EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 14.9.2016.
COM(2016) 583 final
2016/0275(COD)
Prijedlog
ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Odluke br. 466/2014/EU kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije
OBRAZLOŽENJE
1.
KONTEKST PRIJEDLOGA
•
Razlozi i ciljevi prijedloga
Ovaj je prijedlog dio ambicioznog Plana za vanjska ulaganja („PVU”) najavljenog u Komunikaciji Komisije od 7. lipnja 2016. o uspostavi novog Okvira za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa. Cilj je inicijative o PVU-u, koju je 28. lipnja 2016. podržalo Europsko vijeće, riješiti glavne uzroke migracija doprinošenjem ostvarenju ciljeva održivog razvoja. Zahvaljujući ovom prijedlogu Europska investicijska banka (EIB) moći će pridonijeti PVU-u tako što će, u pogledu količine i kvalitete, proširiti EIB-ov mandat za vanjsko kreditiranje („ELM”). EIB će tako brzo pridonijeti ciljevima PVU-a, posebno tako što se korisnicima iz privatnog sektora osiguravaju dodatna sredstva. Uz dodatne sastavne dijelove („sastavni elementi”) navedene u nastavku, ovim se prijedlogom osiguravaju ključni elementi EIB-ova doprinosa PVU-u.
Sveukupno područje primjene i opći uvjeti pokrića jamstva EU-a za EIB-ove vanjske operacije utvrđeni su u odlukama Europskog parlamenta i Vijeća. Najnovija odluka kojom su obuhvaćane EIB-ove operacije financiranja izvan Unije u razdoblju 2014. – 2020. jest Odluka br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. („Odluka”).
Potreba za proračunskim jamstvom EU-a za EIB-ove vanjske operacije proizlazi iz obveze EIB-a iz njegova Statuta da osigura odgovarajuću sigurnost u pogledu svih svojih operacija kreditiranja, a u širem smislu proizlazi iz potrebe da se zaštiti kreditna sposobnost EIB-a. Jamstvo EU-a ključni je instrument kojim se osigurava usklađenost između financijske strukture EIB-a, koja je znatno više zadužena od drugih međunarodnih financijskih institucija („MFI-ovi”), i znatno višeg rizika povezanog s kreditiranjem trećih zemalja, uzimajući u obzir potrebu da se izbjegne smanjenje EIB-ova rejtinga AAA i istovremeno ograniči njegova potrošnja kapitala.
Unija EIB-u osigurava proračunsko jamstvo koje obuhvaća rizike državne i političke naravi povezane s njegovim operacijama financiranja, koje se provode izvan Unije za potporu ciljevima vanjske politike Unije. Nadalje, EIB na vlastiti rizik financira operacije investicijskog rejtinga izvan Unije i aktivnosti u okviru posebnih mandata, kao što su aktivnosti u zemljama AKP-a.
Člankom 19. Odluke od Komisije se zahtjeva da, u suradnji s EIB-om, Europskom parlamentu i Vijeću podnese izvješće u sredini razdoblja u kojemu ocjenjuje provedbu te Odluke tijekom prvih godina (2014. – 2016.). Izvješće bi, prema potrebi, trebalo biti popraćeno prijedlogom izmjena. Izvješće u sredini razdoblja temelji se na neovisnoj vanjskoj evaluaciji i doprinosu EIB-a. Posebno, u izvješću se predlažu izmjene popisa prihvatljivih zemalja.
Na temelju EIB-ovih predviđanja o kreditiranju u regiji za cijelo razdoblje mandata, Komisija uviđa poteškoće u pogledu osiguranja nastavka vanjskog financiranja EIB-a u okviru jamstva EU-a u preostalim postojećim financijskim perspektivama za razdoblje 2014. – 2020. K tome, ako se u obzir uzmu procijenjene stope rizika u zemljama (npr. u istočnom susjedstvu), mogućnosti su oslanjanja na EIB-ove instrumente financiranja na vlastitu odgovornost ograničene. Osim toga, 18. ožujka 2016. Europsko vijeće pozvalo je EIB da na svojem sastanku u lipnju predstavi „posebnu inicijativu usmjerenu na brzo mobiliziranje dodatnih financijskih sredstava za potporu održivom rastu, ključnoj infrastrukturi te socijalnoj koheziji u južnom susjedstvu i zemljama zapadnog Balkana”. Kao odgovor na zaključke Europskog vijeća od 18. ožujka 2016., Upravno vijeće EIB-a raspravljalo je 16. lipnja 2016. o dokumentu koji je temelj prijedloga EIB-a Europskom vijeću. U svojim je zaključcima od 28. lipnja 2016. Europsko vijeće izjavilo: „inicijativom Europske investicijske banke u južnom susjedstvu i zemljama zapadnog Balkana, kao prvim korakom u novom okviru za suradnju, potpomoći će se poticanje ulaganja u partnerskim zemljama te ta inicijativa ima našu punu potporu”. EIB-ov dokument temelji se na tri sastavna elementa:
sastavni element 1: jačanje aktivnosti koje su moguće u skladu s postojećim okvirima,
sastavni element 2: povećanje niza proizvoda koji se nude u regijama u cilju jačanja ponajprije javnog sektora,
sastavni element 3: povećanje niza proizvoda koji se nude u regijama u cilju jačanja ponajprije privatnog sektora.
Sastavni element 1. (2 milijarde EUR u zajmovima) proveo bi se u okviru postojećih mandata i instrumenata povećavanjem kreditiranja do razine na kojoj se u potpunosti iskorištavaju raspoložive gornje granice utvrđene tekućim mandatom.
EIB je za provedbu sastavnog elementa 2. (1,4 milijarde EUR u zajmovima) predvidio povećanje ukupnih gornjih granica mandata za 1,4 milijarde EUR.
Sastavni element 3. uključuje povećanje obujma zajmova za 2,3 milijarde EUR i proširenje jamstva EU-a na komercijalne rizike. Jamstvo EU-a za EIB-ove zajmove u privatnom sektoru trenutačno je ograničeno na događaje povezane s političkim rizikom, kako je opisano u Odluci. Taj bi iznos trebalo u potpunosti iskoristiti za pomoć izbjeglicama i zajednicama domaćinima u područjima zahvaćenima krizom.
Ta tri sastavna elementa zajedno čine EIB-ovu inicijativu za izgradnju otpornosti u južnom susjedstvu i na zapadnom Balkanu („EIB-ova inicijativa za izgradnju otpornosti”), koja je pak sastavni dio PVU-a.
Na temelju nalaza preispitivanja u sredini razdoblja i s obzirom na EIB-ovu inicijativu za izgradnju otpornosti Komisija predlaže da se Odluka izmijeni poduzimanjem sljedećeg:
•
uvođenje četvrtog cilja visoke razine za mandat kojim se rješavaju glavni uzroci migracija. Detaljno se obrazloženje nalazi u dijelu 5.;
•
oslobađanje fakultativnog iznosa od 3 milijarde EUR s istim regionalnim gornjim granicama kao prije. Komisija predlaže da bi 1,4 milijarde EUR EIB-ove potpore javnom sektoru usmjerene na izbjeglice i zajednice domaćine (sastavni element 2. inicijative za izgradnju otpornosti) trebalo uključiti u aktivirani fakultativni mandat od 3 milijarde EUR;
•
utvrđivanje dodatne najveće gornje granice EIB-ova mandata za privatni sektor u iznosu od 2,3 milijarde EUR (sastavni element 3. EIB-ove inicijative za izgradnju otpornosti) uz istodobno uvođenje sveobuhvatnog jamstva za operacije privatnog sektora izravno povezane s izbjeglicama i zajednicama domaćinima, čime se jamstvo EU-a proširuje na komercijalne rizike;
•
omogućivanje povećane fleksibilnosti EIB-a kako bi mogao prenositi iznose u okviru regionalnih gornjih granica dodijeljenih sredstava (sa sadašnjih 10 % među regijama na razinu od 20 %), ali samo za regije visokog prioriteta za Uniju, prije svega Ukrajinu i regije povezane s odgovorom na migracije ili bilo koje buduće izazove u preostalom dijelu mandata za razdoblje 2014. – 2020. Povećana fleksibilnost ne primjenjuje se na novi EIB-ov mandat za privatni sektor iz EIB-ove inicijative za izgradnju otpornosti.
Uvođenje tih novih elemenata zahtjeva niz izmjena Odluke.
•
Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području
Upravljačka tijela EIB-a potiču se na poduzimanje potrebnih mjera za prilagodbu aktivnosti EIB-a radi njihova djelotvornog pridonošenja vanjskim politikama Unije i odgovarajućeg ispunjavanja zahtjeva utvrđenih u Odluci. Jamstvo EU-a dodjeljuje se samo za EIB-ove operacije financiranja koje, osim što ispunjavaju zahtjeve utvrđene u Odluci, imaju dodanu vrijednost na temelju vlastite ocjene EIB-a i podupiru neki od sljedećih ciljeva visoke razine kako je utvrđeno u članku 3. Odluke:
1. razvoj lokalnog privatnog sektora, posebno podrška malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi);
2. razvoj socijalne i gospodarske infrastrukture, uključujući prometnu, energetsku i okolišnu infrastrukturu te informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, zdravlja i obrazovanja;
3. prilagodbu klimatskim promjenama i ublažavanje njihovih posljedica.
Uz ta tri cilja visoke razine, regionalna integracija među zemljama smatra se temeljnim ciljem, uključujući posebno gospodarsku integraciju među pretpristupnim zemljama, zemljama susjedstva i Unije.
Predlaže se uvođenje novog cilja politike visoke razine, kojim se daje strateški odgovor za rješavanje glavnih uzroka migracija.
Pokrićem jamstva EU-a EIB-u se omogućuje da provodi aktivnosti izvan Unije uz ograničenu izloženost riziku, čime se čuva njegova kreditna sposobnost. Poduzimajući operacije financiranja izvan Unije, EIB neizravno pridonosi ciljevima politike Unije, koji uključuju smanjenje siromaštva s pomoću uključivog rasta i održivog gospodarstva, okolišni i društveni razvoj te blagostanje Unije u promjenjivim globalnim gospodarskim okolnostima.
U tu svrhu Komisija, ESVD i EIB surađuju i osiguravaju usklađenost EIB-ova vanjskog djelovanja s ciljevima vanjske politike EU-a radi postizanja što veće sinergije između EIB-ova financiranja i proračunskih sredstava EU-a, uglavnom u obliku redovnih i sustavnih dijaloga i ranog savjetovanja o politikama, strategijama i projektima u pripremi (Memorandum o razumijevanju između Komisije i EIB-a, donesen u savjetovanju s ESVD-om i potpisan 12. rujna 2013.). Kako bi osigurala praktične mjere u cilju povezivanja općih ciljeva jamstva EU-a s njihovom provedbom koju izvršava EIB, Komisija je 8. svibnja 2015. ažurirala regionalne tehničke operativne smjernice.
•
Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
U svjetlu zahtjeva Europskog vijeća od 18. ožujka 2016., predložena inicijativa EIB-a usmjerena je na zemlje južnog susjedstva i zapadnog Balkana. Te zemlje imaju izuzetno hitne potrebe za financiranjem koje su povezane s izbjegličkom krizom. To je područje ujedno i ključno područje EIB-ova djelovanja u kojemu je EIB stekao znatno iskustvo, mrežu i rezultate u osiguravanju ciljanih rješenja financiranja u pogledu kreditiranja, kombiniranog financiranja i savjetovanja.
EIB pridonosi gospodarskoj otpornosti i očuvanju održivog razvoja s obzirom na priljev migranata i izbjeglica. To postiže svojim radom u dva ključna područja:
– rješavanje povećanih potreba u području infrastrukture i povezanih usluga kako bi se ublažile posljedice naglog porasta stanovništva;
– povećanje mogućnosti zapošljavanja u zajednicama domaćinima i izbjegličkim zajednicama kako bi se potaknula ekonomska integracija i izbjeglicama omogućilo da postanu samostalni.
EIB može podupirati napore u cilju rješavanja tih izazova osiguravajući potporu i privatnom sektoru (kao što su financiranje MSP-ova, korporativno financiranje i mikrofinanciranje) i javnom sektoru (uključujući općine i subjekte javnog sektora) u pogledu infrastrukture i usluga radi rješavanja znatno povećanih potreba.
2.
PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•
Pravna osnova
Prijedlog odluke o izmjeni Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća temelji se na dvostrukoj pravnoj osnovi članaka 209. i 212. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Ugovor). Posebno članak 209. stavak 3. Ugovora, u vezi s njegovim člankom 208., predviđa doprinos EIB-a, prema uvjetima utvrđenima u njegovu Statutu, provedbi mjera potrebnih za daljnji razvoj ciljeva politike razvojne suradnje Unije.
•
Proporcionalnost
Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti jer se jamstvo EU-a pokazalo učinkovitim sredstvom za pokrivanje političkih i državnih rizika povezanih s EIB-ovim vanjskim operacijama koje se provode za potporu vanjskih politika Unije. Mandatom jamstva EU-a za razdoblje 2014. – 2020. omogućuje se nastavak primjene postojeće učinkovite i ekonomski dobre prakse.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost) i proporcionalnost
U skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti iz članka 5. UEU-a, ciljeve predloženog djelovanja ne mogu dostatno ostvariti države članice te ih stoga na bolji način može ostvariti EU. Zbog nejednakosti kapaciteta za djelovanje financijskih institucija država članica, željeni ciljevi se zbog opsega i učinaka mogu na bolji način ostvariti djelovanjem na razini Unije.
3.
REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA
•
Ex post evaluacije / provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva
Provedeno je preispitivanje u sredini razdoblja kojim se ocjenjuje provedba Odluke. Člankom 19. Odluke predviđaju se posebni zahtjevi u pogledu sadržaja izvješća:
„To izvješće posebno uključuje:
a)
ocjenu primjene politike dodjele;
b)
ocjenu izvješćivanja EIB-a i, prema potrebi, preporuke za njegovo poboljšanje;
c)
ocjenu okvira za mjerenje rezultata, uključujući pokazatelje i kriterije uspješnosti te njihov doprinos ostvarenju ciljeva ove Odluke;
d)
detaljan popis kriterija za preporuku u vezi s potencijalnim aktiviranjem, u cijelosti ili djelomično, dodatnog fakultativnog iznosa.”
Izvješće Komisije temelji se na neovisnoj vanjskoj evaluaciji vanjskog konzultanta (PwC) i doprinosu EIB-a.
Izvješće konzultanta dostupno je na sljedećoj adresi:
http://ec.europa.eu/dgs/economy_finance/evaluation/completed/index_en.htm
U Komisijinom izvješću u sredini razdoblja priloženom predmetnom prijedlogu opisuje se Komisijina ocjena rezultata vanjske evaluacije te sažeto iznose nalazi izvješća u sredini razdoblja i ključni elementi prijedloga Komisije, a izvješće uključuje i Komisijinu ocjenu EIB-ova odgovora na zahtjev Europskog vijeća od 18. ožujka 2016.
•
Savjetovanja s dionicima
Evaluacija se posebno temeljila na razmjeni stajališta s ključnim unutarnjim i vanjskim dionicima, uključujući predstavnike država članica i glavne predstavnike relevantnih nevladinih organizacija. Cilj je bio prikupiti kvalitativne informacije i omogućiti da se mišljenja i stajališta glavnih dionika uključe u proces. U svibnju 2016., na temelju izvješća o dijagnozi, organizirana je radionica s nevladinim organizacijama. Razmijenila su se stajališta s predstavnicima nevladinih organizacija o idejama za poboljšanje utvrđenima tijekom faze dijagnosticiranja i preliminarnim preporukama u tom smislu. Sva ta savjetovanja i razmjene stajališta poslužila su kao temelj vanjskom konzultantu za stvaranje mišljenja o stajalištu dionika. Pojedinosti o glavnom ishodu tih savjetovanja nalaze se u izvješću konzultanta. Evaluacija je uključivala i razgovore s osobljem Komisije i EIB-a te studije slučaja za projekt.
•
Procjena učinka
Komisija je u okviru pripreme Odluke izvršila procjenu učinka koju je priložila svojem prijedlogu. Procjena učinka temeljila se na opsežnim savjetovanjima s ključnim dionicima, onima na koje Odluka utječe, sudionicima u njezinoj provedbi i zakonodavcima.
Konzultant je u kontekstu vanjske evaluacije mandata za razdoblje 2014. – 2020. organizirao razgovore s glavnim institucijama, organizacijama i pojedincima uključenima u izradu i provedbu mandata te s onima koji su u najboljem položaju da primijete rezultate i učinak operacija. Ti su dionici obuhvaćali osoblje EIB-a i Komisije, državne službenike na nacionalnoj razini, osoblje iz međunarodnih financijskih institucija i institucija za financiranje razvoja, privatne i državne institucijske ulagače, financijske posrednike privatnog sektora te krajnje korisnike privatnog i javnog sektora. Tim se procesom omogućilo prikupljanje vrlo konkretnih i iscrpnih tehničkih dokaza, a dionicima pružila prilika da u evaluaciju uključe svoja mišljenja i doprinose. Razgovori su se vodili oko pitanja kao što su važnost izrade i provedbe ELM-a, njegova usklađenost s vanjskim djelovanjem EU-a i drugim instrumentima Unije, njegova učinkovitost, vidljivost za krajnje korisnike i njegova učinkovitost u okviru nadzora. Ovaj novi prijedlog koji je utemeljen na nedavnoj prethodnoj procjeni učinka i vanjskoj evaluaciji ne sadržava zasebnu procjenu učinka jer je opseg predloženih izmjena Odluke uglavnom ograničen na proširenje jamstva i povećanje gornjih granica utvrđenih u Odluci.
4.
UTJECAJ NA PRORAČUN
Jamstvenim fondom za vanjska djelovanja („Jamstveni fond”), koji je osnovan Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 od 25. svibnja 2009. o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja, osigurava se likvidnosna zaštita za proračun Unije od gubitaka nastalih pri EIB-ovim operacijama financiranja i drugom vanjskom djelovanju Unije, na primjer pri zajmovima za makrofinancijsku pomoć i zajmovima Euratoma. Mandat EIB-a čini oko 90 % portfelja koji pokriva Jamstveni fond.
Jamstveni fond sredstva prima jednom godišnje uplatom iz proračuna Unije. Mehanizam izdvajanja rezervacija Jamstvenog fonda, čiji je cilj održavanje Jamstvenog fonda na razini od 9 % nepodmirenih zajmova, de facto ograničava veličinu vanjskog mandata EIB-a koji je pokriven proračunskim jamstvom EU-a. U vanjskoj evaluaciji funkcioniranja Jamstvenog fonda provedenoj 2016. zaključeno je da se stopa izdvajanja rezervacija od 9 % smatra primjerenom.
Prijedlogom se predviđa povećanje ukupne gornje granice EIB-ovih operacija financiranja u okviru jamstva EU-a tijekom cijelog razdoblja 2014. – 2020. aktiviranjem fakultativnog iznosa od 3 milijarde EUR navedenog u Odluci i dodavanjem novog mandata za kreditiranje privatnog sektora u iznosu od 2,3 milijarde EUR za projekte kojima se rješavaju glavni uzroci migracija. Ukupna gornja granica dosegnut će iznos od 32,3 milijarde EUR te će se podijeliti na regionalne gornje granice i podograničenja.
Dodatne proračunske potrebe za izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda povezane s povećanjem ukupne gornje granice mandata financirat će se iz proračunske linije EU-a 01 03 06. Izdvajanje rezervacija financirat će se u okviru višegodišnjeg financijskog okvira, a njegov se izračun temelji na očekivanim obrascima isplata i povrata zajmova pokrivenih jamstvom. Tijekom trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira potrebno je ograničiti dodatne proračunske potrebe na 115 milijuna EUR u razdoblju 2018. – 2020. na temelju godišnjih predviđanja isplata i povrata zajmova EIB-a. Dio zajmova EIB-a potpisanih u okviru tekućeg mandata bit će isplaćen i otplaćen nakon 2020.
Utvrdit će se cijena jamstva EU-a koje pokriva EIB-ove operacije financiranja u okviru mandata za kreditiranje privatnog sektora. Prihodi od premija za rizik proizašli iz EIB-ovih operacija financiranja u okviru mandata za kreditiranje privatnog sektora uplaćuju se u Jamstveni fond kako bi se pokrio komercijalni rizik.
Utjecaj na proračun u pogledu izdvajanja rezervacija Jamstvenog fonda, uključujući temeljne pretpostavke, utvrđen je u zakonodavnom financijskom izvještaju priloženom prijedlogu.
5.
OSTALI DIJELOVI
•
Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
EIB-ovim operacijama financiranja u okviru jamstva EU-a upravlja EIB u skladu sa svojim pravilima i postupcima, a ujedno ih i prati odgovarajućim revizijama, mjerama nadzora i praćenja. Nadalje, Upravno vijeće EIB-a, u kojem Komisiju zastupa direktor i zamjenik direktora, odobrava sve operacije financiranja EIB-a te prati upravlja li se EIB-om u skladu s njegovim Statutom i općim ciljevima koje utvrđuje Vijeće guvernera.
U Trostranom sporazumu Komisije, Revizorskog suda i EIB-a utvrđena su pravila prema kojima Revizorski sud provodi svoje revizije EIB-ovih operacija financiranja u okviru jamstva EU-a.
U skladu s Odlukom pripremaju se redovita izvješća. Komisija jednom godišnje dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o EIB-ovoj provedbi mandata.
Izvješćivanje o rezultatima temeljit će se na odgovarajućem objedinjavanju pokazatelja za cijeli portfelj, ako je to moguće, ili za određeni sektor. Ti će se pokazatelji u kontekstu okvira za mjerenje rezultata mjeriti tijekom cijelog ciklusa projekta prilikom ocjenjivanja i tijekom praćenja sve do potpune provedbe projekta. Pokazatelji se moraju mjeriti čim postanu dostupni prvi rezultati razvoja, obično do tri godine nakon završetka projekta. Oni će se, koliko je to moguće, upotrijebiti za završno izvješće.
K tome, EIB Komisiji dostavlja statističke, financijske i računovodstvene podatke o svakoj operaciji financiranja pokrivenoj jamstvom EU-a, koji su potrebni za ispunjavanje Komisijinih dužnosti izvješćivanja ili za ispunjavanje zahtjeva Europskog revizorskog suda, i potvrdu revizora o nepodmirenim iznosima obuhvaćenih operacija financiranja.
•
Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga
Na temelju Komisijine ocjene nalaza preispitivanja u sredini razdoblja i političkog konteksta, uključujući EIB-ovu inicijativu za izgradnju otpornosti, ključni elementi kojima se mijenja Odluka mogu se sažeti na sljedeći način:
–
Povodom neočekivanih geopolitičkih događaja zbog kojih se od EU-a traži brza i znatna financijska potpora u okviru vanjskog mandata, obujam EIB-ovih operacija financiranja nakon godine i pol dana provedbe mandata snažno je utjecao na određene regionalne gornje granice, ostavljajući u nekim regijama ograničen prostor djelovanja (Azija, južna Afrika, središnja Azija, istočna Europa, južni Kavkaz). Ta bi situacija mogla dovesti do ograničenja budućih EIB-ovih operacija i smanjenja kapaciteta mandata za davanje odgovora na moguće nadolazeće izazove ili prioritete EU-a u nadolazećim godinama. Stoga se predlaže aktiviranje fakultativnog dodatnog iznosa od 3 milijarde EUR i izmjena gornjih granica regionalne raspodjele iz Priloga I. Odluci.
•
Dodaje se novi horizontalni cilj na visokoj razini kojim se rješavaju glavni uzroci migracija.
•
U fakultativni dodatni iznos od 3 milijarde EUR bit će uključen iznos od 1,4 milijarde EUR iz EIB-ove inicijative za izgradnju otpornosti (sastavni element 2.) za operacije u kojima sudjeluju javni subjekti. Taj će se iznos od 1,4 milijarde EUR podijeliti među regijama pretpristupnih zemalja i sredozemnih zemalja.
•
Ukupna gornja granica povećava se za 2,3 milijarde EUR za EIB-ove operacije financiranja privatnog sektora (sastavni element 3.) primjenjive na projekte za pomoć izbjeglicama i/ili zajednicama domaćinima. Taj će se iznos podijeliti među regijama pretpristupnih zemalja i sredozemnih zemalja na temelju EIB-ovih predviđanja. U tom kontekstu i za navedeni iznos proširuje se jamstvo EU-a za te operacije na sva plaćanja koja su dospjela EIB-u, ali koja EIB nije zaprimio („sveobuhvatno jamstvo”), umjesto jamstva koje je samo ograničeno na politički rizik, kako je trenutačno navedeno u Odluci. Utvrdit će se cijena sveobuhvatnog jamstva EU-a koje se odnosi na taj novi mandat. Prihodi će se uplatiti u Jamstveni fond za vanjska djelovanja. Najveća gornja granica za EIB-ove operacije u okviru jamstva EU-a stoga se povećava na 32,3 milijarde EUR.
•
U pogledu svojeg okvira za mjerenje rezultata EIB mora razviti i primijeniti indikatore za projekte kojima se daje strateški odgovor za rješavanje glavnih uzroka migracija. U kontekstu Komisijinog godišnjeg izvješća Europskom parlamentu i Vijeću o EIB-ovim operacijama financiranja uključena je procjena učinka EIB-ovih operacija financiranja tog strateškog odgovora.
•
Revizija popisa prihvatljivosti zemalja: ukloniti s popisa prihvatljivih zemalja zemlje s visokim prihodima i zemlje s visokim investicijskim kreditnim rejtingom kao što su Brunej, Island, Izrael, Singapur, Čile i Južna Koreja te posebna upravna područja Kine: Hong Kong i Makao. Nadalje, Iran se dodaje na popis potencijalno prihvatljivih regija i zemalja (u Prilogu II Odluke).
–
Uvodi se upućivanje na Pariški sporazum donesen u okviru Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama. Obujam EIB-ovih operacija namijenjenih prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju njihovih posljedica trebao bi pridonijeti povećanju udjela EIB-ova kreditiranja u cilju potpore ulaganjima povezanima s klimom u zemljama u razvoju sa 25 % na 35 % do 2020. U skladu s novim prioritetima mandata najmanji obujam tih operacija u razdoblju pokrivenom Odlukom trebao bi i dalje činiti barem 25 % ukupnih EIB-ovih operacija financiranja; EIB bi istodobno trebao nastojati održati sadašnju visoku razinu učinkovitosti. Predlaže se da bi EIB trebao unaprijediti elemente prilagođavanja svojeg doprinosa projektima u području klimatskih promjena.
–
Gornja granica za preraspodjelu među regijama povećava se sa 10 % na 20 % u slučaju hitnih i kriznih situacija do kojih može doći tijekom trajanja mandata i koje se smatraju glavnim prioritetima vanjske politike EU-a. Preraspodjela se ne može primijeniti na iznos od 2,3 milijarde EUR povezan s mandatom za privatni sektor i iznos od 1,4 milijarde EUR povezan s projektima javnog sektora kojima se rješavaju glavni uzroci migracija.
•
Potrebno je povećati EIB-ovu potporu MSP-ovima iz Unije (internacionalizacija poduzeća EU-a).
•
Naglašava se izravan doprinos EIB-ova mandata ostvarenju određenih ciljeva održivog razvoja.
2016/0275 (COD)
Prijedlog
ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Odluke br. 466/2014/EU kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 209. i 212.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1)Međunarodna zajednica suočava se s dosad nezabilježenom izbjegličkom krizom koja zahtijeva solidarnost, učinkovitu mobilizaciju financijskih sredstava te postizanje zajedničkog pristupa u suočavanju s postojećim izazovima i njihovu rješavanju. Potrebna je suradnja svih sudionika kako bi se primijenile održive, srednjoročne i dugoročne politike te osigurala učinkovita upotreba postojećih procesa i programa u cilju podupiranja inicijativa kojima se pridonosi rješavanju glavnih uzroka migracija.
(2)Potrebno je razviti novi okvir za partnerstvo s trećim zemljama koji je usmjeren na rezultate i u kojemu se u obzir uzimaju sve politike i instrumenti Unije. Kao dio tog novog okvira za partnerstvo potrebno je uspostaviti Plan za vanjska ulaganja u cilju podupiranja ulaganja u regijama izvan Unije, istovremeno pridonoseći postizanju ciljeva održivog razvoja. Njime bi se trebali ispuniti i ciljevi Programa održivog razvoja do 2030. i ciljevi ostalih financijskih instrumenata za vanjsko djelovanje.
(3)Prijedlog Europske investicijske banke (EIB) da se s pomoću njegove inicijative za izgradnju otpornosti u južnom susjedstvu i na zapadnom Balkanu („EIB-ova inicijativa za izgradnju otpornosti”) pridonese Planu za vanjska ulaganja (PVU) podržalo je Europsko vijeće 28. lipnja 2016.
(4)Sastavni dio EIB-ove inicijative za izgradnju otpornosti jest proširenje, u pogledu količine i kvalitete, EIB-ova mandata za vanjsko kreditiranje (ELM). Time bi se EIB-u omogućilo da brzo pridonese ciljevima PVU-a, posebno tako što se korisnicima iz privatnog sektora osiguravaju dodatna sredstva.
(5)Potrebno je u okviru strateškog odbora Europskog fonda za održivi razvoj, čiji je EIB punopravni član, osigurati komplementarnost EIB-ove inicijative za izgradnju otpornosti s ostalim sastavnim dijelovima PVU-a.
(6)Nadalje, i u skladu sa zaključcima Europskog vijeća, EIB bi trebao operativnom odboru za susjedstvo podnijeti sastavni dio koji se odnosi na privatni sektor svoje inicijative za izgradnju otpornosti kao prvi dio ulaganja u okviru PVU-a.
(7)Proračunsko jamstvo za operacije financiranja koje se provode izvan Unije dodijeljeno je EIB-u Odlukom br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća.
(8)U skladu s člankom 19. Odluke br. 466/2014/EU Komisija je u suradnji s EIB-om pripremila izvješće u sredini razdoblja u kojemu na temelju neovisne vanjske evaluacije ocjenjuje provedbu te Odluke.
(9)Kako bi se omogućilo da se ELM-om odgovori na moguće nadolazeće izazove i prioritete Unije te osigurao strateški odgovor za rješavanje glavnih uzroka migracija, trebalo bi povećati najveću gornju granicu za EIB-ove operacije financiranja u okviru jamstva EU-a na 32 300 000 000 EUR oslobađanjem fakultativnog iznosa od 3 000 000 000 EUR. U okviru općeg mandata, iznos od 1 400 000 000 EUR trebalo bi namijeniti projektima u javnom sektoru usmjerenima na izbjeglice i zajednice domaćine u krizom pogođenim područjima.
(10)U okviru novog mandata za kreditiranje privatnog sektora najviši iznos od 2 300 000 000 EUR trebalo bi dodijeliti projektima kojima se rješavaju glavni uzroci migracija, unutar maksimalno povećane gornje granice, i pokriti ga sveobuhvatnim jamstvom Unije.
(11)Rješavanje glavnih uzroka migracija potrebno je dodati kao novi cilj mandata.
(12)Trebalo bi osigurati komplementarnost i usklađenost s inicijativama Unije kojima se rješavaju glavni uzroci migracija, uključujući potporu Unije za održivu reintegraciju povratnika u zemljama podrijetla.
(13)Nakon Pariškog sporazuma donesenog u okviru Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, EIB bi trebao težiti održavanju trenutačno visoke razine potrošnje povezane s klimom u okviru ELM-a, tako što će pridonijeti povećanju ulaganja povezanih s klimom u zemljama u razvoju sa 25 % na 35 % do 2020.
(14)Potrebno je utvrditi cijenu rizika za proračun Unije povezanog s EIB-ovim operacijama financiranja u okviru mandata za kreditiranje privatnog sektora, a prihode nastale iz utvrđivanja cijene rizika potrebno je uplatiti u Jamstveni fond za vanjska djelovanja kako bi se pokrio komercijalni rizik i izbjegli poremećaji na tržištu.
(15)EIB bi u svojem okviru za mjerenje rezultata trebao razviti i upotrebljavati niz pokazatelja za projekte u javnom sektoru i u privatnom sektoru usmjerene na izbjeglice i zajednice domaćine. Stoga je ocjenu doprinosa EIB-ovih operacija financiranja kojima se rješavaju glavni uzroci migracija potrebno uključiti u Komisijino godišnje izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o EIB-ovim operacijama financiranja.
(16)Gornja granica za preraspodjelu među regijama koju provodi EIB tijekom mandata može se povećati sa 10 % na 20 % samo u slučaju hitnih i kriznih situacija do kojih može doći tijekom trajanja mandata i koje se smatraju glavnim prioritetima vanjske politike Unije. Mandat za privatni sektor od 2 300 000 000 EUR i iznos od 1 400 000 000 EUR namijenjen projektima javnog sektora ne mogu se preraspodijeliti jer je njihova svrha rješavanje glavnih uzroka migracija.
(17)Popis prihvatljivih regija i zemalja i potencijalno prihvatljivih regija i zemalja potrebno je izmijeniti kako bi se isključile zemlje s visokim prihodima koje imaju visoki kreditni rejting (Brunej, Island, Izrael, Singapur, Čile i Južna Koreja). Nadalje, na popis potencijalno prihvatljivih regija i zemalja potrebno je dodati Iran.
(18)Odluku br. 466/2014/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,
DONIJELI SU OVU ODLUKU:
Članak 1.
Odluka br. 466/2014/EU mijenja se kako slijedi:
(1)
Članak 2. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 2.
Gornje granice za EIB-ove operacije financiranja u okviru jamstva EU-a
1.
Najveća gornja granica EIB-ovih operacija financiranja u okviru jamstva EU-a u razdoblju 2014. – 2020. ne smije prijeći 32 300 000 000 EUR. Iznosi prvotno predviđeni za operacije financiranja koji su kasnije poništeni ne uzimaju se u obzir za gornju granicu.
Ta se gornja granica sastoji od:
(a) najvišeg iznosa od 30 000 000 000 EUR u okviru općeg mandata, od kojega je 1 400 000 000 EUR namijenjeno projektima u javnom sektoru usmjerenima na izbjeglice i zajednice domaćine;
(b) najvišeg iznosa od 2 300 000 000 EUR u okviru mandata za kreditiranje privatnog sektora za projekte kojima se rješavaju glavni uzroci migracija.
2.
Najviši iznos u okviru općeg mandata i mandata za kreditiranje privatnog sektora iz stavka 1. sastoji se od regionalnih gornjih granica i podograničenja kako su utvrđeni u Prilogu I. Unutar regionalnih gornjih granica, EIB postupno osigurava uravnoteženu raspodjelu u zemlji unutar regija koje su obuhvaćene jamstvom EU-a.”;
(2)
Članak 3. mijenja se kako slijedi:
(a) u stavku 1. dodaje se sljedeća točka (d):
„(d)
strateški odgovor za rješavanje glavnih uzroka migracija.”;
(b)
u stavku 5. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„Kako bi se osiguralo da ulaganja privatnog sektora imaju najveći utjecaj na razvoj, EIB nastoji ojačati lokalni privatni sektor u zemljama korisnicama kroz potporu lokalnom ulaganju kako je predviđeno u stavku 1. točki (a). EIB-ovim operacijama financiranja kojima se podupiru opći ciljevi utvrđeni u stavku 1. nastoji se povećati potpora ulagačkim projektima koje vode MSP-ovi iz Unije. Kako bi se djelotvorno pratila upotreba sredstava u korist predmetnih MSP-ova, EIB utvrđuje i zadržava odgovarajuće ugovorne odredbe kojima se financijskim posrednicima i korisnicima nameću standardne obveze izvješćivanja.”;
(c)
stavci 7. i 8. zamjenjuju se sljedećim:
„7.
EIB-ove operacije financiranja kojima se podupiru opći ciljevi utvrđeni u stavku 1. točki (c) podupiru ulagačke projekte prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja njihovih posljedica kojima se pridonosi općim ciljevima Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i Pariškog sporazuma donesenog u okviru te Konvencije, posebno izbjegavanjem ili smanjenjem emisija stakleničkih plinova u područjima obnovljive energije, energetske učinkovitosti i održivog prometa ili povećanjem otpornosti ugroženih zemalja, sektora i zajednica na nepovoljne učinke klimatskih promjena.
Kriteriji prihvatljivosti za projekte u području klimatskog djelovanja utvrđeni su strategijom EIB-a za klimatske promjene ažuriranom u 2015. Na temelju metodologija koje je izradio EIB za ocjenu emisija stakleničkih plinova projekta i varijacija tih emisija, u postupak ocjene utjecaja na okoliš uključuje se analiza ugljičnog otiska kako bi se utvrdilo osigurava li se prijedlozima projekata optimalno poboljšanje energetske učinkovitosti.
Tijekom razdoblja pokrivenog ovom Odlukom EIB nastoji održati sadašnju visoku razinu operacija povezanih s klimom, a najmanji obujam tih operacija čini barem 25 % ukupnih EIB-ovih operacija financiranja.
EIB unaprjeđuje elemente prilagođavanja svojeg doprinosa projektima u području klimatskih promjena.
8.
EIB-ove operacije financiranja kojima se podupiru opći ciljevi utvrđeni u stavku 1. točki (d) podupiru ulagačke projekte kojima se rješavaju glavni uzroci migracija i pridonosi dugoročnoj gospodarskoj otpornosti i očuvanju održivog razvoja u zemljama korisnicama. EIB-ovim operacijama financiranja posebno se rješavaju povećane potrebe u području infrastrukture i povezanih usluga za suočavanje s priljevom migranata te povećavaju mogućnosti zapošljavanja u zajednicama domaćinima i izbjegličkim zajednicama kako bi se potaknula ekonomska integracija i izbjeglicama omogućilo da postanu samostalni.
Tim se operacijama financiranja podupire sljedeće:
(a) privatni sektor u području MSP-ova, korporativnog financiranja i mikrofinanciranja;
(b) javni sektor, uključujući općine i subjekte javnog sektora, u pogledu infrastrukture i usluga radi rješavanja znatno povećanih potreba.”;
(3)
u članku 8. stavku 1., dodaje se sljedeći drugi podstavak:
„Sveobuhvatno jamstvo primjenjuje se i na EIB-ove operacije financiranja u okviru mandata za kreditiranje privatnog sektora iz članka 2. stavka 1. točke (b).”;
(4)
u članku 10. dodaje se sljedeći treći podstavak:
„Utvrđuje se cijena rizika za proračun Unije povezan s EIB-ovim operacijama financiranja u okviru mandata za kreditiranje privatnog sektora iz članka 2. stavka 1. točke (b), a prihodi nastali od utvrđivanja cijene rizika uplaćuju se u Jamstveni fond za vanjska djelovanja.”;
(5)
Članak 11. stavak 1. mijenja se kako slijedi:
(a)
u točki (b) dodaje se sljedeća rečenica:
„(b)
EIB razvija pokazatelje za projekte kojima se daje strateški odgovor za rješavanje glavnih uzroka migracija;”;
(b)
dodaje se točka (j):
„(j)
ocjenu doprinosa EIB-ovih operacija financiranja u osiguravanju strateškog odgovora za rješavanje glavnih uzroka migracija. ”;
(6)
Članak 20. zamjenjuje se sljedećim:
„Komisija do 31. prosinca 2021. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi završno izvješće o evaluaciji primjene ove Odluke.”
(7)
Prilozi I., II. i III. zamjenjuju se prilozima I., II. i III. ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Europski parlament
Za Vijeće
Predsjednik
Predsjednik
ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ
1.
OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1.
Naslov prijedloga/inicijative
1.2.
Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB
1.3.
Vrsta prijedloga/inicijative
1.4.
Ciljevi
1.5.
Osnova prijedloga/inicijative
1.6.
Trajanje i financijski utjecaj
1.7.
Predviđene metode upravljanja
2.
MJERE UPRAVLJANJA
2.1.
Pravila praćenja i izvješćivanja
2.2.
Sustav upravljanja i kontrole
2.3.
Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti
3.
PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
3.1.
Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi
3.2.
Procijenjeni utjecaj na rashode
3.2.1.
Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode
3.2.2.
Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje
3.2.3.
Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom
3.3.
Procijenjeni utjecaj na prihode
ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1.Naslov prijedloga/inicijative
Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke 466/2014/EU od 16. travnja 2014. kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije
1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB
Glava 01 – Gospodarski i financijski poslovi
Aktivnost ABB-a: Međunarodni gospodarski i financijski poslovi
1.3.Vrsta prijedloga/inicijative
◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje
◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja
X Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja
◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje
1.4.Ciljevi
1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa
Opći cilj EIB-ove aktivnosti izvan Unije u okviru njegova vanjskog mandata jest poduprijeti vanjske politike Unije financiranjem relevantnih ulagačkih projekata u partnerskim zemljama kombinacijom proračunskog jamstva EU-a i EIB-ovih vlastitih sredstava.
Svojim bi operacijama financiranja izvan Unije u okviru jamstva EU-a EIB trebao podupirati gospodarski, socijalni i okolišni održivi razvoj Unijinih zemalja partnera te njihovo partnerstvo s Unijom.
EIB-ovim operacijama financiranja u okviru mandata trebali bi se nastojati ostvariti sljedeći opći ciljevi:
(a) razvoj lokalnog privatnog sektora, posebno podrška MSP-ovima;
(b) razvoj socijalne, okolišne i gospodarske infrastrukture;
(c) prilagodba klimatskim promjenama i ublažavanje njihovih posljedica;
(d) strateški odgovor za rješavanje glavnih uzroka migracija.
1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB
Posebni cilj br. 2 u okviru strukture ABM: „Poboljšati profil EU-a, njegovu vanjsku zastupljenost i povezanost s EIB-om, EBRD-om i drugim međunarodnim financijskim institucijama, uključujući poboljšanje ugleda EU-a u okviru relevantnih gospodarskih foruma u cilju jačanja konvergencije njihovih strategija i operacija i vanjskih prioriteta EU-a”.
Odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB
Glava 01.03 – Međunarodni gospodarski i financijski poslovi
1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj
Komisija je u okviru pripreme Odluke 466/2014/EU izradila procjenu učinka koju je priložila svojem prijedlogu.
Budući da se ovim prijedlogom o izmjeni Odluke 466/2014/EU samo želi produljiti jamstvo EU-a i povećati njegove gornje granice, na njega se ne bi trebala primjenjivati obveza izrade procjene učinka.
1.4.4.Pokazatelji rezultata i učinka
EIB se od 2012. koristi okvirom za mjerenje rezultata i učinka EIB-ovih operacija s pomoću operativnog praćenja skupa pokazatelja. Okvirom za mjerenje rezultata poboljšava se ex ante procjena očekivanih rezultata projekta i povećava sposobnost EIB-a da izvješćuje o konkretnim ostvarenim rezultatima. Okvir za mjerenje rezultata služi tome da se pokaže kako se zajmovima EIB-a stvaraju outputi, koji dovode do rezultata te s vremenom do učinaka koji su u skladu s ciljevima mandata Banke.
Osim toga, prati se napredak prema ostvarenju posebnih i operativnih ciljeva prijedloga s pomoću ključnih pokazatelja kako je navedeno u odjeljku u nastavku „Pravila praćenja i izvješćivanja”.
[U pogledu financiranja projekata kojima se promiču klimatske aktivnosti:
U skladu s EIB-ovim klimatskim standardima, kojima se definiraju EIB-ovi ciljevi dodane vrijednosti, njegovo cjelokupno financiranje mora biti usklađeno s klimatskom politikom EU-a. Konkretno, EIB se obvezao na sljedeće:
•
Da će svoj kreditni portfelj učiniti klimatski prihvatljivijim promicanjem projekata ublažavanja posljedica klimatskih promjena u različitim sektorima te promicanjem donošenja energetski učinkovitih rješenja u financiranim projektima.
•
Uključivanje razmatranja o klimatskim rizicima u ciklus projekta te promicanje projekata prilagodbe ili projekata s elementima i mjerama prilagodbe, u interesu dugoročne održivosti.
•
Procjenu i izvješćivanje o ugljičnom otisku ulagačkih projekata koje EIB financira u okviru odjeljka iz njegova godišnjeg izvješća namijenjenog ukupnim godišnjim emisijama i uštedama emisija stakleničkih plinova.
•
Uključivanje ključnih pokazatelja uspješnosti klimatskih aktivnosti iz 2009. u korporativni operativni plan s tekućim ciljem godišnjeg postotka za kreditiranje od najmanje 25 %. Postotak se temelji na usklađenom skupu definicija koje se odnose na projekte u području klimatskih aktivnosti.
•
Da će u svojim propisima i postupcima odlučivanja o financiranju uzeti u obzir financijsku i gospodarsku vrijednost ugljika.
•
Povećanje transparentnosti i odgovornosti, zalaganja i suradnje s drugim institucijama, među ostalim s monetarnim financijskim institucijama, bilateralnim financijskim institucijama („uzajamno povjerenje”), nevladinim organizacijama, Europskom komisijom i akademskom zajednicom u pitanjima povezanima s klimom.
1.5.Osnova prijedloga/inicijative
1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti
U članku 19. Odluke 466/2014/EU navodi se: „Do 31. prosinca 2016. Komisija, u suradnji s EIB-om, podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće u sredini razdoblja kojim se provodi evaluacija provedbe ove Odluke tijekom prvih godina i koje je prema potrebi, popraćeno, prijedlogom njegovih izmjena. Izvješće u sredini razdoblja temelji se na neovisnoj vanjskoj evaluaciji i doprinosu od strane EIB-a.
To izvješće posebno uključuje:
(a)
ocjenu primjene politike dodjele;
(b)
ocjenu izvješćivanja EIB-a i, prema potrebi, preporuke za njegovo poboljšanje;
(c)
ocjenu REM-a, uključujući pokazatelje i kriterije uspješnosti, te njihov doprinos ostvarenju ciljeva ove Odluke;
d)
detaljan popis kriterija za preporuku pogledu potencijalnog aktiviranja, u cijelosti ili djelomično, dodatnog fakultativnog iznosa.”
U tu je svrhu vanjski konzultant uz doprinos EIB-a proveo neovisnu vanjsku evaluaciju. U Komisijinu izvješću opisuje se njezina ocjena rezultata vanjske evaluacije te se sažeto iznose nalazi.
1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a
EIB-ove operacije financiranja izvan Unije veoma su vidljiv i učinkovit instrument kojim se podupire vanjsko djelovanje Unije. Glavne prednosti EIB-ove intervencije u tim zemljama, osim financijskog doprinosa, uključuju prijenos stručnog znanja na promotore projekata te primjenu okolišnih i socijalnih standarda te standarda javne nabave EU-a na ulagačke projekte koje financira EIB. Osim prethodno navedenih prednosti, EIB krajnjim korisnicima u potpunosti prenosi financijske prednosti koje proizlaze iz jamstva EU-a i EIB-ovih privlačnih troškova financiranja u obliku konkurentnih kamatnih stopa.
S pomoću mandata pokrivenog jamstvom EU-a osigurava se potrebna politička i financijska potpora za EIB-ovo kreditiranje država i ulagačkih projekata koje inače, zbog visokog rizika, ne bi moglo biti u skladu s EIB-ovim standardnim smjernicama i kriterijima.
1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava
Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava uzete su u obzir u kontekstu procjene učinka na kojoj se temelji Odluka 466/2014/EU.
Osim toga, Odlukom je propisano da Komisija jednom godišnje izvješćuje o EIB-ovim vanjskim aktivnostima koje uključuju proračunsko jamstvo EU-a. Komisija svake godine Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi EIB-ovih vanjskih aktivnosti. Zadnje godišnje izvješće podneseno je za 2015. Ono uključuje sljedeće:
•
ocjenu EIB-ovih operacija financiranja na razini projekta, sektora, zemlje i regije,
•
ocjenu dodane vrijednosti, procijenjene outpute, ishode i utjecaj EIB-ovih operacija financiranja na razvoj, na temelju EIB-ova Godišnjeg izvješća o okviru za mjerenje rezultata,
•
ocjenu doprinosa EIB-ovih operacija financiranja ostvarenju ciljeva vanjske politike i strateških ciljeva Unije,
•
ocjenu financijske koristi prenesene korisnicima EIB-ovih operacija financiranja,
•
ocjenu kvalitete EIB-ovih operacija financiranja,
•
detaljne informacije o aktiviranju jamstva EU-a,
•
informacije o obujmima financiranja klimatskih promjena i bioraznolikosti,
•
opis suradnje s Komisijom i ostalim europskim i međunarodnim financijskim institucijama, uključujući sufinanciranje,
•
informacije o praćenju funkcioniranja Memoranduma o razumijevanju između EIB-a i Europskog ombudsmana.
1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima
EIB-ovim operacijama financiranja dopunit će se aktivnosti koje se provode u okviru instrumenata vanjske pomoći. Kako bi se dodatno povećala potpora za Unijine vanjske politike u svakoj određenoj regiji, pojačana je povezanost između EIB-ovih prioriteta i Unijinih politika. To je ostvareno uspostavom i ažuriranjem regionalnih tehničkih operativnih smjernica nakon donošenja Odluke 466/2014/EU. Komisija je zajedno s ESVD-om i EIB-om u svibnju 2015. ažurirala regionalne tehničke operativne smjernice.
Tim se smjernicama želi osigurati jači okvir za dijalog i suradnju između EIB-a i Komisije. Ako je to prikladno, EIB-ove operacije financiranja mogu se korisno kombinirati sa sredstvima iz proračuna EU-a u obliku bespovratnih sredstava sufinanciranja, rizičnog kapitala, podjele rizika ili tehničke pomoći za pripremu ili provedbu projekta ili poboljšanje pravnog i regulatornog okvira.
1.6.Trajanje i financijski utjecaj
X Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja
X
Prijedlog/inicijativa na snazi od 1.1.2014. do 31.1.2020.
EIB može svoje operacije financiranja potpisati od 2014. do 2020.
X
Financijski utjecaj od 2014. do neodređenog datuma
1.7.Predviđene metode upravljanja
X Izravno upravljanje Komisije
Napomene
U skladu s postojećim odredbama EIB ulagačke projekte financira u skladu sa svojim pravilima i postupcima. EIB i Komisija moraju izmijeniti sporazum o jamstvu i sporazum o povratu utvrđivanjem detaljnih odredbi i postupaka.
2.MJERE UPRAVLJANJA
2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja
EIB-ovim operacijama financiranja u okviru jamstva EU-a upravlja EIB u skladu sa svojim pravilima i postupcima, uključujući odgovarajuće revizije, mjere nadzora i praćenja.
Nadalje, Upravno vijeće EIB-a, u kojem Komisiju zastupa direktor i zamjenik direktora, odobrava svaku EIB-ovu operaciju financiranja te prati upravlja li se EIB-om u skladu s njegovim Statutom i općim ciljevima koje utvrđuje Vijeće guvernera.
U Trostranom sporazumu Komisije, Revizorskog suda i EIB-a detaljno su utvrđena pravila prema kojima Revizorski sud provodi svoje revizije EIB-ovih operacija financiranja u okviru jamstva EU-a.
Izvješća se redovito izrađuju u skladu sa zahtjevima iz Odluke br. 466/2014/EU. Komisija jednom godišnje dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o EIB-ovoj provedbi mandata. Izvješćivanje o rezultatima temelji se na odgovarajućem objedinjavanju pokazatelja (EIB-ov okvir za mjerenje rezultata) za cijeli portfelj, ako je to moguće, ili za određeni sektor. Time se olakšava odabir, na temelju konkretnih rezultata, dobrih projekata koji su u skladu s prioritetima EU-a i za koje će sudjelovanje EIB-a imati dodanu vrijednost. Prilikom ocjenjivanja utvrđuju se pokazatelji rezultata s polaznim i ciljanim vrijednostima koje obuhvaćaju očekivane gospodarske, socijalne i okolišne rezultate operacije. Postizanje tih utvrđenih mjerila učinka prati se tijekom trajanja projekta, a izvješće o tome podnosi se na kraju dviju ključnih faza: po završetku projekta i tri godine nakon završetka projekta („nakon završetka”) za izravne operacije, na kraju razdoblja ulaganja i na kraju životnog vijeka fondova privatnog kapitala te, za posredno kreditiranje, na kraju razdoblja dodjele. Tim su pokazateljima obuhvaćena sljedeća područja: i. potpisani iznos po regijama, ii. isplaćeni iznos po regijama, iii. napredak u postizanju uravnotežene raspodjele aktivnosti po zemljama, iv. raspodjela aktivnosti prema ciljevima, v. opseg kreditiranja u području klimatskih promjena u odnosu na ciljano financiranje i učinak na apsolutno i relativno smanjenje emisija stakleničkih plinova, vi. broj projekata ocijenjenih s obzirom na klimatski rizik, vii. broj i iznos operacija kombiniranih s bespovratnim sredstvima EU-a te viii. broj i iznos operacija sufinanciranih s drugim međunarodnim financijskim institucijama.
K tome, EIB Komisiji dostavlja statističke, financijske i računovodstvene podatke o svakoj operaciji financiranja pokrivenoj jamstvom EU-a potrebne za ispunjavanje Komisijinih dužnosti izvješćivanja ili za ispunjavanje zahtjeva od Europskog revizorskog suda, kao i potvrdu revizora o nepodmirenim iznosima pokrivenih operacija financiranja.
Komisija do 31. prosinca 2021. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi završno izvješće o evaluaciji primjene ove Odluke.
2.2.Sustav upravljanja i kontrole
2.2.1.Utvrđeni rizici
Rizik za proračun EU-a povezan je s proračunskim jamstvom koje Unija osigurava EIB-u za njegove operacije u trećim zemljama. Jamstvom se osigurava sveobuhvatno pokriće za sva plaćanja koja EIB ne primi u okviru državnih i poddržavnih operacija te pokriće ograničeno samo na politički rizik za ostale operacije pri kojima Unija i EIB dijele rizik.
Prijedlogom se predviđa povećanje ukupne gornje granice EIB-ovih operacija financiranja u okviru jamstva EU-a aktiviranjem fakultativnog iznosa od 3 milijarde EUR navedenog u Odluci. Komisijinom odlukom o izmjeni predlaže se i povećanje ukupne gornje granice za 2,3 milijarde EUR za EIB-ove operacije financiranja privatnog sektora primjenjive na projekte za pomoć izbjeglicama i/ili zajednicama domaćinima. U tom će kontekstu mandat biti pokriven sveobuhvatnim jamstvom, a ne samo jamstvom povezanim s političkim rizikom. Sveobuhvatnim jamstvom pokrit će se EIB-ove operacije financiranja privatnog sektora kao dio strateškog odgovora kojim se žele riješiti glavni uzroci migracija.
Stoga će se tijekom razdoblja 2014. – 2020. ukupna gornja granica povećati sa 27 milijardi EUR na 32,3 milijarde EUR.
U svakom slučaju, jamstvo EU-a ograničeno je na 65 % ukupnog iznosa isplaćenih kredita i osiguranih jamstava, umanjenog za vraćene iznose te uvećanog za sve povezane iznose.
Unos u proračunu („p.m.”) koji se odnosi na proračunsko jamstvo za zajmove EIB-a trećim zemljama aktivirao bi se samo u slučaju stvarnog iskorištavanja jamstva od strane EIB-a koje se ne može u potpunosti pokriti Jamstvenim fondom za vanjska djelovanja. Iako se smatra da do takve upotrebe sredstava iz proračuna (iznad sredstava Jamstvenog fonda) vrlo vjerojatno neće doći, u napomenama uz proračunsku liniju uzimaju se u obzir potrebe financiranja do kojih bi moglo doći ako EIB zatraži plaćanje zbog neispunjene obveze pokrivene jamstvom EU-a.
U 2015. i u prvoj polovini 2016. Jamstveni fond aktiviran je za pokrivanje neplaćenih zajmova u Siriji. U godišnjim izvješćima Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o jamstvima pokrivenima općim proračunom analiziraju se pokazatelji rizika po državama koji upućuju na razvoj rizika neplaćanja. U izvješću su navedene informacije o kvantitativnim aspektima rizika koji snosi proračun EU-a. Međutim kvaliteta rizika ovisi o vrsti operacije i kreditnoj sposobnosti zajmoprimaca. Procjena rizika iz izvješća temelji se na podatcima o gospodarskoj i financijskoj situaciji, rejtingu i drugim poznatim činjenicama o zemljama koje su primile zajmove pod jamstvom.
2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole
Komisija je odgovorna za upravljanje jamstvom EU-a. EIB-ove operacije financiranja u kontekstu predložene odluke o izmjeni provode se u skladu s EIB-ovim standardnim poslovnikom i dobrom bankarskom praksom. EIB i Komisija sklapaju sporazum kojim se uspostavljaju detaljne odredbe i postupci u pogledu provedbe predložene odluke. Vidi i prethodno navedeni odjeljak „Pravila praćenja i izvješćivanja”.
2.2.3.Procjena troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške
2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti
EIB je glavni odgovoran za donošenje mjera za sprečavanje prijevara, posebno primjenom „EIB-ove politike sprečavanja i onemogućivanja korupcije, prijevare, tajnog dogovaranja, pranja novca i financiranja terorizma u aktivnostima Europske investicijske banke” na operacije financiranja. EIB je donio politiku u pogledu loše reguliranih, netransparentnih i nekooperativnih jurisdikcija.
EIB se zalaže da u svim svojim aktivnostima, među ostalim pri kreditiranju putem financijskih posrednika, zadrži strogu politiku protiv porezne prijevare, utaje poreza i štetne porezne prakse. EIB neprestano prati napredak međunarodnih standarda kako bi zadržao vodeći položaj među međunarodnim financijskim institucijama u borbi protiv štetnih poreznih praksi te kako bi osigurao da njegova politika u pogledu loše reguliranih, netransparentnih i nekooperativnih jurisdikcija bude u tijeku sa svim bitnim novostima.
Okvirom Grupe EIB-a za borbu protiv pranja novca i suzbijanje financiranja terorizma (AML-CFT), ažuriranom u 2014. i objavljenom na web-mjestu EIB-a, utvrđuju se glavna načela kojima se uređuje ta borba i povezani aspekti integriteta u aktivnostima Grupe EIB-a te se želi spriječiti da se Grupu EIB-a, njegova upravljačka tijela, osoblje i druge ugovorne strane povezuje s pranjem novca, financiranjem terorizma ili drugim kriminalnim aktivnostima ili da ih se za to koristi.
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi
Postojeće proračunske linije
Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira
|
Proračunska linija
|
Vrsta
rashoda
|
Doprinos
|
|
Broj
[…][Naslov………………………...……………]
|
dif./nedif.
|
zemalja EFTA-e
|
zemalja kandidatkinja
|
trećih zemalja
|
u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe
|
4
|
01.0305 Jamstvo EU-a za zajmove EIB-a
i jamstva za zajmove za operacije u
trećim zemljama
01.0306 Izdvajanje rezervacija Jamstvenog
Fonda
|
dif./nedif.
|
NE
NE
|
NE
NE
|
NE
NE
|
NE
NE
|
3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode
3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira:
|
Broj
|
Naslov 4
|
GU: ECFIN
|
|
|
Godina
2014.
|
Godina
2015.
|
Godina
2016.
|
Godina
2017.
|
Godine
2018. – 2020.
|
UKUPNO
|
• Odobrena sredstva za poslovanje
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Broj proračunske linije: 01 0305
|
Preuzete obveze
|
(1)
|
p. m.
|
p. m.
|
p. m.
|
p. m.
|
p. m.
|
p. m.
|
p. m.
|
p. m.
|
|
Plaćanja
|
(2)
|
p. m.
|
p. m.
|
p. m.
|
p. m.
|
p. m.
|
p. m.
|
p. m.
|
p. m.
|
Broj proračunske linije: 01 0306
|
Dodatne obveze II.1.
|
(1a)
|
–
|
–
|
–
|
–
|
+ 4
|
+ 32
|
+ 79
|
+ 115
|
|
Dodatna plaćanja
|
(2 a)
|
–
|
–
|
–
|
–
|
+ 4
|
+ 32
|
+ 79
|
+ 115
|
Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Broj proračunske linije
|
|
(3)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UKUPNA odobrena sredstva
za GU <…….>
|
Preuzete obveze
|
=1+1a +3
|
–
|
–
|
–
|
–
|
|
|
|
|
|
Plaćanja
|
=2+2a
+3
|
–
|
–
|
–
|
–
|
+ 4
|
+ 32
|
+ 79
|
+ 115
|
• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje
|
Preuzete obveze
|
(4)
|
–
|
–
|
–
|
–
|
+ 4
|
+ 32
|
+ 79
|
+ 115
|
|
Plaćanja
|
(5)
|
–
|
–
|
–
|
–
|
+ 4
|
+ 32
|
+ 79
|
+ 115
|
• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
|
(6)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 4
višegodišnjeg financijskog okvira
|
Preuzete obveze
|
=4+ 6
|
–
|
–
|
–
|
–
|
+ 4
|
+ 32
|
+ 79
|
+ 115
|
|
Plaćanja
|
=5+ 6
|
–
|
–
|
–
|
–
|
+ 4
|
+ 32
|
+ 79
|
+ 115
|
Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira:
|
5
|
„Administrativni rashodi”. Nema dodatnih administrativnih troškova
|
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
|
|
|
Godina
N
|
Godina
N+1
|
Godina
N+2
|
Godina
N+3
|
Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)
|
UKUPNO
|
GU: <…….>
|
• Ljudski resursi
|
|
|
|
|
|
|
|
|
• Ostali administrativni rashodi
|
|
|
|
|
|
|
|
|
GLAVNA UPRAVA <…….> UKUPNO
|
Odobrena sredstva
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 5
višegodišnjeg financijskog okvira
|
(ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
|
|
|
Godina
2014.
|
Godina
2015.
|
Godina
2016.
|
Godina
2017.
|
Godine
2018. – 2020.
|
UKUPNO
|
UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1 – 5
višegodišnjeg financijskog okvira
|
Preuzete obveze
|
–
|
–
|
–
|
–
|
+ 4
|
+ 32
|
+ 79
|
+ 115
|
|
Plaćanja
|
–
|
–
|
–
|
–
|
+ 4
|
+ 32
|
+ 79
|
+ 115
|
3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje
X
Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:
Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
Navesti ciljeve i rezultate
⇩
|
|
|
Godina
2014.
|
Godina
2015.
|
Godina
2016.
|
Godina
2017.
|
Godine
2018. – 2020.
|
UKUPNO
|
|
REZULTATI
|
|
Vrsta
|
Prosječni trošak
|
Br.
|
Trošak
|
Br.
|
Trošak
|
Br.
|
Trošak
|
Br.
|
Trošak
|
Br.
|
Trošak
|
Br.
|
Trošak
|
Br.
|
Trošak
|
Ukupni broj
|
Ukupni trošak
|
POSEBNI CILJ br. 2
Poboljšati profil EU-a, vanjsku zastupljenost i vezu s EIB-om i EBRD-om, ostalim međunarodnim financijskim institucijama i relevantnim ekonomskim forumima u cilju veće konvergencije njihovih strategija i operacija i vanjskih prioriteta EU-a
|
|
–
|
|
–
|
|
–
|
|
–
|
|
+ 4
|
|
+ 32
|
|
+ 79
|
|
+ 115
|
Međuzbroj za posebni cilj br. 2
|
|
–
|
|
–
|
|
–
|
|
–
|
|
+ 4
|
|
+ 32
|
|
+ 79
|
|
+ 115
|
UKUPNI TROŠAK
|
|
–
|
|
–
|
|
–
|
|
–
|
|
+ 4
|
|
+ 32
|
|
+ 79
|
|
+ 115
|
Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje može se sažeti na sljedeći način:
• 01 0305 – „Jamstvo EU-a za zajmove EIB-a i jamstva za zajmove za operacije u trećim zemljama”
Unos u proračunu („p.m.”) koji se odnosi na proračunsko jamstvo za zajmove EIB-a trećim zemljama aktivirat će se samo u slučaju stvarnog iskorištavanja jamstva koje se ne može u potpunosti pokriti Jamstvenim fondom.
• 01 0306 – „Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda”
Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja mora biti u skladu s Uredbom o Jamstvenom fondu (Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009). U skladu s tom Uredbom rezervacije za zajmove izdvajaju se na temelju nepodmirenog iznosa na kraju godine. Iznos rezervacija izračunava se na početku godine „n” kao razlika između ciljanog iznosa (9 % nepodmirenog iznosa ) i neto aktive Fonda na kraju godine „n-1”. Iznos rezervacija uključuje se u godini „n” u nacrt proračuna za godinu „n+1”, a uplaćuje se odjednom na početku godine „n+1” iz proračunske linije 01 0306 u Jamstveni fond.
Jamstveni fond pokriva i makrofinancijsku pomoć i zajmove Euratoma koji nisu obuhvaćeni područjem primjene predložene odluke. Stoga se procijenjenim proračunskim potrebama uzimaju u obzir postojeće potpisane operacije i potencijalne nove operacije na temelju tih dviju aktivnosti. Stvarne godišnje potrebe za izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda u razdoblju 2014. – 2020. u konačnici će ovisiti o stvarnom ritmu potpisivanja, isplata i povrata zajmova u okviru triju aktivnosti te o kretanjima aktive Jamstvenog fonda.
U tablici u nastavku prikazane su očekivane aktivnosti vanjskog djelovanja pokrivene Jamstvenim fondom u razdoblju 2014. – 2026. (količina potpisanih operacija i isplata zajmova).
Prognoza nepodmirenih obveza (32,3 milijarde EUR) u razdoblju 2014. – 2016. u pogledu zajmova EIB-a, MFP-a i EURATOM-a
UKUPNE NEPODMIRENE OBVEZE (EIB + MFP + EUROATOM)
|
Kraj 2014.
|
Kraj 2015.
|
Kraj 2016.
|
Kraj 2017.
|
Kraj 2018.
|
Kraj 2019.
|
Kraj 2020.
|
Kraj 2021.
|
Kraj 2022.
|
Kraj 2023.
|
Kraj 2024.
|
Kraj 2025.
|
Kraj 2026.
|
Nepodmireni iznosi
|
26 353
|
28 451
|
30 744
|
32 730
|
35 198
|
36 654
|
37 713
|
38 278
|
37 981
|
36 841
|
34 568
|
32 562
|
30 320
|
Smanjenje nepodmirenog iznosa od 2021. nadalje povezano je s nedostatkom predviđanja za iduće EIB-ovo mandatno razdoblje.
3.2.3.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom
X
Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.
Procijenjene dodatne proračunske potrebe navedene su u prethodnom odjeljku „Procijenjeni utjecaj na rashode” (115 milijuna EUR u razdoblju 2018. – 2020.) i pokrit će se preraspodjelom sredstava u okviru naslova 4 ili, u krajnjem slučaju, iskorištavanjem nedodijeljene razlike.
3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode
X
Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:
◻
◻na vlastita sredstva
X
na razne prihode
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
Proračunska linija u okviru prihoda:
|
Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu
|
Utjecaj prijedloga/inicijative
|
|
|
Godina
N
|
Godina
N+1
|
Godina
N+2
|
Godina
N+3
|
Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)
|
Članak ………….
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.
Ako je Jamstveni fond veći od svojeg ciljanog iznosa, prekomjeran iznos vraća se na liniju općeg proračuna.
U prethodno navedenom odjeljku „Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje” o funkcioniranju Jamstvenog fonda podrobno je opisana metoda izračuna mogućeg utjecaja na rashode.