EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 10.6.2016.

COM(2016) 383 final

2016/0180(NLE)

Prijedlog

PREPORUKE VIJEĆA

o europskom kvalifikacijskom okviru za cjeloživotno učenje i o stavljanju izvan snage Preporuke Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi europskog kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

(1)povežu svoje sustave i razine kvalifikacija s osam razina europskog kvalifikacijskog okvira do 2010.;

(2)naznače razine europskog kvalifikacijskog okvira na novoizdanim svjedodžbama/diplomama i/ili dopunskim ispravama o studiju do 2012.

Nisu sve zemlje u cijelom svojem kvalifikacijskom sustavu uključile upućivanja na europski kvalifikacijski okvir, unatoč njegovoj sveobuhvatnoj naravi.

Pojedine su zemlje upućivanje usredotočile na kvalifikacije stečene u okviru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (VET), dok druge zemlje nisu uključile opći obrazovni sustav u taj postupak. Situacija je još raznolikija u slučaju privatnih, neformalnih i međunarodnih kvalifikacija koje su u nekim zemljama dio nacionalnog kvalifikacijskog okvira, a u drugima ne. Trenutačnom Preporukom ne jamči se da su sve vrste kvalifikacija (uključujući one iz privatnog sektora) dio nacionalnih okvira. Nadalje, kvalifikacijski sustavi i okviri mijenjaju se s vremenom, a Preporuka ne sadržava poziv državama članicama da stalno ažuriraju upućivanje na europski kvalifikacijski okvir u svojim nacionalnim okvirima.

Znatne razlike među zemljama u opisu sadržaja sličnih kvalifikacija

Za opis kvalifikacija i njihovih ishoda učenja ne postoji zajednički europski format, što sprječava njihovu usporedivost. Osim toga, često je vrlo teško pronaći informacije o sadržaju pojedine kvalifikacije jer on uglavnom nije sustavno uključen u baze podataka o kvalifikacijama i njihove registre niti se te informacije dijele na europskoj razini. Komisija i države članice na tehničkoj su razini dogovorile predstavljanje minimalnog skupa informacija. On ne bi sadržavao samo informacije povezane s ishodima učenja kvalifikacija nego i informacije povezane s osiguranjem kvalitete i mogućim bodovima.

Ograničenje značenja pojma „kompetencije” na „samostalnost i odgovornost”

Značenje pojma „kompetencije” kako se upotrebljava u trećem stupcu deskriptora europskog kvalifikacijskog okvira 2 iz Priloga II. Preporuci o europskom kvalifikacijskom okviru iz 2008. u kontekstu deskriptora ishoda učenja ograničeno je na „samostalnost i odgovornost”. To nije u skladu sa sveobuhvatnom definicijom kompetencije koja se naširoko upotrebljava u europskim politikama obrazovanja i osposobljavanja i koja je u Prilogu I. Preporuci o europskom kvalifikacijskom okviru iz 2008. formulirana na sljedeći način: „dokazana sposobnost upotrebe znanja, vještina i osobnih, socijalnih i/ili drugih metodoloških sposobnosti u radu ili učenju te u profesionalnom i osobnom razvoju”.

Povjerenje u kvalitetu i razinu kvalifikacija uz koje je uključeno upućivanje na europski kvalifikacijski okvir

Ono je ključno za potporu mobilnosti učenika i radnika unutar sektorskih i zemljopisnih granica i preko njih. Međutim, trenutačna zajednička načela za osiguranje kvalitete upućuju na općenito osiguranje kvalitete, a ne konkretno na kvalifikacije u koje je uključeno upućivanje na europski kvalifikacijski okvir. Nadalje, unatoč sveobuhvatnoj naravi europskog kvalifikacijskog okvira njegova načela osiguranja kvalitete (Prilog III. Preporuci o europskom kvalifikacijskom okviru iz 2008.) odnose se samo na strukovno obrazovanje i osposobljavanje i na visoko obrazovanje te stoga nisu primjenjiva na:

–kvalifikacije stečene na temelju općeg obrazovanja,

–kvalifikacije stečene na temelju vrednovanja neformalnog i informalnog učenja, kvalifikacije iz privatnog sektora i

–međunarodne kvalifikacije (sektorske ili nesektorske).

To ometa povjerenje među državama članicama u cijelom spektru kvalifikacija.

Nema zajedničkih mehanizama prijenosa i prikupljanja bodova za kvalifikacije povezane s europskim kvalifikacijskim okvirom.

Iako je europski kvalifikacijski okvir usmjeren na promicanje fleksibilnih načina učenja i na ishode učenja neovisno o tome gdje je kvalifikacija stečena (bilo koji sektor na temelju formalnog obrazovanja ili vrednovanjem neformalnog i informalnog učenja), ne postoje zajednički mehanizmi prijenosa i prikupljanja bodova za kvalifikacije povezani s europskim kvalifikacijskim okvirom. Time se otežava prijelaz iz jednog obrazovnog okruženja u drugo, unutar država članica i između njih. Međutim, takvi su prijelazi ključni za pojedince koji ih iskuse nekoliko tijekom svoje obrazovne i poslovne karijere,

Povećanje broja međunarodnih (sektorskih) kvalifikacija temeljenih na standardima koje su razvila međunarodna trgovačka društva ili sektorske organizacije

Sve veća internacionalizacija lanaca vrijednosti proizvoda i usluga pokrenula je povećanje broja međunarodnih (sektorskih) kvalifikacija, osposobljavanja i svjedodžbi temeljenih na industriji, na temelju standarda koje su razvila međunarodna trgovačka društva ili sektorske organizacije, kao što su okvir e-kompetencija ili okviri sektora bankarstva ili varenja.

U trenutačnoj Preporuci navodi se da bi međunarodne sektorske organizacije trebale moći povezati svoje sustave kvalifikacija sa zajedničkom europskom referentnom točkom i time prikazati odnos između sustava međunarodnih sektorskih kvalifikacija i nacionalnih kvalifikacijskih sustava. Međutim, u Preporuci nisu donesene izričite odredbe o tome kako ostvariti tu izravnu poveznicu s europskim kvalifikacijskim okvirom. Zbog nedostatka zajedničkog postupka pojedine su države članice u svoje nacionalne kvalifikacijske okvire ugradile neke međunarodne (sektorske) kvalifikacije. Posljedica je toga da bi ista kvalifikacija morala slijediti sve nacionalne postupke, što stvara velik rizik od neusklađenosti među zemljama, posebno rizik da će istoj kvalifikaciji biti dodijeljene različite razine europskog kvalifikacijskog okvira. Time se stvara i veliko administrativno opterećenje za međunarodne (sektorske) organizacije jer bi one morale preuzeti i sve nacionalne postupke i zahtjeve za osiguranje kvalitete.

Zajednički okviri osposobljavanja temeljeni na razinama europskog kvalifikacijskog okvira

Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija (2005/36/EZ) propisano je da zajedničke okvire osposobljavanja za profesije koje su regulirane na nacionalnoj razini može postaviti Komisija u delegiranim aktima kao minimalne skupove ishoda znanja na temelju razina europskog kvalifikacijskog okvira. Kvalifikacije koje su u skladu s povezanim zajedničkim okvirom osposobljavanja automatski će se priznati u cijelom EU-u. Ta je odredba nova i još nije uspostavljen nijedan zajednički okvir osposobljavanja. Direktivom nije propisano kako će se razine europskog kvalifikacijskog okvira rasporediti u zajedničke okvire osposobljavanja,

Poveznice između europskog kvalifikacijskog okvira i nacionalnih kvalifikacijskih okvira u trećim zemljama

Europski kvalifikacijski okvir predstavlja poticaj za razvoj nacionalnih kvalifikacijskih okvira i metaokvira izvan EU-a. Nekoliko trećih zemalja izrazilo je interes za upućivanje na europski kvalifikacijski okvir u svojim sustavima ili njihovo usklađivanje s njim kako bi se omogućila usporedivost njihovih kvalifikacija s onima EU-a. Unatoč sve većem priljevu i odljevu učenika i radnika u EU i iz EU-a, u Preporuci o europskom kvalifikacijskom okviru ne postoji odredba kojom se dopušta službeno usklađivanje s okvirima trećih zemalja. Konkretno, time se sprječava službena usporedba kvalifikacija iz trećih zemalja s kvalifikacijama dodijeljenima u EU-u.

Nedostatak usporedivosti kvalifikacija dodijeljenih u EU-u s kvalifikacijama iz trećih zemalja narušava povjerenje u strane kvalifikacije i otežava njihovo priznavanje. Zbog njega su migranti sa stranim kvalifikacijama (uključujući izbjeglice) u nepovoljnijem položaju u pogledu zapošljavanja u usporedbi s domaćim stanovništvom i ugrožene su njihove prilike za profesionalni razvoj i napredovanje. To je slučaj ne samo s osobama sa stranim kvalifikacijama koje dolaze u EU nego i s osobama s kvalifikacijama iz EU-a koje odlaze u treće zemlje. Na institucionalnoj razini sporazumi o pridruživanju između EU-a i trećih zemalja poput Maroka, Ukrajine, Gruzije i Moldove sadržavaju odredbe o suradnji u vezi s upućivanjem na europski kvalifikacijski okvir, ali nisu uspostavljeni upravljački mehanizmi kako bi se osigurala provedba tih odredaba.

Upravljanje europskim kvalifikacijskim okvirom

Nakon donošenja Preporuke o europskom kvalifikacijskom okviru iz 2008. Komisija je uspostavila neformalnu stručnu skupinu (savjetodavnu skupinu za europski kvalifikacijski okvir, dalje u tekstu „Savjetodavna skupina”) kako bi se osigurala općenita usklađenost i promicala transparentnost u povezivanju kvalifikacijskih sustava s europskim kvalifikacijskim okvirom. U Preporuci o europskom kvalifikacijskom okviru iz 2008. države članice pozvane su na uspostavljanje nacionalnih koordinacijskih točaka za europski kvalifikacijski okvir na nacionalnoj razini u svrhu potpore transparentnom upućivanju na europski kvalifikacijski okvir u nacionalnim kvalifikacijskim sustavima i njegovoj koordinaciji.

Savjetodavna skupina djelotvorna je platforma za potporu razmjeni informacija i umrežavanju među zemljama te je poduprla postupak upućivanja uspostavom kriterija za upućivanje. Međutim, nedostatak koordinacije upravljačkih struktura EU-a u pogledu aktivnosti povezanih s vještinama i kvalifikacijama u cjelini sprječava daljnji razvoj učinkovitosti i sinergija između europskog kvalifikacijskog okvira i drugih alata za transparentnost na razini EU-a i nacionalnim razinama (kao što su Europass i ESCO).

–jačanje postojećeg postupka upućivanja na europski kvalifikacijski okvir u nacionalnim sustavima i razinama kvalifikacija,

–povećanje transparentnosti, usporedivosti i razumijevanja kvalifikacija pojedinaca,

–osiguranje da različite zemlje dosljednije provode europski kvalifikacijski okvir,

–bolje širenje i prenošenje informacija o europskom kvalifikacijskom okviru,

–potpora fleksibilnim načinima učenja i jednostavnim prijelazima unutar sustava obrazovanja i osposobljavanja i između njih te između obrazovanja/osposobljavanja i zaposlenja,

–u kasnijoj fazi, povećanje transparentnosti, razumijevanja i usporedivosti kvalifikacija iz trećih zemalja s kvalifikacijama dodijeljenima u EU-u,

–osiguranje učinkovitijeg upravljanja europskim kvalifikacijskim okvirom na razini EU-a i nacionalnoj razini.

•Usklađenost s postojećim odredbama politike u tom području politike

–Preporuka Vijeća o jamstvu za vještine kojom se države članice pozivaju na uspostavu jamstva vještina 3 . Jamstvo za vještine nudit će se odraslim osobama koje su napustile temeljno obrazovanje ili osposobljavanje bez završenog višeg srednjoškolskog obrazovanja ili jednakovrijedne razine (razina 4. europskog kvalifikacijskog okvira). Jamstvom će im se osigurati pristup načinima usavršavanja koji će im omogućiti stjecanje najmanje potrebne razine pismenosti, računanja i digitalnih vještina i/ili većeg skupa vještina, što će dovesti do kvalifikacije na razini 4. europskog kvalifikacijskog okvira.

–s Odlukom br. 2241/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o jedinstvenom okviru Zajednice za transparentnost kvalifikacija i kompetencija, kojom se osigurava okvir s pomoću kojeg ljudi mogu predstaviti svoje vještine i kvalifikacije 4 ,

–s novim prioritetima strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja do 2020., kako je utvrđeno Zajedničkim izvješćem „Obrazovanje i osposobljavanje 2020.” donesenim 2015. 5 U izvješću se poziva na daljnji razvoj europskog kvalifikacijskog okvira radi povećanja transparentnosti i usporedivosti kvalifikacija,

–s Preporukom Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja 6 kojom se države članice poziva da uspostave mehanizme za vrednovanje neformalnog i informalnog učenja povezane s nacionalnim kvalifikacijskim okvirima. Mehanizme, koji bi trebali biti u skladu s europskim kvalifikacijskim okvirom, trebalo bi uspostaviti najkasnije do 2018. U skladu s Preporukom, pojedinci bi trebali moći steći cijele ili djelomične kvalifikacije na temelju potvrđenih ishoda učenja stečenih izvan sustava formalnog obrazovanja i osposobljavanja,

–s višejezičnom europskom klasifikacijom vještina, kompetencija, kvalifikacija i zanimanja (ESCO). ESCO i europski kvalifikacijski okvir upotrebljavat će isti format za elektroničko objavljivanje informacija o kvalifikacijama (sadržan u Prilogu VI. Prijedlogu),

–s Europskim standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete u području visokog obrazovanja 7 razvijenima u kontekstu Europskog prostora visokog obrazovanja i Preporuke Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o uspostavi Europskog referentnog okvira za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET) 8 ,

–s neovisnim Europskim registrom osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju 9 razvijenim u kontekstu Europskog prostora visokog obrazovanja, što je registar agencija za osiguranje kvalitete koje u znatnoj mjeri poštuju europske standarde i smjernice,

–s Europskim sustavom prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS) 10 razvijenim u kontekstu Europskog prostora visokog obrazovanja i Europskog sustava bodova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET) uspostavljenog Preporukom Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. 11 ,

–s Bolonjskim procesom za visoko obrazovanje: 38 od 48 europskih zemalja iz Europskog prostora visokog obrazovanja sudjeluje u europskom kvalifikacijskom okviru. Prijedlog je usklađen s kvalifikacijskim okvirom za Europski prostor visokog obrazovanja. Točnije, deskriptori za razine od 5. do 8. europskog kvalifikacijskog okvira usklađeni su s dablinskim deskriptorima za tri ciklusa kvalifikacijskog okvira za Europski prostor visokog obrazovanja, uključujući kratki ciklus koji je povezan s prvim ciklusom ili se odvija unutar njega. Trenutačna praksa upućivanja pokazuje da je većina zemalja uključila upućivanja u europski kvalifikacijski okvir i provela samocertificiranje u pogledu kvalifikacijskog okvira za Europski prostor visokog obrazovanja u jednom postupku,

–s Konvencijom Vijeća Europe o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju u europskoj regiji (Lisabonska konvencija o priznavanju) i Preporukom o upotrebi kvalifikacijskih okvira u priznavanju stranih kvalifikacija, u kojima se izričito upućuje na europski kvalifikacijski okvir kao alat koji će se upotrebljavati u akademskom priznavanju,

–s politikama i inicijativama u području zapošljavanja, kao što su Uredba o EURES-u i preporuke Vijeća o Jamstvu za mlade i dugoročnoj nezaposlenosti,

–s Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija 12 , kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. 13  Na temelju Direktive Komisija može uspostavljati zajedničke okvire osposobljavanja kao zajednički skup minimalnih ishoda učenja potrebnih za obavljanje određene profesije. Zajednički okviri osposobljavanja temeljit će se na razinama europskog kvalifikacijskog okvira.

•Usklađenost s drugim politikama Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

poticanje akademskog priznavanja istovrijednosti diploma i trajanja studija,

razvoj razmjene informacija i iskustva o pitanjima koja su zajednička obrazovnim sustavima država članica.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije / provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

–transparentno i koherentno upućivanje na europski kvalifikacijski okvir trebalo bi unaprijediti s obzirom na promjenjivu narav kvalifikacijskih sustava,

–trebalo bi ojačati ulogu i učinak kvalifikacijskih okvira na temelju ishoda učenja na nacionalnoj i europskoj razini,

–razjašnjenjem deskriptora „kompetencije” pomoći će se većoj usklađenosti postupka upućivanja,

–obavješćivanje o europskom kvalifikacijskom okviru trebalo bi poboljšati kako bi se bolje doprlo do učenika, radnika i drugih dionika,

–trebalo bi ojačati poveznicu između kvalifikacijskih okvira i sustavâ osiguranja kvalitete,

•Savjetovanja s dionicima

–sastanaka,

–odgovora na dokument za raspravu u kojem se detaljnije navode problemi i mogući daljnji koraci za reviziju europskog kvalifikacijskog okvira,

–dijela dokumenta za opću raspravu o Novom programu vještina.

–zajednički format za ishode učenja, istovremeno uzimajući u obzir raznolikost nacionalnih pristupa,

–uključivanje zajedničkih načela osiguranja kvalitete povezanih sa svim vrstama i razinama kvalifikacija u kojima se upućuje na europski kvalifikacijski okvir,

–zajednička načela za sustave bodovanja povezana s europskim kvalifikacijskim okvirom,

–potrebu za prilagođavanjem Preporuke današnjoj stvarnosti i primjenu revizije u svrhu razjašnjenja Preporuke.

•Procjena učinka

–Povećanje kvalitete i usklađenosti upućivanja: europski kvalifikacijski okvir ojačao bi se pozivima državama članicama i Komisiji da osiguraju usklađenu provedbu upućivanja na razini sustava i kvalifikacija, uz izričito priznavanje kriterija upućivanja. Postalo bi jasno da upućivanje nije jednokratan postupak s jednim rokom (trenutačno 2010.), nego kontinuiran proces kojim se od država članica zahtijeva da osiguraju stalno ažuriranje objavljenih informacija o upućivanju i njihovu usklađenost s nacionalnim promjenama.

–Pojam „kompetencija” kao naslov trećeg stupca deskriptora europskog kvalifikacijskog okvira (Prilog II. Preporuci o europskom kvalifikacijskom okviru iz 2008.) zamijenio bi se pojmom „odgovornost/samostalnost” jer upotreba pojma „kompetencija” u Preporuci o europskom kvalifikacijskom okviru iz 2008. nije dosljedna. Uklanjanjem te pojmovne nedosljednosti ojačao bi se pristup temeljen na ishodima učenja koji se promiče europskim kvalifikacijskim okvirom.

–Bolje širenje informacija i obavješćivanje o europskom kvalifikacijskom okviru: od država članica zahtijevalo bi se da objavljuju rezultate postupka upućivanja i informacije o kvalifikacijama na nacionalnoj i europskoj razini. Osnovne informacije koje se objavljuju o svakoj kvalifikaciji prikupile bi se upotrebom zajedničkog formata. Razvio bi se i vizualan način iskazivanja razina europskog kvalifikacijskog okvira na svjedodžbama i diplomama.

–Preporukom o europskom kvalifikacijskom okviru uspostavila bi se zajednička načela osiguranja kvalitete za kvalifikacije koje bi uključivale upućivanje na europski kvalifikacijski okvir. Odgovornost država članica za mehanizme osiguranja kvalitete koji se primjenjuju na nacionalne kvalifikacije 20 u potpunosti bi se poštovala u tom postupku, u skladu s načelom supsidijarnosti.

–Uspostavila bi se načela sustava bodovanja povezana s europskim kvalifikacijskim okvirom u cilju bolje povezanosti sustava bodovanja i kvalifikacija. Time bi se poboljšala prenosivost ishoda učenja (njihovih sastavnih dijelova) kvalifikacija među različitim obrazovnim okruženjima, uključujući ishode učenja stečene neformalnim i informalnim učenjem.

–strukturirani dijalozi sa susjednim zemljama EU-a koje imaju sporazum o pridruživanju s EU-om, čiji bi rezultat moglo biti upućivanje na europski kvalifikacijski okvir u nacionalnim kvalifikacijskim okvirima,

–usklađivanje europskog kvalifikacijskog okvira sa zrelim nacionalnim kvalifikacijskim okvirima, uključujući usporedbe pojedinih razina,

–usklađivanje europskog kvalifikacijskog okvira sa zrelim regionalnim kvalifikacijskim okvirima diljem svijeta, uključujući usporedbe pojedinih razina,

–potpora EU-a zemljama (npr. kroz razvojnu potporu) za razvoj nacionalnih kvalifikacijskih okvira.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI DIJELOVI

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

–državama članicama preporučuje se upotreba europskog kvalifikacijskog sustava kao referentnog alata za usporedbu razina kvalifikacija u različitim nacionalnim kvalifikacijskim sustavima,

–državama članicama preporučuje se da kvalifikacijske sustave i razine povezuju s europskim kvalifikacijskim okvirom na transparentan način uz pristup temeljen na ishodima učenja,

–države članice trebale bi djelovati kako bi osigurale da sve nove svjedodžbe, diplome ili dopunske isprave o kvalifikacijama koje su izdala nadležna tijela sadržavaju jasno upućivanje na odgovarajuću razinu europskog kvalifikacijskog okvira kako bi pojedinci i poslodavci uvidjeli svakodnevne prednosti veće transparentnosti kvalifikacija.

–državama članicama preporučit će se da redovito ažuriraju upućivanje. Tako će se zadržati relevantnost usporedbe nacionalnih razina kvalifikacija i razina europskog kvalifikacijskog okvira i njezina usklađenost s nacionalnim kvalifikacijskim sustavima,

–državama članicama preporučit će se da primjenjuju metodologije upućivanja kako bi osigurale dosljednost u provedbi europskog kvalifikacijskog okvira u različitim državama članicama,

–pojam „kompetencije” u deskriptorima europskog kvalifikacijskog okvira (Prilog II.) kao vrsta ishoda učenja zamjenjuje se pojmom „samostalnost i odgovornost” kako bi bio što bliži odgovarajućim deskriptorima ishoda učenja,

–kriteriji upućivanja na europski kvalifikacijski okvir koje je razvila Savjetodavna skupina za europski kvalifikacijski okvir od 2008. uključeni su u Preporuku kao Prilog III.,

–u Preporuci se predlaže revizija priloga o načelima osiguranja kvalitete koja se primjenjuju na kvalifikacije u kojima će se upućivati na europski kvalifikacijski okvir (Prilog IV.). Tim se načelima u potpunosti poštuje odgovornost država članica za nacionalne mehanizme osiguranja kvalitete koji se primjenjuju na nacionalne kvalifikacije, u skladu s načelom supsidijarnosti. Ta zajednička načela usklađena su s Europskim standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete u području europskog visokog obrazovanja i s Europskim osiguranjem kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET). Načela osiguranja kvalitete za opće obrazovanje na europskoj razini predmet su aktualne rasprave u kontekstu strateškog okvira ET 2020.,

–uvođenje priloga o načelima za sustave bodovanja povezanima s europskim kvalifikacijskim okvirom (Prilog V.),

–prijedlogom se države članice poziva da nakon upućivanja javno objave rezultate postupka upućivanja. Nadalje, države članice trebale bi osigurati da su informacije o kvalifikacijama i njihovim ishodima učenja dostupne i objavljene. U tu svrhu predlaže se da elementi zajedničkog formata za opisivanje kvalifikacija budu uključeni u Prilog VI.,

–prijedlogom se poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama i dionicima istraži mogućnost razvoja europskog registra, izvan područja visokog obrazovanja, za tijela čija je zadaća praćenje sustava osiguranja kvalitete povezanih s kvalifikacijama. Takav bi registar bio sličan prethodno navedenom Europskom registru osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju,

–prijedlogom se Komisiju poziva na razvoj standardiziranog vizualnog načina obavješćivanja o europskom kvalifikacijskom okviru. Time bi se bolje doprlo do učenika, radnika i drugih dionika,

–revidiranom Preporukom postavljaju se temelji za poveznice između nacionalnih i regionalnih kvalifikacijskih okvira trećih zemalja i europskog kvalifikacijskog okvira, iako to nije primarni prioritet provedbe. Sve bi poveznice trebale biti u skladu s međunarodnim sporazumima,

–Komisija namjerava uspostaviti stručnu skupinu kojom će se osigurati nužna platforma za suradnju između Komisije, država članica i relevantnih dionika u provedbi i praćenju ove Preporuke. To će uključivati zadatke koje Savjetodavna skupina za europski kvalifikacijski okvir izvršava od 2008.,

–prijedlogom se države članice pozivaju na jačanje koordinacije nacionalne provedbe europskog kvalifikacijskog okvira,

2016/0180 (NLE)

Prijedlog

PREPORUKE VIJEĆA

o europskom kvalifikacijskom okviru za cjeloživotno učenje i o stavljanju izvan snage Preporuke Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi europskog kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 165. i 166.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Kvalifikacije imaju nekoliko svrha. Poslodavcima pokazuju što njihovi nositelji načelno znaju i mogu učiniti, tj. takozvane „ishode učenja”. One mogu biti preduvjet za pristup određenim reguliranim profesijama. Pomažu nadležnim tijelima i pružateljima usluga u području obrazovanja i osposobljavanja u utvrđivanju razine i sadržaja obrazovanja koje je stekao pojedinac. Važne su i za pojedinca kao način izražavanja osobnih postignuća. Rezultat je toga da kvalifikacije imaju važnu ulogu u povećanju zapošljivosti, olakšavanju mobilnosti i pristupu daljnjem obrazovanju.

(2)Kvalifikacije su formalni ishod postupka procjene i vrednovanja koji provodi nadležno tijelo i obično imaju oblik prepoznatljivih dokumenata kao što su svjedodžbe ili diplome. Njima se potvrđuje da je pojedinac postigao ishode učenja prema zadanim standardima. Ti ishodi učenja mogu se steći na niz načina u formalnom, neformalnom ili informalnom okruženju. Informacije o ishodima učenja trebale bi biti lako dostupne i transparentne.

(3)Preporukom Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi europskog kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje 23 („Preporuka o europskom kvalifikacijskom okviru iz 2008. ”) uspostavljen je zajednički referentni okvir od osam razina kvalifikacija iskazanih u obliku ishoda učenja uz rastuću razinu stručnosti. One služe kao tumač razlika između različitih sustava kvalifikacija i njihovih razina. Svrha je europskog kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje povećati transparentnost, usporedivost i prenosivost kvalifikacija građana.

(4)Širi su ciljevi Preporuke pridonijeti modernizaciji sustava obrazovanja i osposobljavanja te povećati zapošljivost, mobilnost i društvenu integraciju radnika i učenika. Nadalje, cilj je bolje povezivanje formalnog, neformalnog i informalnog učenja, što dovodi i do vrednovanja ishoda učenja stečenih iskustvom.

(5)Države članice razvile su nacionalne kvalifikacijske sustave na temelju ishoda učenja koje su povezale s europskim kvalifikacijskim okvirom postupkom koji se naziva „upućivanje”. Razine europskog kvalifikacijskog sustava i deskriptori ishoda učenja pridonijeli su većoj transparentnosti i usporedivosti kvalifikacija na razini sustava. Pridonijeli su i općem pomaku prema usmjerenosti na ishode učenja u obrazovanju i osposobljavanju.

(6)Kvalifikacije pojedinaca transparentnije su i usporedivije ako su prikazane u dokumentima koji sadržavaju upućivanje na odgovarajuću i primjenjivu razinu europskog kvalifikacijskog okvira te opis postignutih ishoda učenja.

(7)U provedbu europskog kvalifikacijskog okvira trebalo bi uključiti širok raspon dionika na razini Unije i nacionalnoj razini kako bi se za nju osigurala široka potpora. Ključni su dionici pružatelji obrazovanja i osposobljavanja (formalnog ili neformalnog), nadležna tijela za kvalifikacije, poslodavci, sindikati, industrijske, trgovinske i obrtničke komore, službe za zapošljavanje te službe nadležne za integraciju migranata.

(8)U izvješću Europskom parlamentu i Vijeću od 19. prosinca 2013. o evaluaciji europskog kvalifikacijskog okvira 24 Komisija je zaključila da je europski kvalifikacijski okvir široko prihvaćen kao referentna točka za razvoj kvalifikacijskih okvira, provedbu pristupa temeljenog na ishodima učenja te povećanje transparentnosti i priznavanja vještina i kompetencija. Naglašava da bi Unija trebala omogućiti učenicima i radnicima da njihove vještine budu vidljivije, bez obzira na to gdje su ih stekli.

(9)Transparentnost i priznavanje vještina i kvalifikacija jedan je od novih prioriteta u strateškom okviru europske suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja do 2020. (ET 2020.) donesenom 2015. 25 U izvješću se naglašava potreba za daljnjim razvojem europskog kvalifikacijskog okvira radi povećanja transparentnosti i usporedivosti kvalifikacija. U pogledu nedavno pristiglih migranata, postojeći instrumenti za transparentnost mogli bi pomoći i u boljem razumijevanju stranih kvalifikacija u EU-u i obratno.

(10)Europski kvalifikacijski okvir i nacionalni kvalifikacijski okviri u kojima se na njega upućuje mogu služiti kao potpora postojećim praksama priznavanja zahvaljujući povećanom povjerenju, razumijevanju i usporedivosti kvalifikacija koje donose. Time se olakšava postupak priznavanja za potrebe učenja i zaposlenja.

(11)Nacionalni kvalifikacijski okviri i sustavi mijenjaju se s vremenom i njihovo upućivanje na europski kvalifikacijski okvir trebalo bi redovito ažurirati.

(12)Povjerenje u kvalitetu i razinu kvalifikacija uz koje je uključeno upućivanje na europski kvalifikacijski okvir ključno je za potporu mobilnosti učenika i radnika unutar sektorskih i zemljopisnih granica i preko njih. Preporuka iz 2008. o europskom kvalifikacijskom okviru sadržava zajednička načela osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju te strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Njima se u potpunosti poštuje i odgovornost država članica za mehanizme osiguranja kvalitete koji se primjenjuju na nacionalne kvalifikacije, u skladu s načelom supsidijarnosti. Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja 26 i Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju 27 temelj su za ta zajednička načela 28 .

(13)Sustavi bodovanja pomažu pojedincima da napreduju u učenju jer se njima olakšava prijenos među različitim razinama i vrstama obrazovanja i osposobljavanja i izvan nacionalnih granica. Njima se olakšava oblikovanje, postizanje i ocjenjivanje ishoda učenja cijelih kvalifikacija ili dijelova kvalifikacija. Učenicima se omogućuje kombiniranje različitih ishoda učenja stečenih u različitim kontekstima učenja, uključujući digitalno, neformalno i informalno učenje.

(14)Većina postojećih sustava bodovanja na nacionalnoj i europskoj razini djeluje u institucijskim kontekstima, kao što su visoko obrazovanje ili strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Na europskoj razini Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova razvijen je za visoko obrazovanje 29 u Europskom prostoru visokog obrazovanja. Za strukovno obrazovanje i osposobljavanje Preporukom Europskog parlamenta i Vijeća uspostavljen je Europski sustav bodovanja za strukovno obrazovanje i osposobljavanje 30 . Postoji sve veća potreba za sustavima obrazovanja i osposobljavanja koji omogućuju prijelaze te za fleksibilnijim načinima učenja. Kao odgovor na to, potrebne su veće sinergije radi bolje suradnje između kvalifikacijskih okvira i sustava bodovanja te za kompatibilnost sustava bodovanja.

(15)Iako se pravnom stečevinom EU-a u pogledu zakonitih migracija i azila predviđa jednako postupanje s državljanima s obzirom na priznavanje kvalifikacija (pa čak i mjere olakšavanja za korisnike međunarodne zaštite 31 ), za državljane trećih zemalja s visokim obrazovanjem i dalje postoje visoke stope prekvalificiranosti i nedovoljne zaposlenosti. Suradnjom između Unije i trećih zemalja u području transparentnosti kvalifikacija može se unaprijediti integracija migranata na tržišta rada Unije. S obzirom na sve veće migracijske tokove prema Uniji i iz nje, potrebno je bolje razumijevanje kvalifikacija dodijeljenih izvan Unije. Sve veći broj zemalja traži bolje poveznice između svojeg kvalifikacijskog okvira i europskog kvalifikacijskog okvira.

(16)Člankom 49.a revidirane Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 32 predviđa se da se „zajednički okviri osposobljavanja” za regulirane profesije mogu uspostaviti delegiranim aktom Komisije kao zajednički skup znanja, vještina i kompetencija. Zajednički okvir osposobljavanja „temelji se na razinama EQF-a”. Pri izradi delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati primjenu postojećega stručnog znanja o provedbi europskog kvalifikacijskog okvira. Upućivanje na razine europskog kvalifikacijskog okvira u kvalifikacijama ne bi trebalo utjecati na pristup tržištu rada ako su stručne kvalifikacije priznate u skladu s revidiranom Direktivom 2005/36/EZ.

(17)Okvir za kvalifikacije Europskog prostora visokog obrazovanja 33 pruža deskriptore za prvi, drugi i treći ciklus visokog obrazovanja. Deskriptor svakog ciklusa sadržava opis postignuća i sposobnosti povezanih s kvalifikacijama dodijeljenima na kraju tog ciklusa. Europski kvalifikacijski okvir usklađen je s kvalifikacijskim okvirom za Europski prostor visokog obrazovanja i njegovim deskriptorima ciklusa. Razine od 5. do 8. europskog kvalifikacijskog okvira odgovaraju prvom (uključujući kratki ciklus koji je povezan s prvim ciklusom ili se odvija unutar njega), drugom, odnosno trećem ciklusu kvalifikacijskog okvira za Europski prostor visokog obrazovanja, kako je detaljnije utvrđeno u Prilogu II.

(18)Odlukom br. 2241/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o jedinstvenom okviru Zajednice za transparentnost kvalifikacija i kompetencija (Europass) građanima se pomaže u boljem predstavljanju njihovih vještina i kvalifikacija 34 .

(19)Višejezičnom europskom klasifikacijom vještina, kompetencija, kvalifikacija i zanimanja („klasifikacija ESCO”) podupire se bolje povezivanje obrazovanja i zapošljavanja. Informacije o kvalifikacijama uz koje je uključeno upućivanje na europski kvalifikacijski okvir odrazit će se u ESCO-u.

(20)Informacije o postupku upućivanja na europski kvalifikacijski okvir u kvalifikacijskim okvirima i o kvalifikacijama koje uključuju upućivanje na europski kvalifikacijski okvir trebale bi biti dostupne javnosti, uključujući preko okvira Europassa. Upotreba zajedničke strukture, formata i metoda provjere autentičnosti podataka u opisivanju kvalifikacija služila bi kao potpora tom cilju. Osim toga, njome bi se olakšali razumijevanje i upotreba objavljenih informacija o kvalifikacijama.

(21)Kako bi europski kvalifikacijski okvir bio vidljiviji i kako bi se njime bolje doprlo do korisnika, dokumentacija poput svjedodžbi i diploma o novim kvalifikacijama koje uključuju upućivanje na europski kvalifikacijski okvir trebala bi sadržavati vizualno upućivanje na odgovarajuću razinu europskog kvalifikacijskog okvira.

(22)Potrebni su usklađenost, komplementarnost i sinergije na nacionalnoj razini i razini Unije između provedbe europskog kvalifikacijskog okvira, nacionalnih kvalifikacijskih okvira te trenutačnih i budućih alata za transparentnost i priznavanje vještina i kvalifikacija, uključujući one za osiguranje kvalitete, prikupljanje i prijenos bodova te onih razvijenih u Europskom prostoru visokog obrazovanja.

(23)Ovom Preporukom konsolidira se europski kvalifikacijski okvir kao zajednički referentni okvir od osam razina iskazanih kao ishodi učenja koji služi kao tumač razlika između različitih kvalifikacijskih okvira, sustava i njihovih razina.

(24)Komisija namjerava uspostaviti platformu za suradnju između Komisije, država članica i relevantnih dionika u provedbi i praćenju ove Preporuke. To će uključivati zadatke koje savjetodavna skupina za europski kvalifikacijski okvir izvršava od 2008.

(25)Države članice trebale bi osigurati koordinaciju zadataka koje su nacionalne koordinacijske točke za europski kvalifikacijski okvir izvršavale od 2008.

OVIME PREPORUČUJE DRŽAVAMA ČLANICAMA DA

(1)Upotrebljavaju europski kvalifikacijski okvir kao alat za usporedbu svih vrsta i razina kvalifikacija u Uniji.

(2)U svojim nacionalnim kvalifikacijskim sustavima i okvirima upućuju na europski kvalifikacijski okvir, posebno upućivanjem na razine europskog kvalifikacijskog okvira u svojim kvalifikacijskim razinama kako je navedeno u Prilogu II. i upotrebom kriterija iz Priloga III.

(3)Ažuriraju upućivanje u razinama nacionalnog kvalifikacijskog okvira na razine europskog kvalifikacijskog okvira utvrđene u Prilogu II. te upotrebom kriterija iz Priloga III., redovito i najkasnije svakih pet godina.

(4)Osiguraju da se svim upućenim kvalifikacijama poštuju zajednička načela osiguranja kvalitete utvrđena u Prilogu IV., ne dovodeći u pitanje nacionalna načela osiguranja kvalitete koja se primjenjuju na nacionalne kvalifikacije.

(5)Osiguraju da su sustavi bodovanja za nacionalne kvalifikacijske okvire i sustave usklađeni sa zajedničkim načelima o sustavima bodovanja utvrđenima u Prilogu V., ne dovodeći u obzir nacionalne odluke o upotrebi sustava bodovanja.

(6)Poduzmu mjere kako bi osigurale da sve nove svjedodžbe, diplome i dopunske isprave o kvalifikacijama koje su izdala nadležna tijela sadržavaju jasno upućivanje na odgovarajuću razinu europskog kvalifikacijskog okvira.

(7)Rezultate postupka upućivanja učine javno dostupnima na nacionalnoj razini i razini Unije te osiguraju dostupnost i objavljivanje informacija o kvalifikacijama i njihovim ishodima učenja upotrebom zajedničkog formata utvrđenog u Prilogu VI.

(8)Potaknu socijalne partnere, javne službe za zapošljavanje, pružatelje obrazovanja i javna nadležna tijela na upotrebu europskog kvalifikacijskog okvira radi potpore usporedbi kvalifikacija i transparentnosti ishoda učenja.

(9)Jačaju koordinaciju nacionalne provedbe ove Preporuke, uzimajući u obzir lekcije naučene u radu nacionalnih tijela za potporu razvoju vještina.

OVIME PREPORUČUJE KOMISIJI DA U SURADNJI S DRŽAVAMA ČLANICAMA I DIONICIMA:

(10)Podupire dosljednost u provedbi europskog kvalifikacijskog okvira u državama članicama razvojem metodologija za određivanje razina nacionalnih kvalifikacija.

(11)Razvija metodologije za upotrebu i primjenu ishoda učenja u kvalifikacijama.

(12)Istraži mogućnost razvoja europskog registra izvan područja visokog obrazovanja za tijela čija je zadaća praćenje sustava osiguranja kvalitete kvalifikacija.

(13)Razvije standardni format za opisivanje ishoda učenja koji će se upotrebljavati u svrhe usporedbe.

(14)Razvije standardiziran način obavješćivanja o europskom kvalifikacijskom okviru, posebno u pogledu prikazivanja razina europskog kvalifikacijskog okvira na novim svjedodžbama, diplomama i dopunskim ispravama o kvalifikacijama.

(15)Podupire postupni razvoj i primjenu kriterija i postupaka za omogućivanje usporedbe nacionalnih i regionalnih kvalifikacijskih okvira trećih zemalja s europskim kvalifikacijskim okvirom, u skladu s međunarodnim sporazumima.

(16)Organizira recenzije stručnjaka i razmjene najbolje prakse među državama članicama.

(17)Osigura razvoj europskog kvalifikacijskog okvira u punom skladu s europskom suradnjom u obrazovanju i osposobljavanju na temelju strateškog okvira ET 2020.

(18)Osigura upotrebu programa Erasmus+ za potporu provedbi ove Preporuke.

OVIME PREPORUČUJE KOMISIJI DA:

(19)Izvješćuje o napretku nakon donošenja ove Preporuke, kako je primjenjivo, u kontekstu relevantnih okvira politika u pogledu obrazovanja/osposobljavanja i zapošljavanja.

(20)Procjenjuje i evaluira u suradnji s državama članicama i nakon savjetovanja s odgovarajućih dionicima mjere poduzete kao odgovor na ovu Preporuku te da do 2022. izvijesti Vijeće o stečenom iskustvu i budućem razvoju, uključujući, ako je potrebno, mogući pregled i reviziju ove Preporuke.

Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi europskog okvira kvalifikacija za cjeloživotno učenje stavlja se izvan snage.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1) SL C 111, 6.5.2008., str. 1.

(2) U kontekstu europskog kvalifikacijskog okvira „kompetencija” se opisuje u kontekstu odgovornosti i samostalnosti.

(3) Prijedlog Preporuke Vijeća o uspostavi Jamstva za vještine COM(2016) 382

(4) SL L 390, 31.12.2004., str. 6.

(5) SL C 417, 15.12.2015., str. 25.

(6) SL C 398, 22.12.2012., str. 1.

(7) http://www.enqa.eu/wp-content/uploads/2015/11/ESG_2015.pdf.

(8) SL C 155, 8.7.2009., str. 1.

(9) https://www.eqar.eu/

(10) http://ec.europa.eu/education/library/publications/2015/ects-users-guide_en.pdf .

(11) SL C 155, 8.7.2009., str. 11.

(12) SL L 255, 30.9.2005., str. 22.

(13) SL L 354, 28.12.2013., str. 132.

(14) COM(2016) 377 od 7.6.2016., Akcijski plan za integraciju državljana trećih zemalja

(15) http://www.europarl.europa.eu/meetdocs/2009_2014/documents/cult/dv/esstudyeurqualifframewimplem/esstudyeurqualifframewimplemen.pdf .

(16) http://ec.europa.eu/ploteus/sites/eac-eqf/files/DG%20EAC%20-%20Evaluation%20EQF%20-%20Final%20Report%20-%20Final%20Version.pdf .

(17) Specifična savjetovanja o reviziji Preporuke o europskom kvalifikacijskom okviru provedena su sa Savjetodavnom skupinom za europski kvalifikacijski okvir 19. siječnja 2016. i sa socijalnim partnerima EU-a 20. siječnja 2016. Za dodatne pojedinosti o rezultatima tih savjetovanja vidjeti radni dokument službi Komisije o analitičkim temeljima Novog programa vještina za Europu, SWD(2016) 195.

(18) http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/more_info/consultations/documents/skills-results_en.pdf .

(19) Radni dokument službi Komisije o analitičkim temeljima Novog programa vještina za Europu; SWD(2016) 195.

(20) Načela su potpuno usklađena s Europskim standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete u području Europskog prostora visokog obrazovanja i s Europskim osiguranjem kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET). Načela osiguranja kvalitete za opće obrazovanje na razini EU-a predmet su aktualne rasprave u okviru strategije za obrazovanje i osposobljavanje ET2020.

(21) Time se ne bi doveli u pitanje nacionalni postupci za uključivanje kvalifikacija u nacionalne kvalifikacijske okvire.

(22) SWD(2016) 195

(23) SL C 111, 6.5.2008., str. 1.

(24) COM (2013) 897 završna verzija.

(25) SL C 417, 15.12.2015., str. 25.

(26) http://www.enqa.eu/wp-content/uploads/2015/11/ESG_2015.pdf .

(27) SL C 155, 8.7.2009., str. 1.

(28) Načela osiguranja kvalitete za opće obrazovanje na europskoj razini predmet su aktualne rasprave na temelju okvira za obrazovanje i osposobljavanje 2020.

(29) http://ec.europa.eu/education/library/publications/2015/ects-users-guide_en.pdf .

(30) SL C 155, 8.7.2009., str. 11.

(31) Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni statusa izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite.

(32) Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija, SL L 255, 30.9.2005., str. 22.

(33) http://www.ehea.info/Uploads/qualification/QF-EHEA-May2005.pdf .

(34) SL L 390, 31.12.2004., str. 6.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 10.6.2016.

COM(2016) 383 final

PRILOZI

Prijedlogu Preporuke Vijeća

o europskom kvalifikacijskom okviru za cjeloživotno učenje i o stavljanju izvan snage Preporuke Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi europskog kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje

PRILOG I.

Definicije

U kontekstu ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)kvalifikacija: formalni rezultat postupka ocjenjivanja i vrednovanja nakon odluke nadležnog tijela da je pojedinac ostvario ishode učenja koji odgovaraju određenom standardu;

(b)nacionalni kvalifikacijski sustav: svi aspekti aktivnosti države članice povezani s priznavanjem učenja i drugi mehanizmi koji obrazovanje i osposobljavanje povezuju s tržištem rada i civilnim društvom. To uključuje razvoj i provedbu institucionalnih mehanizama i procesa povezanih s osiguranjem kvalitete, ocjenom i dodjeljivanjem kvalifikacija. Nacionalni kvalifikacijski sustav može se sastojati od nekoliko podsustava i može uključivati nacionalni kvalifikacijski okvir;

(c)nacionalni kvalifikacijski okvir: instrument za klasifikaciju kvalifikacija na temelju skupa kriterija za određene ostvarene razine učenja čiji je cilj integrirati i koordinirati nacionalne kvalifikacijske podsustave te unaprijediti transparentnost, pristup, napredak i kvalitetu kvalifikacija u odnosu na tržište rada i civilno društvo;

(d)međunarodna kvalifikacija: svjedodžba, diploma, stupanj ili titula koju je dodijelilo međunarodno tijelo (ili nacionalno tijelo s akreditacijom međunarodnog tijela), koja se upotrebljava u najmanje dvjema zemljama i uključuje ishode učenja temeljene na standardima koje su razvili međunarodno tijelo, organizacija ili društvo;

(e)međunarodna sektorska kvalifikacija: međunarodna kvalifikacija relevantna za sektor gospodarske djelatnosti koju su razvili međunarodna sektorska organizacija ili međunarodno društvo;

(f)ishodi učenja: opis onoga što učenik zna, razumije i za što je sposoban nakon završenog procesa učenja;

(g)znanje: ishod usvajanja informacija učenjem. Znanje je skup činjenica, načela, teorija i praksi povezan s područjem rada ili učenja. U kontekstu europskog kvalifikacijskog okvira znanje se opisuje kao teorijsko i/ili činjenično;

(h)vještine: sposobnost primjene znanja i upotrebe iskustva u izvršavanju zadataka i rješavanju problema. U kontekstu europskog kvalifikacijskog okvira vještine su opisane kao kognitivne (uključuju upotrebu logičkog, intuitivnog i kreativnog razmišljanja) ili praktične (uključuju manualnu spretnost i upotrebu metoda, materijala, alata i instrumenata);

(i)odgovornost/samostalnost u kontekstu europskog kvalifikacijskog okvira sposobnost je učenika da samostalno i odgovorno primjenjuje znanje i vještine;

(j)vrednovanje neformalnog i informalnog učenja: postupak u kojem ovlašteno tijelo potvrđuje da je pojedinac postigao ishode učenja s obzirom na odgovarajući standard, a sastoji se od sljedećih četiriju odvojenih faza: utvrđivanja određenih iskustava pojedinaca kroz dijalog, izrade dokumenata iz kojih su vidljiva iskustva pojedinca, službene ocjene tih iskustava i potvrđivanja rezultata ocjene, što može dovesti do djelomične ili potpune kvalifikacije;

(k)službeno priznavanje ishoda učenja: postupak u kojem nadležno tijelo dodjeljuje službeni status za stečene ishode učenja za potrebe nastavka studija ili zaposlenja: i. dodjeljivanjem kvalifikacija (svjedodžbi, diploma ili titula), ii. vrednovanjem neformalnog i informalnog učenja i iii. dodjeljivanjem jednakovrijednosti statusa, bodova ili izuzeća;

(l)bodovi: pokazuju da je dio kvalifikacije koji se sastoji od koherentnog skupa ishoda učenja ocijenilo i vrednovalo ovlašteno tijelo, u skladu s dogovorenim standardom. Bodove dodjeljuju nadležna tijela kad pojedinac ostvari utvrđene ishode učenja, što se dokazuje odgovarajućim ocjenama. Bodovi se mogu izraziti u kvantitativnom obliku (npr. u obliku broja bodova) koji prikazuje procijenjeno radno opterećenje prosječnog pojedinca potrebno za ostvarivanje ishoda učenja;

(m)sustavi bodovanja: sustavi priznavanja bodova. Ti sustavi mogu, među ostalim, obuhvaćati jednakovrijedne kvalifikacije, izuzeća, jedinice/module koji se mogu prikupljati i prenositi, samostalnost pružatelja obrazovanja koji mogu osmisliti individualizirane načine učenja te vrednovanje neformalnog i informalnog učenja;

(n)prijenos bodova: postupak kojim se pojedincima koji su prikupili bodove u jednom kontekstu omogućuje da ih se vrednuje i prizna u drugom kontekstu.

PRILOG II.

Deskriptori kojima se određuju razine u europskom kvalifikacijskom okviru (EKO)

Usklađenost s okvirom za kvalifikacije europskog prostora visokog obrazovanja

Okvir za kvalifikacije europskog prostora visokog obrazovanja nudi deskriptore za tri ciklusa koja su dogovorili ministri odgovorni za visoko obrazovanje na sastanku u Bergenu u svibnju 2005. u okviru Bolonjskog procesa. Deskriptor svakog ciklusa predstavlja generički opis uobičajenih očekivanja u pogledu postignuća i sposobnosti povezanih s kvalifikacijama koji predstavljaju kraj tog ciklusa.

*    Deskriptor za kratki ciklus koji je razvila Zajednička inicijativa za kvalitetu u okviru Bolonjskog procesa (unutar prvog ciklusa ili u vezi s njim) odgovara ishodima učenja za 5. razinu europskog kvalifikacijskog okvira.

**    Deskriptor za prvi ciklus odgovara ishodima učenja za 6. razinu europskog kvalifikacijskog okvira.

***    Deskriptor za drugi ciklus odgovara ishodima učenja za 7. razinu europskog kvalifikacijskog okvira.

PRILOG III.

Kriteriji i postupci za upućivanje na europski kvalifikacijski sustav u nacionalnim kvalifikacijskim okvirima i sustavima

1.Odgovornosti i/ili pravnu nadležnost svih relevantnih nacionalnih tijela uključenih u postupak upućivanja jasno određuju i objavljuju nadležna tijela.

2.Postoji jasna i dokaziva poveznica između razina kvalifikacija u nacionalnom kvalifikacijskom okviru ili sustavu i deskriptora razina europskoga kvalifikacijskog okvira.

3.Nacionalni kvalifikacijski okvir ili sustav i njegove kvalifikacije temelje se na načelu i cilju ishoda učenja, a povezani su s mehanizmima vrednovanja neformalnog i informalnog učenja te sustavima bodovanja, ako postoje.

4.Postupci za uključivanje kvalifikacija u nacionalni kvalifikacijski okvir ili za opisivanje mjesta kvalifikacija u nacionalnom kvalifikacijskom sustavu transparentni su.

5.U nacionalnom sustavu (sustavima) osiguranja kvalitete za obrazovanje i osposobljavanje upućuje se na nacionalni kvalifikacijski okvir ili sustav te je taj sustav usklađen s načelima osiguranja kvalitete kako su utvrđena u Prilogu IV. ovoj Preporuci.

6.Postupak upućivanja uključuje izričitu suglasnost relevantnih tijela za osiguranje kvalitete o usklađenosti izvješća o upućivanju s relevantnim nacionalnim odredbama i praksama osiguranja kvalitete.

7.U postupak upućivanja uključeni su međunarodni stručnjaci, a izvješća o upućivanju sadržavaju pisanu izjavu najmanje dvaju međunarodnih stručnjaka iz dviju različitih zemalja o postupku upućivanja.

8.Nadležno nacionalno tijelo ili više njih potvrđuje upućivanje na europski kvalifikacijski okvir u nacionalnom kvalifikacijskom okviru ili sustavu. Nadležna nacionalna tijela objavljuju jedno sveobuhvatno izvješće u kojem se utvrđuju upućivanje i popratni dokazi te u kojem se govori o svakom kriteriju zasebno. Isto se izvješće može upotrijebiti za samocertificiranje u kvalifikacijskom okviru za europski prostor visokog obrazovanja, u skladu s njegovim kriterijima samocertificiranja.

9.Po mogućnosti u roku od tri mjeseca od prihvaćanja izvješća o upućivanju ili njegova ažuriranja države članice i druge zemlje sudionice objavljuju izvješće o upućivanju i dostavljaju relevantne informacije za potrebe usporedbe o relevantnim europskim internetskim servisima.

10.Uz postupak upućivanja, sve nove svjedodžbe, diplome ili dopunske isprave o kvalifikacijama koje su izdala nadležna tijela trebali bi sadržavati jasno upućivanje na odgovarajuću razinu europskog kvalifikacijskog okvira s pomoću nacionalnih kvalifikacijskih okvira ili sustava.

PRILOG IV.

Načela osiguranja kvalitete za kvalifikacije u kojima se upućuje na europski kvalifikacijski okvir 2

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje, visoko obrazovanje, neformalno i informalno učenje u privatnom sektoru ili međunarodne kvalifikacije u kojima se upućuje na europski kvalifikacijski okvir trebale bi imati osiguranu kvalitetu kako bi se povećalo povjerenje u njihovu kvalitetu i razinu. Načela osiguranja kvalitete za opće obrazovanje na europskoj razini predmet su aktualnih rasprava u kontekstu ET 2020.

Ne dovodeći u pitanje nacionalne mehanizme osiguranja kvalitete koji se primjenjuju na nacionalne kvalifikacije, osiguranje kvalitete kvalifikacija u kojima se upućuje na europski kvalifikacijski okvir ima sljedeće značajke:

1.bavi se oblikovanjem kvalifikacija te primjenom pristupa usmjerenog na ishoda učenja;

2.obuhvaća postupak certificiranja, pri čemu se osiguravaju važeće i pouzdane ocjene u skladu s dogovorenim i transparentnim standardima temeljenima na ishodima učenja;

3.sastoji se od mehanizama povratnih informacija i postupaka za stalno unaprjeđivanje;

4.uključuje sve dionike u svim fazama postupka;

5.sastoji se od usklađenih metoda evaluacije, uz povezivanje samoocjene i vanjske revizije;

6.sastavni je dio unutarnjeg upravljanja, uključujući aktivnosti povjerene podizvođačima, u tijelima koja izdaju kvalifikacije u kojima se upućuje na europski kvalifikacijski okvir;

7.temelji se na jasnim ciljevima, standardima i smjernicama koji se mogu izmjeriti;

8.ima potporu u obliku odgovarajućih resursa;

9.uključuje sustavnu i cikličnu evaluaciju koju provode vanjska nadzorna tijela, barem na temelju načela iz ovog Priloga u pogledu unutarnjih sustava osiguranja kvalitete povezanih s kvalifikacijama;

10.uključuje objavljivanje rezultata evaluacije, uključujući elektroničku dostupnost na nacionalnoj i europskoj razini.

Vanjska tijela ili agencije navedeni u načelu 9. trebali bi podlijegati cikličnoj vanjskoj reviziji koju provode nadležna tijela. Rezultat te vanjske revizije izvan područja visokog obrazovanja trebao bi biti javno dostupan u elektroničkom obliku u europskom registru.

PRILOG V.

Načela za sustave bodovanja povezane s europskim kvalifikacijskim okvirom 

Europski kvalifikacijski okvir i nacionalni kvalifikacijski okviri, kad su dopunjeni sustavima bodovanja, bolja su potpora pojedincima pri kretanju: i. među različitim razinama obrazovanja i osposobljavanja, ii. unutar i između sektora obrazovanja i osposobljavanja, iii. između obrazovanja i osposobljavanja te tržišta rada i iv. unutar i preko granica. Različiti sustavi bodovanja, usko povezani sa sustavima i okvirima kvalifikacija, trebali bi biti kompatibilni radi potpore prijelazima i olakšavanja napretka.

U tu bi svrhu sustavi bodovanja povezani s upućivanjem na europski kvalifikacijski okvir u kvalifikacijama trebali biti u skladu sa sljedećim načelima:

1.trebalo bi uspostaviti sustave bodovanja radi stvaranja prilagodljivih načina učenja, u korist učenika;

2.pri oblikovanju i razvijanju kvalifikacija trebalo bi sustavno primjenjivati pristup usmjeren na ishode učenja i relevantne mehanizme bodovanja kako bi se omogućio prijenos (dijelova) kvalifikacija i napredak u učenju;

3.sustavima bodovanja trebao bi se omogućiti prijenos ishoda učenja i napredak učenika preko institucionalnih i nacionalnih granica;

4.sustavi bodovanja moraju se temeljiti na jasnom i transparentnom osiguranju kvalitete;

5.bodovi koje stekne pojedinac trebalo bi dokumentirati, pri čemu se navode postignuti ishodi učenja, njihova razina, naziv nadležne institucije za dodjeljivanje bodova i, prema potrebi, odgovarajuća vrijednost bodova;

6.sustavi za prijenos i prikupljanje bodova trebali bi tvoriti sinergije s mehanizmima za vrednovanje neformalnog i informalnog učenja kako bi zajedno olakšali i promicali prijenos i napredak;

7.sustave bodovanja trebalo bi razvijati i unaprjeđivati suradnjom među dionicima na nacionalnoj i europskoj razini.

PRILOG VI.

Indikativni elementi zajedničkog formata za elektroničko objavljivanje informacija o kvalifikacijama

* ISCED FoET2013

** Minimalne tražene informacije o tijelu koje dodjeljuje kvalifikaciju trebale bi omogućiti pronalazak informacija o tijelu koje dodjeljuje kvalifikaciju. To bi bio naziv tijela koje dodjeljuje kvalifikaciju, ili, ako je primjenjivo, naziva grupe tijela koja dodjeljuje kvalifikaciju, uz URL i informacije za kontakt.

(1) Ishodi učenja opis su onoga što učenik zna, razumije i za što je sposoban nakon završenog procesa učenja. Općenito ih se klasificira kao „znanje, vještine i kompetencije”. U kontekstu europskog kvalifikacijskog okvira posljednji je element ograničen na „odgovornost/samostalnost” jer su njegovi deskriptori odraz opisa koje su države članice zajednički usuglasile za primjenu ove Preporuke, a ti opisi ne odgovaraju u potpunosti konceptualnim definicijama.

(2) Ta zajednička načela potpuno su usklađena s Europskim standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete u europskom prostoru visokog obrazovanja i s Europskim osiguranjem kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET).