EUROPSKA KOMISIJA
Strasbourg, 12.4.2016.
COM(2016) 198 final
2016/0107(COD)
Prijedlog
DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit određenih poduzeća i podružnica
(Tekst značajan za EGP)
{SWD(2016) 117 final}
{SWD(2016) 118 final}
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Zdravom jedinstvenom tržištu potreban je pravedan i učinkovit sustav oporezivanja dobiti poduzeća, kojim se potiče rast i koji se temelji na načelu da poduzeća porez plaćaju u zemlji u kojoj je generirana dobit. To se načelo potkopava agresivnim poreznim planiranjem. Većina poduzeća ne bavi se agresivnim poreznim planiranjem i zbog toga trpi u tržišnom natjecanju u odnosu na one koji se time bave. Tim su fenomenom osobito pogođeni mali i srednji poduzetnici.
Borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza i agresivnog poreznog planiranja, i na razini EU-a i na globalnoj razini, politički su prioritet Europske komisije. Javni nadzor, kao dio šire strategije za pravedan i učinkovit sustav oporezivanja dobiti poduzeća u EU-u, može pridonijeti oporezivanju dobiti na mjestu njezina nastanka. Zahvaljujući javnom nadzoru mogu se povećati povjerenje javnosti i jačati društveno odgovorno poslovanje jer poduzeća koja plaćaju porez u zemlji u kojoj posluju pridonose tako njezinu blagostanju. Osim toga može se promicati i kvalitetnija rasprava o potencijalnim nedostatcima poreznih propisa.
U ožujku 2015. Komisija je u svojem akcijskom planu za pravedniji sustav oporezivanja dobiti poduzeća (COM(2015)302) najavila sveobuhvatan popis inicijativa i predložila da se kao dio naknadnog paketa mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza u Uniji provede mjera 13. akcijskog plana OECD-a koji je odobrila skupina G20 radi borbe protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti. Kao rezultat toga porezna će tijela zaprimati od multinacionalnih poduzeća (MNP) izvješća po zemljama o plaćenom porezu na dobit, što bi trebalo pridonijeti boljoj usklađenosti s poreznim propisima.
Veća transparentnost na strani poduzeća potrebna je kako bi se omogućio javni nadzor nad plaćanjem poreza na mjestu ostvarenja dobiti, na što pozivaju i G20 i šira javnost. Ovim se prijedlogom zahtijeva od MNP-ova da u posebnom izvješću javno objavljuju informacije o porezu na dobit koji plaćaju i druge bitne informacije povezane s porezom. MNP-ovi, bez obzira na to imaju li sjedište u EU-u ili izvan njega, čiji prihod premašuje 750 milijuna EUR trebat će poštovati te dodatne zahtjeve u pogledu transparentnosti. Prvi će put jednake obveze izvješćivanja imati i europska poduzeća i neeuropski MNP-ovi koji posluju u Europi.
Treće zemlje koje ne poštuju međunarodne standarde dobrog poreznog upravljanja otvaraju mogućnosti za izbjegavanje plaćanja i utaju poreza. Ako su MNP-ovi aktivni u tim trećim zemljama, trebali bi se primjenjivati posebni zahtjevi u pogledu transparentnosti.
Ovaj je prijedlog osobito usmjeren, u skladu s područjem primjene globalnih inicijativa OECD-a za poreznu transparentnost, na korporativne grupe s konsolidiranim neto prihodom u svijetu koji premašuje 750 milijuna EUR. Prijedlogom se ne uvode obveze za male i srednje poduzetnike. Prijedlog je proporcionalan u smislu područja primjene i informacija koje se objavljuju kako bi se ograničili troškovi usklađivanja i drugi troškovi za zahvaćena poduzeća te kako bi se spriječili ugrožavanje njihove konkurentnosti ili njihova nepotrebna izloženost riziku dvostrukog oporezivanja. Ova je inicijativa u skladu s multilateralnim pristupom koji podržavaju skupina G20 i OECD. Komisija će nastaviti proaktivnu suradnju na tim pitanjima sa svim mjerodavnim međunarodnim partnerima.
•Usklađenost s postojećim odredbama u tom području politike
Ovim se prijedlogom dopunjuju trenutačni zahtjevi u pogledu financijskog izvješćivanja poduzeća i njime se, primjerice, ne utječe na te zahtjeve u vezi s njihovim financijskim izvještajima.
Ovim prijedlogom ne izmjenjuju se postojeća pravila u području nefinancijskog izvješćivanja i sektorskog izvješćivanja po zemljama za bankovni sektor, ekstraktivnu industriju i industriju sječe drva. Njime se međutim uvodi klazula o izuzeću kako bi se izbjeglo dvostruko izvješćivanje za bankarski sektor, koji u skladu s propisima EU-a u području bankarstva već podliježe strogim zahtjevima za javno izvješćivanje.
•Usklađenost s drugim politikama Unije
Odmah nakon što je G20 podržao akcijski plan OECD-a za borbu protiv erozije porezne osnovice i premještanje dobiti, u paketu mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza koji je predstavljen u siječnju 2016. zahtijeva se od MNP-ova da poreznim tijelima dostavljaju izvješća po zemljama. Informacije dostavljene poreznim tijelima neće se objavljivati javnosti. Zahtjev za izvješćivanje po zemljama u okviru paketa mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza sredstvo je koje će pomoći poreznim tijelima u usmjeravanju svojih poreznih revizija i osiguranju usklađenosti.
Ovim se prijedlogom dopunjuje prijedlog paketa mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza. Njime se od istih MNP-ova zahtijeva da javno objavljuju neke od informacija koje dostavljaju poreznim tijelima.
Ovim se prijedlogom pridonosi politikama EU-a u području društveno odgovornog poslovanja, rasta i radnih mjesta. Ovim se prijedlogom odgovara na poziv Europskog parlamenta na uvođenje izvješćivanja po zemljama u pogledu oporezivanja dobiti poduzeća.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Članak 50. stavak 1. UFEU-a utvrđen je kao primjeren temelj za ovu inicijativu jer se njome izmjenjuje postojeća direktiva utemeljena na tom članku.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
U globalno sve integriraninoj i digitaliziranoj ekonomiji korporacije i proizvodni vrijednosni lanci sve su manje odraz nacionalnih i regionalnih granica. Nasuprot tome, porezne politike i administracija ostaju prvenstveno nacionalna odgovornost. Zbog prekogranične prirode brojnih struktura poreznog planiranja i aranžmana za transferne cijene MNP-ovi mogu lako premjestiti svoju poreznu osnovicu iz jedne jurisdikcije u drugu unutar ili izvan Unije. Djelovanje EU-a stoga je opravdano na temelju supsidijarnosti kako bi se uredila prekogranična dimenzija u slučaju poreznog planiranja i aranžmana za transferne cijene.
•Proporcionalnost
Ova se inicijativa u velikoj mjeri temelji na međunarodnom konsenzusu koji je postigla skupina G20 u pogledu područja primjene i sadržaja. Njome se osigurava pravilna ravnoteža između prednosti koje se ostvaruju na temelju javne transparentnosti i potrebe za snažnim i otpornim gospodarstvom EU-a. Ova je inicijativa odgovor na zabrinutost koju su zainteresirane strane izrazile u pogledu poremećaja na jedinstvenom tržištu, s tim da se ne narušava konkurentnost EU-a. Njome se ne bi trebalo uzrokovati nepotrebno administrativno opterećenje za poduzeća, ne stvaraju se daljnji porezni sukobi te zbog nje ne nastaje rizik dvostrukog oporezivanja. Ograničena je na ono što je potrebno kako bi se postignuo cilj veće transparentnosti.
•Odabir instrumenta
Uzimajući u obzir pravnu osnovu i snažnu povezanost inicijative s korporativnim izvješćivanjem, uključujući nefinancijsko izvješćivanje, predlaže se izmjena Računovodstvene direktive.
3.REULTATI EX-POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINKA
•Ex-post evaluacije / provjere prikladnosti postojećeg zakonodavstva
Ovim se prijedlogom uvodi izvješćivanje po zemljama, što je novost za većinu industrijskih sektora. Slični zahtjevi u pogledu izvješćivanja uvedeni su za bankarstvo, sječu drva i ekstraktivne industrije. Otkad je obveza izvješćivanja po zemljama stupila na snagu 2015. za banke, izvješćivanje po zemljama potvrdilo se kao koristan instrument koji omogućuje da se utvrdi jesu li porezi plaćeni na mjestu generiranja dobiti.
•Savjetovanja
Službe Komisije održale su od lipnja do prosinca 2015. sveobuhvatno savjetovanje na kojem su predstavljena stajališta više od 400 predstavnika poduzeća, poduzetničkih udruga, nevladinih organizacija, građana i skupina za strateško promišljanje. Sažeti prikaz tog savjetovanja dostupan je na web-mjestu Europske komisije. Osim toga ad hoc razmjene mišljenja, sastanci i okrugli stolovi na visokoj razini omogućili su Komisiji daljnje razumijevanje mogućih izazova, uključujući i prednosti i rizike povezane s većom transparentnošću u području oporezivanja dobiti poduzeća. Sve informacije dobivene za vrijeme savjetovanja pomno su razmotrene i uzete u obzir.
Većina pojedinaca koja je sudjelovala u javnom savjetovanju pozvala je EU da povede raspravu te da, bude li to potrebno, djeluje na međunarodnoj razini i izvan okvira trenutačne inicijative o izvješćivanju po zemljama. Nevladine organizacije i sindikati uglavnom su se složili s tim stajalištem. S druge strane, većina poduzeća prednost je dala zadržavanju na provedbi, na razini EU-a, akcijskog plana G20/OECD-a za suzbijanje erozije porezne osnovice i premještanja dobiti, prema kojem se objava izvješća po zemljama zahtijeva samo prema poreznim tijelima.
•Prikupljanje stručnih mišljenja i njihova primjena
Službe Komisije održale su 24. rujna 2015. sastanak o poreznoj transparentnosti s Platformom za dobro porezno upravljanje. Uz ostala istraživanja, Službe Komisije naručile su 2014. od društva PwC studiju o mogućim ekonomskim posljedicama za banke zbog izvješćivanja po zemljama. Sažeti prikaz izvješća o svim aktivnostima savjetovanja koje je provela Europska komisija kako bi poduprla ovu inicijativu dostupan je na web-mjestu Europske komisije.
•Procjena učinka
Prijedlog je poduprt procjenom učinka koju je pozitivno ocijenio Odbor za nadzor regulative. Nakon mišljenja Odbora procjena učinka poboljšana je na nekoliko načina. Prvo, u njoj se bolje razlikuju mjere namijenjene izravnom rješavanju problema izbjegavanja plaćanja poreza na dobit poduzeća u odnosu na neizravne koristi koje se očekuju zbog povećanja transparentnosti. Drugo, u njoj se dodatno razrađuje opcija dobrovoljnog objavljivanja (sustav označivanja). Treće, procjena učinaka jasnije je odvojena od učinka ostalih mjera za sprječavanje izbjegavanja plaćanja poreza koje su obuhvaćene osnovnim scenarijem.
Danas podneseni prijedlog temelji se na odabranoj opciji utvrđenoj u procjeni učinka, odnosno javnom izvješćivanju po zemljama o poslovanju diljem svijeta, raščlanjenom po državama članicama EU-a i prikazanom na zbirnoj osnovi za poslovanje izvan EU-a. Prijedlog se primjenjuje na sve MNP-ove iz EU-a i izvan EU-a koji imaju konsolidirani prihod od najmanje 750 milijuna EUR i koji djeluju u EU-u barem ako u njemu imaju poslovni nastan. Vrste informacija koje se objavljuju uključuju plaćeni i obračunani porez na dobit, kao i potrebne kontekstualne informacije. Prijedlog se udaljava od procjene učinka u dvama područjima: dorađen je u području izvješćivanja o poslovanju izvan EU-a, pri čemu se za određene porezne jurisdikcije zahtijeva jednako detaljna ocjena kao i za države članice EU-a. Osim toga predlaže se zahtjev za objavu akumulirane dobiti po zemljama i obrazloženje na razini grupe u slučaju nesklada između iznosa obračunanog i stvarno plaćenog poreza.
U pogledu društvene koristi ovom se inicijativom odgovara na povećane zahtjeve za transparentnošću poreznih pitanja MNP grupa. Pružanjem više informacija u primjerenijem obliku trebalo bi se pridonijeti većem povjerenju javnosti u pravednost poreznih sustava.
U pogledu gospodarskog učinka prijedlog ne podrazumijeva znatno dodatno administrativno opterećenje jer će vrlo veliki MNP-ovi u svakom slučaju morati dostavljati poreznim tijelima sveobuhvatnija izvješća po zemljama kad paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza bude proveden. Za sve vrlo velike MNP-ove koji posluju u EU-u vrijedit će isti zahtjev u pogledu objavljivanja, bez obzira na to imaju li poslovni nastan u EU-u ili u trećoj zemlji. Nadalje, ovim se javnim izvješćivanjem po zemljama u jednom dokumentu predstavljaju informacije koje su već uglavnom dostupne u poslovnim registrima svake države članice. Stoga neće biti učinka na konkurentnost poduzeća. Rizik od stvaranja daljnjih poreznih sukoba i dvostrukog oporezivanja bit će ograničen jer će javno dostupne porezne informacije biti raščlanjene samo za ograničeni broj poreznih jurisdikcija. Informacije u vezi s poslovanjem u drugim jurisdikcijama u pravilu su prikazane na zbirnoj osnovi.
•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa
Ne uvode se nove obveze za mikropoduzeća ili za mala poduzeća u EU-u. Mjera je usmjerena samo na multinacionalna poduzeća koja su najbolje osposobljena za aktivnosti poreznog planiranja; riječ je o poduzećima čiji konsolidirani prihod premašuje 750 milijuna EUR. Procjenjuje se da će barem 6000 multinacionalnih poduzeća morati sastaviti izvješće po zemljama jer su aktivna na tržištima EU-a. Od toga oko 2000 poduzeća ima sjedište u EU-u, što je neznatan dio ukupnog broja od 7,5 milijuna europskih poduzeća. Kako bi se obuhvatila multinacionalna poduzeća s poslovnim nastanom u zemljama koje nisu članice EU-a, na srednja i velika poduzeća kćeri u EU-u, odnosno podružnice usporedive veličine, primjenjivat će se nove obveze.
Zahvaljujući digitaliziranim izvješćima zainteresirane strane (zainteresirani ulagatelj ili član civilnog društva) moći će lakše pristupiti informacijama i obraditi ih. Zbog tog je razloga potrebna objava na web-mjestu poduzeća. Nije određen poseban format ili jezik.
•Temeljna prava
Općenito, predviđeni opseg informacija u izvješćima po zemljama razmjeran je ciljevima povećanja javne transparentnosti i nadzora. Izvješćivanje se temelji na informacijama koje se uglavnom objavljuju u financijskim izvještajima većine MNP grupa u EU-u.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Inicijativa nema utjecaja na proračun.
5.OSTALI ELEMENTI
•Provedbeni planovi i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Komisija će pratiti provedbu politike u suradnji s državama članicama. Pet godina nakon datuma prenošenja Komisija će izraditi evaluaciju ove direktive.
U okviru evaluacije ispitat će se djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, dosljednost i dodana vrijednost prijedloga u pogledu javnih informacija, uključujući sve bitne učinke na poduzeća ili na treće zemlje. Pri evaluaciji u obzir će se uzimati nova međunarodna kretanja.
•Dokumenti s obrazloženjima
Izvješćivanje po zemljama relativno je novi koncept koji zahtijeva tehnički dobru provedbu. Da bi se ispunio cilj ovog prijedloga i da bi se izbjegle moguće pravne praznine i neusklađenosti u provođenju propisa u nacionalnom pravu država članica, kao pomoć pri prenošenju i instrument za djelotvornu provjeru bit će potrebni dokumenti s obrazloženjima.
Zbog toga je opravdana potreba da države članice uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje prilože dokumente s obrazloženjima, naprimjer u obliku korelacijske tablice.
•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga
Područje primjene – vrlo velike MNP grupe
Kako bi se osigurala primjerena ravnoteža izvještajnog opterećenja, samo će se od MNP grupa s ukupnim konsolidiranim prihodima grupe većima od 750 milijuna EUR zahtijevati da sastavljaju izvješća po zemljama. To je isti prag kao onaj koji je utvrđen u akcijskom planu OECD-a za suzbijanje erozije porezne osnovice i paketu mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza. U svjetlu posebnih ciljeva porezne transparentnosti i u namjeri da u određenim aspektima pravila budu stroža od onoga što trenutačno vrijedi za bankarski sektor i ekstraktivne industrije, prag od 750 milijuna EUR izračunavat će se na globalnoj osnovi, a od MNP grupa zahtijeva se da dostavljaju informacije o svojim aktivnostima diljem svijeta. Prema OECD-u, na temelju tog praga samo će 10 – 15 % MNP-ova morati dostavljati izvješća po zemljama, prihod tih MNP-ova činit će 90 % prihoda svih MNP-ova. Mali i srednji poduzetnici nisu zahvaćeni ovim prijedlogom.
U slučaju da MNP ima sjedište u trećoj zemlji, obveza će vrijediti za njegova poduzeća kćeri ili podružnice u EU-u, osim ako MNP izvan EU-a objavi izvješće grupe po zemljama i navede koji su njegovi poduzeće kći ili podružnica u EU-u nadležni za objavu izvješća po zemljama uime „matičnog” poduzeća.
To je u skladu s Direktivom o administrativnoj suradnji, kojom je predviđeno da poduzeća kćeri ili podružnice u EU-u moraju poreznim tijelima dostavljati izvješća grupe po zemljama za svoje matično poduzeće iz treće zemlje. Cilj je poreznoj upravi pružiti potpuni skup podataka koji su joj potrebni kako bi razmotrila moguće štetne porezne prakse, a ne dati široj javnosti na raspolaganje opći skup podataka po državama kako bi se poboljšala transparentnost.
S obzirom na prag predložen za to koja bi multinacionalna poduzeća bila obuhvaćena područjem primjene ove inicijative te s obzirom na trenutačne obveze izvješćivanja u EU-u, primjereno je i učinkovito uvesti obvezu izvješćivanja samo za srednja ili veća poduzeća kćeri s poslovnim nastanom u EU-u. Stoga se ne uvode nove obveze za mala poduzeća, koja čine više od 95 % svih poduzeća u EU-u.
Bankarske grupe
Od bankarskih grupa s poslovnim nastanom u EU-u već se zahtijeva da objavljuju izvješća po zemljama u skladu s člankom 89. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća. Ako je riječ o MNP-ovima iz područja primjene ove inicijative, oni se izuzimaju od obveze izvješćivanja o informacijama u vezi s porezom na dobit ako izvješće koje se objavljuje u skladu s člankom 89. Direktive 2013/36/EU obuhvaća aktivnosti krajnjeg matičnog poduzeća i svih njegovih povezanih poduzeća.
Sadržaj
Objavljivat će se samo informacije koje su neophodne i dostatne za ispunjavanje navedenih ciljeva ove inicijative, odnosno: priroda aktivnosti, broj zaposlenih, ostvareni neto prihod (uključujući s povezanim stranama), dobit prije oporezivanja, iznos poreza na dobit koji treba platiti u državi na osnovi dobiti ostvarene u tekućoj godini, stvarna plaćanja izvršena državnoj riznici tijekom te godine i iznos akumulirane dobiti.
Da bi se osigurala razina preciznosti koja će omogućiti građanima bolju procjenu toga kako MNP pridonosi blagostanju države članice, informacije bi trebalo raščlaniti po državama članicama. Osim toga, zato što neke zemlje odbijaju poštovati standarde dobrog upravljanja u oporezivanju i donose posebne porezne izazove, informacije o poslovanju MNP-ova trebale bi biti vrlo detaljno prikazane. EU se obvezao da će sastaviti zajednički popis određenih poreznih jurisdikcija u skladu s komunikacijom Komisije od 28. siječnja 2016. u kojoj su opisani predloženi pristup i kriteriji za sastavljanje tog popisa.
Kako je navedeno u toj komunikaciji, zajednički popis EU-a temeljit će se na jasnim i međunarodno obrazloživim kriterijima zasnovanima na međunarodno ugovorenim standardima kako je utvrđeno direktivom i u skladu sa strogim postupkom praćenja. Popis će sastaviti Komisija i države članice. Komisija predlaže da konačna odluka o tome koje jurisdikcije treba uvrstiti na zajednički popis EU-a bude donesena delegiranim aktom, čime će se omogućiti uključivanje i Vijeća i Parlamenta.
Ne računajući prethodno navedenu iznimku u vezi s određenim trećim zemljama koje donose posebne izazove, iste će se informacije o aktivnostima grupe u drugim poreznim jurisdikcijama pružati na zbirnoj osnovi. Ako više subjekata jedne grupe posluje u određenoj državi, u izvješću po zemljama prikazuju se zbirne informacije koje se odnose na svaki subjekt u toj državi.
Objavljivanje
Konsolidirano izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit objavit će se u poslovnom registru, u cilju osiguravanja sigurnosti i dostupnosti tijekom vremena. Nadalje, s obzirom na to da je cilj ove inicijative omogućiti javni nadzor, ta će izvješća također biti dostupna javnosti na web-mjestima poduzeća. Kako bi se omogućila usporedba tijekom vremena, izvješća će ostati dostupna na web-mjestima barem pet uzastopnih godina.
Provedba
Provedba ove inicijative osigurat će se kombinacijom odredaba. Države članice trebale bi uvesti zajedničku odgovornost administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela za ta izvješća. Ovlašteni revizor koji je nadležan za svako lokalno poduzeće kći morat će provjeriti je li izvješće po zemljama dostavljeno i je li dostupno na internetu. U slučaju podružnice MNP-a iz treće zemlje tu odgovornost imaju osobe zadužene za provođenje postupka objavljivanja. Konačno, primjenjuje se članak 51. Direktive 2013/34/EU, kojim se osigurava da predviđene sankcije za MNP-ove ili njihova poduzeća kćeri ili podružnice u slučaju povrede propisa budu učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.
2016/0107 (COD)
Prijedlog
DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit određenih poduzeća i podružnica
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 50. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1)Zadnjih se godina znatno povećao izazov povezan s izbjegavanjem plaćanja poreza na dobit poduzeća te je postao velik izvor zabrinutosti u Uniji i u svijetu. Europsko je vijeće u svojim zaključcima od 18. prosinca 2014. priznalo hitnu potrebu za pojačavanjem napora u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza na svjetskoj razini i na razini Unije. Komisija je u svojim komunikacijama pod nazivom „Program rada Komisije za 2016. – Vrijeme je za drugačiji način rada” i „Program rada Komisije za 2015. – Novi početak” utvrdila kao svoj prioritet potrebu za prelaskom na sustav u kojem je zemlja u kojoj se dobit ostvaruje ujedno i zemlja u kojoj se plaća porez. Komisija je osim toga odredila kao prioritet potrebu za odgovaranjem na poziv naših društava na pravednost i poreznu transparentnost.
(2)Europski je parlament u svojoj rezoluciji od 16. prosinca 2015. o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije politika poreza na dobit u Uniji istaknuo da se većom transparentnošću u području oporezivanja poduzeća može poboljšati naplata poreza, učiniti rad poreznih tijela učinkovitijim te osigurati veće javno povjerenje i pouzdanje u porezne sustave i vlade.
(3)Na temelju zaključaka Europskog vijeća od 22. svibnja 2013. Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća uvedena je klauzula o preispitivanju kojom se od Komisije traži da razmotri mogućnost uvođenja obveze za velika poduzeća iz dodatnih industrijskih sektora da na godišnjoj osnovi sastavljaju izvješća po državama, uzimajući u obzir događanja u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te rezultate povezanih europskih inicijativa.
(4)Pozivajući na pravedan i moderan međunarodni porezni sustav na svjetskoj razini u studenome 2015., skupina G20 odobrila je Akcijski plan OECD-a za borbu protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti (Base Erosion and Profit Shifting – BEPS), kojem je cilj bio pružiti vladama jasna međunarodna rješenja za postupanje s prazninama i neusklađenostima u postojećim propisima, koje omogućuju premještanje dobiti poduzeća u zemlje s niskim porezom ili bez poreza, gdje ne može doći do istinskog stvaranja vrijednosti. Točnije, mjerom 13. BEPS-a za određena multinacionalna poduzeća uvode se izvješća po zemljama koja se podnose poreznim tijelima na povjerljivoj osnovi. Komisija je 27. siječnja 2016. donijela „Paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza”. Jedan je od ciljeva tog paketa prenijeti u pravo Unije mjeru 13. BEPS-a izmjenom Direktive Vijeća 2011/16/EU.
(5)Poboljšan javni nadzor poreza na dobit poduzeća koji su dužna platiti multinacionalna poduzeća koja posluju u Uniji neophodan je element kako bi se dodatno potaknula odgovornost poduzeća, pridonijelo blagostanju zahvaljujući porezima, promicala pravednija porezna konkurencija u Uniji zasnovana na informiranijoj javnoj raspravi te kako bi se vratilo povjerenje javnosti u pravednost nacionalnih poreznih sustava. Takav je javni nadzor moguće ostvariti izvješćivanjem o informacijama u vezi s porezom na dobit, bez obzira na to gdje krajnje matično poduzeće multinacionalne grupe ima poslovni nastan.
(6)Javnost bi trebala moći nadzirati sve aktivnosti grupe kada ona ima određene poslovne jedinice u Uniji. Za grupe koje u Uniji posluju samo preko poduzeća kćeri ili podružnice, poduzeća kćeri i podružnice trebali bi objavljivati i učiniti dostupnim izvješće krajnjeg matičnog poduzeća. Međutim, zbog proporcionalnosti i djelotvornosti, obveza da se izvješće objavi i učini dostupnim trebala bi biti ograničena na srednja ili velika poduzeća kćeri s poslovnim nastanom u Uniji ili na podružnice usporedive veličine otvorene u državi članici. Područje primjene Direktive 2013/34/EU trebalo bi stoga proširiti na podružnice koje je u državi članici otvorilo poduzeće s poslovnim nastanom izvan Unije.
(7)Kako bi se izbjeglo dvostruko izvješćivanje za bankovni sektor, krajnja matična poduzeća na koja se primjenjuje Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća i koja u svoje izvješće, sastavljeno u skladu s člankom 89. Direktive 2013/36/EU, uključuju sve svoje aktivnosti i sve aktivnosti svojih povezanih poduzeća uključenih u konsolidirane financijske izvještaje, uključujući aktivnosti na koje se ne primjenjuju odredbe dijela trećeg, glave 1. poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, trebala bi biti izuzeta od zahtjeva u pogledu izvješćivanja navedenih u ovoj direktivi.
(8)Izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit trebalo bi pružati informacije o svim aktivnostima poduzeća ili svih povezanih poduzeća grupe koju kontrolira krajnje matično poduzeće. Informacije bi se trebale temeljiti na izvještajnim specifikacijama iz mjere 13. BEPS-a te bi trebale biti ograničene na ono što je neophodno za to da omogući djelotvoran javni nadzor, kako bi se osiguralo da zbog objavljivanja ne nastanu nerazmjerni rizici ili nedostaci. U izvješće bi trebao biti uključen i kratak opis prirode aktivnosti. Taj bi se opis mogao temeljiti na kategorizaciji iz tablice 2. u Prilogu III. poglavlju V. dokumenta OECD-a „Smjernice za transferne cijene u dokumentaciji”. U izvješće bi trebalo biti uključeno sveobuhvatno obrazloženje u slučaju bitnog nesklada na razini grupe između iznosa obračunanog i plaćenog poreza, uzimajući pritom u obzir odgovarajuće iznose iz prethodnih financijskih godina.
(9)Da bi se osigurala razina preciznosti koja omogućuje građanima bolju procjenu toga kako MNP pridonosi blagostanju države članice, informacije bi trebalo raščlaniti po državama članicama. Osim toga informacije o poslovanju multinacionalnih poduzeća trebale bi se prikazivati vrlo detaljno kad je riječ o određenim poreznim jurisdikcijama koje donose posebne izazove. Informacije o poslovanju u svim drugim zemljama trebale bi se prikazati na zbirnoj osnovi.
(10)Kako bi se povećala odgovornost prema trećim stranama i osiguralo primjereno upravljanje, članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela krajnjeg matičnog poduzeća koje ima poslovni nastan u Uniji i koje ima obvezu sastavljanja, objavljivanja i osiguravanja dostupnosti izvješća o informacijama u vezi s porezom na dobit, trebali bi imati zajedničku odgovornost za osiguravanje usklađenosti s tim obvezama izvješćivanja. S obzirom na to da bi članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela poduzeća kćeri koja imaju poslovni nastan u Uniji i koja su pod kontrolom krajnjeg matičnog poduzeća s poslovnim nastanom izvan Unije ili osobe zadužene za poslove povezane s objavljivanjem za podružnicu mogli imati ograničena saznanja o sadržaju izvješća o informacijama u vezi s porezom na dobit koje je sastavilo krajnje matično poduzeće, njihova bi odgovornost za objavljivanje i dostupnost izvješća o informacijama u vezi s porezom na dobit trebala biti ograničena.
(11)Kako bi se osiguralo da se slučajevi neusklađenosti javno objavljuju, jedan ili više ovlaštenih revizora ili revizorskih društava trebali bi provjeriti je li izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit dostavljeno i predstavljeno u skladu sa zahtjevima iz ove direktive te je li dostupno na odgovarajućem web-mjestu poduzeća ili povezanog poduzeća.
(12)Cilj je ove direktive povećati transparentnost i javni nadzor poreza na dobit poduzeća prilagodbom postojećeg pravnog okvira za obveze uvedene poduzećima i društvima u pogledu objave izvješća te zaštite interesa članova i trećih u smislu članka 50. stavka 2. točke (g) UFEU-a. U skladu s tumačenjem Suda, osobito u predmetu C-97/96 Verband deutscher Daihatsu-Händler, članak 50. stavak 2. točka (g) UFEU-a odnosi se na potrebu za zaštitom interesa „trećih” općenito, bez razlikovanja ili isključivanja kategorija koje su obuhvaćene tim izrazom. Osim toga cilj uspostave slobode poslovnog nastana, za što su vrlo općenito zadužene institucije na temelju članka 50. stavka 1. UFEU-a, ne može se zaobići na temelju odredaba članka 50. stavka 2. UFEU-a. S obzirom na to da se ova direktiva ne odnosi na usklađivanje poreza, nego samo na obvezu objave informacija o porezu na dobit, članak 50. stavak 1. UFEU-a čini primjerenu pravnu osnovu.
(13)Da bi se utvrdilo određene porezne jurisdikcije za koje su potrebne vrlo detaljne informacije, nadležnost za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu sastavljanja zajedničkog Unijina popisa tih poreznih jurisdikcija trebalo bi delegirati Komisiji. Taj bi se popis trebao sastaviti na temelju određenih kriterija, utvrđenih na temelju Priloga I. Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o vanjskoj strategiji za učinkovito oporezivanje (COM (2016) 24 final). Osobito je važno da Komisija tijekom pripreme provede primjereno savjetovanje, među ostalim i na stručnoj razini, i da ta savjetovanja budu u skladu s načelima utvrđenima Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva, koji su usuglasili Europski parlament, Vijeće i Komisija i koji čeka službeno potpisivanje. Osobito radi osiguravanja ravnomjernog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata Europski parlament i Vijeće zaprimaju sve dokumente u isto vrijeme kad i stručnjaci država članica, a njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima Komisijinih stručnih skupina zaduženih za pripremu delegiranih akata.
(14)Budući da cilj ove direktive ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti države članice, već ga se zbog njegova učinka može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u tom članku, ova direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.
(15)Ovom se direktivom poštuju temeljna prava i priznaju načela koja su posebno utvrđena Poveljom o temeljnim pravima Europske unije.
(16)U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije o dokumentima s obrazloženjima od 28. rujna 2011., države članice obvezuju se, u opravdanim slučajevima, uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje dostaviti dokument ili dokumente u kojima se objašnjava odnos između elemenata direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove direktive zakonodavac smatra da je prijenos tih dokumenata opravdan.
(17)Direktivu 2013/34/EU stoga bi trebalo izmijeniti na odgovarajući način,
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Izmjene Direktive 2013/34/EU
Direktiva 2013/34/EU mijenja se kako slijedi:
(1)u članku 1. umeće se sljedeći stavak 1.a:
„1.a Mjere usklađivanja propisane člankom 2., člancima od 48.a do 48.g i člankom 51. primjenjuju se i na zakone i druge propise država članica koji se odnose na podružnice koje je u državi članici otvorilo poduzeće na koje se ne primjenjuje pravo određene države članice, ali koje ima pravni oblik usporediv s vrstama poduzeća iz Priloga I.”;
(2) umeće se sljedeće poglavlje 10.a:
„Poglavlje 10.a
Izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit
Članak 48.a
Definicije koje se odnose na izvješćivanje o informacijama u vezi s porezom na dobit
Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:
(1)„krajnje matično poduzeće” znači poduzeće koje sastavlja konsolidirane financijske izvještaje najveće grupe poduzeća;
(2)„konsolidirani financijski izvještaji” znači financijski izvještaji koje sastavlja matično poduzeće grupe u kojima se imovina, obveze, vlasnički kapital, prihodi i rashodi iskazuju kao da je riječ o jedinstvenom gospodarskom subjektu;
(3)„porezna jurisdikcija” znači državna jurisdikcija, kao i jurisdikcija koje nije državna, a ima autonomiju u području poreza na dobit.
Članak 48.b
Poduzeća i podružnice od kojih se zahtijeva da izvješćuju o informacijama u vezi s porezom na dobit
1.Države članice zahtijevaju od krajnjih matičnih poduzeća na koja se primjenjuje njihovo nacionalno pravo i koja imaju konsolidirani neto prihod veći od 750 000 000 EUR, kao i od poduzeća na koja se primjenjuje njihovo nacionalno pravo i koja nisu povezana poduzeća, a imaju neto prihod veći od 750 000 000 EUR, da sastavljaju i objavljuju izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit na godišnjoj osnovi.
Izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit dostupno je javnosti na web-mjestu poduzeća na dan njegove objave.
2.Države članice ne primjenjuju skup pravila iz stavka 1. ovog članka na krajnja matična poduzeća ako se na ta poduzeća ili njihova povezana poduzeća primjenjuje članak 89. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća* i ako u svojem izvješću po zemljama iskazuju informacije o svim aktivnostima svih povezanih poduzeća uključenih u konsolidirani financijski izvještaj tih krajnjih matičnih poduzeća.
3.Države članice zahtijevaju od srednjih i velikih poduzeća kćeri iz članka 3. stavaka 3. i 4., na koja se primjenjuje njihovo nacionalno pravo i koja su pod kontrolom krajnjeg matičnog poduzeća koje ima konsolidirani neto prihod veći od 750 000 000 EUR i na koje se ne primjenjuje pravo određene države članice, da na godišnjoj osnovi objavljuju izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit tog krajnjeg matičnog poduzeća.
Izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit dostupno je javnosti od datuma njegove objave na web-mjestu poduzeća kćeri ili povezanog poduzeća.
4.Države članice zahtijevaju od podružnica koje na njihovu državnom području otvara poduzeće na koje se ne primjenjuje pravo određene države članice da na godišnjoj osnovi objavljuju izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit krajnjeg matičnog poduzeća iz stavka 5. točke (a) ovog članka.
Izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit dostupno je javnosti od datuma njegove objave na web-mjestu podružnice ili povezanog poduzeća.
Države članice primjenjuju prvi podstavak ovog stavka samo na podružnice koje imaju neto prihod veći od praga za neto prihod koji je definiran pravom svake države članice u skladu s člankom 3. stavkom 2.
5.Države članice primjenjuju pravila iz stavka 4. samo na podružnicu ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:
(a)poduzeće koje je otvorilo podružnicu poduzeće je povezano s grupom koju kontrolira krajnje matično poduzeće na koje se ne primjenjuje pravo određene države članice i koje ima konsolidirani neto prihod veći od 750 000 000 EUR ili je poduzeće koje nije povezano i koje ima neto prihod veći od 750 000 000 EUR;
(b)krajnje matično poduzeće iz točke (a) nema srednje ili veliko poduzeće kćer iz stavka 3.
6.Države članice ne primjenjuju pravila iz stavaka 3. i 4. ovog članka ako je izvješće o informaciji u vezi s porezom na dobit, sastavljeno u skladu s člankom 48.c, dostupno javnosti na web-mjestu krajnjeg matičnog poduzeća na koje se ne primjenjuje pravo određene države članice u razumnom roku, koji nije dulji od 12 mjeseci nakon datuma bilance, te ako se u izvješću navode naziv i sjedište jednog poduzeća kćeri ili jedne podružnice na koje se primjenjuje pravo određene države članice i koji su objavili izvješće u skladu s člankom 48.d stavkom 1.
7.Države članice zahtijevaju od poduzeća kćeri ili od podružnica na koje se ne primjenjuju odredbe stavaka 3. i 4. da objavljuju i osiguravaju dostupnost izvješća o informacijama o porezu na dobit ako su ta poduzeća kćeri ili podružnice osnovani radi izbjegavanja izvještajnih zahtjeva navedenih u ovom poglavlju.
Članak 48.c
Sadržaj izvješća o informacijama u vezi s porezom na dobit
1.Izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit obuhvaća informacije koje se odnose na sve aktivnosti poduzeća i krajnjeg matičnog poduzeća, uključujući aktivnosti svih povezanih poduzeća konsolidiranih u financijskom izvještaju za određenu financijsku godinu.
2.Informacije iz stavka 1. obuhvaćaju sljedeće:
(a)kratak opis prirode aktivnosti;
(b)broj zaposlenih;
(c)iznos neto prihoda, koji uključuje ostvareni prihod u odnosu na povezane strane;
(d)iznos dobiti ili gubitka prije poreza na dobit;
(e)iznos obračunanog poreza na dobit (tekuća godina), što je tekući porezni rashod koji poduzeća i podružnice koji su rezidenti za potrebe oporezivanja u određenoj poreznoj jurisdikciji priznaju u oporezivoj dobiti ili gubitku financijske godine;
(f)iznos plaćenog poreza na dobit, što je iznos poreza na dobit koji su poduzeća i podružnice koji su rezidenti za potrebe oporezivanja u određenoj poreznoj jurisdikciji platili tijekom određene financijske godine i
(g)iznos akumilirane dobiti.
Za potrebe točke (e) prvog podstavka tekući porezni rashod odnosi se samo na aktivnosti poduzeća u tekućoj financijskoj godini i ne uključuje odgođene poreze ili rezerviranja za neizvjesne porezne obveze.
3.U izvješću se predstavljaju informacije iz stavka 2. zasebno za svaku državu članicu. Ako se država članica sastoji od nekoliko poreznih jurisdikcija, informacije se združuju na razini države članice.
U izvješću se navode i informacije iz stavka 2. ovog članka zasebno za svaku poreznu jurisdikciju koja je na kraju prethodne financijske godine bila uvrštena na Unijin popis određenih poreznih jurisdikcija sastavljen u skladu s člankom 48.g, osim ako se u izvješću izričito potvrdi, ovisno o odgovornosti iz članka 48.e, da povezano poduzeće ili grupa na koje se primjenjuju propisi porezne jurisdikcije nisu izravno uključeni u transakcije s povezanim poduzećem iste grupe na koje se primjenjuju propisi određene države članice.
U izvješću se predstavljaju informacije iz stavka 2. na zbirnoj osnovi za ostale porezne jurisdikcije.
Informacije se pripisuju svakoj relevantnoj poreznoj jurisdikciji na temelju postojanja trajnog mjesta poslovanja ili stalne poslovne aktivnosti zbog koje, ako proizlazi iz aktivnosti grupe, može nastati obveza po osnovi poreza na dobit u toj poreznoj jurisdikciji.
Ako zbog aktivnosti nekoliko povezanih poduzeća može nastati porezna obveza u jednoj poreznoj jurisdikciji, informacije koje se pripisuju toj poreznoj jurisdikciji zbroj su informacija koje se odnose na te aktivnosti svakog povezanog poduzeća i njihovih podružnica u toj poreznoj jurisdikciji.
Informacije o svakoj pojedinoj aktivnosti ne pripisuju se istodobno na više poreznih jurisdikcija.
4.U izvješće se uključuje sveobuhvatno obrazloženje na razini grupe o bitnom neskladu, ako postoji, između iznosa objavljenih u skladu sa stavkom 2. točkama (e) i (f), uzimajući pritom u obzir odgovarajuće iznose iz prethodnih financijskih godina.
5.Izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit objavljuje se i osigurava se njegova dostupnost na web-mjestu na najmanje jednom službenom jeziku Unije.
6.Valuta koja se upotrebljava u izvješću o informacijama u vezi s porezom na dobit valuta je u kojoj su iskazani konsolidirani financijski izvještaji. Države članice ne zahtijevaju da se to izvješće objavljuje u valuti drukčijoj od one koja se upotrebljava u financijskim izvještajima.
7.Ako države članice nisu uvele euro, prag iz članka 48.b stavka 1. preračunava se u nacionalnu valutu primjenom tečaja na dan [Ured za publikacije Europske unije – odrediti datum = datum stupanja na snagu ove direktive], koji je objavljen u Službenom listu Europske unije, te njegovim uvećanjem ili smanjenjem za najviše 5 % kako bi se dobio zaokruženi iznos u nacionalnim valutama.
Pragovi iz članka 48.b stavaka 3. i 4. preračunavaju se u istovjetni iznos u nacionalnoj valuti bilo koje relevantne treće zemlje primjenom tečaja na dan [Ured za publikacije Europske unije – odrediti datum = datum stupanja na snagu ove direktive] i zaokružuju na najbližu tisućicu.
Članak 48.d
Objavljivanje i dostupnost
1.Izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit objavljuje se kako je utvrđeno pravom svake države članice, u skladu s poglavljem 2. Direktive 2009/101/EZ, zajedno s dokumentima iz članka 30. stavka 1. ove direktive i, prema potrebi, s računovodstvenim dokumentima iz članka 9. Direktive Vijeća 89/666/EEZ**.
2.Izvješće iz članka 48.b stavaka 1., 3., 4. i 6. ostaje dostupno na web-mjestu u razdoblju od najmanje pet uzastopnih godina.
Članak 48.e
Odgovornost za sastavljanje, objavljivanje i dostupnost izvješća o informacijama u vezi s porezom na dobit
1.Države članice osiguravaju da članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela krajnjeg matičnog poduzeća iz članka 48.b stavka 1., djelujući u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene na temelju nacionalnog prava, imaju zajedničku odgovornost osigurati da se izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit sastavlja, objavljuje te da bude dostupno u skladu s člancima 48.b, 48.c i 48.d.
2.Države članice osiguravaju da članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela poduzeća kćeri iz članka 48.b stavka 3. ove direktive i osoba ili osobe koje provode postupak objavljivanja iz članka 13. Direktive 89/666/EEZ za podružnicu iz članka 48.b stavka 4. ove direktive, djelujući u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene na temelju nacionalnog prava, imaju zajedničku odgovornost osigurati da se, prema njihovu saznanju i sposobnostima, izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit sastavlja, objavljuje te da bude dostupno u skladu s člancima 48.b, 48.c i 48.d.
Članak 48.f
Neovisna provjera
Države članice osiguravaju da, ako reviziju financijskih izvještaja povezanog poduzeća obavlja jedan ovlašteni revizor ili revizorsko društvo ili više njih, u skladu s člankom 34. stavkom 1., ovlašteni revizor ili revizorsko društvo ili više njih provjeravaju i je li izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit dostavljeno i dostupno u skladu s člancima 48.b, 48.c i 48.d. Ovlašteni revizor ili revizorsko društvo ili više njih naznačuju u revizorskom izvješću ako izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit nije dostavljeno ili nije dostupno u skladu s tim člancima.
Članak 48.g
Unijin zajednički popis određenih poreznih jurisdikcija
Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 49. u pogledu sastavljanja Unijina zajedničkog popisa određenih poreznih jurisdikcija. Taj se popis temelji na ocjeni poreznih jurisdikcija koje ne poštuju sljedeće kriterije:
(1)transparentnost i razmjenu informacija, uključujući razmjenu informacija na zahtjev i automatsku razmjenu informacija o financijskim računima;
(2)pošteno tržišno natjecanje u području poreza;
(3)standarde koje su utvrdili G20 i/ili OECD;
(4)druge mjerodavne standarde, uključujući međunarodne standarde koje utvrdi Radna skupina za financijske mjere.
Komisija redovito preispituje popis i prema potrebi ga izmjenjuje kako bi se u obzir uzele nove okolnosti.
Članak 48.h
Datum početka izvješćivanja o informacijama u vezi s porezom na dobit
Države članice osiguravaju da se zakoni i drugi propisi kojima se prenose članci od 48.a do 48.f primjenjuju najkasnije od datuma početka prve financijske godine koja započinje na dan ili nakon [Ured za publikacije Europske unije – odrediti datum = godinu dana nakon roka za prenošenje].
Članak 48.i
Izvješće
Komisija izvješćuje o poštovanju i učinku obveza izvješćivanja iz članaka od 48.a do 48.f. Izvješće sadržava ocjenu toga daju li se u izvješću o informacijama u vezi s porezom na dobit odgovarajući i razmjerni rezultati, uzimajući u obzir potrebu za osiguravanjem dostatne razine transparentnosti i potrebu za konkurentnim okruženjem za poduzeća.
Izvješće se podnosi Europskom parlamentu i Vijeću do [Ured za publikacije Europske unije – odrediti datum = pet godina nakon datuma prenošenja ove Direktive].”
(3)Članak 49. mijenja se kako slijedi:
(a)stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:
„2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 1. stavka 2., članka 3. stavka 13., članka 46. stavka 2. i članka 48.g dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od datuma iz članka 54.
3. Europski parlament i Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 2., članka 3. stavka 13. i članka 46. stavka 2 i članka 48.g. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u toj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.”
(b)umeće se sljedeći stavak 3.a:
„3.a Prije nego što donese delegirani akt, Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje imenuje svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od [datum].”
(c)stavak 5. zamjenjuju se sljedećim:
„5. Delegirani akt donesen na temelju članka 1. stavka 2., članka 3. stavka 13., članka 46. stavka 2. ili članka 48.g stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamenti i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”
______________________
* Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.)
** Jedanaesta direktiva Vijeća 89/666/EEZ od 21. prosinca 1989. o zahtjevima objavljivanja podataka u vezi s podružnicama koje su u nekoj državi članici otvorile određene vrste trgovačkih društava na koje se primjenjuje pravo druge države (SL L 395, 30.12.1989., str. 36.)”
Članak 2.
Prenošenje
1.Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom direktivom najkasnije do [Ured za publikacije Europske unije - odrediti datum = godinu dana nakon stupanja na snagu]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.
Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu direktivu ili se prilikom njihove službene objave uz njih navodi takvo upućivanje. Države članice određuju načine tog upućivanja.
2.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova direktiva.
Članak 3.
Stupanje na snagu
Ova direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 4.
Adresati
Ova je direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu
Za Europski parlament
Za Vijeće
Predsjednik
Predsjednik