EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.8.2016.

COM(2016) 543 final

2016/0259(COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Europskoj godini kulturne baštine

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Načela, vrijednosti i ideali ugrađeni u europsko kulturno nasljeđe zajednički su izvor sjećanja, razumijevanja, identiteta, dijaloga, kohezije i kreativnosti za Europu. Od donošenja Europske agende za kulturu 1 2007. kulturna baština prioritet je u svim planovima rada za kulturu Vijeća, uključujući tekući plan za razdoblje 2015. – 2018. 2 Suradnja na europskoj razini ostvaruje se uglavnom otvorenom metodom koordinacije. Tijekom 2014. uloga politika kulturne baštine za ostvarivanje socijalnih i gospodarskih koristi istaknuta je u zaključcima Vijeća o kulturnom nasljeđu kao strateškom resursu za održivu Europu 3 (21. svibnja 2014.) te u komunikaciji Komisije Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi 4 . Tu su komunikaciju podržali Odbor regija u mišljenju od 16. travnja 2015. 5 i Europski parlament koji je 8. rujna 2015. donio rezoluciju 6 .

Posebno, u zaključcima Vijeća o participativnom upravljanju kulturnom baštinom donesenima 25. studenoga 2014. 7 Komisija je pozvana da predloži „Europsku godinu kulturne baštine”. Slično tomu, Europski parlament u svojoj je rezoluciji Komisiju pozvao da „odredi, po mogućnosti za 2018., Europsku godinu kulturne baštine”. Odbor regija pridružio se tim pozivima u svojem mišljenju te je naglasio da bi se proglašenjem Europske godine kulturne baštine pridonijelo postizanju zajedničkih ciljeva u paneuropskom kontekstu.

Kako je naglašeno u komunikaciji Komisije, doprinos kulturne baštine gospodarskom rastu i socijalnoj koheziji u Europi nedovoljno je poznat i često podcijenjen. Istovremeno se taj sektor u Europi suočava s mnogim izazovima. Neki od njih su smanjenje javnih proračuna i sudjelovanja u tradicionalnim kulturnim aktivnostima, povećanje utjecaja iz okoliša i fizičkih pritisaka na lokacije s kulturnom baštinom, transformiranje vrijednosnih lanaca i očekivanja kao rezultat digitalizacije te nezakonita trgovina kulturnim artefaktima.

Kao kod svih tematskih europskih godina, glavni je cilj podići svijest o izazovima i mogućnostima te istaknuti ulogu EU-a u promicanju zajedničkih rješenja. U skladu s ciljevima Europske agende za kulturu, Europska godina kulturne baštine trebala bi imati sljedeće opće ciljeve:

–doprinos promicanju uloge europske kulturne baštine kao ključne komponente kulturne raznolikosti i međukulturnog dijaloga. Potrebno je istaknuti najbolji način za njezino očuvanje i zaštitu te način kako osigurati da u njoj uživa šira i raznolikija publika. To bi se moglo ostvariti mjerama za stjecanje nove publike i obrazovanjem o baštini, čime se promiču socijalna uključenost i integracija, uz puno poštovanje nadležnosti država članica.

–jačanje doprinosa europske kulturne baštine gospodarstvu i društvu koristeći njezin izravni i neizravni gospodarski potencijal. To uključuje mogućnosti za podupiranje kulturnih i kreativnih industrija i poticanje stvaralaštva i inovacija, promicanje održivog turizma i stvaranje stabilnih lokalnih radnih mjesta.

–doprinos promicanju kulturne baštine kao važnog elementa međunarodne dimenzije EU-a, polazeći od interesa u partnerskim zemljama za europsku baštinu i stručno znanje. Baština ima veliku ulogu u nekoliko programa u području vanjskih odnosa, uglavnom, ali ne isključivo, na Bliskom istoku. Promicanje vrijednosti kulturne baštine odgovor je na namjerno uništavanje kulturnog blaga u područjima sukoba 8 .

Europska godina kulturne baštine europskim građanima omogućit će bolje razumijevanje sadašnjosti zahvaljujući širem zajedničkom tumačenju prošlosti. Potaknut će se bolja procjena socijalnih i gospodarskih koristi kulturne baštine i njezina doprinosa gospodarskom rastu i socijalnoj koheziji. Taj se doprinos može procijeniti primjerice u pogledu promicanja održivog turizma i urbane obnove. Istaknut će se izazovi i mogućnosti povezani s digitalizacijom. Pridonijet će se i rješavanju prepoznatih izazova širenjem najboljih praksi koje se odnose na zaštitu, gospodarenje, poboljšanje, upravljanje te istraživačke i inovacijske aktivnosti. Istaknut će se nedavna postignuća u pogledu tehnoloških i socijalnih inovacija u području kulturne baštine, kao i inicijative EU-a u tim područjima.

•Usklađenost s postojećim odredbama politike u tom području

Europska godina kulturne baštine provodit će se u okviru postojećih programa EU-a. Za kulturnu baštinu trenutačno se mogu dodijeliti znatna sredstva EU-a u okviru nekoliko programa za očuvanje, digitalizaciju, infrastrukturu, istraživanje i inovacije te razvoj vještina. Ti programi uključuju sljedeće: Kreativna Europa, europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020., Erasmus+ i Europa za građane. Tri aktivnosti EU-a posebno posvećene kulturnoj baštini financiraju se u okviru programa Kreativna Europa: Dani europske baštine, nagrada Europske unije za kulturnu baštinu i oznaka europske baštine.

Europska godina bit će prilika da se države članice i dionici potaknu na suradnju u razvoju snažnijeg i integriranijeg pristupa kulturnoj baštini. Tim će se pristupom promicati i štititi kulturna baština Europe te isticati njezine suštinske i društvene vrijednosti kako bi se povećao njezin doprinos otvaranju radnih mjesta i rastu. To će se ostvarivati uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti.

Slično ostalim tematskim europskim godinama, mjere će uključivati informativne i promotivne kampanje te događaje i inicijative na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Svrha svih aktivnosti bit će prenošenje glavnih poruka i širenje informacija o primjerima dobre prakse.

Nastojat će se osigurati da aktivnosti organizirane tijekom Europske godine budu prilagođene potrebama i okolnostima u pojedinim državama članicama. Stoga se države članice pozivaju na imenovanje nacionalnog koordinatora koji će biti odgovoran za organiziranje njihova sudjelovanja u Europskoj godini kulturne baštine. Osnovat će se europska upravljačka skupina u kojoj će sudjelovati predstavnici nacionalnih koordinatora. Komisija saziva sastanke nacionalnih koordinatora radi koordinacije provedbe Europske godine i razmjene informacija o provedbi na nacionalnoj i europskoj razini.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna je osnova prijedloga članak 167. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). U tom se članku navodi da EU „doprinosi procvatu kultura država članica, poštujući pritom njihovu nacionalnu i regionalnu raznolikost i stavljajući istodobno u prvi plan njihovo zajedničko kulturno naslijeđe”. Unija također potiče suradnju među državama članicama u području kulture te, prema potrebi, podupire i dopunjuje njihovo djelovanje.

•Supsidijarnost

Ciljevi prijedloga ne mogu se u dovoljnoj mjeri ostvariti samo djelovanjem država članica, jer se djelovanjem na isključivo nacionalnoj razini ne ostvaruje korist od europske dimenzije u razmjeni iskustava i dobre prakse među državama članicama. U članku 3. Ugovora o Europskoj uniji navodi se da ona poštuje bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost država članica te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe. Unija svoje ciljeve ostvaruje odgovarajućim sredstvima, primjerenima nadležnostima koje su joj dodijeljene Ugovorima. Osim toga, djelovanje država članica unaprijedilo bi se uz povećanu svijest i vidljivost stvorenu unutar i izvan EU-a.

•Proporcionalnost

Predloženi je plan djelovanja jednostavan. On se temelji na postojećim programima i na preusmjeravanju komunikacijskih aktivnosti o tematskim područjima Europske godine. Njime se ne nameću nerazmjerna upravljačka ograničenja tijelima koje provode prijedlog.

Djelovanjem EU-a podržat će se i upotpuniti nastojanja država članica. Tim će se aktivnostima prvo poboljšati učinkovitost instrumenata EU-a. Drugo, djelovat će kao pokretač poticanjem sinergije i suradnje među državama članicama, kulturnim organizacijama i zakladama te javnim i privatnim poduzećima.

Djelovanje EU-a ne bi prelazilo okvire potrebne za rješavanje uočenih problema.

•Odabir instrumenta

Odluka Europskog parlamenta i Vijeća najprikladniji je instrument za osiguravanje potpune uključenosti zakonodavnog tijela u proglašenje 2018. Europskom godinom kulturne baštine.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

Pri pripremi svojega prijedloga Komisija je provela niz ciljanih savjetovanja sa širokim krugom dionika uzimajući u obzir raznolikost sektora kulturne baštine i njegovu visoku razinu organizacije i specijalizacije, nadležnosti država članica te uloge strukovnih tijela i međunarodnih organizacija. Osim toga, Komisija je uvažila prethodno spomenute zaključke Vijeća, rezoluciju Europskog parlamenta i mišljenje Odbora regija.

Na razini EU-a u zadnje je vrijeme plodna rasprava pridonijela razvoju politike koja se odnosi na kulturnu baštinu. U tome su posebnu ulogu imala tijela koja su povezivala tijela nadležna za politiku baštine u državama članicama, kao što su Skupina za razmatranje „EU i kulturna baština” i Europski forum čelnika za kulturnu baštinu. Treba spomenuti i ostale međuvladine i nevladine organizacije koje su sudjelovale, primjerice Međunarodno vijeće muzeja (ICOM), Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS), Međunarodni centar za proučavanje očuvanja i restauracije kulturne imovine (ICCROM) i Vijeće Europe. Druge važne mreže aktivne u tom području uključuju organizaciju Europa Nostra, Europski savez za kulturnu baštinu 3.3. 9 i Mrežu europskih muzejskih organizacija (NEMO).

Bilo je i drugih kretanja. U travnju 2015. ministri kulture Vijeća Europe usvojili su Namursku deklaraciju. U njoj su pozdravili ideju Vijeća Europske unije za organiziranje Europske godine kulturne baštine. Pozvali su na sudjelovanje Vijeće Europe i sve države potpisnice Europske kulturne konvencije.

Dana 29. lipnja 2015., uoči 40. obljetnice Europske godine arhitektonske baštine koja je organizirana 1975. pod pokroviteljstvom Vijeća Europe, Njemački odbor za kulturnu baštinu (Deutsches Nationalkomitee für Denkmalschutz) u Bonnu je uz sjednicu Odbora za svjetsku baštinu organizirao i javnu raspravu o prijedlogu za Europsku godinu.

Drugu relevantnu raspravu organizirala je u travnju 2015. Europa Nostra, odnosno njezin ured u Bruxellesu, u kojoj je sudjelovala odabrana skupina izvršnih direktora organizacija članica. Na općoj skupštini u lipnju 2015. cijelo članstvo organizacije Europa Nostra raspravljalo je o svrsi Europske godine kulturne baštine i o glavnim aktivnostima koje bi se mogle provesti. Skupština se održala u Oslu uz nazočnost predstavnika Europske komisije.

Konzultacije s dionicima održane su i u okviru otvorene radne skupine „EYCH 2018” koju su organizirali Njemački odbor za kulturnu baštinu i savezni povjerenik za kulturu i medije. Na osnovi tih konzultacija izrađen je dokument za raspravu (Zajednička baština 10 ) koji je uzet u obzir u pripremi ovog prijedloga. Rasprava je provedena s članovima Skupine za razmatranje „EU i kulturna baština”, uključujući stručnjake iz nacionalnih uprava iz Belgije, Bugarske, Njemačke, Francuske, Grčke, Italije, Luksemburga, Latvije, Litve, Nizozemske, Norveške, Poljske, Španjolske, Švedske, Švicarske i Ujedinjene Kraljevine. Sudjelovali su i stručnjaci iz Estonije, Austrije, Portugala i Slovačke te iz različitih organizacija sa statusom promatrača, uključujući Europsku mrežu za upravljanje u kulturi i kulturnu politiku (ENCATC), organizaciju Europa Nostra, Mrežu europskih muzejskih organizacija i druge.

Seminar „Europska godina kulturne baštine: zajednička baština, zajednički izazov” organizirala su u Bruxellesu 28. listopada 2015. stalna predstavništva Italije i Španjolske pri Europskoj uniji. Sudjelovali su različiti dionici, poput organizacije Europa Nostra, nacionalnih tijela i stručnjaka.

O prijedlogu se dodatno razgovaralo na sastancima prethodno spomenute skupine za razmatranje u Luksemburgu 23. – 24. rujna 2015., u Rimu 30. studenoga – 1. prosinca 2015., u Haagu 9. svibnja 2016. i na sastanku Europskog foruma čelnika za kulturnu baštinu u Bernu 19. – 20. svibnja 2016. Još se jedna rasprava održala 19. travnja 2016. u okviru Europskoga kulturnog foruma 2016.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Inicijativa će se temeljiti na neovisnim analizama i studijama, osobito na izvješću Kulturna baština važna je za Europu 11 . To je rezultat dvogodišnjeg opsežnog projekta koji je financiran u okviru programa EU-a za kulturu, a proveden je radi prikupljanja dokaza o vrijednosti kulturne baštine i njezinom utjecaju na europsko gospodarstvo, kulturu, društvo i okoliš.

Kao izvor koristit će se i izvješće stručne skupine za kulturnu baštinu koja djeluje u okviru programa Obzor 2020.Doprinos kulturne baštine Europi 12 te Strateški program istraživanja koji je razvijen u okviru zajedničke programske inicijative Kulturno nasljeđe i globalne promjene 13 . Konačno, u inicijativi će se koristiti socijalna platforma za kulturno nasljeđe i europski identitet CULTURALBASE iz Obzora 2020. (višegodišnja inicijativa za savjetovanje s dionicima) 14 , kao i novoosnovane europske istraživačke infrastrukture poput Digitalne istraživačke infrastrukture u području umjetnosti i humanističkih znanosti (DARIAH ERIC) i Europske istraživačke infrastrukture za znanost o baštini (E-RIHS) 15 .

U radnom paketu 9: kultura i turizam iz Ex post evaluacije programa kohezijske politike 2007. – 2013. s naglaskom na Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond utvrđeno je da ulaganje u kulturu i turizam može potaknuti regionalno gospodarstvo i poboljšati socijalnu uključenost.

U zaključku Ex post evaluacije 7. okvirnog programa EU-a 2007. – 2013. (FP7 – program EU-a za financiranje istraživanja od 2007. do 2013.) navodi se da je da je programom učinkovito potaknuta izvrsnost u znanosti te je ojačana industrijska konkurentnost Europe. Pritom je pridonio rastu i zapošljavanju u Europi u područjima koja su obično zadaća nacionalnih politika. U okviru programa FP7 dana je potpora u iznosu većem od 180 milijuna EUR istraživanjima različitih aspekata europske kulturne baštine (materijalne, nematerijalne i digitalne) u području okoliša, društvenih i humanističkih znanosti, digitalne kulturne baštine, industrijske tehnologije, međunarodne suradnje i e-infrastrukture. Tako stečena znanja treba dodatno iskoristiti.

•Procjena učinka

Nije potrebna procjena učinka jer su ciljevi predložene inicijative obuhvaćeni ciljevima postojećih programa Unije. Europska godina kulturne baštine može se provesti u okviru postojećih proračunskih ograničenja korištenjem onih programa u kojima je predviđeno utvrđivanje prioriteta financiranja na godišnjoj ili višegodišnjoj osnovi. Predložena inicijativa ne obvezuje Komisiju ni na kakve posebne mjere zakonodavne prirode niti bi imala društveni, gospodarski ili ekološki učinak veći od učinka postojećih instrumenata.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

2016/0259 (COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Europskoj godini kulturne baštine

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 167.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 16 ,

djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Načela, vrijednosti i ideali ugrađeni u europsko kulturno nasljeđe zajednički su izvor sjećanja, razumijevanja, identiteta, dijaloga, kohezije i kreativnosti za Europu. Kulturna baština ima važnu ulogu u Europskoj uniji, kako je navedeno u preambuli Ugovora o Europskoj uniji, gdje se navodi da su potpisnici „nadahnuti kulturnim, vjerskim i humanističkim nasljeđem Europe”.

(2)U članku 3. stavku 3. UEU-a navodi se da Europska unija poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe.

(3)Člankom 167. stavkom 1. UFEU-a propisuje se da „Unija doprinosi procvatu kultura država članica, poštujući pritom njihovu nacionalnu i regionalnu raznolikost i stavljajući istodobno u prvi plan njihovo zajedničko kulturno naslijeđe”. Djelovanje Unije usmjereno je prema poticanju suradnje između država članica te, prema potrebi, podupiranju i dopunjavanju njihovog djelovanja u različitim područjima kao što je poboljšanje poznavanja i popularizacije kulture i povijesti europskih naroda i očuvanje i zaštita kulturne baštine od europske važnosti (članak 167. stavak 2. UFEU-a).

(4)Kako je Europska komisija istaknula u svojoj Komunikaciji „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi” 17 , kulturnu baštinu treba smatrati zajedničkim resursom i općim dobrom koje se čuva za buduće naraštaje, a briga za baštinu zajednička je odgovornost svih dionika.

(5)Kulturna baština od velike je vrijednosti za europsko društvo s kulturnog, ekološkog, društvenog i gospodarskog gledišta. Stoga je održivo upravljanje baštinom strateški izbor za 21. stoljeće, što je Vijeće naglasilo u svojim zaključcima od 21. svibnja 2014. o „kulturnom nasljeđu kao strateškom resursu za održivu Europu” 18 . Ne cijeni se dovoljno doprinos baštine u smislu stvaranja vrijednosti, vještina, radnih mjesta te kvalitete života.

(6)Kulturna baština središnja je tema Europske agende za kulturu 19 . Ona je jedan od četiri prioriteta europske suradnje u području kulture za razdoblje 2015. – 2018., kako je utvrđeno u postojećem planu rada za kulturu koji je Vijeće usvojilo 25. studenoga 2014. 20

(7)Kulturna baština obuhvaća širok spektar „resursa naslijeđenih iz prošlosti, u svim oblicima i aspektima – materijalnim, nematerijalnim i digitalnim (stvorenim u digitalnom obliku i digitaliziranim) – uključujući spomenike, nalazišta, krajolike, vještine, prakse, znanje i iskazivanje ljudske kreativnosti, kao i kolekcije koje čuvaju i kojima upravljaju javna i privatna tijela poput muzeja, knjižnica i arhiva”, kako je navedeno u prethodno spomenutim zaključcima od 21. svibnja 2014.

(8)Kulturna baština nastala je tijekom vremena sintetiziranjem i kombiniranjem kulturnih izričaja različitih civilizacija koje su naseljavale Europu. Zahvaljujući Europskoj godini poticat će se i povećavati razumijevanje važnosti zaštite i promicanja raznolikosti kulturnih izričaja. Jedan od načina da se to postigne bio bi provedbom obrazovnih programa i programa za podizanje javne svijesti, u skladu s obvezama iz Konvencije UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja 21 donesene 20. listopada 2005., čija je stranka EU.

(9)U Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom, čiji su potpisnici EU i većina država članica, odnosno u njezinu članku 30. o sudjelovanju u kulturnom životu, rekreaciji, razonodi i sportu navodi se da države stranke priznaju osobama s invaliditetom pravo na sudjelovanje u kulturnom životu na ravnopravnoj osnovi s drugima, te će poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi osigurale da osobe s invaliditetom između ostalog uživaju pristup mjestima kulturnih događanja ili usluga, kao što su kazališta, muzeji, kino dvorane, knjižnice i turističke usluge, te, koliko je to moguće, spomenicima i mjestima od nacionalnoga kulturnog značenja.

(10)Europska nagrada za pristupačnost grada istaknula je izvedivost i dobre prakse u nastojanjima da se kulturna baština gradova učini pristupačnom za osobe s invaliditetom, starije osobe, osobe smanjene pokretljivosti ili s drugim privremenim oštećenjima, na način koji poštuje prirodu i vrijednosti te baštine.

(11)Kulturna baština može imati važnu ulogu u povezivanju zajednice u vrijeme kad se u europskim društvima povećava kulturna raznolikost. Novi participativni i međukulturni pristupi politici baštine i obrazovnim inicijativama u kojima se jednako vrednuju sve kulturne baštine mogli bi povećati povjerenje, uzajamno uvažavanje i socijalnu koheziju.

(12)To je prepoznato i u Programu za održivi razvoj do 2030. 22 u kojemu su globalno građanstvo, kulturna raznolikost i međukulturni dijalog glavna načela održivog razvoja. U njemu se ističe da sve kulture i civilizacije mogu pridonijeti održivom razvoju i u tome imati odlučujuću ulogu. Kultura se izričito spominje u nekoliko ciljeva održivog razvoja tog Programa: na primjer u cilju 4 (obrazovanje), cilju 5 (ravnopravnost spolova), cilju 8 i cilju 12 u odnosu na turizam (održivi rast / obrasci potrošnje) i posebno u cilju 11 (gradovi – baština).

(13)Na međunarodnoj razini sve se više prepoznaje da je u središte proširenog interdisciplinarnog koncepta kulturne baštine potrebno staviti ljude i ljudske vrijednosti. Zbog toga je potrebno poticati širi pristup kulturnoj baštini. To se može postići usmjeravanjem na različitu publiku i povećanjem pristupačnosti mjesta, zgrada, proizvoda i usluga, uzimajući u obzir posebne potrebe i posljedice demografskih promjena.

(14)Politike za održavanje, obnovu, očuvanje, ponovnu uporabu, pristupačnost i promicanje kulturne baštine i usluga povezanih s kulturnom baštinom prvenstveno su u nadležnosti nacionalnih, regionalnih ili lokalnih tijela. Ipak, kulturna baština ima jasnu europsku dimenziju i tema je nekoliko politika EU-a koje se ne bave izravno kulturom. Kao primjer mogu se navesti obrazovanje, poljoprivreda i ruralni razvoj, regionalni razvoj, socijalna kohezija, pomorstvo, okoliš, turizam, digitalna agenda, istraživanje i inovacije te komunikacije.

(15)Kako bi se u potpunosti ostvario potencijal tih resursa u okviru europskih gospodarstava i društava, za zaštitu i unapređenje baštine te upravljanje tim resursima, što povezuje nekoliko javnih politika, potrebno je učinkovito višerazinsko upravljanje i bolja međusektorska suradnja. U to su uključeni svi dionici, uključujući javna tijela, pojedince, organizacije civilnog društva, nevladine organizacije i volonterski sektor.

(16)Vijeće je u svojim zaključcima od 25. studenoga 2014. 23 pozvalo Komisiju da razmotri predlaganje „Europske godine kulturne baštine”.

(17)Europski parlament u svojoj je rezoluciji od 8. rujna 2015. preporučio da se odredi, po mogućnosti za 2018., Europska godina kulturne baštine 24 .

(18)Europski odbor regija, u mišljenju od 16. travnja 2014. 25 , pozdravio je prijedlog Vijeća za „Europsku godinu kulturne baštine”, naglasivši njezin doprinos ostvarenju zajedničkih ciljeva u paneuropskom kontekstu.

(19)Proglašenje Europske godine kulturne baštine učinkovit je način za podizanje javne svijesti, širenje informacija o dobroj praksi i promicanje istraživanja i inovacija te političku raspravu. Stvaranjem okružja za istovremeno promicanje tih ciljeva na razini Unije te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini može se postići veća sinergija i bolje korištenje resursa.

(20)Baština je područje intervencije u nekoliko programa u području vanjskih odnosa – većinom, ali ne isključivo na Bliskom istoku. Promicanje vrijednosti kulturne baštine odgovor je na namjerno uništavanje kulturnoga blaga u područjima sukoba 26 . Bit će važno osigurati komplementarnost Europske godine kulturne baštine i svih inicijativa u vanjskim odnosima koje su razvijene u odgovarajućim okvirima. Mjere zaštite i promicanja kulturne baštine u okviru relevantnih instrumenata za vanjske odnose trebale bi, među ostalim, odražavati zajednički interes povezan s razmjenom iskustava i vrijednosti s trećim zemljama. Tako će se promicati uzajamno poznavanje, poštovanje i razumijevanje među kulturama.

(21)Iako je ova Odluka upućena državama članicama, i zemlje obuhvaćene politikom proširenja trebaju biti usko povezane s aktivnostima u okviru Europske godine kulturne baštine. Prema potrebi može se tražiti i uključivanje zemalja u okviru Europske susjedske politike i drugih partnerskih zemalja. To se može ostvariti u odgovarajućim okvirima za suradnju i dijalog, osobito u kontekstu dijaloga civilnog društva između EU-a i tih zemalja.

(22)Zaštita, očuvanje i unapređenje europske kulturne baštine u okviru je ciljeva postojećih programa Unije. Stoga se Europska godina može provesti primjenom tih programa u okviru njihovih postojećih odredbi i utvrđivanjem prioriteta financiranja na godišnjoj ili višegodišnjoj osnovi. Programima i politikama u područjima kao što su kultura, obrazovanje, poljoprivreda i ruralni razvoj, regionalni razvoj, socijalna kohezija, pomorstvo, okoliš, turizam, strategija jedinstvenog digitalnog tržišta, istraživanje i inovacije te komunikacije pridonosi se izravno i neizravno zaštiti, unapređenju, inovativnoj ponovnoj uporabi i promicanju europske kulturne baštine. Stoga ti programi i politike mogu biti potpora inicijativi u skladu s njihovim pravnim okvirima.

(23)Cilj je ove Odluke poduprijeti nastojanja država članica u zaštiti, očuvanju, unapređenju, ponovnoj uporabi i promicanju europske kulturne baštine. S obzirom na potrebu transnacionalne razmjene informacija i širenja dobre prakse diljem Unije, države članice ne mogu taj cilj dostatno ostvariti same, nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije, stoga Europska unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

Predmet

Godina 2018. proglašava se „Europskom godinom kulturne baštine” (dalje u tekstu: „Europska godina”).

Članak 2.

Ciljevi

1. U skladu s ciljevima Europske agende za kulturu, opći ciljevi Europske godine odnose se na poticanje i potporu – posebno razmjenom iskustava i dobre prakse – nastojanja Unije, država članica, regionalnih i lokalnih tijela u zaštiti, očuvanju, ponovnoj uporabi, unapređenju, vrednovanju i promicanju europske kulturne baštine u Europskoj uniji. Ciljevi su posebno:

(a)doprinos promicanju uloge europske kulturne baštine kao ključne komponente kulturne raznolikosti i međukulturnog dijaloga. Potrebno je istaknuti najbolji način za njezino očuvanje i zaštitu te način kako osigurati da u njoj uživa šira i raznolikija publika. To bi se moglo ostvariti mjerama za stjecanje nove publike i obrazovanjem o baštini, čime se promiču socijalna uključenost i integracija, uz puno poštovanje nadležnosti država članica,

(b)povećanje doprinosa europske kulturne baštine gospodarstvu i društvu koristeći se njezinim izravnim i neizravnim gospodarskim potencijalom. To uključuje mogućnosti za podupiranje kulturnih i kreativnih industrija i poticanje stvaralaštva i inovacija, promicanje održivog turizma, povećanje socijalne kohezije i stvaranje stabilnih lokalnih radnih mjesta;

(c)doprinos promicanju kulturne baštine kao važnog elementa međunarodne dimenzije EU-a, polazeći od interesa u partnerskim zemljama za europsku baštinu i stručno znanje.

2. Specifični ciljevi Europske godine kulturne baštine su sljedeći:

(a)poticanje pristupa koji su usmjereni na čovjeka, uključivi, napredni, bolje integrirani i međusektorski, kako bi baština postala dostupna svima te kako bi se osigurala zaštita, očuvanje, inovativna ponovna uporaba i unapređenje kulturnog nasljeđa;

(b)promicanje inovativnih modela višerazinskog upravljanja kulturnom baštinom u koje su uključeni svi dionici, uključujući javna tijela, fizičke osobe, organizacije civilnog društva, nevladine organizacije i volonterski sektor;

(c)promicanje rasprave, istraživačkih i inovacijskih aktivnosti i razmjene dobre prakse u pogledu kvalitetnog očuvanja i zaštite kulturne baštine i suvremenih intervencija u povijesni okoliš, kao i promicanje rješenja koja su pristupačna svima, uključujući osobe s invaliditetom;

(d)isticanje i poticanje pozitivnog doprinosa kulturne baštine društvu i gospodarstvu istraživanjem i inovacijama, uključujući bazu dokaza na razini EU-a, te razvojem pokazatelja i mjerila;

(e)poticanje lokalnih razvojnih strategija koje se temelje na potencijalima baštine, uključujući promicanjem održivog kulturnog turizma;

(f)potpora razvoju specijaliziranih vještina, unapređenje upravljanja znanjem i prijenosa znanja u sektoru baštine, uzimajući u obzir posljedice digitalizacije;

(g)promicanje baštine kao izvora nadahnuća za suvremeno stvaralaštvo i inovacije te isticanje potencijala za uzajamno obogaćivanje i snažniju interakciju među kulturnim i kreativnim sektorima te zajednicama i sektorom baštine;

(h)osvješćivanje važnosti europske kulturne baštine u programima obrazovanja i cjeloživotnog učenja, s posebnim usmjerenjem na mlade ljude i lokalne zajednice;

(i)isticanje potencijala međunarodne suradnje u području kulturne baštine pri razvijanju snažnijih veza sa zemljama izvan EU-a te poticanje međukulturnog dijaloga, pomirenja nakon sukoba i sprečavanja sukoba;

(j)promicanje istraživanja i inovacija u području kulturne baštine, olakšano prihvaćanje i iskorištavanje rezultata istraživanja kod svih dionika, posebno tijela javne vlasti i privatnog sektora, te olakšan prijenos rezultata istraživanja široj javnosti i

(k)poticanje sinergije Unije i država članica, uključujući jačanje inicijativa za sprečavanje nezakonite trgovine kulturnim dobrima.

Članak 3.

Sadržaj mjera

1. Mjere koje treba poduzeti radi ostvarenja ciljeva iz članka 2. uključuju sljedeće aktivnosti na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, a koje su povezane s ciljevima Europske godine:

2. Komisija i države članice mogu odrediti i druge aktivnosti koje bi mogle pridonijeti ciljevima Europske godine iz članka 2. i dopustiti upućivanja na Europsku godinu u promidžbi tih aktivnosti ako su one usmjerene na postizanje tih ciljeva.

Članak 4.

Koordinacija na nacionalnoj razini

Svaka država članica imenuje nacionalnog koordinatora odgovornog za organizaciju njezina sudjelovanja u Europskoj godini. Koordinator osigurava koordinaciju relevantnih aktivnosti na nacionalnoj razini.

Članak 5.

Koordinacija na razini Unije

Komisija saziva sastanke nacionalnih koordinatora radi koordinacije provedbe Europske godine i razmjene informacija o provedbi na nacionalnoj i europskoj razini.

Članak 6.

Međunarodna suradnja

Za potrebe Europske godine Komisija surađuje s nadležnim međunarodnim organizacijama, posebno s UNESCO-om i Vijećem Europe, istodobno osiguravajući vidljivost sudjelovanja EU-a.

Članak 7.

Financiranje

Sufinanciranje na europskoj razini aktivnosti za potporu Europske godine u skladu je s primjenjivim pravilima i u okviru postojećih mogućnosti za određivanje prioriteta na godišnjoj ili višegodišnjoj osnovi u postojećim programima, posebno u programu Kreativna Europa. Prema potrebi, potpora Europskoj godini može se pružati i u okviru drugih programa i politika, uzimajući u obzir njihove važeće pravne i financijske odredbe.

Članak 8.

Praćenje i evaluacija

Do 31. prosinca 2019. Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija podnosi izvješće o provedbi, rezultatima i sveobuhvatnoj ocjeni inicijativa predviđenih ovom Odlukom.

Članak 9.

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 10.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđene metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih osoba

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 27  

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

X Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 28  

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

X Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–X    Prijedlog/inicijativa na snazi od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018.

–X    Financijski utjecaj od 2017. do 2018.

◻ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

–Početno razdoblje provedbe od GGGG. do GGGG.,

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđene metode upravljanja 29  

X Izravno upravljanje Komisije

–◻ koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

–◻    ◻preko izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća proračunske provedbe:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–◻EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–◻ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;

–◻ tijelima javnog prava;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

2.2.3.Procjene troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

[Ovaj se dio ispunjava u proračunskoj tablici o administrativnim proračunskim podacima (drugi dokument u prilogu ovom financijskom izvještaju) koju je potrebno učitati na mrežne stranice CISNET-a radi savjetovanja među službama.]

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

*Naslov 5: Troškovi za administraciju, uključujući ljudske potencijale, osigurat će se unutarnjom preraspodjelom unutar GU EAC.

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

–◻    ◻Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Rezultati

Komunikacijska kampanja: može uključivati videopriopćenja, videospotove, stvaranje vizualnog identiteta, web-mjesta, aktivnosti povezane s odnosima s javnošću, društvene medije, promidžbeni materijal, publikacije i tiskovine, studije i ostale aktivnosti za podizanje svijesti.

Seminari i konferencije: tu se ubrajaju početne i završne konferencije, predavanja, radionice, događaji na visokoj razini, seminari za novinare, popratni događaji i ostali skupovi u Bruxellesu ili u državama članicama.

Struktura troškova

Na temelju prethodnog iskustva iz drugih djelovanja povezanih s kulturom, posebno u okviru programa Kreativna Europa, procjenjuje se da je prosječni trošak komunikacijske kampanje na razini EU-a približno 300 000 EUR, za seminar se potroši od 100 000 EUR do 400 000 EUR ovisno o trajanju i broju sudionika, te se predviđa da bi prosječni trošak seminara koji će se organizirati u okviru Europske godine kulturne baštine mogao biti 250 000 EUR.

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

–◻    ◻Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva.

–X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebna odobrena administrativna sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    ◻Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–X    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća koje treba obaviti:

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

–X    Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

–◻    ◻Prijedlog/inicijativa uključuje reprogramiranje odgovarajućeg naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻    ◻Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

3.2.5.Doprinos trećih osoba

–X    Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih osoba u financiranju.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

–X    Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

–◻    ◻Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

na vlastita sredstva

na razne prihode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

(1) Rezolucija Vijeća od 16. studenoga 2007. o europskoj agendi za kulturu (2007/C 287/01) SL C 287, 29.11.2007., str. 1.

(2) Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o planu rada za kulturu u razdoblju 2015. – 2018. (2014/C/463/02).

(3) Zaključci Vijeća od 21. svibnja 2014. o kulturnom nasljeđu kao strateškom resursu za održivu Europu (2014/C 183/08) SL C 183, 14.6.2014., str. 36.

(4) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 22. srpnja 2014. Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi, COM(2014) 477 final.

(5) Mišljenje Europskog odbora regija – Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi (2015/C 195/04) SL C 195, 12.6.2015, str. 22.

(6) Rezolucija Europskog parlamenta od 8. rujna 2015. Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi (2014/2149(INI)) P8_TA(2015)0293.

(7) Zaključci Vijeća o participativnom upravljanju kulturnom baštinom (2014/C 463/01) SL C 463, 23.12.2014., str. 1.

(8) Kako je istaknuto u zajedničkoj komunikaciji Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije pod naslovom „Prema strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose”, JOIN(2016) 29 final.

(9) Savez koji povezuje mreže i organizacije u tom području, a koordinira ih Europa Nostra. Savez 3.3. odnosi se na članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU).

(10) http://www.sharingheritage.de/en/main/

(11) http://ec.europa.eu/culture/news/2015/0612-cultural-heritage-counts_en.htm .

(12) http://bookshop.europa.eu/en/getting-cultural-heritage-to-work-for-europe-pbKI0  115128/ .

(13) http://www.jpi-culturalheritage.eu/wp-content/uploads/SRA-2014-06.pdf .

(14) http://www.culturalbase.eu

(15) ESFRI, strateško izvješće o istraživačkim infrastrukturama, plan 2016.

(16) SL C , , str. .

(17) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 22. srpnja 2014. Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi, COM(2014) 477 final.

(18) Zaključci Vijeća od 21. svibnja 2014. o kulturnom nasljeđu kao strateškom resursu za održivu Europu (2014/C 183/08) SL C 183, 14.6.2014., str. 36.

(19) Rezolucija Vijeća od 16. studenoga 2007. o europskoj agendi za kulturu (2007/C 287/01) SL C 287, 29.11.2007., str. 1.

(20) Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o planu rada za kulturu u razdoblju 2015. – 2018. (2014/C 463/02) SL C 463, 23.12.2014, str. 4.

(21) Konvencija o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja 2005., Pariz, 20. listopada 2005.

(22) Rezolucija Ujedinjenih naroda koju je Opća skupština donijela 25. rujna 2015. „Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.”.

(23) Zaključci Vijeća o participativnom upravljanju kulturnom baštinom (2014/C 463/01) SL C 463, 23.12.2014., str. 1.

(24) Rezolucija Europskog parlamenta od 8. rujna 2015. „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi” (2014/2149(INI)) P8_TA(2015)0293.

(25) Mišljenje Europskog odbora regija – Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi (2015/C 195/04) SL C 195, 12.6.2015, str. 22.

(26) Kako je istaknuto u zajedničkoj komunikaciji Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije pod naslovom „Prema strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose”, JOIN(2016) 29 final.

(27) ABM: activity-based management (upravljanje na temelju djelatnosti); ABB: activity-based budgeting (priprema proračuna na temelju djelatnosti).

(28) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(29) Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na web-mjestu BudgWeb: https://myintracomm.ec.testa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx

(30) Dif. = diferencirana odobrena sredstva / Nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(31) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(32) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(33) Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative.

(34) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(35) Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative.

(36) Rezultati znači proizvodi i usluge koje treba isporučiti (npr. broj financiranih razmjena studenata, broj kilometara izgrađenih cesta, itd.).

(37) Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(38) Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative.

(39) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(40) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; AO = agencijsko osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(41) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(42) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.