EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52016PC0586

Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o Europskom fondu za održivi razvoj (EFOR) i uspostavljanju jamstva EFOR-a i Jamstvenog fonda EFOR-a

COM/2016/0586 final - 2016/0281 (COD)

Bruxelles, 14.9.2016.

COM(2016) 586 final

2016/0281(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Europskom fondu za održivi razvoj (EFOR) i uspostavljanju jamstva EFOR-a i Jamstvenog fonda EFOR-a


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

Komisija je 7. lipnja 2016. donijela Komunikaciju o uspostavi novog Okvira za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa. 1 Uz različite mjere koje je predložila za rješavanje najhitnijih potreba izbjeglica, kao i za pružanje podrške domaćinskim zajednicama, Komisija poziva na dugoročnu strategiju kojom će EU promicati ciljeve održivog razvoja Programa do 2030. te tako nastaviti rješavati glavne uzroke migracija.

To je u skladu i s globalnom strategijom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku kojom se izazovi poput migracija uzimaju u obzir u cjelokupnom okviru vanjske politike EU-a, čime se jamči usklađenost i sinergija s europskom razvojnom politikom i politikom susjedstva te s europskom gospodarskom diplomacijom.

Europsko vijeće je na sastanku održanom 28. lipnja 2016. pozvalo Komisiju da do rujna 2016. predstavi prijedlog za ambiciozan plan vanjskih ulaganja (EIP). Plan će se temeljiti na tri stupa koji će usporedno funkcionirati: novom investicijskom fondu (1. stup), tehničkoj pomoći (2. stup) za pružanje pomoći lokalnim tijelima i društvima kako bi se osmislio veći broj održivih projekata i privukli ulagači, i konačno, nizu namjenskih tematskih, nacionalnih i regionalnih programa razvojne suradnje EU-a zajedno sa strukturiranim političkim dijalogom usmjerenim na poboljšanje investicijske klime i općeg političkog okružja u dotičnim zemljama (3. stup). Treći stup EIP-a poveznica je između Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR) i širokog partnerstva između EU-a i partnerskih zemalja. To se partnerstvo ostvaruje u političkom dijalogu i dijalogu o politikama koje Komisija vodi putem delegacija EU-a i političkih kontakata.

Prvi stup provodit će se putem EFOR-a. Glavni cilj EFOR-a bit će osiguravanje objedinjenog financijskog paketa za financiranje ulaganja koja se pokreću u regijama Afrike i susjedstvu 2 .

EFOR će se sastojati od regionalnih platformi za ulaganja u okviru kojih će se kombinirati sredstva iz postojećih mehanizama kombiniranog financiranja 3 i jamstva EFOR-a. Djelovat će kao jedinstveno mjesto za primanje prijedloga za financiranje od financijskih institucija i javnih ili privatnih ulagača te za pružanje širokog raspona financijske potpore prihvatljivim ulaganjima.

Glavni cilj EFOR-a jest osigurati objedinjeni financijski paket za financiranje ulaganja koja se pokreću u regijama Afrike, za zemlje koje su potpisnice Sporazuma o partnerstvu između članica afričke, karipske i pacifičke skupine država (AKP) s jedne strane i Europske zajednice i njezinih država članica s druge strane, potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000. („Sporazum iz Cotonoua”) 4 , i u susjedstvu kako bi se time stvorile mogućnosti za rast i zapošljavanje (u najvećoj mogućoj mjeri povećala dodatnost, osigurali inovativni proizvodi te potaknulo financiranje iz privatnog sektora). Očekuje se da će EFOR sredstvima iz općeg proračuna Unije i drugih izvora u iznosu od 3 350 000 000 do 2020. mobilizirati ulaganja u iznosu do 44 000 000 000 EUR.

Usklađenost s postojećim odredbama politike u određenom području

Unutar okvira načela i ciljeva vanjskog djelovanja Unije, revidirane europske susjedske politike 5 , Europskog konsenzusa o razvoju 6 i Plana za promjenu 7 te njihovih naknadnih izmjena i dodataka glavni cilj suradnje u okviru ove Uredbe trebalo bi biti smanjenje i dugoročno iskorjenjivanje siromaštva, u skladu s člankom 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), čime bi se osiguralo rješavanje glavnih uzroka migracija. Osim toga, suradnja u okviru ove Uredbe trebala bi doprinijeti i poticanju održivog i uključivog gospodarskog, socijalnog i okolišnog razvoja, učvršćivanju i podupiranju demokracije, vladavine prava, dobrog upravljanja, ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i relevantnih načela međunarodnog prava te provedbi pristupa temeljenog na pravima (RBA) kojima su obuhvaćena sva ljudska prava u skladu s vodećim načelima (transparentnosti, sudjelovanja, nediskriminacije, odgovornosti) i provedbi akcijskog plana za ravnopravnost spolova 8 .

EFOR-om se namjeravaju podržati ulaganja koja se pokreću u regijama Afrike, za zemlje koje su potpisnice Sporazuma iz Cotonoua, te u susjedstvu kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja te pritom riješili glavni uzroci migracija i omogućila održiva reintegracija vraćenih migranata u njihovim zemljama podrijetla. To je stoga u skladu s instrumentima Unije za financiranje vanjskog djelovanja i postojećim investicijskim instrumentima.

Naglaskom na uključenju privatnog sektora EFOR će promicati i ciljeve koji se navode u Komunikaciji „Snažnija uloga privatnog sektora u postizanju uključivog i održivog rasta u zemljama u razvoju” 9 .

Usklađenost s drugim politikama Unije

EIP je dio novog Okvira za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa.

Plan je usklađen s revidiranom europskom politikom susjedstva 10 usmjerenom na potporu gospodarskog razvoja u partnerskim zemljama, kako bi se postupno postigla stabilizacija i prešlo s hitnog na strukturni odgovor. Usklađen je i s Akcijskim planom iz Adis Abebe o financiranju za razvoj.

EFOR je usklađen s unutarnjim politikama EU-a u području klimatskih promjena s obzirom na to da će doprinijeti provedbi Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama (COP 21) 11 . Kako je objašnjeno u Komunikaciji Komisije „Razdoblje nakon Pariza: procjena implikacija Pariškog sporazuma” 12 , Pariškim sporazumom pruža se mogućnost za gospodarske promjene, otvaranje radnih mjesta i ostvarivanje rasta. On je središnji element u postizanju viših ciljeva održivog razvoja te prioriteta EU-a u pogledu ulaganja, konkurentnosti, kružnog gospodarstva, istraživanja, inovacija i energetske tranzicije.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Budući da je cilj EFOR-a poboljšanje ulaganja u zemljama u razvoju i u ostalim trećim zemljama, pravna osnova za aktivnosti suradnje stoga je članak 209. stavak 1. (za zemlje u razvoju) i članak 212. stavak 2. (za ostale treće zemlje) Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost) i proporcionalnost

U skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti iz članka 5. UFEU-a države članice ne mogu dostatno ostvariti ciljeve predloženog djelovanja te ih stoga na bolji način može ostvariti EU. Željeni ciljevi mogu se bolje ostvariti djelovanjem na razini Unije zbog njegovog opsega i učinaka. Konkretnije, intervencija na razini EU-a pospješit će privatna ulaganja iz cijelog EU-a i trećih zemalja te na najbolji mogući način iskoristiti europske institucije te njihovu stručnost i znanja u tu svrhu. Uspostavom Strateškog odbora osigurat će se dosljednost i usklađenost različitih programa i inicijativa na europskoj razini. Multiplikacijski učinak i učinak na terenu stoga će biti mnogo veći od onog što bi se moglo postići programom ulaganja iz pojedine države članice ili skupine država članica.

Odabir instrumenta

Predlaže se da se EFOR i Jamstveni fond EFOR-a uspostave donošenjem Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća u redovnom zakonodavnom postupku. Uspostava jamstva koje će Uniji nametnuti nepredviđene obveze zadatak je zakonodavca. Komisija predlaže da se usporedno revidira Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća.

3.SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PRIKUPLJANJE STRUČNOG ZNANJA

Savjetovanja s dionicima

Neformalna razmatračka savjetovanja održala su se s Europskom investicijskom bankom (EIB), financijskim institucijama država članica, Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Grupom Svjetske banke. Savjetovanje je provedeno i s platformom EU-a za mješovita sredstva u vanjskoj suradnji (EUBEC) kao i s privatnim sektorom i organizacijama civilnog društva.

Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Komisija je stekla bogato iskustvo sa sličnim instrumentima kao što su Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) 13 za unutarnje politike EU-a i nekoliko financijskih instrumenata i strukturiranih bespovratnih sredstava za koje je potpora osigurana iz mehanizama kombiniranog financiranja EU-a za vanjske politike EU-a 14 . Cilj je potaknuti dodatna ulaganja, posebno privatnih ulagača, pružanjem djelomičnih jamstava ili ublažavanjem rizika na temelju prvog gubitka ili na jednakoj osnovi financijskim institucijama, najčešće javnim financijskim institucijama koje su trenutačno uključene u kombinirano financiranje EU-a u vanjskom djelovanju, koje i same pružaju potporu (putem zajmova, jamstava, vlasničkog kapitala ili sličnih proizvoda).

Temeljna prava

Za projekte koji se koriste jamstvima u okviru EFOR-a ispitat će se utjecaj na temeljna prava. Unutar okvira načela i ciljeva vanjskog djelovanja Unije, revidirane europske susjedske politike 15 , Europskog konsenzusa o razvoju 16 i Plana za promjenu 17 te njihovih naknadnih izmjena i dodataka: (a) glavni cilj suradnje u skladu s ovom Uredbom jest smanjenje, i dugoročno gledano, iskorjenjivanje siromaštva te rješavanje glavnih uzroka migracija; (b) suradnja u skladu s ovom Uredbom doprinijet će i: i. podupiranju održivog i uključivog gospodarskog, socijalnog i okolišnog razvoja, ii. učvršćivanju i podupiranju demokracije, vladavine prava, dobrog upravljanja, ljudskih prava, ravnopravnosti spolova i relevantnih načela međunarodnog prava, iii. provedbi pristupa temeljenog na pravima (RBA) kojima su obuhvaćena sva ljudska prava u skladu s vodećim načelima (transparentnosti, sudjelovanja, nediskriminacije, odgovornosti) i iv. provedbi akcijskog plana za ravnopravnost spolova 18 . Ostvarenje tih ciljeva mjeri se s pomoću odgovarajućih pokazatelja, među ostalim pokazatelja ljudskog razvoja, a posebno ciljeva održivog razvoja i drugih pokazatelja koje su Unija i njezine države članice dogovorile na međunarodnoj razini (npr. vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima).

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Unija će do 2020. za jamstvo EFOR-a staviti na raspolaganje ukupno 750 000 000 EUR koji su osigurani iz općeg proračuna Unije i 11. Europskog razvojnog fonda 19 . Moglo bi se predvidjeti dodatno financiranje. Za iznos od 250 000 000 EUR Komisija namjerava predložiti korištenje pričuvom za nepredviđene izdatke. Ostali doprinosi iz proračuna Unije dobili bi se preraspodjelom ili prenamjenom predviđenih sredstava. Dodatno financiranje moglo bi obuhvaćati i druge doprinose određenih drugih doprinositelja, poput država članica.

5.OSTALI ELEMENTI

Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, ocjenjivanja i izvješćivanja

EFOR-om će upravljati Komisija, a provodit će se putem regionalnih platformi za ulaganja kojima će se kombinirati financiranje iz postojećih mehanizama kombiniranog financiranja za Afriku i za susjedstvo s dodjelom jamstva EFOR-a.

Detaljno obrazloženje posebnih odredaba Prijedloga

EFOR se sastoji od regionalnih platformi za ulaganja kojima će se kombinirati sredstva iz postojećih mehanizama kombiniranog financiranja za Afriku i za susjedstvo s dodjelom jamstva EFOR-a.

Regionalne platforme za ulaganja bit će usmjerene na ostvarenje ciljeva održivog razvoja i bolje rješavanje glavnih uzroka migracija.

Za potrebe inicijative EFOR-a ciljevi Fonda za poticanje ulaganja u Africi 20 i Fonda za poticanje ulaganja u susjedstvo 21 preusmjerit će se te će se fondovi preimenovati kako bi svaki od njih postao nova regionalna platforma za ulaganja koja će se oslanjati na postojeće strukture. To će se učiniti odlukom Komisije.

Regionalne platforme za ulaganja imat će istu strukturu kao i postojeći mehanizmi kombiniranog financiranja.

Komisija će se savjetovati sa strateškim odborom i dvama operativnim odborima, jednim za svaku regionalnu platformu za ulaganja. Komisija će upravljati tajništvom EFOR-a koje će osigurati izvršenje svih zadaća i funkcija potrebnih za postizanje ciljeva EIP-a. Strateški odbor, kojim će supredsjedati predstavnici Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i koji se sastoji od država članica i EIB-a, davat će strateške smjernice i pomagati Komisiji u postavljanju općih investicijskih ciljeva u pogledu uporabe jamstva EFOR-a, osiguravajući koordinaciju i usklađenost među regionalnim platformama za ulaganja i s mandatom za vanjsko kreditiranje, inicijativom izgradnje otpornosti i investicijskim instrumentom za AKP zemlje kojim upravlja EIB. EIB će pružati aktivan doprinos savjetovanjem Komisije u pogledu operativnog upravljanja jamstvom.

Osigurat će se dobra tehnička procjena i dubinska analiza kao i brza provedba pojedinačnih projekata. Unovčivost i rizik projekata ocijenit će prihvatljivi partneri, a provjeriti neovisni stručnjaci kako bi se osigurala vjerodostojnost u odnosu na privatni sektor, prije nego što Komisija odobri prijedloge za ulaganja. Odluka o detaljnim praktičnim načinima za provedbu jamstva donijet će se za svako investicijsko područje.

U budućnosti se može razmotriti uspostava dodatnih platformi za ulaganja.

Jamstvo EFOR-a jedna je od sastavnica EFOR-a. Cilj je da jamstvo EFOR-a predstavlja jamstvenu sposobnost za poboljšanje kreditne kvalitete što će u konačnici koristiti konačnim ulaganjima i omogućiti podjelu rizika s drugim ulagačima, posebno s privatnim sudionicima. Maksimalno će iskoristiti dodatna sredstva, osobito iz privatnog sektora, razmatrajući ključne čimbenike kojima se omogućuje poticanje privatnih ulaganja.

Jamstvenim fondom EFOR-a pružit će se likvidnost u slučaju da se jamstvo EFOR-a aktivira radi pokrivanja gubitaka nastalih u okviru sporazumâ o jamstvu. Sredstva za Jamstveni fond EFOR-a osiguravaju se iz proračuna EU-a i ERF-a te eventualno od strane drugih doprinositelja i koriste se za pokrivanje potencijalnih gubitaka prihvatljivih partnera kao što su međunarodne financijske institucije, razvojne banke i privatni ulagači.

2016/0281 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Europskom fondu za održivi razvoj (EFOR) i uspostavljanju jamstva EFOR-a i Jamstvenog fonda EFOR-a

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 209. stavak 1. te članak 212. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Kako bi se podržala ulaganja koja se pokreću u Africi i susjedstvu Unije potreban je ambiciozan plan vanjskih ulaganja (EIP) Unije kao sredstvo za promicanje održivih razvojnih ciljeva Programa održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda („Program 2030”) kao i obveza u okviru nedavno revidirane europske politike susjedstva, čime bi se osiguralo rješavanje glavnih uzroka migracija. Njime bi se trebalo doprinijeti i provedbi Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama (COP 21).

(2)U EIP bi se trebale uključiti obveze Unije iz Akcijskog plana iz Adis Abebe o financiranju za razvoj. Njime bi se europskim ulagačima i privatnim poduzećima, među ostalim malim i srednjim poduzećima, trebalo omogućiti djelotvornije sudjelovanje u održivom razvoju u partnerskim zemljama.

(3)To je u skladu s globalnom strategijom Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku kojom se izazovi poput migracija i otpornosti uključuju u cjelokupni okvir vanjske politike EU-a te se jamči usklađenost i sinergija s europskom razvojnom politikom i politikom susjedstva.

(4)EIP-om bi se trebao osigurati objedinjeni financijski paket za financiranje ulaganja koja se pokreću u regijama Afrike, za zemlje koje su potpisnice Sporazuma o partnerstvu između članica afričke, karipske i pacifičke skupine država s jedne strane i Europske zajednice i njezinih država članica s druge strane, potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000. 22 , i u susjednim zemljama, kako bi se time stvorile mogućnosti za rast i zapošljavanje (u najvećoj mogućoj mjeri povećala dodatnost, osmislili inovativni proizvodi te potaknulo financiranje iz privatnog sektora).

(5)Europski fond za održivi razvoj (EFOR) trebao bi se sastojati od regionalnih platformi za ulaganja kojima će se kombinirati sredstva iz postojećih mehanizama kombiniranog financiranja i jamstva EFOR-a. Postojeći mehanizmi kombiniranog financiranja za Afriku uspostavljeni su Odlukom Komisije C(2015)5210 i Provedbenom odlukom Komisije C(2016)3436 za susjedstvo. Svaka regionalna platforma za ulaganja trebala bi imati operativni odbor koji Komisiji pruža potporu pri određivanju regionalnih i sektorskih investicijskih ciljeva, regionalnih, sektorskih i tematskih investicijskih područja, sastavljanju mišljenja o operacijama kombiniranog financiranja i raspravljanju o uporabi jamstva EFOR-a u skladu s investicijskim područjima koje je još potrebno utvrditi.

(6)Osim toga, EFOR bi trebao djelovati kao jedinstveno mjesto za primanje prijedloga za financiranje od financijskih institucija i javnih ili privatnih ulagača te pružati širok raspon financijske potpore prihvatljivim ulaganjima. Jamstveni fond EFOR-a trebao bi osiguravati jamstvo EFOR-a. EFOR bi trebao primjenjivati inovativne instrumente kako bi podržao ulaganja i uključio privatni sektor.

(7)Koordinacija i usklađenost EFOR-a s mandatom za vanjsko kreditiranje Europske investicijske banke (EIB) kako je naveden u Odluci [koja se treba donijeti], uključujući inicijativu otpornosti EIB-a, kao i s investicijskim instrumentom AKP-a 23 trebala bi se osigurati putem strateškog Odbora EFOR-a.

(8)Nadalje, strateški odbor trebao bi podržati Komisiju pri uspostavljanju strateških smjernica i ukupnih investicijskih ciljeva. Strateški odbor trebao bi usto pružati potporu koordinaciji i usklađenosti među regionalnim platformama. To bi trebalo osigurati komplementarnost među raznim instrumentima u vanjskom djelovanju. Strateškim odborom trebali bi supredsjedati Komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku kako bi se osigurala dosljednost i usklađenost s ciljevima vanjske politike Unije te okvirima za partnerstvo s trećim zemljama.

(9)Jamstvo EFOR-a trebalo bi dodijeliti prihvatljivim partnerima za operacije financiranja i ulaganja ili za jamstvene instrumente za početno razdoblje ulaganja do 31. prosinca 2020.

(10)Radi veće fleksibilnosti, povećanja privlačnosti za privatni sektor i maksimalnog povećanja učinka ulaganja primjereno je predvidjeti odstupanje od članka 58. stavka 1. točke (c) podtočke vii. Uredbe (EU) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 24 u skladu s kojom bi prihvatljivi partneri tj. tijela uređena privatnim pravom mogli biti i tijela kojima nije povjerena provedba javno-privatnog partnerstva te tijela uređena privatnim pravom partnerske zemlje.

(11)Komisija bi trebala sklopiti sporazume o jamstvu s prihvatljivim partnerima kojima će se utvrditi posebne odredbe u okviru kojih će im se dodjeljivati jamstvo EFOR-a. Tim sporazumima o jamstvu trebala bi se pružiti pravna osnova za primjerenu podjelu rizika, te tako potaknuti prihvatljivi partneri na pružanje financiranja, kao i mehanizmi i postupci za moguću aktivaciju jamstva EFOR-a.

(12)Unija bi trebala staviti na raspolaganje jamstvo u iznosu od 1 500 000 000 EUR za uspostavljanje jamstva EFOR-a. Države članice i drugi doprinositelji pozivaju se da dodatno podrže Jamstveni fond EFOR-a u obliku gotovine (države članice i drugi doprinositelji) ili jamstava (države članice) kako bi se povećale likvidne rezerve i tako omogućilo povećanje ukupnog opsega jamstva EFOR-a. Unija bi trebala staviti na raspolaganje jamstvo u iznosu od 1 500 000 000 EUR za uspostavljanje jamstva EFOR-a. Države članice, javne financijske institucije i druge doprinositelje trebalo bi pozvati da osiguraju dodatna sredstva za Jamstveni fond EFOR-a pod uvjetima koji bi se trebali utvrditi u sporazumu koji se sklapa između Komisije, u ime Unije, i svih doprinositelja.

(13)Jamstveni fond EFOR-a trebao bi biti uspostavljen kao likvidna rezerva u slučaju aktivacije jamstva EFOR-a. Kako bi se dosegnula razina koja primjereno odražava financijske obveze EU-a u pogledu jamstva EFOR-a Unija bi trebala staviti na raspolaganje iznos od 750 000 000 EUR.

(14)Kako bi se povećao učinak jamstva EFOR-a u odnosu na potrebe u dotičnim regijama države članice trebale bi imati mogućnost pružanja doprinosa u obliku jamstva ili u gotovini. Te doprinose mogla bi izdvajati regija, sektor ili investicijsko područje.

(15)S obzirom na to da će se sredstva ERF-a upotrebljavati za zemlje prihvatljive na temelju 11. Europskog razvojnog fonda (ERF) 25 za to je potrebno dodijeliti jamstveno pokriće EFOR-a u iznosu od najmanje 400 000 000 EUR za ulaganja tijekom razdoblja provedbe jamstva EFOR-a. Jamstvo EFOR-a trebalo bi biti na raspolaganju tek kada iznos od 400 000 000 EUR iz sredstava 11. ERF-a bude dodijeljen Jamstvenom fondu EFOR-a.

(16)Komisija bi trebala podnositi godišnje izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima jamstvom EFOR-a kako bi se osigurala odgovornost prema europskim građanima. Sadržaj izvješća trebao bi biti objavljen kako bi se relevantnim dionicima, među ostalim civilnom društvu, omogućilo da izraze svoje mišljenje. Usto, Komisija bi trebala podnositi godišnje izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o upravljanju Jamstvenim fondom EFOR-a kako bi se osigurala odgovornost i transparentnost.

(17)Kako bi se u obzir uzele pouke i omogućio daljnji razvoj EFOR-a, Komisija bi trebala ocijeniti funkcioniranje EFOR-a i korištenje Jamstvenim fondom EFOR-a. Primjenu ove Uredbe trebalo bi ocjenjivati neovisno kako bi se procijenila razina usklađenosti provedbe s pravnom osnovom, ali i utvrdila primjenjivost i praktičnost Uredbe u postizanju njezinih ciljeva.

(18)Kako bi se zaštitili financijski interesi Unije, s ciljem utvrđivanja moguće prijevare, korupcije, pranja novca ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije u vezi s operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima ovom Uredbom, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ima pravo provoditi istrage u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 26 ,Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 27 i Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 28 .

(19)Kako bi se doprinijelo međunarodnoj borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza i pranja novca, prihvatljivi partneri ne bi trebali podržavati aktivnosti koje se obavljaju u nezakonite svrhe i ne bi trebali sudjelovati u operacijama financiranja ili ulaganja s pomoću instrumenta koji se nalazi u nekooperativnoj jurisdikciji.

(20)Kako bi se ispunile političke obveze EU-a u vezi s obnovljivom energijom i klimatskim promjenama operacijama financiranja i ulaganja koje su relevantne za te sektore trebalo bi posvetiti minimalni udio od 20 % za sredstva dodijeljena u okviru EFOR-a.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

UVODNE ODREDBE

Članak 1.
Predmet

1.    Ovom se Uredbom uspostavlja Europski fond za održivi razvoj (EFOR), jamstvo EFOR-a i Jamstveni fond EFOR-a.

2.    Za potrebe stavka 1. ovom Uredbom propisuje se da Komisija u ime Unije sklopi sporazume o jamstvu s prihvatljivim partnerima kako su definirani u članku 10.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1) „regionalne platforme za ulaganja” znači mehanizmi kombiniranog financiranja u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) br. 236/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 29 i člankom 40. Uredbe Vijeća (EU) br. 2015/323 30 za doprinos iz 11. Europskog razvojnog fonda (ERF) u kombinaciji s dodjelom jamstva EFOR-a iz članka 6.

(2) „investicijsko područje” znači ciljano područje za potporu jamstvom EFOR-a portfeljima ulaganja u određenim regijama, zemljama ili sektorima koja se provode putem regionalnih platformi za ulaganja;



(3) „doprinositelj” znači država članica, međunarodna financijska institucija ili javna ustanova države članice, državna agencija ili drugi subjekti koji pružaju doprinose u gotovini ili u jamstvima Jamstvenom fondu EFOR-a;

(4) „partnerske zemlje” znači države koje su potpisnice Sporazuma o partnerstvu između članica afričke, karipske i pacifičke skupine država, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, potpisanog u Cotonouu 23. lipnja 2000. 31 , države koje su navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 32 , kao i države koje su prihvatljive za zemljopisnu suradnju u skladu s Uredbom (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 33 .

(5) „dodatnost” znači načelo kojim se osigurava da jamstvo EFOR-a ne može za cilj imati zamjenu potpore države članice, privatnog financiranja ili druge financijske intervencije Unije te da je usmjereno na uklanjanje tržišnih nedostataka i izbjegavanje istiskivanja drugih javnih ili privatnih ulaganja.

POGLAVLJE II.

EUROPSKI FOND ZA ODRŽIVI RAZVOJ

Članak 3.
Svrha

1.    Svrha EFOR-a kao objedinjenog financijskog paketa jest da pružanjem sposobnosti financiranja u obliku bespovratnih sredstava, jamstava i drugih financijskih instrumenata prihvatljivim partnerima podrži ulaganja i bolji pristup financiranju koje se pokreće u partnerskim zemljama Afrike i susjedstva.

2.    EFOR doprinosi postizanju ciljeva održivog razvoja Programa do 2030. s posebnim naglaskom na rast, stvaranje radnih mjesta, društveno-gospodarske sektore i na potporu mikro, malih i srednjih poduzeća, čime će se rješavati glavni uzroci migracija i doprinositi održivoj reintegraciji vraćenih migranata u njihovim zemljama podrijetla te usto u najvećoj mogućoj mjeri povećavati dodatnost, pružati inovativni proizvodi i poticati financiranje iz privatnog sektora.

Članak 4.
Struktura EFOR-a

1.    EFOR se sastoji od regionalnih platformi za ulaganja kojima će se kombinirati sredstva iz postojećih mehanizama kombiniranog financiranja i jamstva EFOR-a.

2.    Upravljanje EFOR-om osigurava Komisija.

Članak 5.
Strateški odbor EFOR-a

1.    Pri upravljanju EFOR-om Komisiji pomaže strateški odbor.

Odbor daje strateške smjernice Komisiji i podržava je pri utvrđivanju općih investicijskih ciljeva u pogledu upotrebe jamstva EFOR-a. Strateški odbor podržava i opću koordinaciju i usklađenost među regionalnim platformama za ulaganja i s aktivnostima mandata za vanjsko kreditiranje kojima upravlja EIB, među ostalim s inicijativom otpornosti EIB-a.

2.    Strateški odbor sastoji se od predstavnikâ Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (Visoki predstavnik), država članica i EIB-a. Komisija može pozvati druge doprinositelje da postanu članovi strateškog odbora uzimajući u obzir, po potrebi, mišljenje odbora. Partnerske zemlje i relevantne regionalne organizacije, prihvatljivi partneri i Europski parlament mogu po potrebi dobiti status promatrača. Strateškim odborom supredsjedaju Komisija i Visoki predstavnik.

POGLAVLJE III.

JAMSTVO EFOR-A I JAMSTVENI FOND EFOR-A

Članak 6.
Jamstvo EFOR-a

1.    Unija na prvi zahtjev osigurava neopozivo i bezuvjetno jamstvo prihvatljivom partneru za operacije financiranja i ulaganja obuhvaćene ovom Uredbom koje se pokreću u partnerskim zemljama Afrike i susjedstva.

2.    Jamstvo EFOR-a dodjeljuje se kao jamstvo na prvi zahtjev u pogledu instrumenata iz članka 9. te u skladu s kriterijima prihvatljivosti iz članka 8.

Članak 7.
Zahtjevi za upotrebu jamstva EFOR-a

1.    Jamstvo EFOR-a dodjeljuje se pod uvjetom da se između Komisije, u ime Unije, i prihvatljiva partnera sklopi sporazum o jamstvu EFOR-a.

2.    Početno razdoblje ulaganja tijekom kojeg se sporazumi o jamstvu EFOR-a za potporu operacijama financiranja i ulaganja mogu sklopiti s prihvatljivim partnerima traje do 31. prosinca 2020.

3.    Prihvatljivi partneri moraju najkasnije četiri godine nakon sklapanja relevantnog sporazuma o jamstvu sklopiti sporazume s financijskim posrednicima ili krajnjim korisnicima.

Članak 8.
Kriteriji prihvatljivosti za upotrebu jamstva EFOR-a

1.    Operacije financiranja i ulaganja prihvatljive za potporu putem jamstva EFOR-a dosljedne su i usklađene s politikama Unije, posebno razvojnim politikama i politikama susjedstva Unije, strategijama i politikama partnerskih zemalja te su usmjerene na potporu sljedećim općim ciljevima:

(a)doprinosu gospodarskom i društvenom razvoju, s posebnim naglaskom na održivost i otvaranje radnih mjesta (posebno za mlade i za žene), čime će se rješavati glavni uzroci migracija i doprinositi održivoj reintegraciji vraćenih migranata u njihovim zemljama podrijetla;

(b)usmjerenju na društveno-gospodarski sektor, posebno infrastrukturu, te među ostalim održivu energiju, vode, promet, informacijske i komunikacijske tehnologije, okoliš, društvenu infrastrukturu, ljudski kapital, radi poboljšanja društveno-gospodarskog okružja;

(c)osiguravanju financiranja za mikro, mala i srednja poduzeća s posebnim naglaskom na razvoj privatnog sektora;

(d)osiguravanju financijskih instrumenata usmjerenih na rješavanje prepreka u privatnim ulaganjima, među ostalim jamstva za prvi gubitak u portfelju jamstava za projekte privatnog sektora poput kreditnih jamstava malim i srednjim poduzećima i jamstava za posebne rizike za infrastrukturne projekte te drugi rizični kapital;

(e)maksimalnom povećanju sudjelovanja privatnog sektora rješavanjem prepreka u pogledu ulaganja.

2.    Jamstvom EFOR-a podupiru se operacije financiranja i ulaganja:

(a)kojima se pruža dodatnost;

(b)kojima se osigurava usklađivanje interesa pružanjem primjerene podjele rizika pripadajućim prihvatljivim partnerima i drugim potencijalnim partnerima;

(c)koje su gospodarski i financijski održive, uzimajući u obzir i moguću potporu privatnih i javnih partnera projektu te njihovo sufinanciranje projekta;

(d)koje su tehnički održive i održive s okolišnog i društvenog gledišta; i

(e)kojima se maksimalno povećava mobilizacija kapitala privatnog sektora.

3.    Ovisno o slučaju Komisija može dopustiti kombinirano financiranje iz različitih instrumenata Unije.

4.    Komisija može odrediti investicijska područja za određene regije ili partnerske zemlje ili za oboje, za određene sektore, određene projekte ili određene kategorije krajnjih korisnika ili za oboje koja bi se financirala instrumentima iz članka 9. koji će do fiksnog iznosa biti obuhvaćeni jamstvom EFOR-a. Svi zahtjevi za financijsku potporu unutar investicijskih područja podnose se Komisiji.

Članak 9.
Prihvatljivi instrumenti za jamstvo EFOR-a

1.    Jamstvo EFOR-a upotrebljava se za pokrivanje rizika za sljedeće instrumente:

(a)kredite;

(b)jamstva;

(c)protujamstva;

(d)instrumente tržišta kapitala;

(e)svaki drugi oblik financiranja ili poboljšanja kreditne kvalitete, vlasničkih ili kvazivlasničkih udjela.

2.    Instrumente iz stavka 1. mogu osigravati prihvatljivi partneri ili doprinositelji, među ostalim i privatni ulagači u okviru investicijskog područja ili pojedinačnog projekta kojim upravlja prihvatljivi partner u korist partnerskih zemalja, uključujući nestabilne zemlje pogođene sukobima i institucije tih partnerskih zemalja, te među ostalim njihove javne nacionalne i privatne lokalne banke i financijske institucije kao i subjekte iz privatnog sektora partnerskih zemalja.

Članak 10.
Prihvatljivost i odabir partnerâ

1.    Prihvatljivi partneri za potrebe jamstva EFOR-a jesu:

(a)Europska investicijska banka i Europski investicijski fond;

(b)tijela javnog prava;

(c)međunarodne organizacije i njihove agencije;

(d)tijela uređena privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

(e)tijela uređena privatnim pravom države članice koja pružaju primjerena financijska jamstva, odstupajući od članka 58. stavka 1. točke (c) podtočke vii. Uredbe (EU) br. 966/2012;

(f)tijela uređena privatnim pravom partnerske zemlje koja pružaju primjerena financijska jamstva, odstupajući od članka 58. stavka 1. točke (c) podtočke vii. Uredbe (EU) br. 966/2012.

2.    Prihvatljivi partneri poštuju pravila i uvjete iz članka 60. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

3.    Komisija odabire prihvatljive partnere u skladu s člankom 61. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Članak 11.
Pokriće i uvjeti sporazumâ o jamstvu EFOR-a

1.    Jamstvo EFOR-a nikad ne prelazi iznos od 1 500 000 000 EUR, ne dovodeći u pitanje stavak 2.

2.    Države članice mogu doprinijeti Jamstvenom fondu EFOR-a u obliku jamstava ili u gotovini. Drugi doprinositelji također mogu doprinijeti fondu u obliku gotovine pod uvjetom da to Komisija odobri.

Jamstvo u iznosu u kojem premašuje iznos iz stavka 1. odobrava se u ime Unije.

Ukupna neto plaćanja iz općeg proračuna Unije u okviru jamstva EFOR-a ne premašuju iznos od 1 500 000 000 EUR. Isplate u vezi s mogućom aktivacijom jamstva izvršavaju, prema potrebi, države članice doprinositelji ili drugi doprinositelji na jednakoj osnovi s Unijom, ne dovodeći u pitanje stavak 4.

Sporazum o doprinosima sklapa se između Komisije, u ime Unije, i doprinositelja te posebno sadrži odredbe o uvjetima plaćanja.



3.    Jamstvo EFOR-a raspoloživo je tek kada se potvrdi doprinos iz 11. Europskog razvojnog fonda 34 općem proračunu Unije u iznosu od 400 000 000 EUR u gotovini.

Države članice mogu doprinijeti Jamstvenom fondu EFOR-a u obliku jamstava ili u gotovini.

Komisija o potvrđenim doprinosima odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

4.    Doprinosi država članica u obliku jamstva mogli bi se aktivirati samo za isplate u vezi s mogućom aktivacijom jamstva nakon što su sredstva iz općeg proračuna Unije, povećana za bilo koji doprinos u gotovini, iskorištena za plaćanja aktivacija jamstva.

Na zahtjev država članica njihovi doprinosi mogu biti namijenjeni za pokretanje projekata u određenim regijama, državama, sektorima ili investicijskim područjima.

Svaki doprinos može se upotrijebiti za pokriće aktivacija jamstva bez obzira na namjenu.

5.    Iznos od najmanje 400 000 000 EUR jamstvenog pokrića EFOR-a dodjeljuje se za ulaganja u partnerskim zemljama prihvatljivima u okviru 11. ERF-a tijekom razdoblja provedbe jamstva EFOR-a.

Članak 12.
Provedba sporazumâ o jamstvu EFOR-a

1.    Komisija u ime Unije sklapa sporazume o jamstvu EFOR-a s prihvatljivim partnerima odabranima u skladu s člankom 10. i stavkom 4. o dodjeli jamstva EFOR-a koje je bezuvjetno i neopozivo, na prvi zahtjev i u korist odabranih prihvatljivih partnera.

2.    Jedan sporazum o jamstvu ili više njih sklapaju se za svako investicijsko područje između Komisije i prihvatljivog partnera ili odabranih prihvatljivih partnera. S ciljem rješavanja posebnih potreba jamstvo EFOR-a može se dodjeljivati za pojedinačne operacije financiranja ili ulaganja. Sporazumi mogu biti sklopljeni s konzorcijem dvaju prihvatljivih partnera ili više njih.

3.    Sporazumi o jamstvu sadrže odredbe o:

(a)detaljnim pravilima o pružanju jamstva EFOR-a, među ostalim njegovim aranžmanima o pokriću te definiranom pokriću portfeljâ i projekata posebnih vrsta instrumenata;

(b)naknadi za jamstvo;

(c)uvjetima za upotrebu jamstva EFOR-a, među ostalim uvjetima plaćanja, poput posebnih rokova, kamate koju treba platiti na dospjele iznose, izdataka i troškova operacija povrata te eventualno potrebnih aranžmana u vezi s likvidnošću;

(d)odredbama i postupcima koji se odnose na naplatu potraživanja;

(e)odredbama o obvezama praćenja, izvješćivanja i ocjene u skladu s člancima 15. i 16.

4.    Komisija odlučuje hoće li sklopiti sporazume o jamstvu s prihvatljivim partnerima uzimajući u obzir:

(a)ciljeve investicijskog područja;

(b)iskustvo te operativnu i financijsku sposobnost partnera;

(c)iznos vlastitih sredstava koje je partner spreman mobilizirati za investicijsko područje.

5.    Prihvatljivi partner odobrava operacije financiranja i ulaganja na temelju vlastitih pravila i postupaka i u skladu s uvjetima sporazuma o jamstvu.

6.    Jamstvo EFOR-a može obuhvaćati:

(a)za dužničke instrumente glavnicu i sve kamate i iznose koji se trebaju isplatiti prihvatljivom partneru, ali ne i one koji su se od njega zaprimili u skladu s uvjetima operacija financiranja nakon što je došlo do neispunjavanja obveza;

(b)za ulaganja u vlasnički kapital iznose koji su uloženi i pripadajuće troškove financiranja;

(c)za ostale operacije financiranja i ulaganja iz članka 8. stavka 2. upotrijebljene iznose i pripadajuće troškove financiranja;

(d)sve relevantne troškove i troškove operacija povrata povezane s neispunjavanjem obveza, osim ako se odbiju od prihoda od povrata.

7.    Sporazumima o jamstvu utvrđuju se detaljni propisi o pokriću, zahtjevima, prihvatljivosti, prihvatljivim partnerima i postupcima.

Članak 13.
Jamstveni fond EFOR-a

1.    Jamstveni fond EFOR-a predstavlja likvidnu rezervu iz koje se isplaćuju prihvatljivi partneri u slučaju aktivacije jamstva EFOR-a u skladu s odgovarajućim sporazumom o jamstvu EFOR-a.

2.    Jamstveni fond EFOR-a financira se:

(a)doprinosima iz općeg proračuna Unije i drugih izvora;

(b)mogućim doprinosima država članica i drugih doprinositelja;

(c)povratima na uložena sredstva Jamstvenog fonda EFOR-a;

(d)iznosima naplaćenima od dužnika koji nisu ispunili svoje obveze u skladu s odredbama o povratu iz sporazumâ o jamstvu;

(e)prihodima i svim drugim plaćanjima koje je Unija primila u skladu sa sporazumima o jamstvu.

3.    Prihodi Jamstvenog fonda EFOR-a predviđeni u stavku 2. točkama (c) i (d) čine unutarnje namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 4. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.



4.    Sredstvima Jamstvenog fonda EFOR-a iz članka 2. izravno upravlja Komisija i ona se ulažu u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja te su u skladu s primjerenim bonitetnim pravilima.

5.    Sredstva Jamstvenog fonda EFOR-a upotrebljavaju se za postizanje primjerene razine izdvajanja rezervacija za pokrivanje ukupnih obveza jamstva EFOR-a. Stopa izdvajanja rezervacija iznosi 50 % od ukupnih obveza jamstva EFOR-a obuhvaćenih općim proračunom Unije.

6.    Nakon procjene primjerenosti razine Jamstvenog fonda EFOR-a u skladu s izvješćem predviđenim člankom 15. stavkom 3. izvršavaju se sljedeća plaćanja:

(a)svaki višak uplaćuje se u opći proračun Unije;

(b)svako se obnavljanje Jamstvenog fonda EFOR-a uplaćuje u godišnjim tranšama tijekom razdoblja od najviše tri godine počevši od godine n + 1.

7.    Od 1. siječnja 2021., ako kao posljedica aktivacije jamstva EFOR-a razina sredstava u Jamstvenom fondu padne ispod 50 % stope izdvajanja rezervacija iz stavka 5., Komisija podnosi izvješće o izvanrednim mjerama koje bi mogle biti potrebne za obnovu Jamstvenog fonda EFOR-a.

8.    Nakon aktivacije jamstva EFOR-a sredstva Jamstvenog fonda EFOR-a iz stavka 2. točaka (c), (d) i (e) koja premašuju sredstva potrebna za postizanje stope izdvajanja rezervacija na razini iz stavka 5. upotrebljavaju se u granicama razdoblja početnog ulaganja iz članka 7. stavka 2. za obnovu sredstava jamstva EFOR-a do njihova početnog iznosa.

Članak 14.
Financiranje Jamstvenog fonda EFOR-a iz općeg proračuna Unije

Doprinos u iznosu od 350 000 000 EUR osigurava se iz općeg proračuna Unije.

POGLAVLJE IV.

IZVJEŠĆIVANJE, RAČUNOVODSTVO I OCJENA

Članak 15.
Izvješćivanje i računovodstvo

1.    Komisija podnosi godišnje izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o operacijama financiranja i ulaganja pokrivenima jamstvom EFOR-a. To se izvješće objavljuje. Njime su obuhvaćeni sljedeći elementi:

(a)procjena operacija financiranja i ulaganja koje su obuhvaćene jamstvom EFOR-a na razini operacije, sektora, zemlje i regije te njihove usklađenosti s ovom Uredbom;

(b)procjena dodane vrijednosti, mobilizacije sredstava privatnog sektora, procijenjenih i stvarnih rezultata, ishoda i utjecaja operacija financiranja i ulaganja pokrivenih jamstvom EFOR-a na zbirnoj osnovi, među ostalim utjecaja na stvaranje radnih mjesta;

(c)procjena usklađenosti sa zahtjevima koji se odnose na upotrebu jamstva EFOR-a i ključni pokazatelji uspješnosti za svaki podneseni prijedlog;

(d)procjena učinka poluge koji je postignut operacijama koje su obuhvaćene jamstvom EFOR-a;

(e)financijski iznos prenesen korisnicima i procjena operacija financiranja i ulaganja svakog prihvatljivog partnera na zbirnoj osnovi;

(f)procjena dodane vrijednosti operacija financiranja i ulaganja prihvatljivih partnera te ukupnog rizika povezanog s tim operacijama;

(g)detaljne informacije o aktiviranju jamstva EFOR-a, gubicima, povratima, naplaćenim iznosima i svim drugim primljenim plaćanjima;

(h)financijska izvješća o operacijama financiranja i ulaganja prihvatljivih partnera obuhvaćenih ovom Uredbom koja je revidirao neovisni vanjski revizor.

2.    Za potrebe Komisijinog računovodstva, njezina izvješćivanja o rizicima koje pokriva jamstvo EFOR-a i njezina upravljanja Jamstvenim fondom EFOR-a, prihvatljivi partneri s kojima je potpisan sporazum o jamstvu svake godine Komisiji i Revizorskom sudu dostavljaju financijska izvješća o operacijama financiranja i ulaganja koje su obuhvaćene ovom Uredbom koja je revidirao neovisni vanjski revizor, a koja među ostalim sadrže informacije o:

(a)procjeni rizika operacija financiranja i ulaganja prihvatljivih partnera obuhvaćenih ovom Uredbom, među ostalim informacije o obvezama Unije mjerenima u skladu s računovodstvenim pravilima Unije koje utvrđuje računovodstveni službenik Komisije na osnovi međunarodno prihvaćenih računovodstvenih normi za javni sektor;

(b)nepodmirenim financijskim obvezama za Uniju koje proizlaze iz jamstva EFOR-a koja su dana prihvatljivim partnerima i njihovim operacijama financiranja i ulaganja koje su raščlanjene po pojedinačnim operacijama.

Partneri su Komisiji na zahtjev dužni dostaviti sve dodatne informacije koje su potrebne za ispunjavanje Komisijinih obveza u vezi s ovom Uredbom.

3.    Komisija svake godine do 31. ožujka Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu dostavlja potrebne informacije o Jamstvenom fondu EFOR-a u kontekstu financijskih izvještaja Komisije. Uz to, do 31. svibnja svake godine podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu godišnje izvješće o upravljanju Jamstvenim fondom EFOR-a u prethodnoj kalendarskoj godini, uključujući procjenu primjerenosti izdvajanja rezervacija i razinu jamstvenog fonda i potrebe za njegovim obnavljanjem.

Godišnja izvješća sadrže prikaz financijskog stanja Jamstvenog fonda EFOR-a na kraju prethodne kalendarske godine, financijske tokove tijekom prethodne kalendarske godine, kao i važne transakcije i sve relevantne informacije o financijskim izvještajima. Izvješća sadrže i informacije o financijskom upravljanju, uspješnosti i rizicima jamstvenog fonda na kraju prethodne kalendarske godine.

Članak 16.
Ocjena i revizija

1.    Komisija do 31. prosinca 2020. ocjenjuje funkcioniranje EFOR-a. Europskom parlamentu i Vijeću Komisija prosljeđuje izvješće o ocjeni koje sadrži neovisnu ocjenu primjene ove Uredbe. To izvješće Komisija podnosi bez odgode u slučaju da se na odobrene operacije financiranja i ulaganja utroši ukupan iznos dostupnog jamstva EFOR-a prije 30. lipnja 2020.

2.    Do 31. prosinca 2020. te potom svake tri godine Komisija ocjenjuje upotrebu Jamstvenog fonda EFOR-a. Komisija prosljeđuje izvješće o ocjeni Europskom parlamentu i Vijeću. To izvješće o ocjeni popraćeno je mišljenjem Revizorskog suda.

POGLAVLJE V.

OPĆE ODREDBE

Članak 17.
Transparentnost i javna objava informacija

U skladu sa svojim politikama transparentnosti i općim načelima Unije o pristupu dokumentima i informacijama, prihvatljivi partneri na svojim internetskim stranicama objavljuju informacije o svim operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima jamstvom EFOR-a na temelju ove Uredbe, posebno one koje se odnose na način na koji te operacije doprinose zahtjevima ove Uredbe.

Članak 18.
Revizija koju provodi Revizorski sud

1.    Vanjsku reviziju aktivnosti poduzetih u skladu s ovom Uredbom provodi Revizorski sud u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

2.    Za potrebe stavka 1. ovog članka Revizorskom sudu se na zahtjev i u skladu s člankom 287. stavkom 3. UFEU-a dodjeljuje pristup svakom dokumentu ili informaciji koji su potrebni za izvršenje njegove zadaće.

Članak 19.
Mjere za sprječavanje prijevara

1.    Komisija ili prihvatljivi partneri bez odgode obavješćuju Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i pružaju mu potrebne informacije ako, u bilo kojoj fazi pripreme, provedbe ili zatvaranja operacija financiranja i ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom, imaju razloga sumnjati na prijevaru, korupciju, pranje novca ili bilo koju drugu nezakonitu aktivnost koja može ugroziti financijske interese Unije.

2.    OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 i Uredbi Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 kako bi zaštitio financijske interese Unije, a u cilju utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije, pranja novca ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, u vezi s operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima ovom Uredbom. OLAF može nadležnim tijelima dotičnih država članica proslijediti sve informacije dobivene tijekom istraga.

Ako se nezakonite aktivnosti dokažu, prihvatljivi partneri dužni su poduzeti mjere za povrat u vezi sa svojim operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima ovom Uredbom, a koje su predmet takvih aktivnosti.

Članak 20.
Isključene aktivnosti i nekooperativne jurisdikcije

1.    U svojim operacijama financiranja i ulaganja prihvatljivi partneri ne podupiru nikakve aktivnosti koje se obavljaju u nezakonite svrhe, uključujući pranje novca, financiranje terorizma, organizirani kriminal, porezne prijevare i utaju poreza, korupciju i prijevare koje utječu na financijske interese Unije. Prihvatljivi partneri posebno ne sudjeluju ni u kakvoj operaciji financiranja ili ulaganja s pomoću subjekta koji se nalazi u nekooperativnoj jurisdikciji, u skladu sa svojom politikom prema loše reguliranim ili nekooperativnim jurisdikcijama na temelju politika Unije, Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj ili Radne skupine za financijske aktivnosti.

2.    U operacijama financiranja i ulaganja prihvatljivi partner primjenjuje načela i standarde utvrđene u pravu Unije o sprečavanju korištenja financijskim sustavom u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, i posebno u Uredbi (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća 35 i Direktivi (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća 36 . Prihvatljivi partneri uvjetuju i izravno financiranje i financiranje putem posrednika na temelju ove Uredbe objavom informacija o stvarnom vlasništvu u skladu s Direktivom (EU) 2015/849.

POGLAVLJE VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 21.
Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament    Za Vijeće

Predsjednik    Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđene metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i nadzora

2.3.Mjere za sprječavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinosi trećih strana

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za održivi razvoj (EFOR)

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 37

21

Aktivnost u okviru ABB-a: Međunarodna suradnja i razvoj

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 38

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje

EFOR će se sastojati od regionalnih platformi za ulaganja u okviru kojih će se kombinirati postojeći mehanizmi kombiniranog financiranja u vanjskom djelovanju i novo jamstvo EFOR-a.

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Podupiranje ulaganja u regijama izvan EU-a u cilju rješavanja temeljnih uzroka migracija.

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Poseban cilj

Osiguravanje paketa objedinjenih mjera za financiranje ulaganja u regijama izvan EU-a kako bi se time stvorile prilike za rast i zapošljavanje, u najvećoj mogućoj mjeri povećala dodatnost, osigurali inovativni proizvodi te potaknulo financiranje iz privatnog sektora.

Odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB:

21

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

Europski fond za održivi razvoj (EFOR) obuhvaćat će novo jamstvo kojim će se omogućiti niz inovativnih instrumenata za uključivanje privatnog sektora, kao što su jamstva koja pokrivaju specifične rizike kada je riječ o infrastrukturnim projektima.

Pružanje jamstva EU-a trebalo bi stvoriti multiplikacijski učinak. Kao i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) i nekoliko financijskih instrumenata koje od 2007. podupiru mehanizmi kombiniranog financiranja EU-a, Jamstveni fond EFOR-a ima za cilj mobilizirati dodatna ulaganja, pogotovo ona privatnih ulagača. To se nastoji postići pružanjem djelomičnih jamstava, na temelju prvog gubitka ili na jednakoj osnovi, posrednim financijskim institucijama (najčešće međunarodnim financijskim institucijama) koje zatim pružaju potporu (putem zajmova, jamstava, vlasničkog kapitala ili sličnih proizvoda) daljnjim korisnicima. Postoje dakle dvije razine financijske poluge između osiguranog proračunskog jamstva EU-a i ukupnog ulaganja koje je mobilizirano. Na prvoj razini, jamstvom EU-a omogućuje se posrednoj međunarodnoj financijskoj instituciji da osigura iznos dodatnog financiranja („unutarnja poluga”). Na drugoj razini („vanjska poluga”), financiranjem međunarodnih financijskih institucija mobiliziraju se dodatna ulaganja u fazi projekta.

Na taj bi se način sveobuhvatnom inicijativom koja uključuje aktivnosti kombiniranog financiranja trebalo doprinijeti mobilizaciji ulaganja u ukupnom iznosu do 44 milijarde EUR u razdoblju do 2020.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje kojima se omogućuje praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

Za operacije kombiniranog financiranja utvrđen je skup zajedničkih i minimalnih pokazatelja kojima se mjere rezultati projekata i planirani ishodi. Ti pokazatelji mogu se upotrebljavati za praćenje provedbe jamstva Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR).

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

Europskim fondom za održivi razvoj (EFOR) osiguravaju se sredstva za provedbu ciljeva politike plana vanjskih ulaganja (1. stup) kako je izloženo u Komunikaciji Komisije od 7. lipnja 2016. o uspostavi novog partnerstva s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa. Ključan cilj EFOR-a bit će pružanje objedinjenog financijskog paketa za financiranje ulaganja u regijama izvan EU-a. To obuhvaća mobilizaciju i javnih i privatnih ulaganja u Africi i u susjedstvu.

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

Europski fond za održivi razvoj (EFOR) ima za cilj promicanje inovativnih i dodatnih vrsta potpore, osobito putem novog jamstva i poboljšanja kreditne kvalitete. Novim jamstvenim pokrićem bit će obuhvaćeni inovativni instrumenti koji za cilj imaju uklanjanje prepreka privatnom ulaganju koje sâmo tržište još nije riješilo, kao što su jamstva za prvi gubitak u portfelju jamstava za projekte privatnog sektora, rizični kapital, jamstva za zajmove malim i srednjim poduzećima ili jamstva koja pokrivaju specifične rizike kada je riječ o infrastrukturnim projektima.

Operacije koje se financiraju ili za koje je osigurano jamstvo putem instrumenata Europskog fonda za održivi razvoj predstavljaju iznimno vidljiv i učinkovit alat kojim se može poduprijeti vanjsko djelovanje Unije. EFOR-om se pruža potrebna politička i financijska potpora EU-a financiranju prihvatljivih partnera u zemljama i za projekte ulaganja koji inače ne bi mogli zadovoljiti uvjete zbog visokog rizika.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Komisija je stekla vrijedno iskustvo s inovativnim financijskim instrumentima.

Otkako je po prvi put uvedeno na početku višegodišnjeg financijskog okvira 2007. – 2013., kombinirano financiranje postupno je preraslo u važan alat vanjske suradnje EU-a koji nadopunjuje druge metode provedbe. Regionalni mehanizmi kombiniranog financiranja EU-a uspostavljeni su u svim regijama koje su obuhvaćene vanjskom suradnjom EU-a. Potpora odobrena u okviru mehanizama iz proračuna EU-a i sredstava ERF-a do kraja 2015. dosegla je iznos od oko 2,7 milijardi EUR te dovela do ulaganja u ukupnom iznosu od oko 50 milijardi EUR.

Instrument koji je prethodio Platformi za ulaganja u susjedstvu, odnosno Fond za poticanje ulaganja u susjedstvu (NIF), ostvario je uspješne rezultate – ukupan iznos sredstava izdvojenih iz proračuna EU-a za NIF od 2007. dosegao je 1,432 milijardi EUR. Osim toga, doprinosi država članica uzajamnom fondu NIF-a premašili su 80 milijuna EUR. To je omogućilo provedbu 112 projekata uz potporu NIF-a. Doprinosom NIF-a uspjela su se od 2008. mobilizirati sredstva iz europskih i međunarodnih financijskih institucija u ukupnoj vrijednosti od oko 13,83 milijardi EUR te ulaganje u ukupnom iznosu od oko 28,10 milijardi EUR, što predstavlja učinak poluge od oko 20 puta u ulaganjima za svaki euro koji je osigurao taj Fond.

U Africi je Zaklada EU-a za afričku infrastrukturu (AITF) osnovana 2007. te je otad pružila potporu u ukupnom iznosu od više od 500 milijuna EUR za projekte uglavnom u sektoru energetike, prometa i vodoopskrbe. Odlukom Komisije C (2015)5210 39 Fond za poticanje ulaganja u Africi (AfIF) osnovan je 2015.

U razdoblju 2007. – 2013. ta su dva fonda ocijenjena u sredini programskog razdoblja, odnosno Zaklada EU-a za afričku infrastrukturu 2012., a Fond za poticanje ulaganja u susjedstvu 2013. U toj je ocjeni zaključeno da je riječ o vrijednim i učinkovitim instrumentima kojima se podupiru: s jedne strane, ciljevi europskog susjedstva i partnerstva, te, s druge strane, razvoj infrastrukture u Africi. Konkretno, ocijenjeni su pozitivnim utvrđivanje projekata, njihova relevantnost i struktura, a obama se instrumentima postigao cilj mobilizacije znatnih financijskih sredstava. U ocjeni sredini programskog razdoblja istaknut je znatan doprinos razvoju partnerstava i povećanom usklađivanju i suradnji među financijskim institucijama, kao i s Komisijom. Izložen je niz preporuka, osobito kada je riječ o poboljšanjima u hijerarhiji donošenja odluka te posebno u vezi s ulogom delegacija EU-a i partnerskih zemalja, u kojima se dodatno proučava sudjelovanje privatnog sektora, kao i uporaba specifičnih financijskih instrumenata poput instrumenata smanjenja rizika te konačno provedba okvira za mjerenje rezultata.

Tim se nalazima, zajedno s drugim izvješćima, služila platforma EU-a za vanjsku suradnju (EUBEC), uspostavljena u prosincu 2012., kako bi donijela konkretne preporuke u cilju dodatnog povećanja učinkovitosti pomoći koju EU pruža putem kombiniranog financiranja. Europski revizorski sud objavio je posebno izvješće o kombiniranom financiranju u listopadu 2014. Zaključci su uvelike bili u skladu s navedenim: kombiniranje bespovratnih sredstava instrumenata regionalnog ulaganja sa zajmovima financijskih institucija u cilju podupiranja vanjskih politika EU-a općenito je bilo ocijenjeno učinkovitim, a projekti relevantnima. Preporukama su bili pokriveni sljedeći aspekti: osiguravanje dokumentirane procjene dodatnosti koja proizlazi iz dodjele bespovratnih sredstava EU-a, osiguravanje dovršenosti projekata koji se podnose izvršnim odborima, izrada smjernica o operacijama kombiniranog financiranja EU-a, pojednostavnjivanje procesa donošenja odluka, poboljšanje Komisijinog praćenja projekata i osiguravanje prikladne vidljivosti financiranja EU-a.

EUBEC je u obzir uzeo gotovo sve te preporuke pri izradi usklađenog i poboljšanog obrasca za prijavu projekta i smjernica za njega, kao i pri osmišljavanju okvira za mjerenje rezultata koji sadrži standardne pokazatelje.

Osim toga, u skladu sa zahtjevom iz članka 140. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002, koji se primjenjuje na temelju članka 17. i članka 40. Uredbe Vijeća (EU) 2015/323, 2014. provedena je ex ante evaluacija Fonda za poticanje ulaganja u Africi u pogledu načina na koji predviđeni mehanizam ispunjava zahtjeve za financijske instrumente iz Financijske uredbe. Preporuke iz te evaluacije uzete su u obzir pri upravljanju Fondom za poticanje ulaganja u Africi i bit će relevantne za Platformu EU-a za ulaganja u Africi.

Rezultati ex ante evaluacije pokazali su da je zbog prirode, razmjera i žarišta izazova s kojima se suočava Afrika (npr. urbanizacija, smanjenje pristupa osnovnim uslugama, nesigurnost opskrbe hranom, siromaštvo, utjecaj klimatskih promjena), sadašnjih ciljeva u suradnji EU-a i partnerskih zemalja (odnosno održiv i uključiv razvoj i rast, kontinentalna integracija, iskorjenjivanje siromaštva, klimatske promjene) i potrebe za mobiliziranjem dodatnih financijskih sredstava potreban novi fleksibilan okvir financiranja. Uzimajući te rezultate u obzir kao i dodatni cilj rješavanja glavnih uzroka migracija, Platforma za ulaganja u Africi može pružiti dodanu vrijednost u sektorima u kojima za Afriku postoje najveći izazovi. Platforma za ulaganja u Africi će, širokim spektrom oblika pomoći koje treba prilagoditi rizicima zemlje, specifičnim projektima i sektorima, doprinijeti uključivom rastu i postizanju ciljeva održivog razvoja, rješavajući pritom neke od glavnih uzroka migracija.

Trenutačni portfelj i popis koji se upotrebljavaju u sklopu Fonda namijenjeni su projektima čiji je cilj rješavanje glavnih uzroka migracija. Premda su projekti kojima se podupire financijski sektor te mikro, mala i srednja poduzeća putem lokalnih banaka ili namjenskih uzajamnih fondova ili projekti kojima se podupiru poljoprivreda, financije i ruralni razvoj, među ostalim i ruralne prometnice i elektrifikacija najviše usmjereni na stvaranje radnih mjesta, prilike za zapošljavanje mogle bi proizići i iz određenih infrastrukturnih projekata u sektoru (obnovljive) energije ili širem sektoru prometa koji ne obuhvaća samo ruralne prometnice, već i izgradnju i obnovu prometnica i luka. Stvaranje radnih mjesta te smanjenje siromaštva istaknuti su među rezultatima nekih projekata u području energetike koji su navedeni u godišnjem izvješću AITF-a.

Pregled portfelja AITF-a i popisa AfIF-a upućuje na to da ti mehanizmi kombiniranog financiranja, mobilizacijom financijskih sredstava iz uključenih partnerskih financijskih institucija, doprinose cilju rješavanja glavnih uzroka migracija. Pregledom 150 projekata koji se trenutačno nalaze na popisu AfiF-a otkrilo se da bi do 30 % projekata moglo biti relevantno za doprinošenje rješavanju glavnih uzroka migracija. Glavni cilj nekih projekata jest stvaranje radnih mjesta i potpora mikro, malim i srednjim poduzećima, dok većina projekata ima za cilj gospodarsko-društveni razvoj i otpornost, a u nekim primjerima i stvaranje radnih mjesta i smanjenje siromaštva kao sekundarne učinke. Trenutačnim popisom AfiF-a za regije Sahela / jezera Čad i Roga Afrike obuhvaćeno je 18 zemalja od 23 koje su navedene kao prihvatljive u okviru EFOR-a.

U okviru preispitivanja europske politike susjedstva iz 2015. ponovno je istaknuto da bi gospodarski i društveni razvoj trebao biti u srži doprinosa EU-a stabilizaciji susjedstva i izgradnji partnerstva. EU bi trebao ojačati suradnju s međunarodnim financijskim institucijama, relevantnim međunarodnim organizacijama u području razvoja privatnog sektora i inicijative kojima se promiče uključiv rast i zapošljavanje te kojima se poboljšavaju životni uvjeti. Osim toga, trebalo bi promicati mjere za jačanje partnerstva s privatnim sektorom te ojačati uporabu inovativnih pristupa kao što je kombiniranje bespovratnih sredstava i zajmova kao važnog načina mobilizacije dodatnih sredstava i povećanja utjecaja pomoći EU-a. U njemu se također naglašava potreba da se napori usmjere na razvoj vještina, na sposobnosti i stvaranje prilika posebno za mlade muškarce i žene.

Trenutačno se odvija novo ocjenjivanje mehanizama kombiniranog financiranja te bi završno izvješće trebalo biti dostupno do kraja 2016.

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Kako je navedeno u Komunikaciji od 7. lipnja 2016. o uspostavi novog partnerstva s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa, Komisija predlaže ambiciozan plan vanjskih ulaganja koji bi se bavio glavnim uzrocima migracija.

Predlaže se osnivanje novog strateškog okvira s novom upravljačkom strukturom, uključujući primjenu pristupa „sve na jednom mjestu” u okviru kojeg bi se niz inovativnih financijskih instrumenata iskoristio za uključivanje privatnog sektora u cilju rješavanja glavnih uzroka migracija tako da se potaknu ulaganja koja se pokreću u regijama Afrike i europskom susjedstvu. Temeljit će se na postojećoj strukturi financijskih instrumenata i sredstava EU-a.

Glavni cilj EFOR-a bit će osiguravanje objedinjenog financijskog paketa za financiranje ulaganja u regijama izvan EU-a kako bi se time stvorile prilike za rast i zapošljavanje, u najvećoj mogućoj mjeri povećala dodatnost, osigurali inovativni proizvodi te potaknulo financiranje iz privatnog sektora. Očekuje se da će EFOR sredstvima iz ERF-a i proračuna EU-a u iznosu od 3,35 milijardi EUR (od čega je 0,75 milijardi EUR prvotno bilo namijenjeno za Jamstveni fond EFOR-a) do 2020. mobilizirati ulaganja u iznosu do 44 milijardi EUR.

Iznos od 2.6 milijardi EUR od 3.35 milijarde EUR bit će osiguran preusmjeravanjem postojećih mehanizama kombiniranog financiranja. Sadašnji Prijedlog uredbe podrazumijeva da će se Jamstvenim fondom EFOR-a mobilizirati 350 milijuna EUR iz proračuna EU-a i 400 milijuna eura iz ERF-a. Glavni element novog plana ulaganja je EFOR kojim će se pružiti opći okvir utemeljen na trima stupovima: novom investicijskom fondu (1. stup); tehničkoj pomoći (2. stup) za pružanje pomoći lokalnim tijelima i poduzećima kako bi se osmislio veći broj održivih projekata i privukli ulagači; i nizu namjenskih tematskih, nacionalnih i regionalnih programa razvojne suradnje EU-a zajedno sa strukturiranim političkim dijalogom kojemu je cilj poboljšanje investicijske klime i općeg političkog okruženja u dotičnim zemljama (3. stup).

Ta se tri stupa dopunjuju i omogućuju opći usklađeni pristup.

EFOR će obuhvaćati preusmjerene postojeće mehanizme kombiniranog financiranja i novo jamstvo kojim će se omogućiti niz inovativnih instrumenata za uključivanje privatnog sektora, kao što su jamstva koja pokrivaju specifične rizike kada je riječ o infrastrukturnim projektima. U okviru regionalnih platformi za ulaganja kombinirat će se postojeći mehanizmi kombiniranog financiranja, one će djelovati kao jedinstveno mjesto za primanje prijedloga za financiranje od međunarodnih financijskih institucija, javnih ili privatnih ulagača te pružati širok raspon financijske potpore prihvatljivim ulaganjima.

Omogućivanjem zajedničkih europskih operacija (kombiniranjem bilateralnih i EU-ovih bespovratnih sredstava s operacijama pozajmljivanja prihvatljivih financijskih institucija), Platformom za ulaganja u Africi omogućit će se veća usklađenost i bolja koordinacija među donatorima, u skladu s načelima iz Pariške deklaracije i Financijskom uredbom EU-a. Sredstvima država članica ojačat će se europska dimenzija vanjske suradnje i povećati vidljivost EU-a čime će se osnažiti napori EU-a.

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

 Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

Prijedlog/inicijativa na snazi od 2017. do 2020.

Financijski utjecaj od 2017. do 2020. s obzirom na potpisivanja sporazumâ s prihvatljivim partnerima.    
Najduže trajanje sporazumâ o jamstvu EFOR-a u okviru kojih može biti potpisan ugovor između prihvatljivog partnera i korisnika ili financijskog posrednika jest četiri godine.

 Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

Okvirno razdoblje za početak provedbe:

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđene metode upravljanja 40

X Izravno upravljanje Komisije (za upravljanje Jamstvenim fondom EFOR-a)

X koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

   putem izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe proračuna (za mehanizme koje podupire jamstvo EFOR-a):

X međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama;

X EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

X tijelima javnog prava;

X tijelima uređenima privatnim pravom države članice koja pružaju odgovarajuća financijska jamstva, odstupajući od članka 58. stavka 1. točke (c) podtočke vii. Uredbe (EU) br. 966/2012;

X tijelima uređenima privatnim pravom partnerske zemlje koja pružaju odgovarajuća financijska jamstva, odstupajući od članka 58. stavka 1. točke (c) podtočke vii. Uredbe (EU) br. 966/2012;

X tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

Komisija će biti izravno odgovorna za izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda EFOR-a i upravljanje tim fondom, dok će se instrumenti pokriveni jamstvom primjenjivati u skladu s načelom neizravnog upravljanja.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Komisija podnosi godišnje izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o operacijama financiranja i ulaganja pokrivenima jamstvom EFOR-a. To se izvješće objavljuje. Njime su obuhvaćeni sljedeći elementi:

(a)    procjena operacija financiranja i ulaganja koji su obuhvaćeni jamstvom EFOR-a na razini operacije, sektora, zemlje i regije te njihove usklađenosti s ovom Uredbom, osobito kriterijem u pogledu rješavanja temeljnih uzroka migracija i podupiranja društveno-gospodarskog razvoja u cilju postizanja ciljeva održivog razvoja, zajedno s procjenom raspodjele financijskih sredstava prema općim ciljevima iz članka 3.;

(b)    procjena dodane vrijednosti, mobilizacije sredstava privatnog sektora, procijenjenih i stvarnih rezultata, ishoda i utjecaja operacija financiranja i ulaganja pokrivenih jamstvom EFOR-a na zbirnoj osnovi, među ostalim utjecaja na stvaranje radnih mjesta;

(c)    procjena mjere u kojoj operacije obuhvaćene ovom Uredbom doprinose postizanju općih ciljeva iz članka 3.;

(d)        procjena usklađenosti sa zahtjevima koji se odnose na upotrebu jamstva EFOR-a i ključne pokazatelje uspješnosti za svaki podneseni prijedlog;

(e)        procjena učinka poluge koji je postignut operacijama koje su obuhvaćene jamstvom EFOR-a;

(f)        financijski iznos prenesen korisnicima i procjena operacija financiranja i ulaganja svakog prihvatljivog partnera na zbirnoj osnovi;

(g)        procjena dodane vrijednosti operacija financiranja i ulaganja prihvatljivih partnera te ukupnog rizika povezanog s tim operacijama;

(h)        detaljne informacije o aktivaciji jamstva EFOR-a, gubicima, povratima, naplaćenim iznosima i svim drugim primljenim plaćanjima;

(i)        financijska izvješća o operacijama financiranja i ulaganja prihvatljivih partnera obuhvaćenima ovom Uredbom koja je revidirao neovisni vanjski revizor.

2.    Za potrebe Komisijinog računovodstva, njezina izvješćivanja o rizicima koje pokriva jamstvo EFOR-a i njezina upravljanja Jamstvenim fondom EFOR-a, prihvatljivi partneri s kojima je potpisan sporazum o jamstvu svake godine Komisiji i Revizorskom sudu dostavljaju financijska izvješća o operacijama financiranja i ulaganja koje su obuhvaćene ovom Uredbom koja je revidirao neovisni vanjski revizor, a koja među ostalim sadrže informacije o:

(a)        procjeni rizika operacija financiranja i ulaganja prihvatljivih partnera obuhvaćenih ovom Uredbom, među ostalim informacije o obvezama EU-a mjerenima u skladu s računovodstvenim pravilima Unije koje utvrđuje računovodstveni službenik Komisije na osnovi međunarodno prihvaćenih računovodstvenih normi za javni sektor;

(b)        nepodmirenim financijskim obvezama za Uniju koje proizlaze iz jamstva EFOR-a koja su dana prihvatljivim partnerima i njihovim operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima ovom Uredbom, koje su raščlanjene prema pojedinačnim operacijama.

Partneri su Komisiji na zahtjev dužni dostaviti sve dodatne informacije koje su potrebne za ispunjavanje Komisijinih obveza u vezi s ovom Uredbom.

3.    Komisija svake godine do 31. ožujka Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu dostavlja informacije o Jamstvenom fondu EFOR-a u kontekstu financijskih izvještaja Komisije. Uz to, do 31. svibnja svake godine podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu godišnje izvješće o upravljanju Jamstvenim fondom EFOR-a u prethodnoj kalendarskoj godini, uključujući procjenu primjerenosti izdvajanja rezervacija i razine jamstvenog fonda te potrebe za njegovim obnavljanjem. Godišnja izvješća sadrže prikaz financijskog stanja Jamstvenog fonda EFOR-a na kraju prethodne kalendarske godine, financijske tokove tijekom prethodne kalendarske godine, kao i važne transakcije i sve relevantne informacije o financijskim izvještajima. Izvješća uključuju informacije o financijskom upravljanju, uspješnosti i rizicima jamstvenog fonda na kraju prethodne kalendarske godine.

4.    Komisija do 31. prosinca 2019. ocjenjuje funkcioniranje EFOR-a. Komisija prosljeđuje izvješće o ocjeni Europskom parlamentu i Vijeću.

5.    Do 30. lipnja 2020. i zatim svake tri godine Komisija ocjenjuje iskorištavanje Jamstvenog fonda EFOR-a. Komisija prosljeđuje izvješće o ocjeni Europskom parlamentu i Vijeću. To izvješće o ocjeni popraćeno je mišljenjem Revizorskog suda.

6.    Do 30. lipnja 2020. Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće koje sadrži neovisnu ocjenu primjene ove Uredbe. To izvješće Komisija podnosi bez odgode u slučaju da se na odobrene operacije financiranja i ulaganja utroši ukupan iznos dostupnog Jamstva EFOR-a do 30. lipnja 2020.

2.2.Sustavi upravljanja i nadzora

2.2.1.Utvrđeni rizici

Rizik za proračun EU-a povezan je s proračunskim jamstvom koje Unija pruža prihvatljivim partnerima za njihove operacije u trećim zemljama. Jamstvom se pruža sveobuhvatno pokriće (do razine utvrđene u nastavku) za sva plaćanja koja prihvatljivi partneri nisu primili.

Jamstvo EU-a ograničeno je na 1 500 000 000 EUR.

Unos u proračunu („p.m.”) koji se odnosi na proračunsko jamstvo za zajmove prihvatljivih partnera trećim zemljama aktivirao bi se samo u slučaju da prihvatljivi subjekt stvarno aktivira jamstvo u iznosu koji Jamstveni fond (u koji je uplaćeno najmanje 750 000 000 EUR) ne može u potpunosti pokriti. Stopa izdvajanja rezervacija od 50 % temelji se na prošlim iskustvima s jamstvenim sustavima kojima su upravljali prihvatljivi partneri, među kojima također strukture za prvi gubitak. Nikada se nije aktiviralo više od 50 % osiguranih sredstava. Viša stopa izdvajanja rezervacija primjerice u usporedbi s nekim internim instrumentima potrebna je zbog rizičnije ulagačke klime u partnerskim zemljama koju treba uzeti u obzir.

2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

Komisija je odgovorna za upravljanje jamstvom EU-a. Operacije financiranja u okviru ove Uredbe provode se u skladu sa standardnim poslovnikom i dobrim bankarskim praksama prihvatljivih partnera. Prihvatljivi partneri i Komisija sklapaju sporazum kojim se utvrđuju detaljne odredbe i postupci u pogledu provedbe ove Uredbe. Vidi također prethodni odjeljak „Pravila praćenja i izvješćivanja”.

2.2.3.Procjena troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

Nije primjenjivo

2.3.Mjere za sprječavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

1.    Komisija bez odgađanja obavještava OLAF i pruža mu potrebne informacije ako, u bilo kojoj fazi pripreme, provedbe ili zatvaranja operacija financiranja i ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom, ima razloga sumnjati na prijevaru, korupciju, pranje novca ili bilo koju drugu nezakonitu aktivnost koja može ugroziti financijske interese Unije.

2.    OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (15), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (16) i Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (17) kako bi zaštitio financijske interese Unije, a u cilju utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije, pranja novca ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, u vezi s operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima ovom Uredbom. OLAF može nadležnim tijelima dotičnih država članica proslijediti sve informacije dobivene tijekom istraga.

Ako se nezakonite aktivnosti dokažu, prihvatljivi partneri dužni su poduzeti mjere za povrat u vezi sa svojim operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima ovom Uredbom, a koje su predmet takvih aktivnosti.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrste
rashoda

Doprinos

Broj
Naslov 04. EU u svijetu

Dif./Nedif.

zemalja EFTA-e

zemalja kandidatkinja

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

4

21 02 60 Jamstvo Europske unije za Europski fond za održivi razvoj (EFOR)

Nedif.

NE

NE

NE

NE

4

21 02 61 Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda EFOR-a

Nedif.

DA

DA

DA

DA

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Broj

Naslov 4. EU u svijetu

GU: XX

Godina
2017. 41

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina
2020.

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

UKUPNO

• Odobrena sredstva za poslovanje

21 02 60 Jamstvo Europske unije za Europski fond za održivi razvoj (EFOR)

Obveze

1.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

Plaćanja

2.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

21 02 61 Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda EFOR-a

Obveze

1.a

275,000

25,000

25,000

25,000

p.m.

p.m.

p.m.

350,000

Plaćanja

2.a

275,000

25,000

25,000

25,000

p.m.

p.m.

p.m.

350,000

Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 42

3.

0

0

0

0

0

0

0

0

UKUPNA odobrena sredstva
za GU
XX

Obveze

=1.+1.a +3.

275,000

25,000

25,000

25,000

350,000

Plaćanja

=2.+2.a

+3

275,000

25,000

25,000

25,000

p.m.

p.m.

p.m.

350,000



UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje

Obveze

4.

Plaćanja

5.

• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

6.

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA <4.>

višegodišnjeg financijskog okvira

Obveze

=4.+ 6.

275,000

25,000

25,000

25,000

p.m.

p.m.

p.m.

350,000

Plaćanja

=5.+ 6.

275,000

25,000

25,000

25,00

p.m.

p.m.

p.m.

350,000

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje

Obveze

4.

Plaćanja

5.

• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

6.

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1. – 4.

višegodišnjeg financijskog okvira

(referentni iznos)

Obveze

=4.+ 6.

Plaćanja

=5.+ 6.





Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

5

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
2017.

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina
2020.

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

UKUPNO

GU-ovi: XX

• Ljudski resursi

3,264 (0,134*16+

0,07*16)

3,264

3,264

3,264

13,056

• Ostali administrativni rashodi:

0,5

0,5

0,5

0,5

2,000

UKUPNO GU XX

Odobrena sredstva

3,764

3,764

3,764

3,764

15,056

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 5.

višegodišnjeg financijskog okvira
 

(ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja)

3,764

3,764

3,764

3,764

15,056 43

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
2017.

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina
2020.

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1. – 5
.
višegodišnjeg financijskog okvira
 

Obveze

278,764

28,764

28,764

28,746

365,056

Plaćanja

278,764

28,764

28,764

28,764

365,056

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena sredstva za poslovanje kako je navedeno u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate

Godina
N

Godina
N + 1

Godina
N + 2

Godina
N + +3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

UKUPNO

REZULTATI

Vrsta 44

Prosječni trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Ukupni broj

Ukupni trošak

POSEBNI CILJ

– rezultat

275,000

25,000

25,000

25,000

350,000

– rezultat

– rezultat

Međuzbroj za posebni cilj br. 1

UKUPNI TROŠAK

275,000

25,000

25,000

25,000

350,000

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva, kako je navedeno u nastavku:

Administrativni rashodi. U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
2017. 45

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina
2020.

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

UKUPNO

NASLOV 5.
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

3,264

3,264

3,264

3,264

13,056

Ostali administrativni rashodi

0,5

0,5

0,5

0,5

2,000

Međuzbroj za NASLOV 5.
višegodišnjeg financijskog okvira

3,764

3,764

3,764

3,764

15,056

Izvan NASLOVA 5. 46
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

Ostali administrativni
rashodi

Međuzbroj
izvan NASLOVA 5.

višegodišnjeg financijskog okvira

UKUPNO

3,764

3,764

3,764

3,764

15,056

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima nadležne glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

x    Za prijedlog/inicijativu potrebni su ljudski resursi kako je navedeno u nastavku:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Godina
2017.

Godina
2018.

Godina 2019.

Godina 2020.

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeni djelatnici)

XX 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)

16

16

16

16

XX 01 01 02 (Delegacije)

XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje)

10 01 05 01 (Izravno istraživanje)

Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 47

XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice” u sjedištu 48 )

16

16

16

16

XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)

XX 01 04 yy  49

– u sjedištu

– u delegacijama

XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)

10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)

Ostale proračunske linije (navesti)

UKUPNO

32

32

32

32

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebni ljudski resursi osigurat će se iz osoblja nadležne glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Operativno i financijsko upravljanje komunikacijom i vidljivošću Europskog fonda za održivi razvoj

Vanjsko osoblje

Operativno i financijsko upravljanje komunikacijom i vidljivošću Europskog fonda za održivi razvoj

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

   Prijedlog/inicijativa u skladu je s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom.

X Prijedlog/inicijativa uključuje reprogramiranje odgovarajućeg naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

Europskim instrumentom za susjedstvo (poglavlje 22.04.) osigurat će se odobrena sredstva za preuzete obveze i plaćanje u iznosu od 100 milijuna EUR (25 milijuna EUR godišnje, 2017. – 2020.) za izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda EFOR-a kako je navedeno u odjeljku 3.2.1.

X    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena pričuve za nepredviđene izdatke višegodišnjeg financijskog okvira.

Komisija namjerava iskoristiti pričuvu za nepredviđene izdatke u iznosu od 250 milijuna EUR u 2017. u skladu s člankom 13. Uredbe 1311/2013.

3.2.5.Doprinosi trećih strana

Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje trećih strana.

X Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
2017.

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina
2020.

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

Ukupno

Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju Europski razvojni fond

150,000

150,000

50,000

50,000

p.m.

p.m.

p.m.

400,000

Države članice EU-a i ostala 2.1 doprinositelja

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

UKUPNA sufinancirana odobrena sredstva

150,000

150,000

50,000

50,000

p.m.

p.m.

p.m.

400,000

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

   Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

   Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

   na vlastita sredstva

X    za razne prihode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda:

Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu

Utjecaj prijedloga/inicijative 50

Godina
2017.

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina
2020.

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

Novi članak 635. Doprinosi Europskom fondu za održivi razvoj (EFOR) – namjenski prihodi

Nova proračunska linija 6350 Doprinos ERF-a EFOR-u

p.m.

150,000

150,000

50,000

50,000

Nova proračunska linija 6351 Doprinosi država članica, među ostalim njihovih agencija, subjekata ili fizičkih osoba Europskom fondu za održivi razvoj

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

Nova proračunska linija 6352 Doprinosi trećih zemalja, među ostalim njihovih agencija, subjekata ili fizičkih osoba Europskom fondu za održivi razvoj

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

Nova proračunska linija 6353 Doprinosi međunarodnih organizacija Europskom fondu za održivi razvoj

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

Nova proračunska linija 836 Jamstvo EU-a za Europski fond za održivi razvoj (EFOR)

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

Za razne „namjenske” prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

21 02 60 Jamstvo Europske unije za Europski fond za održivi razvoj (EFOR)

21 02 61 Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda EFOR-a

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

Doprinos ERF-a početna je procjena na temelju mogućih promjena u jamstvu EFOR-a.

(1) COM(2016) 385.
(2) Kako je za Afriku određeno Sporazumom iz Cotonoua (SL L 287, 4.11.2010.), a za susjedstvo EU-a Uredbom (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavljanju Europskog instrumenta za susjedstvo (SL L 77, 15.3.2014., str. 27.).
(3) U vezi s Afrikom vidjeti Odluku Komisije (2015)5210, a u vezi sa susjedstvom Provedbenu odluku Komisije (2016)3436.
(4) SL L 317, 15.12.2000. kako je zadnje izmijenjen u SL L 287, 4.11.2010.
(5) JOIN(2015) 50 final.
(6) SL 2006/C 46/01.
(7) COM(2011) 637 final.
(8) SWD(2015) 182 final.
(9) COM(2014) 263 final.
(10) JOIN(2015) 50 final.
(11) COM(2015) 81 final/2.
(12) COM(2016) 110.
(13) Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja, SL L 169/1, 1.7.2015.
(14) U vezi s Afrikom vidjeti Odluku Komisije (2015)5210, a u vezi sa susjedstvom Odluku Komisije (2016)3436 za susjedstvo.
(15) JOIN(2015) 50 final.
(16) (2006/C 46/01).
(17) COM(2011) 637 final.
(18) SWD(2015) 182 final.
(19) SL L 210/1, 6.8.2013.
(20) COM(2015) 5210.
(21) COM(2016) 3436.
(22) SL L 317, 15.12.2000. kako je zadnje izmijenjen u SL L 287, 4.11.2010.
(23) Prilog II. Sporazumu iz Cotonoua.
(24) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).
(25) Unutarnji sporazum između predstavnika vlada država članica Europske unije, koji se sastaju u okviru Vijeća, o financiranju pomoći Europske unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020., u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i EU-a, i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 210, 6.8.2013., str. 1.).
(26) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(27) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(28) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(29) Uredba (EU) br. 236/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o utvrđivanju zajedničkih pravila i postupaka za provedbu instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja (SL L 77, 15.3.2014., str. 95.).
(30) Uredba Vijeća (EU) 2015/323 od 2. ožujka 2015. o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond (SL L 58, 3.3.2015., str. 17.).
(31) SL L 317, 15.12.2000. kako je zadnje izmijenjena u SL L 287, 4.11.2010.
(32) Uredba (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo (SL L 77, 15.3.2014., str. 27.).
(33) Uredba (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014.-2020. (SL L 77, 15.3.2014., str. 44.).
(34) Unutarnji sporazum između predstavnika vlada država članica Europske unije, koji se sastaju u okviru Vijeća, o financiranju potpore Europske unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020., u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i EU-a, i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o funkcioniranju Europske unije, SL L 210, 6.8.2013., str. 1.
(35) Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006 (SL L 141, 5.6.2015., str. 1.).
(36) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).
(37) ABM: activity-based management (upravljanje na temelju aktivnosti); ABB: activity-based budgeting (priprema proračuna na temelju aktivnosti).
(38) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.
(39) C(2015) 5210 final, 29.7.2015., Odluka Komisije o izdvojenoj mjeri „Osnivanje Fonda za poticanje ulaganja u Africi” u sklopu 11. Europskog razvojnog fonda.
(40) Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  
(41) Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative.
(42) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.
(43) Za jednog člana ugovornog osoblja sredstva će biti osigurana iz proračuna EEAS-a za potporu funkcijama povezivanja u području politike
(44) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, broj kilometara izgrađenih prometnica itd.).
(45) Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative.
(46) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.
(47) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.
(48) Dio vanjskog osoblja koje je potrebno osigurat će se preraspodjelom vanjskog osoblja financiranog iz linije administrativne potpore ENI-ja/EDF-a u mjeri proporcionalnoj odobrenim sredstvima za poslovanje koja su dodijeljena određenoj aktivnosti.
(49) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).
(50) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.
Top