjeru zakonitosti pretraživanja, praćenje zakonitosti obrade podataka, unutarnje praćenje i osiguravanje pravilnog funkcioniranja N.SIS-a te za cjelovitost i sigurnost podataka imaju u okviru svoje nadležnosti i na zahtjev pristup toj evidenciji radi ispunjavanja svojih dužnosti.

7.Pri provođenju automatiziranih pretraživanja registarskih pločica motornih vozila upotrebom sustava za automatsko prepoznavanje registarskih pločica države članice vode evidenciju o tim pretraživanjima prema nacionalnom pravu. Sadržaj te evidencije utvrđuje se provedbenim mjerama u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 72. stavka 2. Ako se podaci podudaraju s podacima pohranjenima u SIS-u ili podacima pohranjenima u nacionalnoj ili tehničkoj kopiji SIS-a, provodi se potpuno pretraživanje u SIS-u radi provjere radi li se uistinu o podudaranju podataka. Odredbe stavaka od 1. do 6. ovog članka primjenjuju se na to potpuno pretraživanje.

Članak 13.
Unutarnje praćenje

Države članice osiguravaju da svako tijelo koje ima pravo na pristup podacima u SIS-u poduzme mjere potrebne za usklađivanje s ovom Uredbom te da prema potrebi surađuje s nacionalnim nadzornim tijelom.

Članak 14.
Osposobljavanje osoblja

Prije nego što dobije ovlaštenje za obradu podataka pohranjenih u SIS-u i povremeno nakon dobivanja tog ovlaštenja, osoblje tijela koja imaju pravo pristupa SIS-u prolazi odgovarajuće osposobljavanje o pravilima o sigurnosti i zaštiti podataka i o postupcima u vezi s obradom podataka kako su utvrđeni Priručnikom SIRENE. Osoblje se upoznaje sa svim relevantnim kaznenim djelima i sankcijama.

POGLAVLJE III.

ODGOVORNOSTI AGENCIJE

Članak 15.
Operativno upravljanje

1.Za operativno upravljanje Središnjim SIS-om odgovorna je Agencija. Agencija u suradnji s državama članicama osigurava da se za Središnji SIS u svakom trenutku upotrebljava najbolja dostupna tehnologija, u skladu s analizom troškova i koristi.

2.Agencija je odgovorna i za sljedeće zadaće povezane s komunikacijskom infrastrukturom:

(a)nadzor;

(b)sigurnost;

(c)koordinaciju odnosa između država članica i pružatelja usluga.

3.Komisija je odgovorna za sve druge zadaće povezane s komunikacijskom infrastrukturom, a osobito za:

(a)zadaće u vezi s izvršenjem proračuna;

(b)nabavu i modernizaciju;

(c)ugovorna pitanja.

4.Agencija je odgovorna i za sljedeće zadaće koje se odnose na urede SIRENE i na međusobnu komunikaciju ureda SIRENE:

(a)koordinaciju testiranja i upravljanje njima;

(b)održavanje i ažuriranje tehničkih specifikacija za razmjenu dopunskih informacija između ureda SIRENE i komunikacijske infrastrukture te za upravljanje učinkom tehničkih promjena kad one utječu i na SIS i na razmjenu dopunskih informacija među uredima SIRENE.

5.Agencija izrađuje i održava mehanizam i postupke za provođenje provjera kvalitete podataka u CS-SIS-u i podnosi redovita izvješća državama članicama. Agencija Komisiji podnosi redovito izvješće o problemima s kojima se susrela i državama članicama na koje su se ti problemi odnosili. Taj mehanizam, postupci i tumačenje usklađenosti kvalitete podataka utvrđuju se provedbenim mjerama u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 72. stavka 2.

6.Operativno upravljanje Središnjim SIS-om obuhvaća sve zadaće potrebne za svakodnevni 24-satni rad Središnjeg SIS-a, a posebno održavanje i tehnički razvoj potreban za neometani rad sustava. Te zadaće uključuju i aktivnosti testiranja kojima se osigurava da Središnji SIS i nacionalni sustavi rade u skladu s tehničkim i funkcionalnim zahtjevima prema članku 9. ove Uredbe.

Članak 16.
Sigurnost

1.Agencija donosi potrebne mjere, uključujući sigurnosni plan, plan za kontinuitet rada i plan za oporavak od katastrofa, za Središnji SIS i komunikacijsku infrastrukturu s ciljem:

(a)fizičke zaštite podataka, uključujući izradu planova za zaštitu ključne infrastrukture u nepredviđenim situacijama;

(b)zabrane pristupa neovlaštenih osoba objektima i opremi za obradu osobnih podataka (nadzor nad pristupom objektima i opremi);

(c)sprečavanja neovlaštenog čitanja, kopiranja, mijenjanja ili uklanjanja medija za pohranu podataka (nadzor nad medijima za pohranu podataka);

(d)sprečavanja neovlaštenog unosa podataka i neovlaštenog pregledavanja, mijenjanja ili brisanja pohranjenih osobnih podataka (nadzor nad pohranjivanjem);

(e)sprečavanja neovlaštenih osoba da putem opreme za prijenos podataka upotrebljavaju sustave za automatsku obradu podataka (nadzor nad korisnicima);

(f)osiguravanja da osobe ovlaštene za upotrebu sustava za automatsku obradu podataka imaju pristup samo onim podacima koji su obuhvaćeni njihovim ovlaštenjem, i to isključivo na temelju pojedinačnih i jedinstvenih korisničkih identiteta i tajnih načina pristupa (nadzor nad pristupom podacima);

(g)izrade profila s opisom funkcija i odgovornosti osoba ovlaštenih za pristupanje podacima ili objektima i opremi za obradu podataka te na zahtjev stavljanja tih profila bez odgode na raspolaganje Europskom nadzorniku za zaštitu podataka iz članka 64. (profili osoblja);

(h)osiguravanja mogućnosti provjere i utvrđivanja kojim se tijelima osobni podaci mogu prosljeđivati upotrebom opreme za prijenos podataka (nadzor nad prosljeđivanjem);

(i)osiguravanja mogućnosti naknadne provjere i utvrđivanja koji su osobni podaci uneseni u sustave za automatsku obradu podataka te kad ih je i tko unio (nadzor nad unosom);

(j)sprečavanja neovlaštenog čitanja, kopiranja, mijenjanja ili brisanja osobnih podataka tijekom prijenosa osobnih podataka ili tijekom premještanja medija za pohranjivanje podataka, osobito primjenom odgovarajućih metoda šifriranja (nadzor nad prijenosom);

(k)praćenja djelotvornosti sigurnosnih mjera iz ovog stavka i poduzimanja potrebnih organizacijskih mjera u vezi s unutarnjim praćenjem radi osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom (unutarnja revizija).

2.U pogledu sigurnosti obrade i razmjene dopunskih informacija preko komunikacijske infrastrukture Agencija poduzima mjere istovjetne mjerama iz stavka 1.

Članak 17.
Povjerljivost – Agencija

1.Ne dovodeći u pitanje članak 17. Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije, Agencija na sve članove svojeg osoblja koji rade s podacima iz sustava SIS primjenjuje odgovarajuća pravila o profesionalnoj tajni ili druge jednakovrijedne obveze povjerljivosti koje odgovaraju standardima utvrđenima člankom 11. ove Uredbe. Ta se obveza primjenjuje i nakon što te osobe napuste službu ili prekinu radni odnos ili nakon prestanka njihovih aktivnosti.

2.U pogledu sigurnosti obrade i razmjene dopunskih informacija preko komunikacijske infrastrukture Agencija poduzima mjere istovjetne mjerama iz stavka 1.

Članak 18.
Vođenje evidencije na središnjoj razini

1.Agencija osigurava evidentiranje svakog pristupa osobnim podacima i svih razmjena osobnih podataka unutar CS-SIS-a u svrhe navedene u članku 12. stavku 1.

2.Evidencija posebice sadržava povijest upozorenja, datum i vrijeme prijenosa podataka, vrstu podataka korištenih pri pretraživanju, bilješku o vrsti prenesenih podataka i ime nadležnog tijela odgovornog za obradu podataka.

3.Ako se pretražuje na temelju daktiloskopskih podataka ili prikaza lica u skladu s člancima 40., 41. i 42., evidencija posebice sadržava vrstu podataka korištenih pri pretraživanju, bilješku o vrsti prenesenih podataka te ime nadležnog tijela i osobe odgovorne za obradu podataka.

4.Zapisi iz evidencije mogu se upotrebljavati samo u svrhe navedene u stavku 1. te se brišu najranije godinu dana, a najkasnije tri godine nakon njihova unosa. Evidencija koja uključuje povijest upozorenja briše se nakon jedne do tri godine nakon brisanja upozorenja.

5.Zapisi iz evidencije mogu se čuvati dulje ako su potrebni za postupke praćenja koji su već u tijeku.

6.Nadležna tijela zadužena za provjeru zakonitosti pretraživanja, praćenje zakonitosti obrade podataka, unutarnje praćenje i osiguravanje pravilnog funkcioniranja CS-SIS-a te za cjelovitost i sigurnost podataka imaju u okviru svoje nadležnosti i na zahtjev pristup toj evidenciji radi ispunjavanja svojih zadaća.

POGLAVLJE IV.

OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI

Članak 19.
Kampanje obavješćivanja javnosti o SIS-u

Komisija u suradnji s nacionalnim nadzornim tijelima i Europskim nadzornikom za zaštitu podataka redovito putem kampanja obavješćuje javnost o ciljevima sustava SIS, pohranjenim podacima, tijelima koja imaju pristup SIS-u i pravima osoba na koje se podaci odnose. Države članice u suradnji sa svojim nacionalnim nadzornim tijelima pripremaju i provode politike potrebne za opće obavješćivanje svojih građana o SIS-u.

POGLAVLJE V.

KATEGORIJE PODATAKA I OZNAČIVANJE

Članak 20.
Kategorije podataka

1.Ne dovodeći u pitanje članak 8. stavak 1. ni odredbe ove Uredbe o pohrani dodatnih podataka, SIS sadržava isključivo one kategorije podataka koje dostavlja svaka država članica, kako se zahtijeva u svrhe utvrđene člancima 26., 32., 34., 36. i 38.

2.Kategorije su podataka sljedeće:

(a)informacije o osobama za koje je izdano upozorenje;

(b)informacije o predmetima iz članaka 32., 36. i 38.

3.Informacije o osobama za koje je izdano upozorenje sadržavaju samo sljedeće podatke:

(a)prezime(na);

(b)ime(na);

(c)prezime(na) i ime(na) pri rođenju;

(d)prethodno korištena prezime(na) i ime(na) i pseudonime;

(e)sve objektivne tjelesne posebnosti koje se ne mijenjaju;

(f)mjesto rođenja;

(g)datum rođenja;

(h)spol;

(i)državljanstvo/državljanstva;

(j)je li predmetna osoba naoružana, nasilna, u bijegu ili je uključena u aktivnosti iz članaka 1., 2., 3. i 4. Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP o suzbijanju terorizma;

(k)razlog za izdavanje upozorenja;

(l)tijelo koje je izdalo upozorenje;

(m)pozivanje na odluku na temelju koje je izdano upozorenje;

(n)mjeru koju je potrebno poduzeti;

(o)poveznicu/poveznice s ostalim upozorenjima izdanima u SIS-u u skladu s člankom 53.;

(p)vrstu kaznenog djela za koje je izdano upozorenje;

(q)registracijski broj osobe u nacionalnom registru;

(r)kategorizaciju vrste slučaja nestale osobe (samo za upozorenja iz članka 32.);

(s)kategoriju osobne isprave osobe;

(t)državu koja je izdala osobnu ispravu osobe;

(u)broj(eve) osobne isprave osobe;

(v)datum izdavanja osobne isprave osobe;

(w)fotografije i prikaze lica;

(x)odgovarajuće profile DNK-a na koje se odnose odredbe članka 22. stavka 1. točke (b) ove Uredbe;

(y)daktiloskopske podatke;

(``)kopiju osobne isprave u boji.

4.Tehnička pravila potrebna za unos, ažuriranje, brisanje i pretraživanje podataka iz stavaka 2. i 3. utvrđuju se i razvijaju provedbenim mjerama u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 72. stavka 2.

5.Tehnička pravila potrebna za pretraživanje podataka iz stavka 3. utvrđuju se i razvijaju u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 72. stavka 2. Ta tehnička pravila slična su pravilima za pretraživanja u CS-SIS-u, nacionalnim kopijama i tehničkim kopijama, kako se navodi u članku 53. stavku 2., i temelje se na zajedničkim standardima koji se utvrđuju i razvijaju provedbenim mjerama u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 72. stavka 2.

Članak 21.
Proporcionalnost

1.Prije izdavanja upozorenja i pri produljivanju vremena valjanosti upozorenja države članice utvrđuju je li pojedini slučaj primjeren, relevantan i dovoljno važan da bi unos upozorenja u SIS bio opravdan.

2.Kada traga za osobom ili predmetom zbog kaznenog djela koje je obuhvaćeno člancima od 1. do 4. Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP o suzbijanju terorizma, država članica u svim okolnostima unosi odgovarajuće upozorenje na temelju članka 34., 36. ili 38., kako je prikladno.

Članak 22.
Posebna pravila za unošenje fotografija, prikaza lica, daktiloskopskih podataka i profila DNK-a

1.Unošenje u SIS podataka iz članka 20. stavka 3. točaka (w), (x) i (y) podložno je sljedećim odredbama:

(a)fotografije, prikazi lica, daktiloskopski podaci i profili DNK-a unose se isključivo nakon provjere kvalitete kojom se osigurava ispunjavanje minimalnih standarda kvalitete podataka.

(b)Profil DNK-a može se dodati samo upozorenjima utvrđenima člankom 32. stavkom 2. točkama (a) i (c) i samo kada nisu dostupni fotografije, prikazi lica ili daktiloskopski podaci na temelju kojih je moguće izvršiti identifikaciju. Profili DNK-a osoba koje su izravni preci, potomci, braća ili sestre osobe za koju je izdano upozorenje mogu se dodati upozorenju pod uvjetom da su te osobe dale izričitu suglasnost. Rasno podrijetlo osobe ne uključuje se u profil DNK-a.

2.Za pohranjivanje podataka iz stavka 1. točke (a) ovog članka i iz članka 40. utvrđuju se standardi kvalitete. Specifikacija tih standarda utvrđuje se provedbenim mjerama i ažurira u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 72. stavka 2.

Članak 23.
Zahtjevi za unošenje upozorenja

1.Upozorenje o osobi ne može se unijeti bez podataka iz članka 20. stavka 3. točaka (a), (g), (k), (m), (n) i, ako je primjenjivo, (p), osim u slučajevima iz članka 40.

2.Ako su dostupni, unose se i svi ostali podaci navedeni u članku 20. stavku 3.

Članak 24.
Opće odredbe o označivanju

1.Kad država članica smatra da izvršenje upozorenja unesenog u skladu s člancima 26., 32. i 36. nije u skladu s njezinim nacionalnim pravom, njezinim međunarodnim obvezama ili temeljnim državnim interesima, može naknadno zatražiti da se upozorenju doda oznaka koja znači da se mjera predložena u upozorenju neće poduzeti na njezinu državnom području. Oznaku dodaje ured SIRENE države članice izdavateljice.

2.Kako bi države članice mogle zatražiti da se upozorenju izdanom u skladu s člankom 26. doda oznaka, sve države članice automatski se izvješćuju o svakom novom upozorenju te kategorije razmjenom dopunskih informacija.

3.Ako u posebno hitnim i ozbiljnim slučajevima država članica koja je izdala upozorenje zatraži izvršenje mjere, država članica koja izvršava upozorenje razmatra može li dopustiti brisanje oznake koja je dodana na njezin zahtjev. Ako je država članica koja izvršava upozorenje u mogućnosti to postupiti, ona poduzima potrebne korake kako bi osigurala da se mjera koju treba poduzeti odmah provede.

Članak 25.
Oznake pri upozorenju za uhićenje radi predaje

1.Kada se primjenjuje Okvirna odluka 2002/584/PUP, oznaka kojom se sprečava uhićenje dodaje se samo upozorenju za uhićenje radi predaje kada nadležno pravosudno tijelo u skladu s nacionalnim pravom o izvršenju Europskog uhidbenog naloga odbije njezino izvršenje na temelju razloga za neizvršenje i kada se zatraži dodavanje oznake.

2.Međutim, po nalogu nadležnog pravosudnog tijela u skladu s nacionalnim pravom, na temelju općih uputa ili za svaki pojedinačni slučaj, može se zatražiti dodavanje oznake upozorenju za uhićenje radi predaje ako je očito da će izvršenje Europskog uhidbenog naloga biti odbijeno.

POGLAVLJE VI.

UPOZORENJA O OSOBAMA ZA KOJE SE TRAŽI UHIĆENJE RADI PREDAJE ILI IZRUČENJA

Članak 26.
Ciljevi i uvjeti izdavanja upozorenja

1.Podaci o osobama za koje se traži uhićenje radi predaje na temelju Europskog uhidbenog naloga ili radi izručenja, unose se na zahtjev pravosudnog tijela države članice izdavateljice.

2.Podaci o osobama za koje se traži uhićenje radi predaje unose se i na temelju uhidbenih naloga izdanih u skladu sa sporazumima sklopljenima između Unije i trećih zemalja na temelju članka 37. Ugovora o Europskoj uniji u svrhu predaje osoba na temelju uhidbenog naloga kojim se propisuje prosljeđivanje takvog uhidbenog naloga preko SIS-a.

3.Za svako upućivanje u ovoj Uredbi na odredbe Okvirne odluke 2002/584/PUP smatra se da uključuje povezane odredbe sporazuma sklopljenih između Europske Unije i trećih zemalja na temelju članka 37. Ugovora o Europskoj uniji u svrhu predaje osoba na temelju uhidbenog naloga kojim se propisuje prosljeđivanje takvog uhidbenog naloga preko SIS-a.

4.Država članica izdavateljica može, u slučaju operacije traganja koja je u tijeku i nakon odobrenja odgovarajućeg pravosudnog tijela države članice koja je izdala upozorenje, učiniti postojeće upozorenje za uhićenje na temelju članka 26. ove Uredbe privremeno nedostupnim za pretraživanje, zbog čega krajnji korisnici neće moći pronaći upozorenje pretraživanjem te će ono biti dostupno samo uredima SIRENE. Ta se funkcija upotrebljava u razdoblju od najviše 48 sati. Međutim, ako za to postoji operativna potreba, taj se rok može produljiti na dodatna razdoblja od 48 sati. Države članice vode statističku evidenciju o broju upozorenja kod kojih je primijenjena ta funkcija.

Članak 27.
Dodatni podaci o osobama za koje se traži uhićenje radi predaje

1.U slučajevima osoba za koje se traži uhićenje radi predaje na temelju Europskog uhidbenog naloga, država članica izdavateljica unosi u SIS kopiju izvornika Europskog uhidbenog naloga.

2.Država članica izdavateljica može unijeti kopiju prijevoda Europskog uhidbenog naloga na jednom ili više službenih jezika institucija Europske unije.

Članak 28.
Dopunske informacije o osobama za koje se traži uhićenje radi predaje

Država članica koja je u SIS unijela upozorenje za uhićenje radi predaje dostavlja podatke iz članka 8. stavka 1. Okvirne odluke 2002/584/PUP drugim državama članicama razmjenom dopunskih informacija.

Članak 29.
Dopunske informacije o osobama za koje se traži uhićenje radi izručenja

1.Država članica koja je u SIS unijela upozorenje radi izručenja, razmjenom dopunskih informacija s drugim državama članicama, dostavlja sljedeće podatke svim državama članicama:

(a)ime tijela koje je zatražilo uhićenje;

(b)podatak postoji li uhidbeni nalog ili dokument s istim pravnim učinkom ili izvršiva presuda;

(c)vrstu i pravnu kvalifikaciju kaznenog djela;

(d)opis okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, uključujući vrijeme, mjesto i stupanj sudjelovanja osobe za koju je izdano upozorenje u počinjenju kaznenog djela;

(e)u mjeri u kojoj je to moguće, posljedice kaznenog djela;

(f)svaki drugi podatak koji je koristan ili potreban za izvršenje upozorenja.

2.Podaci navedeni u stavku 1. ne dostavljaju se ako su podaci iz članaka 27. ili 28. već dostavljeni i ako se smatraju dostatnima za izvršenje upozorenja koje provodi predmetna država članica.

Članak 30.
Preoblikovanje upozorenja o osobama za koje se traži uhićenje radi predaje ili izručenja

Ako uhićenje nije moguće izvršiti, bilo iz razloga što država članica kojoj je upućen zahtjev odbija to učiniti u skladu s postupcima označivanja utvrđenima člancima 24. ili 25. ili zato što u slučaju upozorenja kojim se traži uhićenje radi izručenja nije dovršena istraga, država članica od koje se zahtijeva uhićenje mora to upozorenje smatrati upozorenjem u svrhu dostave podataka o tome gdje se predmetna osoba nalazi.

Članak 31.
Izvršenje mjere na temelju upozorenja o osobi za koju se traži uhićenje radi predaje ili izručenja

1.Upozorenje uneseno u SIS u skladu s člankom 26., zajedno s dodatnim podacima iz članka 27., smatra se Europskim uhidbenim nalogom i ima isti učinak kao Europski uhidbeni nalog izdan u skladu s Okvirnom odlukom 2002/584/PUP u slučajevima u kojima se primjenjuje ta Okvirna odluka.

2.U slučajevima u kojima se ne primjenjuje Okvirna odluka 2002/584/PUP upozorenje uneseno u SIS u skladu s člancima 26. i 29. ima istu pravnu snagu kao i zahtjev za privremeno uhićenje na temelju članka 16. Europske konvencije o izručenju od 13. prosinca 1957. ili članka 15. Beneluškog ugovora o izručenju i uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima od 27. lipnja 1962.

POGLAVLJE VII.

UPOZORENJA O NESTALIM OSOBAMA

Članak 32.
Ciljevi i uvjeti izdavanja upozorenja

1.Podaci o nestalim osobama ili drugim osobama koje trebaju zaštitu ili čiju lokaciju treba utvrditi unose se u SIS na zahtjev nadležnog tijela države članice koja je izdala upozorenje.

2.Mogu se unositi sljedeće kategorije nestalih osoba:

(a)nestale osobe koje trebaju zaštitu:

i. radi njihove zaštite;

ii. radi sprečavanja prijetnji;

(b)nestale osobe koje ne trebaju zaštitu;

(c)djeca u opasnosti od otmice u skladu sa stavkom 4.

3.Stavak 2. točka (a) primjenjuje se posebice na djecu i osobe koje treba prisilno zbrinuti na temelju odluke nadležnog tijela.

4.Upozorenje o djetetu iz stavka 2. točke (c) unosi se na zahtjev nadležnog pravosudnog tijela države članice koja je nadležna za pitanja roditeljske odgovornosti u skladu s Uredbom Vijeća br. 2201/2003 74 u slučajevima u kojima postoji stvarna i očita opasnost da bi dijete moglo biti protupravno i neposredno odvedeno iz države članice u kojoj se nalazi to nadležno pravosudno tijelo. U državama članicama koje su stranke Haške konvencije od 19. listopada 1996. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u području roditeljske odgovornosti i mjerama za zaštitu djece te u kojima se ne primjenjuje Uredba Vijeća br. 2201/2003, primjenjuju se odredbe Haške konvencije.

5.Države članice osiguravaju da podaci uneseni u SIS pokazuju kojoj kategoriji iz stavka 2. pripada nestala osoba. Nadalje, države članice osiguravaju i da podaci uneseni u SIS pokazuju o kojoj se vrsti slučaja nestale ili ranjive osobe radi. Pravila o kategorizaciji vrsta slučajeva i unošenju tih podataka utvrđuju se i razvijaju provedbenim mjerama u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 72. stavka 2.

6.Četiri mjeseca prije nego što dijete na koje se odnosi upozorenje na temelju ovog članka postane punoljetno CS-SIS automatski izvješćuje državu članicu izdavateljicu da razlog za zahtjev i mjeru koju treba poduzeti treba ažurirati ili da upozorenje treba izbrisati.

7.Kada postoji jasna naznaka da su vozila, plovila ili zrakoplovi povezani s osobom na koju se odnosi upozorenje u skladu sa stavkom 2., mogu se izdati upozorenja o tim vozilima, plovilima i zrakoplovima radi pronalaženja te osobe. U tim se slučajevima, u skladu s člankom 60., stvara poveznica između upozorenja o nestaloj osobi i upozorenja o predmetu. Tehnička pravila za unos, ažuriranje, brisanje i pretraživanje podataka iz ovog stavka utvrđuju se i razvijaju provedbenim mjerama u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 72. stavka 2.

Članak 33.
Izvršenje mjere na temelju upozorenja

1.Kada se pronađe osoba iz članka 32. nadležna tijela u skladu sa stavkom 2. dostavljaju podatke o tome gdje se osoba nalazi državi članici koja je izdala upozorenje. U slučaju nestale djece ili djece kojima je potrebna zaštita, država članica izvršiteljica odmah se savjetuje s državom članicom izdavateljicom kako bi se bez odgode dogovorile o mjerama koje treba poduzeti kako bi se zaštitio najbolji interes djeteta. Nadležna tijela mogu, u slučajevima iz članka 32. stavka 2. točaka (a) i (c), premjestiti osobu na sigurno mjesto da bi je spriječila u nastavljanju putovanja ako su tijela za to ovlaštena nacionalnim pravom.

2.Za dostavu podataka, osim među nadležnim tijelima, o pronađenim punoljetnim nestalim osobama, potreban je pristanak te osobe. Međutim, nadležna tijela mogu osobi koja je prijavila nestanak dostaviti podatak da je upozorenje izbrisano jer je nestala osoba pronađena.

POGLAVLJE VIII.

UPOZORENJA O OSOBAMA KOJE SE TRAŽE ZBOG SUDJELOVANJA U PRAVOSUDNOM POSTUPKU

Članak 34.
Ciljevi i uvjeti izdavanja upozorenja

1.Radi dostavljanja podataka o mjestu boravišta ili prebivališta osoba, države članice, na zahtjev nadležnog tijela, unose u SIS podatke o:

(a)svjedocima;

(b)osobama kojima je uručen sudski poziv ili ih se traži radi uručenja tog poziva u vezi s kaznenim postupkom kako bi odgovarale za djela za koja ih se goni;

(c)osobama kojima je potrebno uručiti kaznenu presudu ili druge dokumente u vezi s kaznenim postupkom kako bi odgovarale za djela za koja ih se goni;

(d)osobama kojima je potrebno uručiti sudski poziv radi odsluženja kazne koja uključuje oduzimanje slobode.

2.Kada postoji jasna naznaka da su vozila, plovila ili zrakoplovi povezani s osobom na koju se odnosi upozorenje u skladu sa stavkom 1., mogu se izdati upozorenja o tim vozilima, plovilima i zrakoplovima radi pronalaženja te osobe. U tim se slučajevima, u skladu s člankom 60., stvara poveznica između upozorenja o osobi i upozorenja o predmetu. Tehnička pravila za unos, ažuriranje, brisanje i pretraživanje podataka iz ovog stavka utvrđuju se i razvijaju provedbenim mjerama u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 72. stavka 2.

Članak 35.
Izvršenje mjere na temelju upozorenja

Zahtijevani podaci dostavljaju se državi članici koja je podnijela zahtjev razmjenom dopunskih informacija.

POGLAVLJE IX.

UPOZORENJA O OSOBAMA I PREDMETIMA U VEZI S KOJIMA SE PROVODE SKRIVENE, ISTRAŽNE ILI NAMJENSKE PROVJERE

Članak 36.
Ciljevi i uvjeti izdavanja upozorenja

1.Podaci o osobama ili vozilima, plovilima, zrakoplovima i spremnicima unose se u skladu s nacionalnim pravom države članice koja je izdala upozorenje, u svrhe skrivenih, istražnih ili namjenskih provjera u skladu s člankom 37. stavkom 4.

2.Upozorenje se može izdati radi kaznenog progona, izvršavanja kaznene sankcije i radi sprečavanja prijetnji za javnu sigurnost:

(a)ako postoji jasna naznaka da osoba namjerava počiniti ili čini teško kazneno djelo, posebice kaznena djela iz članka 2. stavka 2. Okvirne odluke 2002/584/PUP;

(b)ako su informacije iz članka 37. stavka 1. potrebne radi izvršenja kaznene sankcije izrečene osobi osuđenoj za teško kazneno djelo, posebice kaznena djela iz članka 2. stavka 2. Okvirne odluke 2002/584/PUP ili

(c)ako sveobuhvatna procjena osobe, posebice na osnovi prijašnjih kaznenih djela, daje razloge za sumnju da bi ta osoba mogla počiniti kaznena djela u budućnosti, posebice kaznena djela iz članka 2. stavka 2. Okvirne odluke 2002/584/PUP.

3.Osim toga, upozorenje se može izdati u skladu s nacionalnim pravom, na zahtjev tijela odgovornih za nacionalnu sigurnost, ako postoje stvarne naznake da su informacije iz članka 37. stavka 1. potrebne za sprečavanje ozbiljne prijetnje koju predstavlja predmetna osoba ili drugih ozbiljnih prijetnji unutarnjoj ili vanjskoj nacionalnoj sigurnosti. Država članica koja izdaje upozorenje u skladu s ovim stavkom o tome obavješćuje druge države članice. Svaka država članica utvrđuje kojim se tijelima prosljeđuju te informacije.

4.Ako postoji jasna naznaka da su vozila, plovila, zrakoplovi i spremnici povezani s teškim kaznenim djelima iz stavka 2. ili ozbiljnim prijetnjama iz stavka 3., mogu se izdati upozorenja o tim vozilima, plovilima, zrakoplovima i spremnicima.

5.Ako postoji jasna naznaka da su prazne službene isprave ili izdane osobne isprave povezane s teškim kaznenim djelima iz stavka 2. ili ozbiljnim prijetnjama iz stavka 3., mogu se izdati upozorenja o tim ispravama neovisno o identitetu izvornog vlasnika isprave, ako postoji. Tehnička pravila za unos, ažuriranje, brisanje i pretraživanje podataka iz ovog stavka utvrđuju se i razvijaju provedbenim mjerama u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 72. stavka 2.

Članak 37.
Izvršenje mjere na temelju upozorenja

1.U svrhe skrivenih, istražnih ili namjenskih provjera, sve ili neke od sljedećih informacija prikupljaju se i dostavljaju tijelu koje je izdalo upozorenje pri provedbi graničnih kontrola, policijskih i carinskih kontrola ili drugih aktivnosti izvršavanja zakonodavstva u državi članici:

(a)činjenica da su osoba, vozilo, plovilo, zrakoplov, spremnik, prazna službena isprava ili izdana osobna isprava za koja je izdano upozorenje pronađeni;

(b)mjesto, vrijeme i razlog provjere;

(c)ruta putovanja i odredište;

(d)osobe u pratnji predmetne osobe ili putnici u vozilu, plovilu ili zrakoplovu ili osobe u pratnji nositelja prazne službene isprave ili izdane osobne isprave za koje se može opravdano smatrati da su povezane s predmetnom osobom;

(e)otkriveni identitet i osobni opis osobe koja upotrebljava praznu službenu ispravu ili izdanu osobnu ispravu na koju se odnosi upozorenje;

(f)korišteno vozilo, plovilo, zrakoplov ili spremnik;

(g)predmeti koje osoba nosi sa sobom, uključujući putne isprave;

(h)okolnosti u kojima su osoba ili vozilo, plovilo, zrakoplov, spremnik, prazna službena isprava ili izdana osobna isprava pronađeni.

2.Informacije iz stavka 1. dostavljaju se razmjenom dopunskih informacija.

3.Ovisno o operativnim okolnostima i u skladu s nacionalnim pravom, skrivena provjera sastoji se od rutinske provjere osobe ili predmeta s ciljem prikupljanja što više informacija opisanih u stavku 1. bez ugrožavanja skrivene prirode provjere.

4.Ovisno o operativnim okolnostima i u skladu s nacionalnim pravom, istražna provjera sastoji se od temeljitije provjere i ispitivanja osobe. Ako istražne provjere nisu dopuštene pravom države članice, zamjenjuju se skrivenim provjerama u toj državi članici.

5.Tijekom namjenskih provjera osobe, vozila, plovila, zrakoplovi, spremnici ili predmeti koje osoba nosi sa sobom mogu se pretražiti u skladu s nacionalnim pravom u svrhe iz članka 36. Pretraživanja se provode u skladu s nacionalnim pravom. Ako namjenske provjere nisu dopuštene pravom države članice, zamjenjuju se istražnim provjerama u toj državi članici.

POGLAVLJE X.

UPOZORENJA O PREDMETIMA KOJI SE ODUZIMAJU ILI UPOTREBLJAVAJU KAO DOKAZ U KAZNENOM POSTUPKU

Članak 38.
Ciljevi i uvjeti izdavanja upozorenja

1.Podaci o predmetima koje se traži radi oduzimanja u svrhe izvršavanja zakonodavstva ili upotrebe kao dokaza u kaznenom postupku unose se u SIS.

2.Unose se sljedeće kategorije lako prepoznatljivih predmeta:

(a)motorna vozila, kako su definirana nacionalnim pravom, neovisno o pogonskom sustavu;

(b)prikolice s težinom bez tereta većom od 750 kg;

(c)kamp-kućice;

(d)industrijska oprema;

(e)plovila;

(f)motori plovila;

(g)spremnici;

(h)zrakoplovi;

(i)vatreno oružje;

(j)prazne službene isprave koje su ukradene, nezakonito prisvojene ili izgubljene;

(k)izdane osobne isprave kao što su putovnice, osobne iskaznice, vozačke dozvole, boravišne dozvole i putne isprave koje su ukradene, nezakonito prisvojene, izgubljene ili poništene ili isprave koje izgledaju kao prethodno navedene isprave, ali su krivotvorene;

(l)potvrde o registraciji vozila i registarske pločice koje su ukradene, nezakonito prisvojene, izgubljene, poništene ili izgledaju kao navedene potvrde ili pločice, ali su krivotvorene;

(m)novčanice (obilježene novčanice) i krivotvorene novčanice;

(n)tehnička oprema, informatička oprema i drugi lako prepoznatljivi predmeti visoke vrijednosti;

(o)sastavni dijelovi motornih vozila koje se može identificirati;

(p)sastavni dijelovi industrijske opreme koje se može identificirati.

3.Definicije novih potkategorija predmeta iz stavka 2. točke (n) i tehnička pravila za unos, ažuriranje, brisanje i pretraživanje podataka iz stavka 2. utvrđuju se i razvijaju provedbenim mjerama u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 72. stavka 2.

Članak 39.
Izvršenje mjere na temelju upozorenja

1.Ako pretraživanje pokaže da za pronađeni predmet postoji upozorenje, tijelo koje je to utvrdilo, u skladu s nacionalnim pravom, oduzima predmet i kontaktira s tijelom koje je izdalo upozorenje radi dogovora o mjerama koje treba poduzeti. U tu se svrhu mogu dostaviti i osobni podaci u skladu s ovom Uredbom.

2.Informacije iz stavka 1. dostavljaju se razmjenom dopunskih informacija.

3.Država članica koja je pronašla predmet poduzima zahtijevane mjere u skladu s nacionalnim pravom.

POGLAVLJE XI.

UPOZORENJA O NEPOZNATIM TRAŽENIM OSOBAMA RADI IDENTIFIKACIJE U SKLADU S NACIONALNIM PRAVOM I PRETRAŽIVANJE S POMOĆU BIOMETRIJSKIH PODATAKA

Članak 40.
Upozorenja o nepoznatim traženim osobama radi privođenja na temelju nacionalnog prava

U SIS se mogu unijeti daktiloskopski podaci koji nisu povezani s osobama za koje su izdana upozorenja. Ti su daktiloskopski podaci potpuni ili nepotpuni skupovi otisaka prstiju ili dlanova otkrivenih na mjestima zločina tijekom istrage teškog kaznenog djela ili terorističkog kaznenog djela pri čemu se može ustanoviti s visokim stupnjem vjerojatnosti da pripadaju počinitelju kaznenog djela. Daktiloskopski podaci u toj kategoriji pohranjuju se kao „nepoznati osumnjičenik ili tražena osoba” pod uvjetom da nadležna tijela ne mogu utvrditi identitet osobe upotrebom bilo koje druge nacionalne, europske ili međunarodne baze podataka.

Članak 41.
Izvršenje mjere na temelju upozorenja

U slučaju pronađenog podatka ili mogućeg podudaranja podataka s podacima pohranjenima u skladu s člankom 40. identitet osobe utvrđuje se u skladu s nacionalnim pravom, zajedno s provjerom da daktiloskopski podaci pohranjeni u SIS-u pripadaju toj osobi. Države članice komuniciraju upotrebom dopunskih informacija kako bi se olakšala pravodobna istraga slučaja.

Članak 42.
Posebna pravila za provjeru ili pretraživanje na temelju fotografija, prikaza lica, daktiloskopskih podataka i profila DNK-a

1.Fotografije, prikazi lica, daktiloskopski podaci i profili DNK-a dohvaćaju se iz sustava SIS radi provjere identiteta osobe koja je pronađena na temelju alfanumeričkog pretraživanja u SIS-u.

2.Daktiloskopski podaci mogu se upotrebljavati i za identifikaciju osobe. Daktiloskopski podaci pohranjeni u SIS pretražuju se radi identifikacije ako se identitet osobe ne može utvrditi drugim sredstvima.

3.Daktiloskopske podatke pohranjene u SIS-u u vezi s upozorenjima izdanima u skladu s člankom 26., člankom 34. stavkom 1. točkama (b) i (d) te člankom 36. može se pretraživati upotrebom potpunih ili nepotpunih skupova otisaka prstiju ili dlanova otkrivenih na mjestima zločina tijekom istrage pri čemu se može ustanoviti s visokim stupnjem vjerojatnosti da pripadaju počinitelju kaznenog djela pod uvjetom da nadležna tijela ne mogu utvrditi identitet osobe upotrebom bilo koje druge nacionalne, europske ili međunarodne baze podataka.

4.Čim to postane tehnički moguće i uz osiguravanje visokog stupnja pouzdanosti identifikacije, fotografije i prikazi lica mogu se upotrebljavati za identifikaciju osobe. Identifikacija na temelju fotografija ili prikaza lica upotrebljava se samo na stalnim graničnim prijelazima na kojima se upotrebljavaju samoposlužni sustavi i sustavi automatiziranog graničnog nadzora.

POGLAVLJE XII.

PRAVO PRISTUPA UPOZORENJIMA I NJIHOVO ČUVANJE

Članak 43.
Tijela s pravom pristupa upozorenjima

1.Pristup podacima unesenima u SIS i pravo na pretraživanje tih podataka izravno ili u kopiji podataka iz sustava SIS imaju tijela nadležna za:

(a)granični nadzor u skladu s Uredbom (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama);

(b)policijske i carinske kontrole u predmetnoj državi članici i koordinaciju takvih kontrola koju provode za to imenovana tijela;

(c)ostale aktivnosti izvršavanja zakonodavstva koje se provode radi sprečavanja, otkrivanja i istrage kaznenih djela u predmetnoj državi članici;

(d)ispitivanje uvjeta i donošenje odluka u vezi s ulaskom i boravkom državljana trećih zemalja na državnom području država članica, uključujući odluke o boravišnim dozvolama i vizama za dugotrajni boravak, te s vraćanjem državljana trećih zemalja.

2.Pravo na pristup podacima unesenima u SIS i pravo na izravno pretraživanje tih podataka mogu ostvariti i nacionalna pravosudna tijela, uključujući ona nadležna za pokretanje javnog progona u kaznenom postupku i za istražne postupke koji prethode podizanju optužnice, pri izvršavanju svojih zadaća, kako je predviđeno nacionalnim pravom, te tijela zadužena za njihovu koordinaciju.

3.Pravo na pristup podacima unesenima u SIS i pravo na izravno pretraživanje tih podataka mogu ostvariti tijela nadležna za provođenje zadaća iz stavka 1. točke (c) pri izvršavanju tih zadaća. Pristup tih tijela uređuje se pravom svake države članice.

4.Tijela iz ovog članka uvrštavaju se u popis iz članka 53. stavka 8.

Članak 44.
Tijela za registraciju vozila

1.Službe u državama članicama odgovorne za izdavanje potvrda o registraciji vozila, kako je navedeno u Direktivi Vijeća 1999/37/EZ 75 , imaju pristup sljedećim podacima unesenima u SIS u skladu s člankom 38. stavkom 2. točkama (a), (b), (c) i (l) ove Uredbe isključivo u svrhu provjeravanja jesu li vozila koja trebaju registrirati ukradena, nezakonito prisvojena ili izgubljena ili ih se traži kao dokaze u kaznenom postupku:

(a)podacima o motornim vozilima, kako su definirana nacionalnim pravom, neovisno o pogonskom sustavu;

(b)podacima o prikolicama s težinom bez tereta većom od 750 kg i kamp-kućicama;

(c)podacima koji se odnose na potvrde o registraciji vozila i registarske pločice vozila koje su ukradene, nezakonito prisvojene, izgubljene ili poništene.

Pristup tim podacima koji se daje službama nadležnima za izdavanje potvrda o registraciji vozila uređuje se nacionalnim pravom te države članice.

2.Službe, kako su navedene u stavku 1., koje su vladine službe imaju pravo izravnog pristupa podacima unesenima u SIS.

3.Službe, kako su navedene u stavku 1., koje su nevladine službe imaju pristup podacima unesenima u SIS samo posredstvom tijela kako se navodi u članku 43. ove Uredbe. To tijelo ima pravo izravnog pristupa tim podacima i njihova prosljeđivanja navedenim službama. Predmetna država članica osigurava da su predmetna služba i njezini zaposlenici obvezni poštovati sva ograničenja u vezi s dopuštenom upotrebom podataka koje im je proslijedilo tijelo.

4.Članak 39. ove Uredbe ne primjenjuje se na pristup odobren u skladu s ovim člankom. Službe, kako su navedene u stavku 1., dostavljaju policijskim i pravosudnim tijelima sve informacije do kojih su došle pristupom podacima u SIS-u, a na temelju kojih se može sumnjati na počinjenje nekog kaznenog djela, a dostavljanje takvih informacija uređeno je nacionalnim pravom.

Članak 45.
Tijela za registraciju plovila i zrakoplova

1.Službe u državama članicama odgovorne za izdavanje potvrda o registraciji ili za osiguravanje upravljanja prometom plovila, uključujući motore plovila, i zrakoplova, imaju pristup sljedećim podacima unesenima u SIS u skladu s člankom 38. stavkom 2. ove Uredbe isključivo u svrhu provjeravanja jesu li plovila, uključujući motore plovila, zrakoplovi ili spremnici koje trebaju registrirati ili upravljati njihovim prometom ukradena, nezakonito prisvojena, izgubljena ili ih se traži kao dokaze u kaznenom postupku:

(a)podacima o plovilima;

(b)podacima o motorima plovila;

(c)podacima o zrakoplovima.

U skladu sa stavkom 2., pravom svake države članice uređuje se pristup tih službi tim podacima u pojedinoj državi članici. Pristup podacima navedenima u točkama od (a) do (c) ograničen je u skladu s posebnom nadležnošću predmetnih službi.

2.Službe, kako su navedene u stavku 1., koje su vladine službe imaju pravo izravnog pristupa podacima unesenima u SIS.

3.Službe, kako su navedene u stavku 1., koje su nevladine službe imaju pristup podacima unesenima u SIS samo posredstvom tijela kako se navodi u članku 43. ove Uredbe. To tijelo ima pravo izravnog pristupa tim podacima i njihova prosljeđivanja navedenim službama. Predmetna država članica osigurava da su predmetna služba i njezini zaposlenici obvezni poštovati sva ograničenja u vezi s dopuštenom upotrebom podataka koje im je prenijelo tijelo.

4.Članak 39. ove Uredbe ne primjenjuje se na pristup odobren u skladu s ovim člankom. Službe, kako su navedene u stavku 1., dostavljaju policijskim i pravosudnim tijelima sve informacije do kojih su došle pristupom podacima u SIS-u, a na temelju kojih se može sumnjati na neko kazneno djelo, a dostavljanje takvih informacija uređeno je nacionalnim pravom.

Članak 46.
Pristup Europola podacima iz sustava SIS

1.Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) u okviru svojih nadležnosti ima pravo pristupa podacima unesenima u SIS i njihova pretraživanja.

2.Ako Europol pretraživanjem otkrije postojanje upozorenja u SIS-u, obavješćuje državu članicu izdavateljicu kanalima utvrđenima Uredbom (EU) 2016/794.

3.Za upotrebu informacija dobivenih pretraživanjem sustava SIS potrebna je suglasnost predmetne države članice. Ako država članica dopusti upotrebu takvih informacija, Europolovo postupanje s njima uređuje se Uredbom (EU) 2016/794. Europol može takve podatke prosljeđivati trećim zemljama i trećim tijelima samo uz pristanak predmetne države članice.

4.Europol može zatražiti dodatne informacije od predmetne države članice u skladu s odredbama Uredbe (EU) 2016/794.

5.Europol:

(a)ne dovodeći u pitanje stavke 3., 4. i 6., ne povezuje dijelove sustava SIS ni s jednim računalnim sustavom za prikupljanje i obradu podataka kojima upravlja ili koji se upotrebljavaju u okviru Europola, ne prenosi podatke iz sustava SIS u takve računalne sustave niti preuzima ili na bilo koji drugi način kopira bilo koji dio sustava SIS;

(b)ograničava pristup podacima unesenima u SIS na posebno ovlašteno osoblje Europola;

(c)donosi i primjenjuje mjere iz članaka 10. i 11.;

(d)omogućuje Europskom nadzorniku za zaštitu podataka da preispita aktivnosti Europola u ostvarivanju prava na pristup podacima unesenima u SIS i njihovo pretraživanje.

6.Podaci se mogu kopirati samo u tehničke svrhe, ako je takvo kopiranje nužno da bi propisno ovlašteno osoblje Europola provelo izravno pretraživanje. Na te se kopije primjenjuju odredbe ove Uredbe. Tehnička kopija upotrebljava se za pohranjivanje podataka iz sustava SIS tijekom njihova pretraživanja. Nakon pretraživanja podataka te se kopije brišu. Takva upotreba ne smatra se nezakonitim preuzimanjem ili kopiranjem podataka iz sustava SIS. Europol ne kopira podatke o upozorenjima ili dodatne podatke koje su izdale države članice niti takve podatke iz CS-SIS-a u druge Europolove sustave.

7.Sve kopije, kako je navedeno u stavku 6., kojima se stvaraju izvanmrežne baze podataka mogu se čuvati najviše 48 sati. To se razdoblje u slučaju izvanredne situacije može produljiti do prestanka izvanredne situacije. Europol izvješćuje Europskog nadzornika za zaštitu podataka o svakom takvom produljenju.

8.Europol može primati i obrađivati dopunske informacije o odgovarajućim upozorenjima u SIS-u pod uvjetom da pritom na prikladan način primjenjuje pravila za obradu podataka iz stavaka od 2. do 7.

9.U svrhu provjere zakonitosti obrade podataka, unutarnjeg praćenja te osiguravanja odgovarajuće sigurnosti i cjelovitosti podataka Europol bi trebao voditi evidenciju o svakom pristupu SIS-u i pretraživanju tog sustava. Takva evidencija i dokumentacija ne smatra se nezakonitim preuzimanjem ili kopiranjem bilo kojeg dijela sustava SIS.

Članak 47.
Pristup Eurojusta podacima iz sustava SIS

1.Nacionalni članovi Eurojusta i njihovi pomoćnici imaju, u okviru svojih nadležnosti, pravo na pristup i pretraživanje podataka unesenih u SIS u skladu s člancima 26., 32., 34., 38. i 40.

2.Kada nacionalni član Eurojusta pretraživanjem otkrije postojanje upozorenja u SIS-u obavješćuje državu članicu izdavateljicu.

3.Ništa iz ovog članka ne tumači se tako da utječe na odredbe Odluke 2002/187/PUP o zaštiti podataka i odgovornosti za neovlaštenu ili nepravilnu obradu takvih podataka od strane nacionalnih članova Eurojusta ili njihovih pomoćnika ili na ovlasti Zajedničkog nadzornog tijela osnovanog u skladu s tom Odlukom.

4.Svaki pristup i pretraživanje koje izvrši nacionalni član Eurojusta ili njegov pomoćnik evidentira se u skladu s odredbama članka 12., kao i svaka upotreba podataka kojima su pristupili.

5.Ni jedan dio SIS-a ne povezuje se ni s jednim računalnim sustavom za prikupljanje i obradu podataka kojim upravlja Eurojust ili koji se upotrebljava u okviru Eurojusta niti se podaci iz sustava SIS kojima nacionalni članovi ili njihovi pomoćnici imaju pristup prenose u takav računalni sustav. Ni jedan se dio sustava SIS ne preuzima. Vođenje evidencije o pristupu i pretraživanjima ne smatra se nezakonitim preuzimanjem ili kopiranjem podataka iz sustava SIS.

6.Pristup podacima unesenima u SIS ograničen je na nacionalne članove i njihove pomoćnike i ne proširuje se na osoblje Eurojusta.

7.Donose se i primjenjuju mjere za osiguravanje sigurnosti i povjerljivosti, kako je predviđeno u člancima 10. i 11.

Članak 48.
Pristup timova europske granične i obalne straže, timova osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem i članova timova za potporu upravljanju migracijama podacima iz sustava SIS

1.U skladu s člankom 40. stavkom 8. Uredbe (EU) 2016/1624 članovi timova europske granične i obalne straže ili timova osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem te članovi timova za potporu upravljanju migracijama imaju, u okviru svojih nadležnosti, pravo na pristup podacima unesenima u SIS i njihovo pretraživanje.

2.Članovi timova europske granične i obalne straže ili timova osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem te članovi timova za potporu upravljanju migracijama pristupaju podacima unesenima u SIS i pretražuju ih u skladu sa stavkom 1. preko tehničkog sučelja koje uspostavlja i održava Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, kako se navodi u članku 49. stavku 1.

3.Ako član timova europske granične i obalne straže, timova osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem ili član tima za potporu upravljanju migracijama pretraživanjem otkrije postojanje upozorenja u SIS-u, o tome se obavješćuje država članica izdavateljica. U skladu s člankom 40. Uredbe (EU) 2016/1624 članovi timova mogu reagirati na upozorenje u SIS-u samo na temelju uputa i, u pravilu, u prisutnosti službenika graničnog nadzora ili osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem države članice domaćina u kojoj djeluju. Država članica domaćin može ovlastiti članove timova da djeluju u njezino ime.

4.Svaki pristup i pretraživanje koje provede član timova europske granične i obalne straže ili timova osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem ili član tima za potporu upravljanju migracijama evidentira se u skladu s odredbama članka 12., a evidentira se i svaka upotreba podataka kojima su oni pristupili.

5.Pristup podacima unesenima u SIS ograničen je na jednog člana timova europske granične i obalne straže ili timova osoblja uključenog u zadaće povezane s vraćanjem ili člana tima za potporu upravljanju migracijama i ne proširuje se na druge članove timova.

6.Donose se i primjenjuju mjere za osiguravanje sigurnosti i povjerljivosti, kako je predviđeno u člancima 10. i 11.

Članak 49.
Pristup Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu podacima u SIS-u

1.U svrhe iz stavka 2. ovog članka i članka 48. stavka 1. Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu uspostavlja i održava tehničko sučelje koje omogućuje izravnu vezu sa Središnjim SIS-om.

2.Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu ima, u svrhu izvršavanja svojih zadaća koje su joj dodijeljene Uredbom o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), pravo na pristup podacima unesenima u SIS i njihovo pretraživanje u skladu s člancima 26., 32., 34., 36. i člankom 38. stavkom 2. točkama (j) i (k).

3.Ako Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu pri provjeravanju otkrije postojanje upozorenja u SIS-u, primjenjuje se postupak iz članka 22. Uredbe o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS).

4.Ni jedna odredba ovog članka ne tumači se tako da utječe na odredbe Uredbe (EU) 2016/1624 s obzirom na zaštitu podataka i odgovornost za neovlaštenu ili nepravilnu obradu tih podataka koju provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu.

5.Svaki pristup i pretraživanje koje provede Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu evidentira se u skladu s odredbama članka 12., a evidentira se i svaka upotreba podataka kojima je Agencija pristupila.

6.Osim kad je to potrebno za izvršavanje zadaća u svrhe utvrđene Uredbom o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), ni jedan dio sustava SIS ne povezuje se ni s jednim računalnim sustavom za prikupljanje i obradu podataka kojim upravlja Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu ili koji se u okviru nje upotrebljava niti se podaci iz sustava SIS kojima ona ima pristup prenose u takav sustav. Ni jedan se dio sustava SIS ne preuzima. Vođenje evidencije o pristupu i pretraživanjima ne smatra se preuzimanjem ili kopiranjem podataka iz SIS-a.

7.Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu donosi i primjenjuje mjere za osiguravanje sigurnosti i povjerljivosti, kako je predviđeno u člancima 10. i 11.

Članak 50.
Opseg pristupa

Krajnji korisnici, uključujući Europol, nacionalne članove Eurojusta i njihove pomoćnike te Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu, mogu pristupati isključivo onim podacima koji su im potrebni za izvršavanje zadaća.

Članak 51.
Razdoblje čuvanja upozorenja

1.Upozorenja unesena u SIS u skladu s ovom Uredbom čuvaju se samo onoliko dugo koliko je potrebno za ostvarenje svrha radi kojih su unesena.

2.Država članica koja je izdala upozorenje preispituje potrebu njegova čuvanja u roku od pet godina nakon unosa upozorenja u SIS. Upozorenja izdana u svrhe iz članka 36. ove Uredbe čuvaju se najduže godinu dana.

3.Upozorenja o praznim službenim ispravama i izdanim osobnim ispravama koja su unesena u skladu s člankom 38. čuvaju se najdulje deset godina. Kraći rokovi čuvanja za kategorije upozorenja o predmetima mogu se utvrditi provedbenim mjerama donesenima u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 72. stavka 2.

4.Svaka država članica prema potrebi određuje kraće rokove za preispitivanje u skladu sa svojim nacionalnim pravom.

5.Ako osoblje ureda SIRENE, koje je odgovorno za koordinaciju i provjeru kvalitete podataka, utvrdi da je upozorenje o osobi ispunilo svoju svrhu i da bi se trebalo izbrisati iz sustava SIS, šalje obavijest tijelu koje je unijelo upozorenje kako bi mu na to skrenulo pozornost. To tijelo u roku od 30 kalendarskih dana od primanja obavijesti odgovara da je izbrisalo upozorenje ili ga namjerava izbrisati, ili navodi razloge za daljnje čuvanje. Ako tijelo ne odgovori u roku od 30 dana, osoblje ureda SIRENE briše to upozorenje. Uredi SIRENE izvješćuju svoja nacionalna nadzorna tijela o svim učestalim problemima u ovom području.

6.Unutar roka za preispitivanje država članica koja je izdala upozorenje može, nakon sveobuhvatne pojedinačne procjene, koja se evidentira, odlučiti još neko vrijeme čuvati upozorenje ako se to pokaže potrebnim za svrhe u koje je upozorenje izdano. U tom se slučaju stavak 2. primjenjuje i na to produljenje. O svakom produljenju upozorenja obavješćuje se CS-SIS.

7.Upozorenja se automatski brišu nakon roka za preispitivanje iz stavka 2. osim ako je država članica koja je izdala upozorenje obavijestila CS-SIS o produljenju upozorenja u skladu sa stavkom 6. CS-SIS četiri mjeseca unaprijed automatski obavješćuje države članice o planiranom brisanju podataka iz sustava.

8.Države članice vode statističku evidenciju o broju upozorenja za koja je razdoblje čuvanja produljeno u skladu sa stavkom 6.

POGLAVLJE XIII.

BRISANJE UPOZORENJA

Članak 52.
Brisanje upozorenja

1.Upozorenja za uhićenje radi predaje ili izručenja u skladu s člankom 26. brišu se nakon što se osobu preda ili izruči nadležnim tijelima države članice izdavateljice. Upozorenje se može izbrisati i kada nadležno pravosudno tijelo u skladu s nacionalnim pravom povuče pravosudnu odluku na temelju koje je upozorenje izdano.

2.Upozorenja o nestalim osobama brišu se u skladu sa sljedećim pravilima:

(a)s obzirom na nestalu djecu, u skladu s člankom 32., upozorenje se briše:

–nakon rješavanja slučaja, na primjer kada se dijete vratilo u domovinu ili su nadležna tijela države članice izvršiteljice donijela odluku o skrbi o djetetu,

–nakon isteka valjanosti upozorenja u skladu s člankom 51.,

–nakon odluke nadležnog tijela države članice izdavateljice, ili

–nakon pronalaženja djeteta;

(b)    s obzirom na nestale odrasle osobe, u skladu s člankom 32., kada nisu tražene nikakve zaštitne mjere, upozorenje se briše:

–nakon izvršenja mjere koju treba poduzeti (država članica izvršiteljica utvrdila je gdje se osoba nalazi),

–nakon isteka valjanosti upozorenja u skladu s člankom 51., ili

–nakon odluke nadležnog tijela države članice izdavateljice;

(c)    s obzirom na nestale odrasle osobe u slučajevima u kojima su zatražene zaštitne mjere, u skladu s člankom 32., upozorenje se briše:

–nakon izvršenja mjere koju je trebalo poduzeti (osoba je stavljena pod zaštitu),

–nakon isteka valjanosti upozorenja u skladu s člankom 51., ili

–nakon odluke nadležnog tijela države članice izdavateljice.

U skladu s nacionalnim pravom, kad je osoba prisilno zbrinuta na temelju odluke nadležnog tijela upozorenje se može zadržati dok se ta osoba ne vrati u domovinu.

3.Upozorenja o osobama koje se traži zbog sudskog postupka brišu se u skladu sa sljedećim pravilima:

s obzirom na upozorenja o osobama koje se traži zbog sudskog postupka, u skladu s člankom 34., upozorenje se briše:

(a)nakon dostave podataka nadležnom tijelu države članice izdavateljice o tome gdje se osoba nalazi. Ako na temelju proslijeđene informacije nije moguće djelovati, ured SIRENE države članice izdavateljice o tome obavješćuje ured SIRENE države članice izvršiteljice radi rješavanja tog problema;

(b)nakon isteka valjanosti upozorenja u skladu s člankom 51.; ili

(c)nakon odluke nadležnog tijela države članice izdavateljice.

Ako je pronađen podatak u državi članici te su pojedinosti o adresi proslijeđene državi članici izdavateljici i naknadno pronađenim podatkom u toj državi članici upućuje se na iste pojedinosti o adresi, pronađeni podatak evidentira se u državi članici izvršiteljici, ali ni pojedinosti o adresi ni dopunske informacije ne šalju se ponovo državi članici izdavateljici. U takvim slučajevima država članica izvršiteljica obavješćuje državu članicu izdavateljicu o ponavljajućim pronađenim podacima, a država članica izdavateljica razmatra potrebu zadržavanja upozorenja.

4.Upozorenja o skrivenim, istražnim i namjenskim provjerama brišu se u skladu sa sljedećim pravilima:

s obzirom na upozorenja o skrivenim, istražnim i namjenskim provjerama, u skladu s člankom 36., upozorenje se briše:

(a)nakon isteka valjanosti upozorenja u skladu s člankom 51.;

(b)nakon što nadležno tijelo države članice izdavateljice donese odluku o brisanju.

5.Upozorenja o predmetima koje se traži radi oduzimanja ili upotrebe kao dokaza brišu se u skladu sa sljedećim pravilima:

s obzirom na brisanje upozorenja o predmetima koje se traži radi oduzimanja ili upotrebe kao dokaza u kaznenom postupku, u skladu s člankom 38., upozorenje se briše:

(a)nakon oduzimanja predmeta ili poduzimanja jednakovrijedne mjere nakon što su naknadno razmijenjene potrebne dopunske informacije među uredima SIRENE ili se predmet uključi u drugi sudski ili upravni postupak;

(b)nakon isteka valjanosti upozorenja; ili

(c)nakon što nadležno tijelo države članice izdavateljice donese odluku o brisanju.

6.Upozorenja o nepoznatim traženim osobama, u skladu s člankom 40., brišu se u skladu sa sljedećim pravilima:

7.(a)nakon identificiranja osobe; ili

8.(b)nakon isteka valjanosti upozorenja.

POGLAVLJE XIV.

OPĆA PRAVILA ZA OBRADU PODATAKA

Članak 53.
Obrada podataka u sustavu SIS

1.Države članice mogu obrađivati podatke iz članka 20. isključivo u svrhe utvrđene za svaku kategoriju upozorenja iz članaka 26., 32., 34., 36., 38. i 40.

2.Podaci se mogu kopirati samo u tehničke svrhe, ako je takvo kopiranje nužno da bi tijela iz članka 43. provela izravno pretraživanje. Na te se kopije primjenjuju odredbe ove Uredbe. Država članica ne kopira u druge nacionalne zbirke podataka podatke o upozorenjima ili dodatne podatke koje je unijela druga država članica iz svojeg N.SIS-a ili iz CS-SIS-a.

3.Tehničke kopije, kako je navedeno u stavku 2., kojima se stvaraju izvanmrežne baze podataka mogu se čuvati najviše 48 sati. To se razdoblje u slučaju izvanredne situacije može produljiti do prestanka izvanredne situacije.

4.Države članice vode ažurirani popis tih kopija, omogućuju uvid u njega svojem nacionalnom nadzornom tijelu i osiguravaju da se na te kopije primjenjuju odredbe ove Uredbe, osobito one iz članka 10.

5.Pristup podacima odobrava se samo u okviru nadležnosti nacionalnih tijela iz članka 43. i samo propisno ovlaštenom osoblju.

6.U vezi s upozorenjima iz članaka 26., 32., 34., 36., 38. i 40. ove Uredbe svaka obrada informacija sadržanih u SIS-u u svrhe osim onih za koje su one unesene u SIS mora biti povezana s pojedinim slučajem i opravdana potrebom sprečavanja neposredne ozbiljne prijetnje javnom redu ili javnoj sigurnosti, interesom nacionalne sigurnosti ili radi sprečavanja počinjenja teškog kaznenog djela. U tu je svrhu potrebno dobiti prethodno odobrenje države članice koja je izdala upozorenje.

7.Svaka upotreba podataka koja nije u skladu sa stavcima od 1. do 6. smatra se zloupotrebom u skladu s nacionalnim pravom svake države članice.

8.Svaka država članica šalje Agenciji popis svojih nadležnih tijela ovlaštenih za izravno pretraživanje podataka pohranjenih u SIS-u u skladu s ovom Uredbom te sve promjene popisa. U popisu se za svako tijelo utvrđuje koje podatke može pretraživati i u koje svrhe. Agencija osigurava godišnje objavljivanje popisa u Službenom listu Europske unije.

9.Ako pravom Unije nisu utvrđene posebne odredbe, na podatke unesene u N.SIS primjenjuje se nacionalno pravo svake države članice.

Članak 54.
Podaci iz sustava SIS i nacionalne zbirke podataka

1. Člankom 53. stavkom 2. ne dovodi se u pitanje pravo države članice da u svojim nacionalnim zbirkama podataka čuva podatke iz sustava SIS u vezi s kojima su na njezinu državnom području poduzimane mjere. Takvi se podaci čuvaju u nacionalnim zbirkama podataka najdulje tri godine, osim ako se posebnim odredbama nacionalnog prava predviđa dulje razdoblje njihova čuvanja.

2.Člankom 53. stavkom 2. ne dovodi se u pitanje pravo države članice da u svojoj nacionalnoj zbirci podataka čuva podatke iz pojedinih upozorenja u SIS-u koja je izdala ta država članica.

Članak 55.
Obavješćivanje u slučaju neizvršenja upozorenja

Ako država članica ne može poduzeti mjeru koja se od nje zahtijeva, o tome odmah obavješćuje državu članicu koja je izdala upozorenje.

Članak 56.
Kvaliteta podataka obrađenih u SIS-u

1.Država članica koja je izdala upozorenje odgovorna je za to da su podaci točni, ažurirani i zakonito uneseni u SIS.

2.Samo je država članica koja je izdala upozorenje ovlaštena mijenjati, dopunjavati, ispravljati, ažurirati ili brisati podatke koje je unijela.

3.Ako država članica koja nije izdala upozorenje utvrdi da je neki podatak netočan ili nezakonito pohranjen, razmjenom dopunskih informacija o tome što prije obavješćuje državu članicu koja je izdala upozorenje, a najkasnije deset dana nakon utvrđivanja nepravilnosti. Država članica koja je izdala upozorenje provjerava obavijest i prema potrebi bez odgode ispravlja ili briše sporni podatak.

4.Ako države članice ne postignu dogovor u roku od dva mjeseca od trenutka utvrđivanja nepravilnosti, kako je opisano u stavku 3., država članica koja nije izdala upozorenje dostavlja predmet nacionalnim nadzornim tijelima koja su nadležna za donošenje odluke.

5.Države članice razmjenjuju dopunske informacije ako osoba iznese pritužbu da ona nije osoba na koju se upozorenje odnosi. Ako se provjerom utvrdi da se zaista radi o dvije različite osobe, podnositelj pritužbe obavještava se o mjerama iz članka 59.

6.Kad za pojedinu osobu već postoji upozorenje u SIS-u, država članica koja unosi novo upozorenje dogovara se o unošenju upozorenja s državom članicom koja je unijela prvo upozorenje. Dogovor se postiže na temelju razmjene dopunskih informacija.

Članak 57.
Sigurnosni incidenti

1.Svaki događaj koji utječe ili bi mogao utjecati na sigurnost sustava SIS i koji može uzrokovati oštećenje ili gubitak podataka iz tog sustava smatra se sigurnosnim incidentom, osobito u slučaju mogućeg pristupa podacima ili ugrožavanja dostupnosti, cjelovitosti i povjerljivosti podataka.

2.Sigurnosnim se incidentima upravlja kako bi se osigurao brz, djelotvoran i pravilan odgovor.

3.Države članice o sigurnosnim incidentima obavješćuju Komisiju, Agenciju i nacionalna nadzorna tijela. Agencija o sigurnosnim incidentima obavješćuje Komisiju i Europskog nadzornika za zaštitu podataka.

4.Informacije o sigurnosnom incidentu koji utječe ili može utjecati na rad sustava SIS u državi članici ili u Agenciji ili na dostupnost, cjelovitost i povjerljivost podataka koje su unijele ili poslale druge države članice, prosljeđuju se državama članicama i o njima se izvješćuje u skladu s planom upravljanja incidentima koji izrađuje Agencija.

Članak 58.
Razlikovanje osoba sličnih obilježja

Ako je pri unosu novog upozorenja očito da je u SIS već unesena osoba s jednakim elementom opisa identiteta, primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)ured SIRENE uspostavlja kontakt s tijelom koje je zatražilo unos kako bi se razjasnilo odnosi li se upozorenje na istu osobu ili ne;

(b)ako se unakrsnom provjerom utvrdi da je osoba na koju se odnosi novo upozorenje doista ista osoba koja je već unesena u SIS, ured SIRENE primjenjuje postupak za unos višestrukih upozorenja iz članka 56. stavka 6. Ako se tom provjerom utvrdi da se radi o dvije različite osobe, ured SIRENE odobrava zahtjev za unošenje novog upozorenja i dodaje elemente potrebne da se izbjegne pogrešna identifikacija.

Članak 59.
Dodatni podaci za postupanje u slučaju zloupotrebe identiteta

1.Ako postoji mogućnost da dođe do zamjene osobe na koju se upozorenje zapravo odnosi i osobe čiji je identitet zloupotrijebljen, država članica koja je izdala upozorenje dodaje upozorenju podatke o potonjoj osobi, pod uvjetom da za to dobije njezin izričit pristanak, da bi se izbjegle negativne posljedice pogrešne identifikacije.

2.Podaci o osobi čiji je identitet zloupotrijebljen mogu se upotrebljavati isključivo u sljedeće svrhe:

(a)da se nadležnom tijelu omogući razlikovanje osobe čiji je identitet zloupotrijebljen od osobe na koju se upozorenje zapravo odnosi;

(b)da se osobi čiji je identitet zloupotrijebljen omogući da potvrdi svoj identitet i dokaže da je zloupotrijebljen.

3.Za potrebe ovog članka u SIS se mogu unijeti i obrađivati samo sljedeći osobni podaci:

(a)prezime(na);

(b)ime(na);

(c)prezime(na) i ime(na) pri rođenju;

(d)prethodno korištena prezime(na) i ime(na) i pseudonimi, po mogućnosti uneseni zasebno;

(e)sve objektivne i fizičke posebnosti koje se ne mijenjaju;

(f)mjesto rođenja;

(g)datum rođenja;

(h)spol;

(i)fotografije i prikazi lica;

(j)otisci prstiju;

(k)državljanstvo/državljanstva;

(l)kategorija osobne isprave osobe;

(m)država koja je izdala osobnu ispravu osobe;

(n)broj(evi) osobne isprave osobe;

(o)datum izdavanja osobne isprave osobe;

(p)adresa žrtve;

(q)ime žrtvina oca;

(r)ime žrtvine majke.

4.Tehnička pravila potrebna za unos i daljnju obradu podataka iz stavka 3. utvrđuju se provedbenim mjerama utvrđenima i razvijenima u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 72. stavka 2.

5.Podaci iz stavka 3. brišu se istodobno s brisanjem odgovarajućeg upozorenja ili prije ako to zatraži predmetna osoba.

6.Samo tijela koja imaju pravo pristupa odgovarajućem upozorenju mogu pristupati podacima iz stavka 3. Pristup je dopušten isključivo radi izbjegavanja pogrešne identifikacije.

Članak 60.
Poveznice među upozorenjima

1.Država članica može uspostaviti poveznicu između upozorenja koja unosi u SIS. Učinak takve poveznice uspostavljanje je veze između dva ili više upozorenja.

2.Izrada poveznice ne utječe na pojedinačne mjere koje se trebaju poduzeti na temelju svakog od povezanih upozorenja ni na razdoblje čuvanja svakog od povezanih upozorenja.

3.Izrada poveznice ne utječe na prava pristupa utvrđena ovom Uredbom. Tijela koja nemaju pravo pristupa određenim kategorijama upozorenja ne mogu vidjeti poveznicu s upozorenjem za koje nemaju pravo pristupa.

4.Država članica uspostavlja poveznicu među upozorenjima ako za to postoji operativna potreba.

5.Ako država članica smatra da poveznica među upozorenjima koju je uspostavila druga država članica nije u skladu s njezinim nacionalnim pravom ili međunarodnim obvezama, može poduzeti mjere potrebne za sprečavanje pristupa poveznici s njezina državnog područja ili pristupa poveznici njezinih tijela koja se ne nalaze na njezinu državnom području.

6.Tehnička pravila za povezivanje upozorenja utvrđuju se i razvijaju u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 72. stavka 2.

Članak 61.
Svrha i razdoblje čuvanja dopunskih informacija

1.Države članice u uredu SIRENE čuvaju pozivanja na odluke na temelju kojih je upozorenje izdano radi potpore razmjeni dopunskih informacija.

2.Osobni podaci koji se čuvaju u zbirkama podataka ureda SIRENE kao rezultat razmjene informacija čuvaju se samo onoliko dugo koliko je potrebno za ostvarenje svrha za koje su dostavljeni. Podaci se u svakom slučaju brišu najkasnije godinu dana nakon brisanja predmetnog upozorenja iz sustava SIS.

3.Stavkom 2. ne dovodi se u pitanje pravo države članice da u svojim nacionalnim zbirkama podataka čuva podatke o pojedinom upozorenju koje je izdala ili o upozorenju u vezi s kojim su na njezinu državnom području poduzimane mjere. Razdoblje čuvanja takvih podataka u tim zbirkama podataka uređuje se nacionalnim pravom.

Članak 62.
Prijenos osobnih podataka trećim osobama

Podaci koji se obrađuju u SIS-u i s njima povezane dopunske informacije primjenom ove Uredbe ne prosljeđuju se i ne stavljaju na raspolaganje trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama.

Članak 63.
Razmjena podataka s Interpolom o ukradenim, nezakonito prisvojenim, izgubljenim ili poništenim putovnicama

1.Odstupajući od članka 62., broj putovnice, država izdavanja i vrsta isprave ukradenih, nezakonito prisvojenih, izgubljenih ili poništenih putovnica unesenih u SIS mogu se razmijeniti s članovima Interpola uspostavom veze između sustava SIS i baze podataka Interpola o ukradenim ili nestalim putnim ispravama, podložno sklapanju Sporazuma između Interpola i Europske unije. Sporazumom se predviđa da je za prijenos podataka koje je unijela država članica potrebna suglasnost te države članice.

2.Sporazumom iz stavka 1. predviđa se da podaci koji se dijele mogu biti dostupni samo članovima Interpola iz zemalja koje osiguravaju odgovarajući stupanj zaštite osobnih podataka. Prije sklapanja tog Sporazuma, Vijeće traži mišljenje Komisije o odgovarajućem stupnju zaštite osobnih podataka i o poštovanju temeljnih prava i sloboda u vezi s automatskom obradom osobnih podataka koju provode Interpol i zemlje koje imaju svoje predstavnike u Interpolu.

3.Sporazumom iz stavka 1. može se za države članice predvidjeti i pristup preko sustava SIS podacima iz baze podataka Interpola o ukradenim ili nestalim putnim ispravama u skladu s mjerodavnim odredbama te Odluke kojima se uređuju upozorenja unesena u SIS o ukradenim, nezakonito prisvojenim, izgubljenim i poništenim putovnicama.

POGLAVLJE XV.

ZAŠTITA PODATAKA

Članak 64.
Primjenjivo zakonodavstvo

1.Uredba (EZ) br. 45/2001 primjenjuje se na obradu osobnih podataka koju na temelju ove Uredbe provodi Agencija.

2.Uredba (EU) 2016/679 primjenjuje se na obradu osobnih podataka u slučajevima u kojima se ne primjenjuju nacionalne odredbe kojima se prenosi Direktiva (EU) 2016/680.

3.Pri obradi podataka koju provode nadležna nacionalna tijela radi sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela i izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje, primjenjuju se nacionalne odredbe kojima se prenosi Direktiva (EU) 2016/680.

Članak 65.
Pravo na pristup, ispravljanje netočnih podataka i brisanje nezakonito pohranjenih podataka

1.Pravo osoba na pristup podacima koji su uneseni u SIS i odnose se na njih te pravo na ispravljanje ili brisanje tih podataka ostvaruje se u skladu s pravom države članice u kojoj se osobe pozivaju na to pravo.

2.Ako nacionalno pravo to omogućuje, nacionalno nadzorno tijelo odlučuje hoće li se informacije proslijediti i kojim sredstvima.

3.Država članica koja nije izdala upozorenje može proslijediti informacije o takvim podacima samo ako prije toga državi članici koja je izdala upozorenje omogući da se o tome očituje. To se obavlja razmjenom dopunskih informacija.

4.Država članica donosi odluku da u skladu s nacionalnim pravom osobi na koju se podaci odnose u cijelosti ili djelomično uskrati informacije, i to u onoj mjeri i onoliko dugo dok je takvo djelomično ili potpuno uskraćivanje nužna i proporcionalna mjera u demokratskom društvu uz poštovanje temeljnih prava i legitimnih interesa predmetnih fizičkih osoba radi:

(a)izbjegavanja ometanja službenih ili pravnih ispitivanja, istraga ili postupaka;

(b)izbjegavanja dovođenja u pitanje sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija;

(c)zaštite javne sigurnosti;

(d)zaštite nacionalne sigurnosti;

(e)zaštite prava i sloboda drugih.

5.Svaka osoba ima pravo zahtijevati da se netočni podaci u vezi s njom isprave ili da se nezakonito pohranjeni podaci u vezi s njom izbrišu.

6.Predmetnoj osobi mora se odgovoriti što prije, a u svakom slučaju najkasnije 60 dana od datuma podnošenja zahtjeva za pristup ili prije ako je tako propisano nacionalnim pravom.

7.Predmetna osoba mora se što prije obavijestiti o daljnjem tijeku događaja u vezi s ostvarivanjem njezina prava na ispravak ili brisanje podataka, a najkasnije tri mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva za ispravak ili brisanje ili prije ako je tako propisano nacionalnim pravom.

Članak 66.
Pravni lijekovi

1.Svaka osoba može sudu ili tijelu nadležnom prema pravu bilo koje države članice podnijeti tužbu radi ostvarivanja prava na pristup informacijama, njihov ispravak ili brisanje ili na naknadu štete u vezi s upozorenjem koje se na nju odnosi.

2.Države članice obvezuju se da će uzajamno izvršavati pravomoćne odluke sudova ili tijela iz stavka 1. ovog članka, ne dovodeći u pitanje odredbe iz članka 70.

3.Da bi se dobio dosljedan pregled funkcioniranja pravnih lijekova nacionalna tijela razvijaju standardni statistički sustav za godišnje izvješćivanje o:

(a)broju zahtjeva za pristup podacima koje su voditelju obrade podataka podnijele osobe na koje se ti podaci odnose i broju slučajeva u kojima je pristup podacima odobren;

(b)broju zahtjeva za pristup podacima koje su nacionalnom nadzornom tijelu podnijele osobe na koje se ti podaci odnose i broju slučajeva u kojima je pristup podacima odobren;

(c)broju zahtjeva za ispravak netočnih podataka i brisanje nezakonito pohranjenih podataka podnesenih voditelju obrade podataka i broju slučajeva u kojima su podaci ispravljeni ili izbrisani;

(d)broju zahtjeva za ispravak netočnih podataka i brisanje nezakonito pohranjenih podataka podnesenih nacionalnom nadzornom tijelu;

(e)broju predmeta o kojima se vodi sudski postupak;

(f)broju predmeta u kojima je sud presudio u korist podnositelja zahtjeva po bilo kojoj točki optužnice;

(g)svim opažanjima o slučajevima uzajamnog priznavanja pravomoćnih odluka koje su donijeli sudovi ili tijela drugih država članica o upozorenjima koje je unijela država izdavateljica upozorenja.

Izvješća nacionalnih nadzornih tijela prosljeđuju se mehanizmu suradnje utvrđenom u članku 69.

Članak 67.
Nadzor nad sustavom N.SIS

1.Svaka država članica osigurava da nacionalno nadzorno tijelo ili tijela imenovana u svakoj državi članici, kojima su dodijeljene ovlasti iz poglavlja VI. Direktive (EU) 2016/680 ili poglavlja VI. Uredbe (EU) 2016/679, neovisno prate zakonitost obrade osobnih podataka u SIS-u na svojem državnom području i njihov prijenos s njihova državnog područja te razmjenu i daljnju obradu dopunskih informacija.

2.Nacionalno nadzorno tijelo osigurava reviziju postupaka obrade podataka u svojem N.SIS-u u skladu s međunarodnim revizijskim standardima najmanje svake četiri godine. Reviziju provode nacionalna nadzorna tijela ili je naručuju izravno od neovisnog revizora za zaštitu podataka. Nacionalno nadzorno tijelo u svakom trenutku zadržava nadzor nad radom neovisnog revizora i odgovorno je za njegov rad.

3.Države članice svojim nacionalnim nadzornim tijelima osiguravaju dovoljno resursa za izvršavanje zadaća koje su im povjerene na temelju ove Uredbe.

Članak 68.
Nadzor nad radom Agencije

1.Europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava da Agencija provodi svoje aktivnosti obrade osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom. U skladu s tim primjenjuju se dužnosti i ovlaštenja iz članaka 46. i 47. Uredbe (EZ) br. 45/2001.

2.Europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava da se najmanje svake četiri godine provede revizija aktivnosti Agencije u pogledu obrade osobnih podataka u skladu s međunarodnim revizijskim standardima. Izvješće o toj reviziji podnosi se Europskom parlamentu, Vijeću, Agenciji, Komisiji i nacionalnim nadzornim tijelima. Agencija ima mogućnost iznijeti svoje primjedbe prije donošenja izvješća.

Članak 69.
Suradnja nacionalnih nadzornih tijela i Europskog nadzornika za zaštitu podataka

1.Nacionalna nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka, svaki u okviru svoje nadležnosti, aktivno surađuju u okviru svojih odgovornosti i osiguravaju usklađeni nadzor nad sustavom SIS.

2.Djelujući u okviru svojih nadležnosti prema potrebi razmjenjuju relevantne informacije, pomažu si pri provedbi revizija i pregleda, ispituju poteškoće pri tumačenju ili primjeni ove Uredbe i drugih primjenjivih pravnih akata Unije, istražuju probleme uočene pri provođenju neovisnog nadzora ili pri ostvarivanju prava osoba na koje se odnose podaci, izrađuju usklađene prijedloge za zajednička rješenja eventualnih problema i promiču svijest o pravima na zaštitu podataka.

3.U svrhe iz stavka 2. nacionalna nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka sastaju se najmanje dvaput godišnje u okviru Europskog odbora za zaštitu podataka uspostavljenog Uredbom (EU) 2016/679. Troškove i organizaciju tih sastanaka preuzima Odbor uspostavljen Uredbom (EU) 2016/679. Poslovnik se donosi na prvom sastanku. Prema potrebi zajednički se oblikuju daljnje metode rada.

4.Odbor uspostavljen Uredbom (EU) 2016/679 svake dvije godine podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji zajedničko izvješće o aktivnostima usklađenog nadzora.

POGLAVLJE XVI.

ODGOVORNOST ZA ŠTETU

Članak 70.
Odgovornost za štetu

1.Svaka država članica odgovorna je za svaku štetu nanesenu bilo kojoj osobi upotrebom sustava N.SIS. To se odnosi i na štetu koju je prouzročila država članica koja je izdala upozorenje unošenjem netočnih podataka ili njihovom nezakonitom pohranom.

2.Ako država članica protiv koje je podnesena tužba nije ujedno i država članica koja je izdala upozorenje, potonja je na zahtjev obvezna nadoknaditi iznose koji su plaćeni kao naknada štete, osim ako je država članica koja traži nadoknadu upotrebom podataka prekršila ovu Uredbu.

3.Ako država članica ne ispuni svoje obveze u skladu s ovom Uredbom i time prouzroči štetu SIS-u, ta država članica odgovara za nastalu štetu, osim ako i u mjeri u kojoj Agencija ili druga država članica koja sudjeluje u SIS-u nije poduzela razumne mjere za sprečavanje štete ili smanjivanje njezina učinka.

POGLAVLJE XVII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 71.
Praćenje i statistički podaci

1.Agencija osigurava uspostavu postupaka za praćenje funkcioniranja sustava SIS u pogledu ciljeva povezanih s rezultatima, troškovnom učinkovitošću, sigurnošću i kvalitetom usluge.

2.Za potrebe tehničkog održavanja, izvješćivanja i statističkih podataka Agencija ima pristup potrebnim informacijama o postupcima obrade podataka koji se provode u Središnjem SIS-u.

3.Agencija izrađuje dnevne, mjesečne i godišnje statističke podatke o broju zapisa po kategoriji upozorenja, godišnjem broju pronađenih podataka po kategoriji upozorenja, broju pretraživanja sustava SIS i pristupa tom sustavu u svrhu unošenja, ažuriranja ili brisanja upozorenja, a ti se podaci prikazuju ukupno i pojedinačno za svaku državu članicu. Ti statistički podaci ne sadržavaju osobne podatke. Objavljuje se godišnje statističko izvješće. Agencija priprema i godišnja statistička izvješća o upotrebi funkcije kojom se upozorenja izdana u skladu s člankom 26. ove Uredbe čine privremeno nedostupnima za pretraživanje, a ti se statistički podaci prikazuju ukupno i pojedinačno za svaku državu članicu, uključujući podatke o svim produženjima roka čuvanja podataka od 48 sati.

4.Države članice, Europol, Eurojust i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu dostavljaju Agenciji i Komisiji sve informacije potrebne za izradu izvješća iz stavaka 3., 7. i 8. Te informacije uključuju posebne statističke podatke o broju pretraživanja koja su izvršile, ili su izvršena u njihovo ime, službe u državama članicama odgovorne za izdavanje potvrda o registraciji vozila i službe u državama članicama odgovorne za izdavanje potvrda o registraciji ili osiguravanje upravljanja prometom plovila, uključujući motore plovila, zrakoplova i spremnika. U statističkim podacima prikazuje se i broj pronađenih podataka po kategoriji upozorenja.

5.Agencija državama članicama, Komisiji, Europolu, Eurojustu i Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu dostavlja sva statistička izvješća koja izradi. Da bi pratila provedbu pravnih akata Unije, Komisija može zatražiti od Agencije da dostavi dodatna posebna statistička izvješća, redovna ili ad hoc, o radu ili upotrebi komunikacije u okviru sustava SIS i SIRENE.

6.U svrhe iz stavaka 3., 4. i 5. ovog članka i članka 15. stavka 5. Agencija uspostavlja, provodi i smješta središnji repozitorij u svojim tehničkim pogonima, koji sadržava podatke iz stavka 3. ovog članka i članka 15. stavka 5. koji ne omogućuju identifikaciju pojedinaca, ali omogućuju da Komisija i agencije iz stavka 5. dobiju zatražena izvješća i statističke podatke. Agencija državama članicama, Komisiji, Europolu, Eurojustu i Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu odobrava pristup središnjem repozitoriju sigurnim pristupom preko komunikacijske infrastrukture, uz kontrolu pristupa i posebne korisničke profile isključivo u svrhu izvješćivanja i prikupljanja statističkih podataka.

Detaljna pravila o upravljanju središnjim repozitorijem te pravila o zaštiti i sigurnosti podataka primjenjiva na repozitorij donose se provedbenim mjerama donesenima u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 72. stavka 2.

7.Dvije godine nakon što SIS postane operativan i svake dvije godine nakon toga Agencija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o tehničkom funkcioniranju Središnjeg SIS-a i komunikacijske infrastrukture, uključujući njihovu sigurnost, te o dvostranoj i višestranoj razmjeni dopunskih informacija među državama članicama.

8.Tri godine nakon što SIS postane operativan i svake četiri godine nakon toga Komisija priprema sveobuhvatnu evaluaciju Središnjeg SIS-a te dvostrane i višestrane razmjene dopunskih informacija među državama članicama. Ta sveobuhvatna evaluacija uključuje razmatranje rezultata postignutih u pogledu postavljenih ciljeva i procjenu trajne valjanosti načela na kojima se sustav temelji, primjene ove Uredbe s obzirom na Središnji SIS, sigurnost Središnjeg SIS-a i sve implikacije koje se odnose na budući rad sustava. Komisija tu evaluaciju prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 72.
Postupak odbora

1.Komisiji pomaže Odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 73.
Izmjene Uredbe (EU) 515/2014

Uredba (EU) 515/2014 76 mijenja se kako slijedi:

u članku 6. umeće se sljedeći stavak 6.:

„6. Državama članicama se u razvojnoj fazi uz osnovna dodijeljena sredstva dodjeljuju dodatna sredstva u paušalnom iznosu od 36,8 milijuna EUR, koja su u cijelosti namijenjena financiranju nacionalnih sustava SIS radi osiguravanja njihove brze i učinkovite nadogradnje u skladu s provedbom Središnjeg SIS-a, kako je propisano Uredbom (EU) 2018/...* i Uredbom (EU) 2018/...** 

*Uredba o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima i u Uredbi (SL…..

**Uredba (EU) 2018/…o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području graničnih kontrola i u Uredbi (SL…)”.

Članak 74.
Stavljanje izvan snage

S datumom početka primjene ove Uredbe stavljaju se izvan snage sljedeći pravni akti:

Uredba (EZ) br. 1986/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o pristupu drugoj generaciji Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) od strane službi država članica odgovornih za izdavanje potvrda o registraciji vozila;

Odluka Vijeća 533/2007/PUP od 12. srpnja 2007. o osnivanju, radu i korištenju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II);

Odluka Komisije 2010/261/EU od 4. svibnja 2010. o sigurnosnom planu za središnji sustav SIS II i komunikacijsku infrastrukturu 77 .

Članak 75.
Stupanje na snagu i primjena

1.Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.Primjenjuje se od datuma koji utvrđuje Komisija nakon:

(a)donošenja potrebnih provedbenih mjera;

(b)što države članice izvijeste Komisiju da su provele tehničke i pravne pripreme potrebne za obradu podataka u SIS-u i razmjenu dopunskih informacija u skladu s ovom Uredbom;

(c)što Agencija izvijesti Komisiju o dovršetku svih aktivnosti testiranja s obzirom na CS-SIS i interakciju CS-SIS-a i N.SIS-a.

3.Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđene metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih osoba

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 78  

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 79  

☑ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–◻    Prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻    Financijski utjecaj od GGGG do GGGG

☑ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

– Pripremno razdoblje: 2017.

–provedba s razdobljem uspostave od 2018. do 2020.

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđene metode upravljanja 89  

☑ Izravno upravljanje Komisije

–☑ koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije,

–◻    koje obavljaju izvršne agencije

☑ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

☑ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća proračunske provedbe:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile,

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti),

–◻EIB-u i Europskom investicijskom fondu,

–☑ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe,

–◻ tijelima javnog prava,

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva,

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva,

–◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

SIS je jedinstveni informacijski sustav. Stoga troškove predviđene dvama prijedlozima (ovaj prijedlog i prijedlog Uredbe o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području graničnih kontrola) ne bi trebalo shvaćati kao dva zasebna iznosa, već kao jedan iznos. Utjecaji na proračun koji proizlaze iz promjena potrebnih za provedbu tih dvaju prijedloga uvršteni su u jedan zakonodavni financijski izvještaj.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

2.2.3.Procjene troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.3.1.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva GU-a HOME

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena sredstva za poslovanje kako je navedeno u nastavku:

3.2.3.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje agencije eu-LISA

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena sredstva za poslovanje kako je navedeno u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.3.3.Procijenjeni utjecaj na ljudske potencijale agencije eu-LISA

Sažetak

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena administrativna sredstva kako je navedeno u nastavku:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Zapošljavanje je predviđeno za siječanj 2018. Sve osoblje mora biti raspoloživo početkom 2018. kako bi se omogućio pravodobni početak razvoja s ciljem osiguravanja početka rada preinačenog sustava SIS II 2020. Potrebna su tri nova ugovorna djelatnika za provedbu projekta te operativnu potporu i održavanje poslije puštanja u rad. Ti će ljudski resursi:

podupirati provedbu projekta kao članovi projektnog tima, uključujući aktivnosti kao što su: utvrđivanje zahtjeva i tehničkih specifikacija, suradnja s državama članicama i pružanje potpore tijekom provedbe, ažuriranje opisnog dokumenta sučelja (ICD), praćenje izvršenja ugovora, dostava i ažuriranja dokumenata itd.,

podupirati tranzicijske aktivnosti za puštanje sustava u rad u suradnji s izvoditeljem (praćenje verzija, ažuriranja operativnog procesa, osposobljavanje (uključujući aktivnosti osposobljavanja u državama članicama) itd.),

podupirati dugoročne aktivnosti, određivanje specifikacija, pripremu ugovora u slučaju preoblikovanja sustava (npr. zbog prepoznavanja prikaza) ili ako novi ugovor o operativnom održavanju SIS-a II bude trebalo izmijeniti da bi se obuhvatile dodatne izmjene (s tehničke i proračunske strane),

pružati potporu druge razine nakon puštanja u rad te tijekom trajnog održavanja i rada.

Treba istaknuti da će novi ljudski resursi (tri ugovorna djelatnika u ekvivalentu punog radnog vremena) biti dodatak resursima internog tima koji će se također baviti praćenjem projekta, ugovora i financijskim praćenje te operativnim aktivnostima. Zapošljavanjem ugovornih djelatnika omogućit će prikladno trajanje i kontinuitet ugovora da bi se osigurao kontinuitet rada te angažiranje istih specijaliziranih osoba za aktivnosti operativne potpore nakon dovršenja projekta. Uz to je za aktivnosti operativne potpore potreban pristup radnom okruženju koji se ne može dati izvoditeljima ili vanjskom osoblju.

3.2.3.4.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentu punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već namijenjena upravljanju djelovanjem i/ili koja su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

–◻    Prijedlog/inicijativa u skladu je s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom.

–☑    Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

3.2.5.Doprinos trećih osoba

–☑Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih osoba.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

–◻    Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

–☑    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

–◻    na vlastita sredstva

–☑    na razne prihode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

(1) Izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o evaluaciji druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) u skladu s člankom 24. stavkom 5., člankom 43. stavkom 3. i člankom 50. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 te člankom 59. stavkom 3. i člankom 66. stavkom 5. Odluke 2007/533/PUP i popratni radni dokument službi Komisije. (SL...).

(2) Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).

(3) COM(2016) 205 final od 6.4.2016.

(4) Odluka Komisije 2016/C 257/03 od 17.6.2016.

(5) Uredba (EU) br. 1077/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 286, 1.11.2011., str. 1.).

(6) Uredba (EU) 2018/xxx [granične kontrole] i Uredba (EU) 2018/xxx [vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom].

(7) Vidjeti Komunikaciju o provedbi Europskog programa sigurnosti za borbu protiv terorizma i stvaranje uvjeta za uspostavu učinkovite i istinske sigurnosne unije, str. 4. i dalje, COM(2016) 230 final od 20.4.2016.

(8) Izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o evaluaciji druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) u skladu s člankom 24. stavkom 5., člankom 43. stavkom 3. i člankom 50. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 te člankom 59. stavkom 3. i člankom 66. stavkom 5. Odluke 2007/533/PUP i popratni radni dokument službi Komisije. (SL...).

(9) Stručna skupina na visokoj razini – Izvješće predsjedatelja od 21. prosinca 2016.

(10) Vidjeti odjeljak 5. „Ostali dijelovi” za detaljno obrazloženje izmjena uključenih u ovaj prijedlog.

(11) Odluka Vijeća 2007/533/PUP od 12. lipnja 2007. o osnivanju, radu i korištenju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) (SL L 205, 7.8.2007., str. 63.).

(12) Uredba (EZ) br. 1986/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o pristupu drugoj generaciji Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) od strane službi država članica odgovornih za izdavanje potvrda o registraciji vozila (SL L 381, 28.12.2006., str. 1.).

(13) COM(2015) 185 final.

(14) COM(2016) 230 final.

(15) COM(2016) 731 final.

(16) Odluka Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL L 210, 6.8.2008., str. 1.) i Odluka Vijeća 2008/616/PUP od 23. lipnja 2008. o provedbi Odluke 2008/615/PUP o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL L 210, 6.8.2008., str. 12.).

(17) SL L 131, 1.6.2000., str. 43.

(18) SL L 64, 7.3.2002., str. 20.

(19) Odluka Vijeća od 29. lipnja 2010. o primjeni odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (SL L 166, 1.7.2010., str. 17.).

(20) Uspostavljena Uredbom (EU) br. 1077/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 286, 1.11.2011., str. 1.).

(21) Izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o evaluaciji druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) u skladu s člankom 24. stavkom 5., člankom 43. stavkom 3. i člankom 50. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 te člankom 59. stavkom 3. i člankom 66. stavkom 5. Odluke 2007/533/PUP i popratni radni dokument službi Komisije. 

(22) KONAČNO IZVJEŠĆE Europske komisije – Tehnička procjena sustava SIS II.

(23) KONAČNO IZVJEŠĆE Europske komisije – Procjena učinka IKT-a na moguća poboljšanja u arhitekturi sustava SIS II 2016.

(24) KONAČNO IZVJEŠĆE Europske komisije – Procjena tehničkih poboljšanja arhitekture sustava SIS II i utjecaj na IKT – Konačno izvješće, 10. studenoga 2016. (Wavestone).

(25) Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/219 оd 29. siječnja 2015. o zamjeni Priloga Provedbenoj odluci 2013/115/EU o usvajanju Priručnika SIRENE i drugih provedbenih mjera za drugu generaciju Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) (SL L 44, 18.2.2015., str. 75.).

(26) Preporuka Komisije o uspostavi kataloga preporuka i najboljih praksi za ispravnu primjenu druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) i razmjeni dopunskih informacija među nadležnim tijelima država članica koja provode i upotrebljavaju SIS II (C(2015)9169/1).

(27) Uredba Vijeća (EU) br. 1053/2013 od 7. listopada 2013. o uspostavi mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Odluke Izvršnog odbora od 16. rujna 1998. o uspostavi Stalnog odbora za ocjenu i provedbu Schengena (SL L 295, 6.11.2013., str. 27.).

(28) Povelja Europske unije o temeljnim pravima (2012/C 326/02).

(29) Wavestone: „Procjena tehničkih poboljšanja arhitekture sustava SIS II i utjecaj na IKT – Konačno izvješće”, 10. studenoga 2016., Scenarij 3.: zasebna provedba sustava N.SIS II.

(30) Uredba (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza (SL L 150, 20.5.2014., str. 143.).

(31) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(32) Uredba (EZ) br. 1986/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o pristupu drugoj generaciji Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) od strane službi država članica odgovornih za izdavanje potvrda o registraciji vozila (SL L 381, 28.12.2006., str. 1.).

(33) COM(2016) 731 final.

(34) Okvirna odluka Vijeća 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. o suzbijanju terorizma (SL L 164, 22.6.2002., str. 3.).

(35) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(36) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(37) SL L 239, 22.9.2000., str. 19. Konvencija kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1160/2005 Europskog parlamenta i Vijeća ( SL L 191, 22.7.2005., str. 18. ).

(38) SL L 328, 13.12.2001., str. 4.

(39) Odluka Vijeća 2001/886/PUP od 6. prosinca 2001. o razvoju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) ( SL L 328, 13.12.2001., str. 1. ).

(40) Uredba (EZ) br. 1987/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o uspostavi, djelovanju i korištenju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) (SL L 181, 28.12.2006., str. 4.).

(41) Odluka Vijeća 2007/533/PUP od 12. lipnja 2007. o osnivanju, radu i korištenju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) (SL L 205, 7.8.2007., str. 63.).

(42) Izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o evaluaciji druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) u skladu s člankom 24. stavkom 5., člankom 43. stavkom 3. i člankom 50. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 te člankom 59. stavkom 3. i člankom 66. stavkom 5. Odluke 2007/533/PUP i popratni radni dokument službi Komisije. (SL...).

(43) Uredba (EU) 2018/...

(44) Uspostavljena Uredbom (EU) br. 1077/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 286, 1.11.2011., str. 1.).

(45) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP, SL L 119, 4.5.2016., str. 89.

(46) Odluka Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL L 210, 6.8.2008., str. 1.) i Odluka Vijeća 2008/616/PUP od 23. lipnja 2008. o provedbi Odluke 2008/615/PUP o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL L 210, 6.8.2008., str. 12.).

(47) Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (SL L 190, 18.7.2002., str. 1.).

(48) Okvirna odluka Vijeća 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. o suzbijanju terorizma (SL L 164, 22.6.2002., str. 3.).

(49) Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (SL L 190, 18.7.2002., str. 1.).

(50) Okvirna odluka Vijeća 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. o suzbijanju terorizma (SL L 164, 22.6.2002., str. 3.).

(51) Uredba (EZ) br. 1986/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o pristupu drugoj generaciji Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) od strane službi država članica odgovornih za izdavanje potvrda o registraciji vozila (SL L 381, 28.12.2006., str. 1.).

(52) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(53) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(54) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 25.5.2016., str. 53.).

(55) Odluka Vijeća 2002/187/PUP od 28. veljače 2002. kojom se osniva Eurojust s ciljem jačanja borbe protiv teških kaznenih djela (SL L 63, 6.3.2002., str. 1.).

(56) Uredba (EU) br. 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).

(57) COM(2016) 731 final.

(58) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(59) SL L 131, 1.6.2000., str. 43.

(60) SL L 64, 7.3.2002., str. 20.

(61) SL L 176, 10.7.1999., str. 36.

(62) SL L 176, 10.7.1999., str. 31.

(63) Odluka Vijeća 2004/849/EZ od 25. listopada 2004. o potpisivanju u ime Europske unije i privremenoj primjeni određenih odredaba Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine ( SL L 368, 15.12.2004., str. 26. ).

(64) Odluka Vijeća 2004/860/EZ od 25. listopada 2004. o potpisivanju, u ime Europske zajednice, i o privremenoj primjeni određenih odredbi Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine ( SL L 370, 17.12.2004., str. 78. ).

(65) SL L 160, 18.6.2011., str. 21.

(66) Odluka Vijeća 2011/349/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju u ime Europske unije Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, posebno u odnosu na pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima i policijsku suradnju (SL L 160, 18.6.2011., str. 1.).

(67) Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).

(68) SL L 166, 1.7.2010., str. 17.

(69) Uredba (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza (SL L 150, 20.5.2014., str. 143.).

(70) Odluka Komisije 2010/261/EU od 4. svibnja 2010. o sigurnosnom planu za središnji sustav SIS II i komunikacijsku infrastrukturu (SL L 112, 5.5.2010., str. 31.).

(71) Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (SL L 190, 18.7.2002., str. 1.).

(72) Okvirna odluka Vijeća 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. o suzbijanju terorizma (SL L 164, 22.6.2002., str. 3.).

(73) Uspostavljena Uredbom (EU) br. 1077/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 286, 1.11.2011., str. 1.).

(74) Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000 (SL L 338, 23.12.2003., str. 1.).

(75) Direktiva Vijeća 1999/37/EZ od 29. travnja 1999. o dokumentima za registraciju vozila (SL L 138, 1.6.1999., str. 57.).

(76) Uredba (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza (SL L 150, 20.5.2014., str. 143.).

(77) Odluka Komisije 2010/261/EU od 4. svibnja 2010. o sigurnosnom planu za središnji sustav SIS II i komunikacijsku infrastrukturu (SL L 112, 5.5.2010., str. 31.).

(78) ABM: upravljanje po djelatnostima (activity-based management); ABB: priprema proračuna na temelju djelatnosti (activity-based budgeting).

(79) Iz članka 54. stavka 2. točke (a) ili (b) Financijske uredbe.

(80) COM(2015) 185 final.

(81) COM(2016) 205 final.

(82) COM(2016) 230 final.

(83) Ares(2016)2231546 – 12.5.2016.

(84) COM(2016) 205 final.

(85) COM(2015) 185 final.

(86) Uredba (EU) br. 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251 od 16.9.2016., str. 1.).

(87) Odluka Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL L 210, 6.8.2008., str. 1.) i Odluka Vijeća 2008/616/PUP od 23. lipnja 2008. o provedbi Odluke 2008/615/PUP o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL L 210, 6.8.2008., str. 12.).

(88) Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava ulaska/izlaska(EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o zabrani ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjskegranice država članica Europske unije i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe kaznenog progona te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 767/2008 (COM(2016) 194 final).

(89) Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

(90) Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(91) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(92) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(93) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(94) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, broj kilometara izgrađenih prometnica itd.).

(95) Kako je opisano u odjeljku 1.4.2. „Posebni cilj(evi)…”.

(96) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, broj kilometara izgrađenih prometnica itd.).

(97) Kako je opisano u odjeljku 1.4.2. „Posebni cilj(evi)…”.

(98) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; AO = agencijsko osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(99) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(100) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carinske pristojbe, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % zbog troškova naplate.