EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 21.12.2016.

COM(2016) 825 final

2016/0413(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1889/2005

{SWD(2016) 470 final}
{SWD(2016) 471 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Prva je Uredba o kontroli gotovine donesena 2005. 2 Tom su Uredbom dopunjene odredbe Direktive o borbi protiv pranja novca 3 utvrđivanjem sustava kontrola koje se primjenjuju na fizičke osobe koje ulaze u Uniju ili izlaze iz Unije, a nose gotov novac ili prenosive instrumente na donositelja u vrijednosti od 10 000 EUR ili više. Tako su, na temelju te Uredbe, na razini EU-a provedeni međunarodni standardi u području borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, a posebno Preporuka Radne skupine za financijske mjere protiv pranja novca (dalje u tekstu „radna skupina za financijske mjere”) o kontrolama kretanja gotovine.

Na temelju evaluacije mjere u kojoj su postignuti ciljevi Uredbe o kontroli gotovine te na temelju informacija koje su dostavile države članice i razvoja međunarodnih standarda za kontrolu prekograničnih tokova gotovine Komisija je zaključila da unatoč općenitoj uspješnosti Uredbe postoje problemi u nizu područja koja je potrebno ojačati i čije je funkcioniranje potrebno poboljšati.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Ovaj je prijedlog dio okvira EU-a za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma. U pogledu prekograničnih kretanja gotovine on je usporedan s Direktivom o borbi protiv pranja novca.

Organizacija unutarnjeg tržišta sa slobodnim kretanjem robe, osoba, usluga i kapitala uključuje primjenu usklađenih mjera u svim državama članicama, kada je to u javnom interesu, kako bi se zadržali odgovarajuća i ujednačena razina zaštite te ravnopravni uvjeti na tržištu.

Samo na temelju nacionalnog zakonodavstva ne bi bilo moguće postići potrebnu usklađenost. Osobe koje se bave pranjem novca i financiranjem terorizma mogle bi iskorištavati neusklađenost i pokušati unijeti gotovinu u EU ili je iz njega iznijeti kroz države članice u kojima su na snazi najslabije mjere kontrole. S obzirom na iznos prijavljene gotovine koja se svake godine unosi u EU ili iz njega iznosi (u prosjeku između 60 i 70 milijardi EUR koje prenose fizičke osobe), to bi moglo imati negativan utjecaj na unutarnje tržište.

Ovim prijedlogom uredbe ne bi se spriječilo države članice u primjeni nacionalnih mjera kontrole gotovine koja prelazi unutarnje granice, pod uvjetom da su te mjere u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom (b) i stavkom 3. UFEU-a.

Ova se Uredba ne odnosi na mjere koje poduzimaju EU ili države članice, a kojima se ograničava kretanje kapitala u slučaju ozbiljnih poteškoća u djelovanju ekonomske i monetarne unije (članak 66. UFEU-a) ili u slučaju nepredviđene krize platne bilance (članci 143. i 144. UFEU-a).

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

uključivanje kretanja gotovine poštom i teretnim pošiljkama na vanjskim granicama EU-a u područje primjene Uredbe,

proširenje i usklađivanje mogućnosti za razmjenu informacija među državama članicama:

izričito dopuštanje da se informacije iz prijava gotovine upotrebljavaju u porezne svrhe, uključujući borbu protiv poreznih prijevara i utaja,

približno ujednačavanje sankcija koje države članice primjenjuju pri kontrolama gotovine na vanjskim granicama EU-a,

pojednostavnjivanje postupka razmjene prijava gotovine u odnosu na financijsko-obavještajne jedinice,

izmjena definicije gotovine kako bi uključivala zlato i drago kamenje i

razvoj mehanizma za osiguranje dostatne i dosljedne razine provedbe u državama članicama.

•Savjetovanja s dionicima

•Procjena učinka

pravilnom provedbom preporuke radne skupine za financijske mjere br. 32 o dostavljačima gotovine s pomoću mjera temeljenih na objavljivanju gotovine koje se šalju teretnim i kurirskim pošiljkama, čime bi se, uz odgovarajuće kontrole i evaluaciju, omogućili uvid i kontrola bez stvaranja dodatnog opterećenja sustavnim prijavama,

pojednostavnjivanjem i pojašnjavanjem razmjene podataka time što će se utvrditi dionici i postupak koji treba primjenjivati,

izričitim dopuštanjem zadržavanja iznosa koji su niži od određenog praga na temelju nacionalnog zakonodavstva, uz dostatno visok prag za djelovanje,

redefiniranjem „gotovine” na temelju objektivnih elemenata, ali na način kojim će se osigurati buduća prikladnost definicije u koju će se delegiranim zakonodavstvom moći uključivati novi elementi pod nadzorom Vijeća i Parlamenta,

prepuštanjem odgovornosti za sankcije državama članicama, koje bi trebale obavještavati Komisiju o primjenjivim nacionalnim odredbama i svim njihovim promjenama i

formaliziranjem niza drugih pomoćnih elemenata kao što su dostava statističkih podataka, usklađen obrazac prijave i izvješćivanje o izmjenama sankcija za neprijavljivanje, tj. elemenata koji su dosad uglavnom bili dobrovoljni, čime će se zajamčiti kvaliteta budućih evaluacija i veća pravna sigurnost za dionike.

•Temeljna prava

Vjerojatno je da će predviđene mjere imati utjecaj na sljedeća prava iz sljedećih članaka Povelje EU-a o temeljnim pravima (dalje u tekstu „Povelja”):

–    poštovanje privatnog i obiteljskog života te doma (članak 7. Povelje),

–    zaštitu osobnih podataka (članak 8. Povelje),

–    slobodu poduzetništva (članak 16. Povelje) i

–    pravo na vlasništvo (članak 17. Povelje).

Na ta prava utječe niz mjera: građani će možda morati podnijeti prijavu i navesti osobne podatke koji će biti zabilježeni, obrađeni i poslani drugim tijelima; prikupljat će se veći broj informacija nego na temelju trenutačnog sustava; u slučajevima sumnje na kriminalnu aktivnost povezanu s iznosima koji se prenose tijela mogu odlučiti privremeno zadržati gotovinu, što utječe na pravo na vlasništvo.

U članku 52. Povelje određeno je da svako ograničenje priznatih prava i sloboda mora biti predviđeno zakonom, poštovati bit tih prava i sloboda, ispunjavati ciljeve od općeg interesa koje priznaje Unija i biti proporcionalno.

Ovim prijedlogom utvrđuje se pravna osnova i nastoje postići ciljevi od općeg interesa. U njemu je utvrđen niz zaštitnih mehanizama u kontekstu upotrebe podataka, uključujući obvezu nadležnih tijela (kao voditelja obrade podataka) da osiguraju sigurnost podataka i s njima postupaju u skladu s obvezama čuvanja profesionalne tajne, ograničavanja svrhe i određenog razdoblja čuvanja podataka.

Mjerama se uspostavlja ravnoteža između dotičnih prava i legitimnih društvenih interesa zauzimanjem pristupa koji je učinkovit (njime se postiže cilj), ali minimalno utječe na prava.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

2016/0413 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1889/2005

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 33. i 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 16 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 17 ,

Djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Promicanje usklađenog, održivog i uključivog razvoja unutarnjeg tržišta kao područja na kojem se roba, osobe, usluge i kapital mogu slobodno i sigurno kretati jedan je od prioriteta Unije.

(2)Ponovni dotok nezakonitih prihoda u gospodarstvo i preusmjeravanje novca za financiranje nezakonitih aktivnosti uzrokuju poremećaje i nepravedno nepovoljniji položaj građana i poduzeća koji poštuju zakone, zbog čega su prijetnja funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Osim toga, time se potiču kriminalne i terorističke aktivnosti koje ugrožavaju sigurnost građana Unije. U skladu s time Unija poduzima mjere kako bi se zaštitila.

(3)Jedan je od temelja tih mjera bila Direktiva Vijeća 91/308/EEZ 18 , u kojoj je utvrđen niz mjera i obveza kojih se moraju pridržavati financijske institucije, pravne osobe i određene profesije u pogledu, među ostalim, transparentnosti, vođenja evidencija te odredbi o poznavanju klijenata, kao i obveza prijavljivanja sumnjivih transakcija nacionalnim financijsko-obavještajnim jedinicama koje su uspostavljene kao čvorišta za procjenu tih transakcija, interakciju sa sličnim tijelima u drugim državama i, prema potrebi, kontakt s pravosudnim tijelima. Ta je Direktiva od tada izmijenjena i zamijenjena uzastopnim mjerama. Odredbe za sprečavanje pranja novca trenutačno su utvrđene Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća 19 .

(4)S obzirom na rizik da bi primjena Direktive 91/308/EEZ mogla dovesti do povećanog kretanja gotovine u nezakonite svrhe, što je moglo ugroziti financijski sustav i unutarnje tržište, ta je Direktiva dopunjena Uredbom (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća 20 . Tom se Uredbom nastoje spriječiti i otkriti slučajevi pranja novca te financiranja terorizma utvrđivanjem sustava kontrola primjenjivih na fizičke osobe koje ulaze u Uniju ili izlaze iz Unije i sa sobom nose gotovinu ili prenosive instrumente na donositelja u vrijednosti od 10 000 EUR ili više ili jednakovrijednog iznosa u drugim valutama.

(5)Uredbom (EZ) br. 1889/2005 unutar Zajednice primijenjeni su međunarodni standardi za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma koje je razvila Radna skupina za financijske mjere.

(6)U Direktivi (EU) 2015/849 utvrđen je i opisan niz kriminalnih aktivnosti kojima se ostvaruju prihodi koji bi mogli biti povezani s pranjem novca ili se upotrebljavati za financiranje terorizma. Prihodi od tih kriminalnih aktivnosti često se radi pranja ili financiranja terorizma prenose preko vanjske granice Unije. U ovoj bi Uredbi to trebalo uzeti u obzir i utvrditi sustav pravila kojima se, osim doprinosa sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma kao takvih, omogućuju otkrivanje i istraga kriminalnih aktivnosti utvrđenih u Direktivi (EU) 2015/849.

(7)Radna skupina za financijske mjere, osnovana 1989. u Parizu na sastanku na vrhu skupine G7, međuvladino je tijelo koje utvrđuje standarde i promiče djelotvornu provedbu pravnih, regulatornih i operativnih mjera za borbu protiv pranja novca, financiranja terorizma i drugih s time povezanih prijetnji integritetu međunarodnog financijskog sustava. U radnoj skupini za financijske mjere sudjeluju članovi iz nekoliko država članica ili njihovi predstavnici u okviru regionalnih tijela. Komisija predstavlja Uniju u radnoj skupini za financijske mjere, a Unija se obvezala na stvarnu provedbu preporuka te skupine. Na razini skupine, u preporuci 32. o dostavljačima gotovine određeno je da bi na snazi trebala biti pravila za odgovarajuće kontrole prekograničnog kretanja gotovine.

(8)Zahvaljujući sve boljem uvidu u mehanizme koji se upotrebljavaju za prijenos nezakonito stečene vrijednosti preko granica i promjenama koje su zbog toga uključene u preporuke radne skupine za financijske mjere, promjenama pravnog okvira uvedenima Direktivom (EU) 2015/849 te razvoju novih najboljih praksi, kao i na temelju evaluacije postojećeg zakonodavstva odredbe Uredbe (EZ) br. 1889/2005 trebale bi odražavati taj razvoj. S obzirom na opširnost izmjena koje bi bile nužne tu bi Uredbu trebalo staviti izvan snage i zamijeniti novom Uredbom.

(9)Ova uredba nema utjecaj na mogućnost država članica da osiguraju dodatne nacionalne kontrole kretanja gotovine unutar Unije, pod uvjetom da su te kontrole u skladu s temeljnim slobodama Unije, a posebno s člancima 63. i 65. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(10)Ova se Uredba ne odnosi na mjere koje poduzimaju EU ili države članice, a kojima se ograničava kretanje kapitala u slučaju ozbiljnih poteškoća u djelovanju ekonomske i monetarne unije u skladu s člankom 66. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili u slučaju nepredviđene krize platne bilance u skladu s člancima 143. i 144. tog Ugovora.

(11)S obzirom na njihovu prisutnost na vanjskim granicama Unije, njihovu stručnost u provedbi kontrola nad putnicima i teretom koji prelazi vanjsku granicu te iskustvo stečeno primjenom Uredbe (EZ) br. 1889/2005 carinska tijela trebala bi nastaviti djelovati kao nadležna tijela za potrebe ove Uredbe. Države članice istodobno bi trebale i dalje moći imenovati druga nacionalna tijela prisutna na vanjskoj granici koja će djelovati kao nadležna tijela.

(12)Jedan je od glavnih koncepata koji se upotrebljavaju u ovoj Uredbi koncept „gotovine”, koju bi trebalo definirati tako da se njome obuhvate četiri kategorije: gotov novac, prenosivi instrumenti na donositelja, roba koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti i određene vrste kartica s unaprijed uplaćenim sredstvima. S obzirom na njihove značajke određeni prenosivi instrumenti na donositelja, roba koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti i kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima koje nisu povezane ni s jednim bankovnim računom vjerojatno će se upotrebljavati umjesto gotovog novca kao anoniman način prijenosa vrijednosti preko vanjskih granica kojem nije moguće ući u trag s pomoću uobičajenog sustava nadzora koji provode javna tijela. Ovom bi se Uredbom trebali utvrditi osnovni elementi definicije „gotovine” te bi istodobno trebalo omogućiti Komisiji da izmjenjuje sporedne elemente kao odgovor na nastojanja kriminalaca i njihovih suradnika da izbjegavaju mjere kontrole koje se odnose na samo jednu vrstu izrazito likvidne pričuve vrijednosti prenošenjem drugih vrsta preko vanjskih granica. Otkriju li se razumni dokazi za takvo ponašanje, nužno je brzo primijeniti mjere za rješavanje te situacije.

(13)Prenosivi instrumenti na donositelja financijski su instrumenti čiji nositelj može zatražiti da mu se isplati financijski iznos, a da pritom ne bude evidentiran niti naveden imenom. Ti se instrumenti mogu jednostavno upotrebljavati za prijenos znatnih iznosa vrijednosti i izrazito su slični gotovom novcu u smislu rizika od zlouporabe, likvidnosti i anonimnosti.

(14)Roba koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti roba je s velikim omjerom između vrijednosti i volumena za koju postoji lako dostupno međunarodno tržište, čime se omogućava njezina zamjena za gotov novac uz niske troškove transakcije. Takva se roba obično podnosi na standardiziran način kojim se omogućuje brza provjera njezine vrijednosti.

(15)Kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima kartice su bez osobnih podataka koje služe za pohranu monetarne vrijednosti ili sredstava i mogu se upotrebljavati za platne transakcije, stjecanje robe ili usluga ili zamijeniti za gotov novac te koje nisu povezane ni s jednim bankovnim računom. Često se upotrebljavaju za niz zakonitih svrha, a jasno je i da su neki od tih instrumenata u društvenom interesu. Kao takve, kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima lako su prenosive i mogu se upotrebljavati za prijenos znatne vrijednosti preko vanjskih granica. Stoga je nužno uključiti kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima u definiciju gotovine. Time će se omogućiti proširenje mjera na određene vrste kartica s unaprijed uplaćenim sredstvima ako to bude opravdano te uzimajući u obzir proporcionalnost i provedivost u praksi.

(16)Radi sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma trebalo bi uvesti obvezu prijavljivanja za fizičke osobe koje ulaze u Uniju ili izlaze iz Unije. Kako se ne bi neopravdano ograničila sloboda kretanja ili nametnulo preveliko opterećenje u obliku administrativnih formalnosti za građane i tijela, ta bi obveza trebala podlijegati pragu od 10 000 EUR ili jednakoj vrijednosti u obliku robe koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti, prenosivih instrumenata na donositelja, iznosa uplaćenog na karticu s unaprijed uplaćenim sredstvima ili u drugim valutama. Ta bi se obveza trebala primjenjivati na fizičke osobe koje taj iznos nose uz sebe, u prtljazi ili u prijevoznom sredstvu u kojem namjeravaju prijeći vanjsku granicu. Od tih osoba trebalo bi zahtijevati da nadležnim tijelima daju gotovinu na raspolaganje za kontrolu.

(17)U pogledu kretanja gotovine koja nije u pratnji vlasnika, pošiljatelja, predviđenog primatelja ili njihova zastupnika kao što je gotovina koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije u poštanskim paketima, kurirskim pošiljkama, prtljazi bez pratnje ili kao teret u kontejnerima, nadležna tijela na vanjskoj granici trebala bi imati ovlast da od pošiljatelja, primatelja ili njihova zastupnika zahtijevaju objavljivanje. Tim bi objavljivanjem trebao biti obuhvaćen niz elemenata kao što su geografsko podrijetlo, odredište, ekonomsko podrijetlo i namjena, a koji nisu obuhvaćeni uobičajenom dokumentacijom koja se podnosi carini kao što su otpremni dokumenti i carinske deklaracije. Time će se omogućiti nadležnim tijelima da provedu analizu rizika i usmjere se na pošiljke koje smatraju najrizičnijima, a da se pritom ne uvedu dodatne sustavne formalnosti. Obveza objavljivanja trebala bi biti podložna identičnom pragu kao gotovina koju sa sobom nose fizičke osobe.

(18)Za postizanje ciljeva ove Uredbe potrebno je evidentirati brojne standardizirane podatke o kretanju gotovine kao što su osobni podaci vlasnika, primatelja, ekonomsko podrijetlo i namjena gotovine.

(19)U pogledu obveze prijavljivanja i obveze objavljivanja nadležna bi tijela trebala biti ovlaštena za provedbu svih potrebnih kontrola nad osobama, njihovom prtljagom, vozilima kojima prelaze vanjsku granicu i svim pošiljkama ili spremnicima koji prelaze tu granicu i mogu sadržavati gotovinu, ili prijevoznim sredstvima u kojima se nalaze. U slučaju neispunjavanja obveze nadležna tijela trebala bi utvrditi prijavu ex officio za daljnju dostavu relevantnih informacija drugim tijelima.

(20)Ako otkriju iznose gotovine niže od praga, ali postoje naznake da bi ta gotovina mogla biti povezana s kriminalnom aktivnošću kako je definirana u ovoj Uredbi, nadležna tijela trebala bi moći evidentirati bitne informacije o osobama koje nose tu gotovinu, kao što su njihovi osobni podaci i državljanstvo te pojedinosti o upotrijebljenom prijevoznom sredstvu kao što su vrsta vozila, njegovo polazište i odredište.

(21)Te bi se informacije trebale proslijediti financijsko-obavještajnoj jedinici dotične države članice. Te su jedinice zamišljene kao čvorišta u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma koja primaju i obrađuju informacije iz različitih izvora kao što su financijske institucije te analiziraju te informacije kako bi se utvrdilo postoji li temelj za nastavak istrage koji možda nisu uočila nadležna tijela koja prikupljaju prijave i izvršavaju kontrole u skladu s ovom Uredbom.

(22)Otkrivanje iznosa nižeg od praga u situacijama kad postoje naznake kriminalne aktivnosti iznimno je važno u ovom kontekstu. Zbog toga bi trebalo biti moguće razmjenjivati i informacije o iznosima nižima od praga s nadležnim tijelima u drugim državama članicama ako postoje naznake kriminalne aktivnosti.

(23)Budući da se kretanja gotovine koja podliježu kontrolama na temelju ove Uredbe odvijaju na vanjskoj granici te s obzirom na to koliko je poduzimanje mjera komplicirano nakon što gotovina napusti točku ulaska ili izlaska i koliki je s time povezan rizik ako se tek malen dio te gotovine upotrijebi u nezakonite svrhe, nadležna tijela trebala bi moći privremeno zaplijeniti i zadržati gotovinu u određenim okolnostima, podložno provjerama i ravnoteži: kao prvo, ako nije ispunjena obveza prijavljivanja ili objavljivanja i, kao drugo, ako postoje naznake kriminalne aktivnosti, neovisno o tome nosi li gotovinu fizička osoba ili je riječ o gotovini bez pratnje. Zbog naravi te privremene zapljene i zadržavanja te utjecaja koji to može imati na slobodu kretanja i pravo na vlasništvo, razdoblje zadržavanja trebalo bi se ograničiti na apsolutno najkraće vrijeme potrebno nadležnim tijelima za utvrđivanje postoji li temelj za daljnje djelovanje, kao što su istrage ili zapljena gotovine temeljena na drugim pravnim instrumentima. Uz odluku o privremenom zadržavanju gotovine u skladu s ovom Uredbom trebalo bi izdati i obrazloženje te na odgovarajući način opisati specifične čimbenike zbog kojih je ta mjera primijenjena. Ako se do isteka razdoblja zadržavanja ne donese odluka o daljnjem djelovanju ili ako nadležno tijelo odluči da ne postoji temelj za daljnje zadržavanje gotovine, gotovinu bi trebalo odmah staviti na raspolaganje podnositelju prijave.

(24)Nužno je da nadležna tijela koja prikupljaju informacije u skladu s ovom Uredbom pravodobno dostave te informacije nacionalnoj financijsko-obavještajnoj jedinici kako bi ih ta jedinica mogla dodatno analizirati i usporediti s drugim podacima kako je predviđeno Direktivom 2015/849.

(25)Ako evidentiraju neprijavljivanje ili neobjavljivanje ili ako postoje naznake kriminalne aktivnosti, nadležna tijela trebala bi moći odgovarajućim kanalima razmijeniti te informacije s tijelima nadležnima za borbu protiv dotične kriminalne aktivnosti. Ta je razmjena podataka proporcionalna s obzirom na to da bi prekršitelji obveze prijavljivanja uhvaćeni u jednoj državi članici za ulazak ili izlazak vjerojatno odabrali drugu državu članicu u kojoj nadležna tijela ne bi bila upoznata s njihovim prethodnim prekršajima. Tu bi razmjenu informacija trebalo učiniti obveznom kako bi se osigurala usklađena primjena među državama članicama. Ako postoje naznake da je gotovina povezana s nezakonitom aktivnošću koja bi mogla negativno utjecati na financijske interese Unije, te bi informacije trebalo dostaviti i Komisiji. Kako bi se uspješnije ispunili ciljevi sprečavanja i odvraćanja iz ove Uredbe u smislu izbjegavanja obveze prijavljivanja, trebala bi biti obvezna i razmjena anonimiziranih informacija o riziku te rezultata analize rizika među državama članicama te s Komisijom.

(26)Trebalo bi uz odgovarajuće zaštitne mjere omogućiti razmjenu informacija između nadležnog tijela države članice ili Komisije i tijela treće zemlje. Ta bi razmjena trebala biti dopuštena samo pod uvjetom da se poštuju relevantne nacionalne i Unijine odredbe o temeljnim pravima i prijenosu osobnih podataka te uz odobrenje tijela koja su prikupila informacije. Komisija bi trebala biti obaviještena o svakoj razmjeni informacija s trećim zemljama provedenoj na temelju ove Uredbe.

(27)S obzirom na narav informacija koje se prikupljaju i na legitimno očekivanje podnositelja prijave da će se njihovi osobni podaci te informacije o iznosu gotovine koju su unijeli u Uniju ili iznijeli iz Unije smatrati povjerljivima, nadležna tijela trebala bi odgovarajućim zaštitnim mjerama osigurati da agenti koji steknu pristup tim informacijama poštuju načelo profesionalne tajne i na odgovarajući način zaštititi te informacije od neovlaštenog pristupa, upotrebe ili dostave. Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom ili nacionalnim pravom, posebno u kontekstu pravnih postupaka, te informacije ne bi trebalo objavljivati bez dopuštenja tijela koje ih je prikupilo. Svako prikupljanje, objava, prijenos, dostava i druga obrada osobnih podataka obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe trebali bi podlijegati zahtjevima Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 21 i Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 22 .

(28)Za potrebe analize koju provode financijsko-obavještajne jedinice te kako bi se omogućilo tijelima u drugim državama članicama da kontroliraju i izvršavaju obvezu prijavljivanja, posebno u pogledu podnositelja prijava koji su prethodno prekršili tu obvezu, nužno je da se podaci iz prijava pohranjuju na dostatno dugo razdoblje kako bi se omogućilo nadležnim tijelima da djelotvorno provode istrage. Obrada osobnih podataka na temelju ove Uredbe služi istoj svrsi kao obrada na temelju Direktive (EU) 2015/849. U skladu s tom Direktivom podatke koje su im dostavili „obveznici” financijsko-obavještajne jedinice zadržavaju pet godina. Kako bi se djelotvorno kontrolirala i izvršavala obveza prijavljivanja razdoblje zadržavanja podataka iz prijava trebalo bi biti usklađeno s razdobljem na temelju Direktive (EU) 2015/849.

(29)Radi poticanja usklađenosti i sprečavanja izbjegavanja obveza države članice trebale bi uvesti sankcije za nepoštovanje obveza prijavljivanja ili objavljivanja. Te bi se sankcije trebale primjenjivati samo na nepoštovanje prijavljivanja ili objavljivanja na temelju ove Uredbe i njima se ne bi trebala uzeti u obzir kriminalna aktivnost potencijalno povezana s gotovinom, koja može biti predmetom daljnje istrage i mjera koje nisu obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe. Sankcije bi trebale biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće te ne bi trebale prelaziti ono što je potrebno za postizanje usklađenosti.

(30)Kako bi se osiguralo da nadležna tijela ujednačeno primjenjuju kontrole i učinkovito obrađuju, prenose i analiziraju prijave, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje predložaka obrazaca prijave i objavljivanja, utvrđivanje kriterija zajedničkog okvira upravljanja rizikom, uspostavu tehničkih pravila, metoda te predloška koji će se upotrebljavati za prijave i razmjenu informacija, kao i za utvrđivanje pravila i formata za dostavu statističkih informacija Komisiji. U to bi trebala biti uključena uspostava odgovarajućih elektroničkih sustava. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 23 .

(31) Kako bi se mogle brzo uzeti u obzir buduće izmjene međunarodnih standarda, poput onih koje utvrđuje radna skupina za financijske mjere, ili kako bi se riješilo pitanje izbjegavanja obveza propisanih ovom Uredbom s pomoću likvidnih pričuva vrijednosti koje nisu obuhvaćene definicijom „gotovine”, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebala bi se delegirati Komisiji u vezi s izmjenama te definicije. Posebno je važno da Komisija provodi odgovarajuća savjetovanja tijekom pripremnog rada, uključujući na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja provode u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016 24 . Točnije, kako bi se osiguralo jednako sudjelovanje u izradi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće sve dokumente zaprimaju istovremeno kad i stručnjaci država članica te njihovi stručnjaci imaju sustavan pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave izradom delegiranih akata.

(32)Budući da države članice ne mogu u dostatnoj mjeri postići ciljeve ove Uredbe, već je te ciljeve moguće uspješnije postići na razini Unije zbog transnacionalnih razmjera pranja novca i financiranja terorizma, posebnosti unutarnjeg tržišta te temeljnih sloboda, koje je moguće potpuno ostvariti samo ako se osigura da se na temelju nacionalnog zakonodavstva s gotovinom koja se prenosi preko vanjske granice Unije ne postupa na nerazmjerno različite načine, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(33)Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i uvažavaju načela priznata u članku 6. Ugovora o Europskoj uniji i preuzeta u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, a posebno u njezinoj Glavi II.

(34)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 koji je dao mišljenje 25 ,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.
Predmet

Ovom se Uredbom predviđa sustav kontrola u pogledu gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije kojim će se dopuniti pravni okvir za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma utvrđen Direktivom (EU) 2015/849.

Članak 2.
Definicije

1.    Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)    „gotovina” znači:

–gotov novac;

–prenosivi instrumenti na donositelja navedeni u Prilogu I.;

–roba koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti navedena u Prilogu I.;

–kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima navedene u Prilogu I.;

(b)    „koji se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije” ili „koji ulazi u Uniju ili izlazi iz Unije” znači koji s područja izvan područja obuhvaćenog člankom 355. Ugovora o funkcioniranju Europske unije dolazi na područje obuhvaćeno člankom 355. tog Ugovora ili koji s područja obuhvaćenog člankom 355. tog Ugovora odlazi na područje izvan područja obuhvaćenog člankom 355. tog Ugovora;

(c)    „gotov novac” znači novčanice i kovanice koje su u opticaju kao sredstvo plaćanja ili su bile u optjecaju kao sredstvo plaćanja, a i dalje ih je moguće preko financijskih institucija ili središnjih banaka zamijeniti za novčanice i kovanice koje jesu u optjecaju kao sredstvo plaćanja;

(d)    „prenosivi instrument na donositelja” znači instrument koji nije gotov novac, na temelju kojeg njegov nositelj može po predočenju tog instrumenta zatražiti da mu se isplati financijski iznos, a da pritom ne mora dokazivati svoj identitet ni svoje pravo na taj iznos;

(e)    „roba koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti” znači roba s velikim omjerom između vrijednosti i volumena koju je moguće jednostavno zamijeniti za gotov novac na dostupnim tržištima uz niske troškove transakcije;

(f)    „kartica s unaprijed uplaćenim sredstvima” znači kartica bez osobnih podataka koja služi za pohranu monetarne vrijednosti ili sredstava i može se upotrebljavati za platne transakcije, stjecanje robe ili usluga ili zamijeniti za gotov novac te koja nije povezana ni s jednim bankovnim računom;

(g)    „nadležna tijela” znači carinska tijela država članica ili bilo koja druga tijela koja su države članice ovlastile za primjenu ove Uredbe;

(h)    „gotovina bez pratnje” znači gotovina koja je dio pošiljke u čijoj se pratnji na putovanju ne nalazi vlasnik, pošiljatelj ni predviđeni primatelj gotovine;

(i)    „kriminalna aktivnost”znači sve aktivnosti navedene u članku 3. stavku 4. Direktive (EU) 2015/849;

(j)    „financijsko-obavještajna jedinica” znači subjekt uspostavljen u državi članici za potrebe provedbe članka 32. Direktive (EU) 2015/849.

2.    Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14. radi izmjene Priloga I. kako bi se uzela u obzir nova kretanja u pranju novca ili financiranju terorizma, kako su definirani u članku 1. stavcima 3., 4. i 5. Direktive (EU) 2015/849 ili najbolje prakse u sprečavanju pranja novca ili financiranja terorizma ili kako bi se spriječilo da kriminalci upotrebljavaju prenosive instrumente na donositelja, robu koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti ili kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima za izbjegavanje obveza utvrđenih u člancima 3. i 4.

Članak 3.
Obveza prijavljivanja

1.    Svaka fizička osoba koja ulazi u Uniju ili izlazi iz Unije, a nosi gotovinu u vrijednosti od 10 000 EUR ili više uz sebe, u prtljazi ili u svojem prijevoznom sredstvu prijavljuje taj iznos nadležnim tijelima države članice preko koje ulazi u Uniju ili izlazi iz Unije i stavlja im ga na raspolaganje za kontrolu. Obveza prijavljivanja ne smatra se ispunjenom ako su dane informacije netočne ili nepotpune ili ako se gotovina ne stavi na raspolaganje za kontrolu.

2.    Prijava iz stavka 1. sadržava pojedinosti o:

(a)    podnositelju, uključujući puno ime, adresu, datum i mjesto rođenja te državljanstvo;

(b)    vlasniku gotovine, uključujući puno ime, adresu, datum i mjesto rođenja te državljanstvo;

(c)    predviđenom primatelju gotovine, uključujući puno ime, adresu, datum i mjesto rođenja te državljanstvo;

(d)    iznosu i vrsti gotovine;

(e)    podrijetlu i namjeni gotovine;

(f)    smjeru putovanja;

(g)    prijevoznom sredstvu.

3.    Informacije se daju u pisanom obliku ili elektronički s pomoću obrasca utvrđenog u skladu s člankom 15. točkom (a). Ovjerena kopija dostavlja se podnositelju na njegov zahtjev.

Članak 4.
Obveza objavljivanja

1.    Ako se gotovina bez pratnje u vrijednosti od 10 000 EUR ili više unosi u Uniju ili iznosi iz Unije, nadležna tijela države članice preko koje se ta gotovina unosi ili iznosi mogu nakon analize rizika od pošiljatelja ili primatelja ili njihova zastupnika zahtijevati objavljivanje. Obveza objavljivanja ne smatra se ispunjenom ako su dane informacije netočne ili nepotpune ili ako se gotovina ne stavi na raspolaganje za kontrolu.

2.    Prijava u smislu objavljivanja iz stavka 1. sadržava pojedinosti o:

(a)    podnositelju, uključujući puno ime, adresu, datum i mjesto rođenja te državljanstvo;

(b)    vlasniku gotovine, uključujući puno ime, adresu, datum i mjesto rođenja te državljanstvo;

(c)    pošiljatelju gotovine, uključujući puno ime, adresu, datum i mjesto rođenja te državljanstvo;

(d)    primatelju ili predviđenom primatelju gotovine, uključujući puno ime, adresu, datum i mjesto rođenja te državljanstvo;

(e)    iznosu i vrsti gotovine;

(f)    podrijetlu i namjeni gotovine.

3.    Informacije se daju u pisanom obliku ili elektronički s pomoću obrasca utvrđenog u skladu s člankom 15. točkom (a). Ovjerena kopija dostavlja se podnositelju na njegov zahtjev.

Članak 5.
Ovlasti nadležnog tijela

1.    Radi provjere usklađenosti s obvezom utvrđenom u članku 3. nadležna su tijela ovlaštena za provedbu, u skladu s uvjetima utvrđenima u nacionalnom zakonodavstvu, kontrola fizičkih osoba, njihove prtljage i njihovih prijevoznih sredstava.

2.    Za potrebe izvršavanja obveze objavljivanja utvrđene u članku 4. nadležna su tijela ovlaštena za provedbu, u skladu s uvjetima utvrđenima u nacionalnom zakonodavstvu, kontrola svih pošiljaka, spremnika ili prijevoznih sredstava u kojima se može nalaziti gotovina bez pratnje.

3.    Ako obveza u skladu s člankom 3. ili obveza objavljivanja u skladu s člankom 4. nije ispunjena, nadležna tijela u pisanom obliku ili elektronički utvrđuju prijavu ex officio koja, koliko je to moguće, sadržava pojedinosti navedene u članku 3. stavku 2. odnosno članku 4. stavku 2.

4.    Kontrole se prvenstveno temelje na analizi rizika u svrhu utvrđivanja i evaluacije rizika te razvoja potrebnih protumjera i provode se unutar zajedničkog okvira upravljanja rizikom u skladu s kriterijima utvrđenima na temelju članka 15. točke (b).

Članak 6.
Iznosi niži od praga

1.    Ako nadležna tijela otkriju da fizička osoba ulazi u Uniju ili izlazi iz Unije s iznosom gotovine koji je niži od praga iz članka 3. i ako na temelju analize rizika postoje naznake da je ta gotovina povezana s kriminalnom aktivnošću, ta tijela evidentiraju te informacije, puno ime, adresu, datum i mjesto rođenja te državljanstvo dotične osobe i informacije o upotrijebljenom prijevoznom sredstvu.

2.    Ako nadležna tijela otkriju da se pošiljka gotovine bez pratnje u iznosu nižem od praga iz članka 4. unosi u Uniju ili iznosi iz Unije i ako na temelju analize rizika postoje naznake da je ta gotovina povezana s kriminalnom aktivnošću, ta tijela evidentiraju te informacije, puno ime, adresu, datum i mjesto rođenja te državljanstva pošiljatelja, predviđenog primatelja ili njihova zastupnika i informacije o upotrijebljenoj vrsti pošiljke.

Članak 7.
Privremeno zadržavanje gotovine od strane nadležnih tijela

1.    Nadležna tijela mogu zaplijeniti i privremeno zadržati gotovinu na temelju administrativne odluke u skladu s uvjetima utvrđenima u nacionalnom zakonodavstvu ako:

(a)    nije ispunjena obveza iz članka 3. ili članka 4. ili

(b)    postoje naznake da je gotovina povezana s kriminalnom aktivnošću, neovisno o tome nosi li gotovinu fizička osoba ili je riječ o gotovini bez pratnje.

2.    Uz administrativnu odluku iz stavka 1. izdaje se obrazloženje te se odluka u trenutku njezina donošenja priopćuje osobi na koju se odnosi i podliježe djelotvornom pravnom lijeku u skladu s postupcima predviđenima nacionalnim pravom.

3.    Razdoblje privremenog zadržavanja strogo je ograničeno na vrijeme koje je nadležnim tijelima potrebno za utvrđivanje opravdanosti daljnjeg zadržavanja s obzirom na okolnosti. Najduže se razdoblje privremenog zadržavanja utvrđuje u nacionalnom zakonodavstvu i ono ne može biti duže od 30 dana. Ako se u pogledu daljnjeg zadržavanja gotovine u tom vremenskom razdoblju ne utvrdi ništa ili ako se utvrdi da u tom slučaju s obzirom na okolnosti nije opravdano dalje zadržati gotovinu, ona se odmah stavlja na raspolaganje podnositelju.

Članak 8.
Dostava informacija financijsko-obavještajnoj jedinici

1.    Nadležna tijela evidentiraju informacije prikupljene u skladu s člankom 3., člankom 4., člankom 5. stavkom 3. ili člankom 6. i dostavljaju ih financijsko-obavještajnoj jedinici države članice u kojoj su prikupljene u skladu s tehničkim pravilima utvrđenima na temelju članka 15. točke (c).

2.    Informacije iz stavka 1. dostavljaju se što je prije moguće, a najkasnije jedan mjesec nakon njihova prikupljanja.

Članak 9.
Razmjena informacija među nadležnim tijelima i s Komisijom

1.    Nadležno tijelo svake države članice elektronički dostavlja sljedeće informacije nadležnim tijelima svih drugih država članica:

(a)    prijave ex officio utvrđene u skladu s člankom 5. stavkom 3.;

(b)    informacije prikupljene u skladu s člankom 6.;

(c)    prijave dobivene na temelju članka 3. ili članka 4. ako postoje naznake da je gotovina povezana s kriminalnom aktivnošću;

(d)    anonimizirane informacije o riziku i rezultate analize rizika.

2.    Ako postoje naznake da je gotovina povezana s nezakonitom aktivnošću koja bi mogla negativno utjecati na financijske interese Unije, informacije navedene u stavku 1. dostavljaju se i Komisiji.

3.    Nadležno tijelo dostavlja informacije navedene u stavcima 1. i 2. u skladu s tehničkim pravilima utvrđenima na temelju članka 15. točke (c) te upotrebljavajući obrazac utvrđen u članku 15. točki (d).

4.    Informacije iz stavaka 1. i 2. dostavljaju se što je prije moguće, a najkasnije jedan mjesec nakon njihova prikupljanja.

Članak 10.
Razmjena podataka s trećim zemljama

1.    Države članice ili Komisija mogu u okviru uzajamne upravne pomoći dostaviti sljedeće informacije trećoj zemlji podložno dopuštenju nadležnog tijela koje je prikupilo te informacije od podnositelja ili njegova predstavnika te pod uvjetom da je ta dostava u skladu s relevantnim nacionalnim i Unijinim odredbama o prijenosu osobnih podataka u treće zemlje.

(a)    prijave ex officio utvrđene u skladu s člankom 5. stavkom 3.;

(b)    informacije prikupljene u skladu s člankom 6.;

(c)    prijave dobivene na temelju članka 3. ili članka 4. ako postoje naznake da je gotovina povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma.

2.    Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj dostavi informacija u skladu sa stavkom 1.

Članak 11.
Profesionalna tajna, povjerljivost i sigurnost podataka

1.    Nadležna tijela jamče za sigurnost podataka koje su prikupila u skladu s člancima 3., 4. i 6.

2.    Sve informacije koje evidentiraju nadležna tijela obuhvaćene su obvezom čuvanja profesionalne tajne.

Članak 12.

Zaštita osobnih podataka i razdoblja zadržavanja

1.    Nadležna tijela djeluju kao voditelji obrade osobnih podataka koje su prikupila u skladu s člancima 3., 4. i 6.

2.    Na temelju ove Uredbe osobni podaci obrađuju se isključivo za potrebe sprečavanja i borbe protiv kriminalnih aktivnosti. .

3.    Osobnim podacima prikupljenima u skladu s člancima 3. ,4. i 6. pristupa samo propisno ovlašteno osoblje nadležnih tijela te su ti podaci zaštićeni od neovlaštenog pristupa i dostavljanja. Osim ako je drukčije predviđeno člancima 8., 9. i 10. ti se podaci ne mogu objaviti niti dostavljati bez izričitog dopuštenja nadležnog tijela koje je izvorno prikupilo te podatke. Međutim, to dopuštenje nije potrebno ako se od nadležnih tijela zahtijeva da objave ili dostave te informacije u skladu s pravnim odredbama na snazi u dotičnoj državi članici, a posebno u vezi sa sudskim postupcima.

4.    Osobne podatke prikupljene u skladu s člancima 3., 4. i 6. nadležna tijela i financijsko-obavještajna jedinica pohranjuju na razdoblje od pet godina od datuma prikupljanja podataka. Po isteku tog razdoblja podaci se brišu ili anonimiziraju.

Članak 13.
Sankcije za nepoštovanje obveza

Svaka država članica uvodi sankcije koje se primjenjuju u slučaju nepoštovanja obveze prijavljivanja utvrđene u člancima 3. i 4. Te sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 14.
Izvršavanje delegiranja

1.    Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.    Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od …. 26*

3.    Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili kasnijeg datuma navedenog u odluci. Odluka ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.    Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.    Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.    Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. To se razdoblje na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća produžuje za dva mjeseca.

Članak 15.
Dodjela provedbenih ovlasti

Komisija na temelju provedbenih akata donosi mjere kako bi se osiguralo da nadležna tijela ujednačeno primjenjuju kontrole, uključujući:

(a)predložak obrazaca za prijavu i objavljivanje navedenih u članku 3. stavku 3. i članku 4. stavku 3.;

(b)kriterije zajedničkog okvira upravljanja rizikom navedenog u članku 5. stavku 4.;

(c)    tehnička pravila za razmjenu informacija u skladu s člancima 8. i 9. uključujući uspostavu odgovarajućeg elektroničkog sustava;

(d)    predložak obrasca za dostavu informacija navedenu u članku 9. stavku 3.;

(e)    pravila i obrazac za dostavu anonimnih statističkih informacija o prijavama i prekršajima koje države članice dostavljaju Komisiji na temelju članka 17.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.

Članak 16.
Postupak odbora

1.    Komisiji pomaže Odbor za kontrolu gotovine. Navedeni je Odbor odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.    Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 17.
Dostava informacija o provedbi ove Uredbe

1.    Najkasnije šest mjeseci od datuma stupanja ove Uredbe na snagu države članice dostavljaju Komisiji:

(a)    popis nadležnih tijela u skladu s člankom 2. stavkom 1.;

(b)    pojedinosti o sankcijama uvedenima u skladu s člankom 13.;

(c)    anonimizirane statističke informacije o prijavama, kontrolama i prekršajima s pomoću obrasca utvrđenog u skladu s člankom 15. točkom (e).

2.    Države članice obavješćuju Komisiju o svim naknadnim promjenama informacija navedenih u stavku 1. točkama (a) i (b) najkasnije jedan mjesec nakon što te promjene počnu proizvoditi učinke.

Informacije iz stavka 1. točke (c) dostavljaju se Komisiji najmanje svakih šest mjeseci.

3.    Komisija stavlja informacije navedene u stavku 1. točki (a) i sve naknadne promjene tih informacija u skladu sa stavkom 2. na raspolaganje svim drugim državama članicama.

Članak 18.
Evaluacija

Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o primjeni ove Uredbe četiri godine nakon njezina stupanja na snagu.

Članak 19.
Stavljanje izvan snage Uredbe (EZ) br. 1889/2005

Uredba (EZ) br. 1889/2005 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu II.

Članak 20.
Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od …. 27*

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1) COM(2016) 50 final.

(2) Uredba (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice (SL L 309, 25.11.2005., str. 9.).

(3) Umetnuti upućivanje

(4) Vidjeti izvješće Europola pod naslovom Why cash is still king (eng. „zašto gotovina i dalje caruje”) dostupno na sljedećoj poveznici: https://www.europol.europa.eu/newsroom/news/cash-still-king-criminals-prefer-cash-for-money-laundering

(5) SL L 141, 5.6.2015., str. 73.

(6) SL L 345, 8.12.2006., str. 1.

(7) SL L 319, 5.12.2007., str. 1.

(8) SL L 344, 28.12.2001., str. 70.

(9) SL L 139, 29.5.2002., str. 9.

(10) C (2015) 185 final

(11) COM(2015) 625 final.

(12) Umetnuti poveznicu na evaluaciju

(13) Za sažeto izvješće o savjetovanju vidjeti Umetnuti poveznicu

(14) Za sažetak vidjeti Umetnuti poveznicu Za cjelovitu verziju vidjeti: Umetnuti poveznicu

(15) Umetnuti poveznicu

(16) SL C , , str. .

(17) SL C , , str. .

(18) Direktiva Vijeća 91/308/EEZ od 10. lipnja 1991. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca (SL L 166, 28.6.1991., str. 77.).

(19) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma (SL L 141, 5.6.2015, str. 73.).

(20) Uredba (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice (SL L 309, 25.11.2005., str. 9.).

(21) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(22) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(23) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(24) Upućivanje na SL [L 123/1]

(25) SL C , , str. .

(26) *Dvije godine nakon stupanja na snagu temeljnog zakonodavnog akta ili drugog datuma koji odredi zakonodavac.

(27) *Dvije godine nakon stupanja na snagu temeljnog zakonodavnog akta ili drugog datuma koji odredi zakonodavac.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 21.12.2016.

COM(2016) 825 final

PRILOZI

Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o kontrolama gotovine koja se iznosi iz Unije ili unosi u Uniju i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1889/2005

{SWD(2016) 470 final}
{SWD(2016) 471 final}

PRILOZI

Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o kontrolama gotovine koja se iznosi iz Unije ili unosi u Uniju i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1889/2005

PRILOG I.

Prenosivi instrumenti na donositelja, roba koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti i kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima koji se smatraju gotovinom u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a) podtočkama ii., iii. i iv.

1.    Sljedeći prenosivi instrumenti na donositelja smatraju se gotovinom u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii.:

(a)    putnički čekovi;

(b)    čekovi, zadužnice ili novčani nalozi koji ili glase na donositelja, ili su potpisani, ali na njima nije navedeno ime primatelja, ili su indosirani bez ograničenja, izdani na fiktivnog primatelja ili su sastavljeni u nekom drugom obliku koji omogućuje prijenos prava vlasništva na tom instrumentu pri isporuci.

2.    Sljedeća roba koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti smatra se gotovinom u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a) podtočkom iii.:

(a)    kovanice s udjelom zlata od najmanje 90 %;

(b)    poluge kao što su poluge, zrnca ili grumeni s udjelom zlata od najmanje 99,5 %.

3.    Sljedeće kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima smatraju se gotovinom u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a) podtočkom iv.:

PRILOG II.

Korelacijska tablica