EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52015PC0750

Prijedlog DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja

COM/2015/0750 final - 2015/0269 (COD)

Bruxelles, 18.11.2015.

COM(2015) 750 final

2015/0269(COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

Sigurnost građana i poduzeća pitanje je od ključnog interesa za ovu Komisiju. Uporabom vatrenog oružja u teškom i organiziranom kriminalu te u terorističkim organizacijama može se nanijeti velika šteta društvu, čemu smo mogli posvjedočiti u nekoliko navrata prošle godine, posebno u napadima koji su se dogodili u Parizu i Kopenhagenu. U nizu koordiniranih terorističkih napada u Parizu 13. studenoga 2015. poginulo je 120 ljudi.

Ti su tragični događaji 1 jasan dokaz višedimenzionalne prijetnje koju predstavlja organizirani kriminal i pokazali su zašto koordiniranim i usklađenim pristupom trebamo dodatno ojačati borbu protiv trgovanja vatrenim oružjem. Zajednička europska odgovornost za suzbijanje prekograničnog kriminala i terorizma istaknuta je i u političkim smjernicama predsjednika Junckera.

Nabava, posjedovanje i uvoz/izvoz vatrenog oružja za civilnu uporabu podliježu sveobuhvatnom regulatornom okviru EU-a utvrđenom Direktivom 91/477/EEZ, kako je izmijenjena Direktivom 2008/51/EZ.

Građani Europske unije oslanjaju se na nacionalne vlade i institucije EU-a da osiguraju njihovu sigurnost. S tim je ciljem važno odmah poduzeti mjere za jačanje postojećih pravila o pristupu vatrenom oružju i trgovanju njime.

Usklađenost s postojećim odredbama politike u tom području politike

Direktivom 91/477/EEZ o vatrenom oružju nastoji se omogućiti funkcioniranje unutarnjeg tržišta vatrenog oružja u EU-u i istodobno zajamčiti visoka razina sigurnosti za građane EU-a. Tim se pravilima nastoje riješiti pitanja i ranjivosti koji se mogu pojaviti tijekom životnog ciklusa vatrenog oružja (od proizvodnje do trgovanja, vlasništva i posjedovanja, onesposobljavanja i uništavanja). S tim su ciljem Direktivom utvrđeni minimalni zahtjevi koje bi države članice trebale nametnuti u vezi s nabavom i posjedovanjem različitih kategorija vatrenog oružja 2  i uređeni uvjeti za prijenos vatrenog oružja preko država članica, uključujući istovremeno osiguravanje fleksibilnijih pravila za lov i streljaštvo 3 .

Izmjenom koja je donesena 2008., odnosno Direktivom 2008/51/EZ 4 interveniralo se s ciljem jačanja sigurnosnih aspekata i usklađivanja Direktive s Protokolom Ujedinjenih naroda protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta.

Postojeći zakonodavni okvir EU-a o vatrenom oružju uvelike proizlazi iz Protokola UN-a o vatrenom oružju , koji je 2002. Komisija dogovorila i potpisala u ime EU-a.

Protokol je međunarodni instrument kojem su pristupili EU i njegove države članice. Komisija je završila postupak prenošenja svih njegovih odredaba u zakonodavstvo EU-a, posebno:

Direktivom 2008/51/EZ , kojom se uključuju odgovarajuće potrebne odredbe u skladu s Protokolom o vatrenom oružju u pogledu prijenosa oružja unutar Zajednice,

Uredbom 258/2012 ( IP/12/225 ), kojom se rješavaju pitanja trgovanja i prijenosa sa zemljama izvan EU-a i time prenose odredbe članka 10. Protokola UN-a o vatrenom oružju.

Usklađenost s drugim politikama Unije

Ova je inicijativa potpuno usklađena sa strateškim ciljevima Europske komisije za razdoblje 2014. – 2019. u vezi s poticanjem „područja pravosuđa i temeljnih prava utemeljenog na uzajamnom povjerenju”.

Nakon terorističkih napada u Parizu u siječnju 2015. ministri unutarnjih poslova i/ili pravosuđa donijeli su „Parišku deklaraciju” u kojoj su ponovno naveli predanosti svojih zemalja smanjenju nezakonite opskrbe vatrenim oružjem u cijeloj Europi i, u skladu s tim, povećanju suradnje u okviru Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT) radi poboljšavanja razmjene obavještajnih podataka i osiguravanja pune uporabe resursa Europola, Eurojusta i Interpola 5 .

Na neformalnom sastanku Europskog vijeća održanom 12. veljače 2015. čelnici država i vlada zatražili su da sva nadležna tijela povećaju razinu suradnje u borbi protiv nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem, uključujući i brzim preispitivanjem mjerodavnog zakonodavstva i obnavljanjem dijaloga s trećim zemljama o sigurnosnim pitanjima, posebno sa zemljama Bliskog istoka, sjeverne Afrike i zapadnog Balkana 6 .

Na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove održanom 12. i 13. ožujka 2015. ministri su pozvali Komisiju da predloži načine suzbijanja nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem i da zajedno s Europolom poboljša razmjenu informacija i operativnu suradnju 7 .

Kao odgovor, Komisija je donijela Europski program sigurnosti kako bi na europskoj razini osigurala učinkovit i koordiniran odgovor na nove i sve složenije prijetnje sigurnosti. Ističući izazove koje predstavlja nezakonito trgovanje vatrenim oružjem, u Europskom programu sigurnosti razlike u nacionalnom zakonodavstvu istaknute su kao zapreka učinkovitom nadzoru i policijskoj suradnji u cijelom EU-u 8 te se posebno poziva na preispitivanje zakonodavstva o vatrenom oružju s prijedlozima u 2016. kao prioritetom. Zahtijeva se i hitno djelovanje u vezi s onesposobljavanjem vatrenog oružja kako bi se spriječilo kriminalce da ga ponovno osposobe i upotrebljavaju. U Izjavi Vijeća ministara unutarnjih poslova od 29. kolovoza 2015. ponovljen je zahtjev za preispitivanjem Direktive o vatrenom oružju i za zajedničkim pristupom onesposobljavanju vatrenog oružja.

Naposljetku, Vijeće je 8. listopada 2015. donijelo zaključke o jačanju uporabe sredstava za borbu protiv trgovanja vatrenim oružjem te pozvalo države članice, Europsku komisiju, Europol i Interpol na poduzimanje mjera, uključujući preispitivanje važećeg zakonodavstva i praćenje prijetnji koje predstavlja vatreno oružje provedbom koordiniranih prekograničnih istraga i operacija. Time je obuhvaćeno i mrežno trgovanje vatrenim oružjem 9 .

Europski parlament u više je navrata razmatrao i pitanje trgovanja vatrenim oružjem. Europski parlament donio je 11. veljače 2015. Rezoluciju o mjerama protiv terorizma 10 u kojoj poziva „...Komisiju da pod hitno razmotri postojeće propise EU-a o kretanju nezakonitog vatrenog oružja, eksplozivnim napravama i trgovini oružjem povezanima s organiziranim kriminalom”.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije pravna je osnova ovog prijedloga u skladu s početnom pravnom osnovom Direktive o vatrenom oružju.

Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

U skladu s člankom 5. UEU-a, sva djelovanja na razini EU-a moraju biti u skladu s načelom supsidijarnosti, što podrazumijeva da EU uređuje samo ako time dodaje vrijednost mjerama koje su poduzele pojedinačne države članice.

Pitanja koja treba riješiti, odnosno prijetnje teškog i organiziranog kriminala i terorizma te potencijalno ogromni socijalni i gospodarski troškovi nasilnih djelovanja, u osnovi su karakterizirani svojom transnacionalnom naravi, pri čemu istodobno utječu na više država članica. U tom ih smislu pojedinačne države članice ne mogu riješiti na potpuno zadovoljavajući način.

Dokaz tome nedavni su teroristički napadi koje su u kolovozu i studenome ove godine počinile transnacionalne kriminalne mreže aktivne u nekoliko država članica. Te su se mreže okoristile različitim nacionalnim pravilima o posjedovanju vatrenog oružja i trgovine njime te su iskoristile nedostatke prekogranične razmjene informacija.

Samo se sustavom na razini EU-a može realizirati potrebna suradnja između država članica kako bi se nadzirala i pratila civilna uporaba vatrenog oružja u EU-u.

Pitanja sigurnosti koja se rješavaju Direktivom o vatrenom oružju prekogranične su naravi. Ranjivosti država članica u pogledu kriminalnih aktivnosti utječu na Europsku uniju u cjelini. Razlikama u nacionalnom zakonodavstvu, razvrstavanju vatrenog oružja i upravnim postupcima narušava se jedinstvena primjena Direktive. Kako je istaknuto u nedavnoj evaluacijskoj studiji, učinkovito djelovanje za osiguravanje visoke razine sigurnosti i uređivanje prekograničnog kretanja vatrenog oružja može se provesti samo na razini EU-a. Direktivom o vatrenom oružju uspostavlja se zajednički regulatorni okvir koji ne bi bio ostvaren samo nacionalnim ili bilateralnim djelovanjem.

Proporcionalnost

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti zbog razloga u nastavku.

Proporcionalnost se osigurava ograničavanjem sadržaja predloženih izmjena na one koje, u skladu s glavnim zaključcima studija provedenih u pripremnoj fazi, imaju najvažniji učinak na sigurnost. Općenito, ovaj prijedlog ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje cilja osiguravanja sigurnosti građana EU-a bez nepotrebnog ograničavanja unutarnjeg tržišta.

Kako bi se u obzir uzeli zabrinutosti i komentari privatnih dionika, uz uobičajene odredbe koje po naravi pripadaju području trgovinske politike, prijedlogom se nastoje unaprijediti standardi sigurnosti te smanjiti nedosljednosti s Protokolom UN-a o vatrenom oružju, posebno one koje se odnose na definicije.

Odabir instrumenta

Komisija predlaže novu direktivu o izmjeni postojeće Direktive o vatrenom oružju. Druga sredstva ne bi bila prikladna za izmjenu postojeće Direktive.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

Ex post evaluacije / provjere prikladnosti postojećeg zakonodavstva

Kako je najavila u svojoj Komunikaciji iz 2013. 11 , prije razmatranja važnosti revidiranja postojećeg pravnog okvira Komisija je pokrenula niz istraživačkih studija kojima su bile obuhvaćene:

važnost (ili nevažnost) zakonodavnog prijedloga EU-a za usklađivanje kaznenih sankcija za nezakonito trgovanje vatrenim oružjem 12 ,

važnost (ili nevažnost) zakonodavnog prijedloga EU-a za poboljšanje pravila o postupcima onesposobljavanja, uništavanja i označivanja vatrenog oružja u EU-u, kao i o oružju za uzbunjivanje i replikama 13 ,

provedba Direktive o vatrenom oružju u svim državama članicama.

U prvoj je studiji zaključeno da bi se minimalnim pravilima o nezakonitom trgovanju vatrenim oružjem na razini EU-a smanjila pravna nesigurnost, olakšali kazneni progoni i spriječilo kriminalce u iskorištavanju rupa u zakonu. Međutim, dokazima se isto tako upućuje na to da su praktična pitanja, kao što su manjak sredstava, proturječni prioriteti politike i nedosljedna primjena postojećih zakona, bila jednako važne prepreke prekograničnim nastojanjima povezanima sa suzbijanjem nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem kao i razlike u nacionalnim zakonodavstvima u tom području. U studiji je donesen zaključak u korist kombinacije politika (nezakonodavnih i zakonodavnih mjera) bez davanja prednosti minimalnoj ili maksimalnoj zakonodavnoj intervenciji.

U drugoj je studiji predložena revizija Direktive o vatrenom oružju s ciljem:

usklađivanja pravila o označivanju vatrenog oružja i uspostavljanja uzajamnog priznavanja oznaka među državama članicama,

provođenja zajedničkih normi i postupaka te uvođenja zahtjeva za registraciju onesposobljenog vatrenog oružja,

uspostavljanja zajedničkih tehničkih smjernica za mogućnost preinake oružja za uzbunjivanje/signalizaciju i replika utvrđivanjem detaljnih kriterija na temelju kojih se oružje za uzbunjivanje i replike kvalificiraju kao predmeti s mogućnošću preinake te ih se time uključuje u područje primjene Direktive o vatrenom oružju,

poticanja razmjene znanja među državama članicama (s osobitim naglaskom na prijetnje, kao i prilike koje se nude razvojem tehnologije) te poboljšanja prikupljanja podataka koji se odnose na proizvodnju vatrenog oružja, onesposobljenog vatrenog oružja, oružja za uzbunjivanje i replika te na posjedovanje takvog oružja, kao i na kriminalne aktivnosti povezane s tim oružjem.

Naposljetku, u studiji kojom se ocjenjuje provedba Direktive o vatrenom oružju preporučeno je, među ostalim, sljedeće:

određivanje zajedničkih kriterija za mogućnost preinake oružja za uzbunjivanje,

usklađivanje pravila o označivanju i normi za onesposobljavanje,

poboljšavanje sustava prikupljanja podataka i ispitivanje interoperabilnosti informacijskih sustava razvijenih na nacionalnoj razini i naposljetku

definiranje dogovorenog pristupa razvrstavanju lovačkog i sportskog vatrenog oružja.

Komisija zajedno s ovim prijedlogom objavljuje i izvješće o provedbi Direktive o vatrenom oružju u skladu s člankom 17. Direktive.

Savjetovanja s dionicima

Metode savjetovanja, glavni ciljani sektori i opći profil ispitanika

Savjetovanje s dionicima provedeno je upitnicima i pozivima na sastanke upućenima državama članicama i zainteresiranim privatnim stranama (predstavnicima europskih udruženja proizvođača vatrenog oružja i streljiva za civilnu uporabu, onima koji se bave trgovanjem oružjem za civilnu uporabu, lovcima, kolekcionarima, nevladinim organizacijama, istraživačkim institucijama itd.), otvaranjem posebnog računa e-pošte (JLS-FIREARMS@ec.europa.eu) za trajno savjetovanje i vanjskom studijom za potporu pripremi procjene učinka. Nadalje, u okviru Komisije bila je uspostavljena i „međusektorska skupina”.

Sažetak odgovora i njihovo uvažavanje

Države članice i nevladine organizacije složile su se da bi provedba Direktive 477/91 bila korisna za sprječavanje preusmjeravanja vatrenog oružja sa zakonitog tržišta na nezakonito. Privatne su strane tvrdile da države članice već imaju stroge propise koji se odnose na taj aspekt i izrazile zabrinutost zbog mogućih negativnih posljedica za mala i srednja poduzeća. Mnogi su privatni dionici bili posebno zabrinuti zbog izmjena kategorija zbog kojih bi aktivnosti lova i sportskog streljaštva mogle biti dovedene u pitanje.

Prema mišljenju dionika, ponovno osposobljavanje neosposobljenog vatrenog oružja važan je izvor oružja za kriminalnu uporabu i kriminalci se mogu služiti rupama u zakonu proizišlima iz razlika u nacionalnim normama za onesposobljavanje 14 . Neki smatraju da je Direktiva o vatrenom oružju stroga u pogledu onesposobljavanja i da su potrebni samo nadzor provedbe u državama članicama i zatražene tehničke smjernice 15 . Međutim, uže se usklađivanje općenito smatra prioritetom.

Svi dionici (od tijela država članica do stručnjaka i predstavnika proizvođača) smatraju da postoji stvarna potreba za razmjenom informacija o vatrenom oružju među državama članicama i da je riječ o važnom pitanju. Štoviše, suradnja ne bi trebala biti ograničena na razmjenu među državama članicama, nego je potrebno okupiti javne i privatne dionike 16 . Pojačana komunikacija smatra se ključnom za obavještajne podatke, zajedničke operacije i upravljanje. Međutim, dobra bi praksa bila kad bi se, umjesto na organizaciju sastanaka, usredotočilo na načine razmjene informacija e-kanalima. Nadalje, treba smatrati da već postoje platforme na kojima bi se takve rasprave mogle odvijati na operativnoj i regulatornoj razini.

Zajedničke preporuke o pravilima smatraju se važnima jer neke zemlje imaju drukčije razumijevanje određenih pitanja (na primjer, definicija replika). Kako bi se spriječilo kriminalce da iskorištavaju različita pravila država članica u svoju korist, potrebno je uskladiti pristup u cijeloj Europi.

Kako bi bile učinkovite, definicije bi trebale uključivati konkretnija upućivanja na oružje za uzbunjivanje i druge vrste oružja koje još nisu dobro definirane regulatornim okvirom EU-a.

Opći je konsenzus bio da bi se utvrđivanjem zajedničkih minimalnih normi za smjernice za onesposobljavanje pridonijelo izjednačavanju svih država članica usklađivanjem različitih postupaka, na taj način poboljšavajući komunikaciju i olakšavajući kazneni progon. Kriminal bi se smanjio jer bi se primjenom zajedničkih minimalnih normi pridonijelo borbi protiv nezakonitog trgovanja rezervnim dijelovima i spriječila uporaba vatrenog oružja koje je nezakonito ponovno sastavljeno i preinačeno.

Komisija je razmotrila mišljenja javnih i privatnih dionika. Ovaj je prijedlog namijenjen osiguravanju višeg stupnja sigurnosti/djelotvornosti i učinkovitosti.

Procjena učinka

Zbog svoje hitnosti s obzirom na nedavne događaje, prijedlog se podnosi bez procjene učinka. Međutim, prijedlog se može pozvati na evaluaciju Direktive o vatrenom oružju u okviru programa za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT). U toj su evaluaciji prikazani preostali nedostaci u područjima kao što su mogućnost preinake oružja s manevarskim streljivom, zahtjevi označivanja, onesposobljavanje, definicije, mehanizmi prodaje na internetu, kao i sustavi za prikupljanje i razmjenu podataka. S obzirom na nedavne događaje, utvrđeni su dodatni zahtjevi.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlog nema nikakav utjecaj na proračun Unije.

5.OSTALI ELEMENTI

Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Dvije godine nakon njezina stupanja na snagu Komisija će podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o situaciji proizišloj iz primjene ove Direktive, uključujući prema potrebi prijedloge. Naknadna će se izvješća podnositi Europskom parlamentu i Vijeću svakih pet godina.

Dokumenti s obrazloženjima (za direktive)

Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnih zakona i drugih propisa potrebnih za usklađivanje s ovom Direktivom.

Detaljno objašnjenje posebnih odredaba prijedloga

U članku 1. prijedloga objašnjene su definicije posrednika i trgovaca oružjem i osigurana je usklađenost s definicijom bitnih komponenti i dijelova vatrenog oružja, kako je utvrđeno Protokolom UN-a o vatrenom oružju. U studijama Komisije ukazuje se na nedostatak jasnoće u pogledu definicije „posrednika” te je istaknuto da bi i oni trebali biti uključeni u Direktivu. Prigušivači su isto tako uključeni u područje primjene Direktive.

U članku 2. prijedloga od sada su u područje primjene Direktive uključeni i kolekcionari. Na temelju provedene evaluacije, kolekcionari su prepoznati kao mogući izvor trgovanja vatrenim oružjem. Stoga će kolekcionari imati mogućnost nabave vatrenog oružja, ali pod uvjetom da za njega ishode odobrenje, odnosno da ga prijave.

Direktivom bi trebalo biti obuhvaćeno onesposobljeno vatreno oružje u pogledu identifikacije vlasnika i registara. Dokazima prikupljenima u okviru studija Komisije ukazuje se na to da je riječ o ozbiljnoj slabosti u zakonodavstvu EU-a u smislu sigurnosti. Nedavni su napadi provedeni s loše onesposobljenim vatrenim oružjem (odnosno vatrenim oružjem s komponentama koje su neodgovarajuće onesposobljene).

Prijedlogom da se s pomoću provedbenog propisa uskoro uvedu stroge zajedničke minimalne norme za onesposobljavanje vatrenog oružja ponovno će se osposobljavanje vatrenog oružja učiniti puno težim. Ne može se isključiti ponovno osposobljavanje onesposobljenog oružja usprkos strogim pravilima. Stroža su pravila stoga uvedena za najopasnije vatreno oružje (kategorija A), čak i ako je onesposobljeno. To znači da posjedovanje onesposobljenog vatrenog oružja iz kategorije A i trgovanje njime neće biti dopušteno (osim za muzeje).

Novom se odredbom uspostavlja zahtjev vođenja evidencije o onesposobljenom vatrenom oružju u nacionalnim registrima. Svaki prijenos (odnosno promjena vlasnika) onesposobljenog vatrenog oružja trebao bi biti registriran.

Poluautomatsko oružje čini velik dio današnjeg oružja za lov i streljaštvo. Međutim, u evaluacijskoj se studiji zaključuje da se određeno poluautomatsko oružje lako može preinačiti u automatsko oružje i da postojećom Direktivom nisu predviđeni nikakvi tehnički kriteriji za sprječavanje takve preinake. Ipak, čak i ako nije preinačeno u vatreno oružje iz kategorije A, određeno poluautomatsko vatreno oružje može biti vrlo opasno ako mu se poveća kapacitet u pogledu broja naboja. Prijedlogom se zabranjuje poluautomatsko oružje koje je uključeno u postojeću kategoriju B7.

Prijedlogom se uvode zajednička pravila EU-a o označivanju kako bi se spriječilo lako brisanje oznaka. U prijedlogu je posebno pojašnjeno na koje bi komponente trebalo staviti oznaku (čime se osigurava usklađenost sa zahtjevima označivanja iz Protokola UN-a o vatrenom oružju). Navedeno bi se trebalo primjenjivati i na uvezeno vatreno oružje. Čuvanje podataka u računalnom sustavu baze podataka produljuje se na više od 20 godina. Podaci bi se trebali čuvati do uništenja vatrenog oružja, ali nije predviđena retroaktivna primjena.

U evaluaciji Direktive o vatrenom oružju i drugoj pripremnoj studiji pokazani su povećana uporaba interneta kao kanala za prodaju vatrenog oružja i poteškoće njegova nadzora u budućnosti. Razmatranja ozbiljnog rizika prijevare u slučaju nabave sredstvima komunikacije na daljinu mogu se povećati sa širom uporabom te metode prodaje u budućnosti. S obzirom na nedavne terorističke napade u kojima je u nekim slučajevima vatreno oružje bilo nezakonito sastavljeno uporabom komponenti zakonito kupljenih na internetu, neuređivanje tog prodajnog kanala bio bi važan rizik. Štoviše, bit će teže provjeriti zakonitost odobrenja za posjedovanje oružja na internetu. Rizik je još veći u slučaju nabave iz trećih zemalja.

Postojećom je Direktivom utvrđeno da „države članice osiguravaju da se, osim kad je riječ o trgovcima oružjem, strogo nadzire, kad je odobrena, nabava vatrenog oružja i njegovih dijelova i streljiva sredstvima komunikacije na daljinu...”.

U prijedlogu se razmatra stroži pristup: neprihvaćanje prodaje oružja i komponenti sredstvima komunikacije na daljinu (posebno internetom), osim za trgovce oružjem i posrednike.

U postojeću Direktivu nije uključeno oružje za uzbunjivanje, signalizaciju, spašavanje itd. Predloženo je određivanje zajedničkih kriterija povezanih s „oružjem za uzbunjivanje” kako bi se spriječila mogućnost njegove preinake u stvarno vatreno oružje. Navedenim bi, naravno, trebalo obuhvatiti oružje za uzbunjivanje proizvedeno u EU-u i uvezeno oružje.

Postoji velika opasnost od preinake oružja za uzbunjivanje i drugih vrsta oružja s manevarskim streljivom u stvarno vatreno oružje i ta opasnost čini ključnu preporuku proizašlu iz evaluacije Direktive i druge studije. Na temelju informacija dionika, oružje za uzbunjivanje koje se može preinačiti i koje je uvezeno iz trećih zemalja može bez prepreka ući na područje EU-a zbog nedostatka usklađenih/zajedničkih pravila. Provedbenim će aktom biti donesene tehničke specifikacije.

Ne postoji sustav kojim se druge države članice obavješćuju o odbijanju odobrenja (posebno za vatreno oružje iz kategorije B). Prijedlogom se uvodi sustav razmjene informacija među državama članicama te od trgovaca oružjem i posrednika zahtijeva da budu povezani sa središnjim registrima vatrenog oružja. U tom će kontekstu Komisija ispitati uporabu postojećih instrumenata za razmjenu informacija.

Prijedlogom se uvodi i ograničenje valjanosti dozvole na pet godina.

2015/0269 (COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,

djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Direktivom Vijeća 91/477/EEZC 17 uspostavljena je prateća mjera za unutarnje tržište. Njome je uspostavljena ravnoteža između osiguranja određene slobode kretanja za pojedino vatreno oružje unutar Unije, s jedne strane, i potrebe za nadzorom te slobode uporabom sigurnosnih jamstava primjerenih toj vrsti proizvoda, s druge strane.

(2)Kao odgovor na nedavne terorističke činove koji su ukazali na nedostatke u provedbi Direktive 91/477/EEZ, posebno u pogledu pravila o onesposobljavanju oružja, mogućnosti preinake i označivanju, u Europskom programu sigurnosti donesenom u travnju 2015. i u Izjavi Vijeća ministara unutarnjih poslova od 29. kolovoza 2015. zahtijevaju se revizija te Direktive i zajednički pristup onesposobljavanju vatrenog oružja kako bi se spriječilo kriminalce da ga ponovno osposobe i upotrebljavaju.

(3)Određena pitanja iz Direktive 91/477/EEZ treba dodatno poboljšati.

(4)Tijela koja se bave kulturnim i povijesnim aspektima oružja i koja je kao takva priznala država članica na čijem državnom području imaju poslovni nastan te koja u svojem posjedu imaju vatreno oružje razvrstano u kategoriju A i nabavljeno prije datuma stupanja na snagu ove Direktive trebala bi imati mogućnost zadržati to vatreno oružje u svojem posjedu ako imaju odobrenje predmetne države članice i ako je to vatreno oružje onesposobljeno.

(5)Budući da su kolekcionari prepoznati kao mogući izvor trgovanja vatrenim oružjem, oni bi trebali biti obuhvaćeni ovom Direktivom.

(6)Budući da posrednici pružaju usluge slične onima koje pružaju trgovci oružjem, oni bi jednako tako trebali biti obuhvaćeni ovom Direktivom.

(7)Uzimajući u obzir veliku opasnost od ponovnog osposobljavanja neodgovarajuće onesposobljenog oružja i s ciljem jačanja sigurnosti u cijeloj Uniji, onesposobljeno vatreno oružje trebalo bi biti obuhvaćeno ovom Direktivom. Pored toga, za većinu opasnog vatrenog oružja trebalo bi uvesti stroža pravila kako bi se osiguralo da posjedovanje takvog vatrenog oružja ili trgovanje njime nije dopušteno. Ta bi se pravila trebala primjenjivati i na vatreno oružje te kategorije čak i ako je onesposobljeno. U slučaju nepoštovanja tih pravila, države bi članice trebale poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući uništenje tog vatrenog oružja.

(8)Kako bi se osigurala njegova sljedivost, onesposobljeno bi vatreno oružje trebalo biti registrirano u nacionalnim registrima.

(9)Određeno poluautomatsko vatreno oružje može se jednostavno preinačiti u automatsko vatreno oružje, što predstavlja prijetnju za sigurnost. Međutim, čak i ako nije preinačeno u vatreno oružje iz kategorije A, određeno poluautomatsko vatreno oružje može biti vrlo opasno ako mu se poveća kapacitet u pogledu broja naboja. Stoga bi takvo poluautomatsko oružje trebalo zabraniti za civilnu uporabu.

(10)Kako bi se izbjeglo lako brisanje oznaka i pojasnilo na koje bi komponente trebalo staviti oznaku, trebalo bi uvesti zajednička pravila Unije o označivanju.

(11)Vatreno se oružje može upotrebljavati mnogo dulje od 20 godina. Radi osiguravanja njegove sljedivosti, evidencija o njemu trebala bi se čuvati na neodređeno razdoblje do potvrde njegova uništenja.

(12)Mehanizmi prodaje vatrenog oružja i njegovih komponenti sredstvima komunikacije na daljinu mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju za sigurnost jer ih je teže nadzirati od uobičajenih metoda prodaje, posebno u pogledu internetske provjere zakonitosti odobrenja. Stoga je prikladno ograničiti prodaju oružja i komponenti sredstvima komunikacije na daljinu, posebno internetom, na trgovce oružjem i posrednike.

(13)Nadalje, postoji velika opasnost od preinake oružja za uzbunjivanje i drugih vrsta oružja s manevarskim streljivom u stvarno vatreno oružje te se u nekim terorističkim radnjama upotrebljavalo preinačeno oružje. Stoga je ključno riješiti problem uporabe preinačenog vatrenog oružja u kaznenim djelima, posebno njegovim uključivanjem u područje primjene Direktive. Trebalo bi donijeti tehničke specifikacije za oružje za uzbunjivanje i signalizaciju, kao i za paradno i akustično oružje kako bi se spriječila njihova preinaka u vatreno oružje.

(14)Radi bolje razmjene informacija među državama članicama, Komisija bi trebala ocijeniti nužne elemente sustava za podršku takvoj razmjeni informacija iz računalnih sustava baze podataka koje su uspostavile države članice. Ocjena Komisije može prema potrebi biti popraćena zakonodavnim prijedlogom uzimajući u obzir postojeće instrumente za razmjenu informacija.

(15)Kako bi se osigurala prikladna razmjena informacija među državama članicama o izdanim odobrenjima i o odbijanjima, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebala bi se delegirati Komisiji u vezi s donošenjem akta kojima će se državama članicama omogućiti stvaranje takvog sustava razmjene informacija o izdanim odobrenjima i o odbijanjima. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na stručnoj razini. Pri pripremi i izradi delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da su relevantni dokumenti dostavljeni Europskom parlamentu i Vijeću istodobno, pravovremeno i na primjeren način.

(16)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 18 .

(17)Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela priznata Poveljom o temeljnim pravima Europske unije.

(18)S obzirom na to da države članice ne mogu dostatno ostvariti ciljeve ove Direktive, nego se zbog opsega i učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti iz tog članka, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(19)Direktivu 91/477/EEZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 91/477/EEZ mijenja se kako slijedi:

(1)Članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1.b zamjenjuje se sljedećim:

„1.bZa potrebe ove Direktive „osnovni sastavni dio” znači cijev, kućište ili uvodnik metaka, vodilica ili cijev, zatvarač ili nosač zatvarača te svaka naprava namijenjena ili prilagođena smanjivanju buke izazvane ispaljivanjem iz vatrenog oružja koji su, s obzirom na to da su to odvojeni predmeti, uključeni u kategoriju vatrenog oružja na koje su postavljeni ili na koje se namjeravaju postaviti.”;

(b)stavak 1.e zamjenjuje se sljedećim:

„1.eZa potrebe ove Direktive „posrednik” znači svaka fizička ili pravna osoba, koja nije trgovac oružjem, čija se trgovina ili poslovanje sastoji u cjelini ili djelomično od kupnje, prodaje ili dogovaranja prijenosa unutar države članice ili iz jedne države članice u drugu državu članicu ili od izvoza u treću zemlju potpuno sastavljenog vatrenog oružja, njegovih dijelova i streljiva.”;

(c)u stavku 1. dodaju se sljedeći stavci:

„1.fZa potrebe ove Direktive „oružje za uzbunjivanje i signalizaciju” znači prenosive naprave s džepom za metke s izlazom za plin sprijeda, sa strane ili na vrhu koje su posebno namijenjene i konstruirane za uzbunjivanje ili slanje signala i koje su oblikovane tako da mogu ispaljivati samo manevarsko streljivo, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo.

1.gZa potrebe ove Direktive„paradno i akustično oružje” znači vatreno oružje koje je posebno preinačeno za isključivu uporabu manevarskog streljiva, za uporabu u kazališnim predstavama, fotografiranju, filmovima i televizijskom snimanju.

1.hZa potrebe ove Direktive „replika vatrenog oružja” znači predmeti koji fizički izgledaju kao vatreno oružje, ali su proizvedeni tako da ih se ne može preinačiti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva.

1.iZa potrebe ove Direktive „onesposobljeno vatreno oružje” znači vatreno oružje koje je prepravljeno tako da je onesposobljavanjem učinjeno trajno neprimjerenim za uporabu, čime je osigurano da su svi bitni dijelovi vatrenog oružja trajno onesposobljeni i da je onemogućeno njihovo uklanjanje, zamjena ili prepravljanje kojima bi se omogućilo osposobljavanje takvog vatrenog oružja na bilo koji način.”;

(d)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.Za potrebe ove Direktive „trgovac oružjem” znači svaka fizička ili pravna osoba čija se trgovina ili poslovanje sastoje u cjelini ili djelomično od:

i.proizvodnje, trgovine, razmjene, najma, popravka ili preinake vatrenog oružja;

ii. proizvodnje, trgovine, razmjene, najma, popravka ili preinake dijelova vatrenog oružja;

iii.proizvodnje, trgovine, razmjene ili preinake streljiva.”

(2)U članku 2. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.Ova se Direktiva, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, ne primjenjuje na oružje i streljivo koje nabavljaju ili posjeduju oružane snage, policija i tijela javne vlasti. Direktiva se jednako tako ne primjenjuje ni na komercijalne prijenose bojnog oružja i streljiva.”

(3)U članku 4. stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećima:

„1.Države članice osiguravaju da se svako vatreno oružje ili njegov dio koji su stavljeni na tržište označi i registrira u skladu s ovom Direktivom.

2.Za identifikaciju i praćenje svakog komada sastavljenog vatrenog oružja, države članice u trenutku proizvodnje svakog komada vatrenog oružja ili u trenutku njegova uvoza u Uniju zahtijevaju jedinstveno označivanje koje uključuje naziv proizvođača, državu ili mjesto proizvodnje, serijski broj i godinu proizvodnje ako godina proizvodnje nije dio serijskog broja. Time se ne dovodi u pitanje stavljanje zaštićenog znaka proizvođača.

Oznaka se stavlja na uvodnik metaka vatrenog oružja.

Države članice osiguravaju da je svako osnovno pakiranje cjelovitog streljiva označeno tako da se na njemu nalazi naziv proizvođača, identifikacijski broj serije (lota), kalibar i vrsta streljiva.

Nadalje, države članice osiguravaju da vatreno oružje u trenutku prijenosa iz vladinih zaliha u trajnu civilnu uporabu nosi jedinstvenu oznaku kojom se omogućuje identifikacija vlade koja obavlja prijenos.

3.Države članice uvjetuju obavljanje djelatnosti trgovca oružjem ili posrednika na svojem državnom području izdavanjem dozvole barem na temelju provjere privatnog i profesionalnog integriteta i sposobnosti trgovca oružjem ili posrednika. U slučaju pravne osobe, provjera se odnosi na pravnu osobu i osobu koja rukovodi poduzećem.”

(4)U članku 4. stavak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)u prvom podstavku druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„U sustav baze podataka za svako vatreno oružje bilježe se podaci o tipu, marki, modelu, kalibru i serijskom broju vatrenog oružja te nazivu i adresi dobavljača i osobe koja nabavlja ili posjeduje vatreno oružje. Evidencija o vatrenom oružju, uključujući onesposobljeno vatreno oružje, čuva se sve dok nadležna tijela ne potvrde njegovo uništenje.”;

(b)drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Trgovci oružjem i posrednici tijekom cjelokupnog razdoblja svojeg djelovanja dužni su voditi registar u kojem se bilježi sve vatreno oružje na koje se odnosi ova Direktiva i koje su zaprimili ili kojim raspolažu, uključujući podatke na temelju kojih se omogućuje identifikacija i praćenje vatrenog oružja, posebno tip, marka, model, kalibar i serijski broj vatrenog oružja te nazive i adrese dobavljača i osoba koje ga nabavljaju.

Nakon prestanka svoje djelatnosti trgovac oružjem ili posrednik dostavlja registar nadležnom tijelu odgovornom za sustav baze podataka predviđen prvim podstavkom.

Svaka država članica osigurava povezanost registara trgovaca oružjem i posrednika s poslovnim nastanom na njezinu državnom području s računalnim sustavom baze podataka o vatrenom oružju.”

(5)Članak 4.b zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.b

1.Države članice uspostavljaju sustav za uređenje djelatnosti posrednika i trgovaca oružjem. Takav sustav može uključivati jednu ili više sljedećih mjera:

(a)registraciju posrednika i trgovaca oružjem koji djeluju na njezinu državnom području;

(b)izdavanje dozvola ili odobrenja za obavljanje djelatnosti posrednika i trgovaca oružjem.

2.Sustav iz stavka 1. uključuje barem provjeru privatnog i profesionalnog integriteta i sposobnosti trgovca oružjem ili posrednika. U slučaju pravne osobe, provjera se odnosi na pravnu osobu i osobu koja rukovodi poduzećem.”

(6)Članci 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 5.

1.Ne dovodeći u pitanje članak 3., države članice dopuštaju nabavu i posjedovanje vatrenog oružja samo osobama koje za to imaju dobar razlog i:

(a)koje imaju najmanje 18 godina, osim za posjedovanje vatrenog oružja za lov i streljaštvo, pod uvjetom da u tom slučaju osobe koje su mlađe od 18 godina imaju privolu roditelja ili su pod roditeljskim nadzorom ili nadzorom odrasle osobe s valjanom dozvolom za nošenje vatrenog oružja ili dozvolom za lov, ili se nalaze unutar licenciranog ili na drugi način ovlaštenog centra za obuku;

(b)za koje je mala vjerojatnost da mogu biti opasne za sebe, javni red ili javnu sigurnost; njihovo osuđivanje za kazneno djelo nasilja počinjeno s namjerom smatra se pokazateljem na temelju kojeg se proglašavaju opasnima.

2.Države članice moraju predvidjeti standardne liječničke preglede za izdavanje ili produljenje odobrenja iz stavka 1. i moraju povući odobrenja ako više nije ispunjen bilo koji od uvjeta na temelju kojih je odobrenje izdano.

Države članice osobama koje imaju boravište na njihovu državnom području ne mogu zabraniti da posjeduju oružje nabavljeno u drugoj državi članici, osim ako nabavu tog istog oružja zabranjuju na svojem državnom području.

Članak 6.

Države članice poduzimaju sve potrebne korake kako bi zabranile nabavu i posjedovanje vatrenog oružja i streljiva koje je razvrstano u kategoriju A i kako bi uništile takvo zaplijenjeno vatreno oružje i streljivo koje je bilo u posjedu protivno ovoj odredbi.

Države članice mogu dopustiti tijelima koja se bave kulturnim i povijesnim aspektima oružja i koja je kao takva priznala država članica na čijem državnom području imaju poslovni nastan da u svojem posjedu imaju vatreno oružje razvrstano u kategoriju A i nabavljeno prije [datum stupanja na snagu ove Direktive], pod uvjetom da je ono onesposobljeno u skladu s odredbama za provedbu članka 10. točke (b).

Nabava vatrenog oružja, njegovih dijelova i streljiva iz kategorija A, B i C sredstvima komunikacije na daljinu, kako je utvrđeno u članku 2. Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća*, dopuštena je samo trgovcima oružjem i posrednicima te podliježe strogom nadzoru država članica.

____________________________________________________________________

*Direktiva 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 1997. o zaštiti potrošača s obzirom na sklapanje ugovora na daljinu (SL L 144, 4.6.1997., str. 19.).”

(7)U članku 7. stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:

„Maksimalna ograničenja ne prelaze pet godina. Odobrenje se može produljiti ako su ispunjeni uvjeti na temelju kojih je izdano.”

(8)Umeću se sljedeći članci 10.a i 10.b:

„Članak 10.a

Države članice poduzimaju mjere za sprječavanje preinake oružja za uzbunjivanje i signalizaciju te paradnog i akustičnog oružja u vatreno oružje.

Komisija mora donijeti tehničke specifikacije za oružje za uzbunjivanje i signalizaciju te paradno i akustično oružje kako bi se spriječila njihova preinaka u vatreno oružje.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13.b stavka 2.

Članak 10.b

Države članice uspostavljaju mehanizme kojima nadležna tijela provjeravaju onesposobljavanje vatrenog oružja i tako osiguravaju da je vatreno oružje zbog učinjenih modifikacija neopozivo neuporabljivo. Države članice u okviru te provjere osiguravaju izdavanje potvrde ili druge isprave kojom se potvrđuje onesposobljenost vatrenog oružja ili u tu svrhu osiguravaju stavljanje jasno vidljive oznake na vatreno oružje.

Komisija mora donijeti norme i tehnike onesposobljavanja te tako osigurati da je onesposobljeno vatreno oružje postalo neopozivo neuporabljivo. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13.b stavka 2.”

(9)U članku 13. dodaju se sljedeći stavci 4. i 5.:

„4.Nadležna tijela država članica razmjenjuju informacije o izdanim odobrenjima za prijenos vatrenog oružja u drugu državu članicu, kao i informacije o odbijanjima izdavanja odobrenja kako je utvrđeno u članku 7.

5.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 13.a o načinima razmjene informacija o izdanim odobrenjima i odbijanjima.”

(10)Članak 13.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 13.a

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Delegiranje ovlasti iz članka 13. povjerava se Komisiji na neodređeno razdoblje od datuma stupanja na snagu ove Direktive.

3.Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 13. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opozivom se proizvode učinci dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Odluka ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.Delegirani pravni akt donesen u skladu s člankom 13. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće nisu uložili prigovor u roku od dva mjeseca od obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom pravnom aktu ili ako Europski parlament i Vijeće prije isteka tog razdoblja obavijeste Komisiju da neće ulagati prigovor. To se razdoblje produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.ˮ

(11)Umeće se članak 13.b:

„Članak 13.b

1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća*.

2.Ako se upućuje na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

____________________________________________________________________

*Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”

(12)Članak 17. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 17.

Komisija svakih pet godina podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Direktive, uključujući prema potrebi prijedloge, posebno u vezi s kategorijama vatrenog oružja iz Priloga I. i pitanjima koja se odnose na nove tehnologije kao što je 3D tisak. Prvo izvješće podnosi se dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive.

Komisija do [datum] ocjenjuje nužne elemente sustava za razmjenu informacija iz računalnih sustava baze podataka iz članka 4. stavka 4. među državama članicama. Ocjena Komisije popraćena je prema potrebi zakonodavnim prijedlogom, uzimajući u obzir postojeće instrumente za razmjenu informacija.”

(13)U Prilogu I. Direktivi 91/477/EZ dio II. mijenja se kako slijedi:

(a)točka A mijenja se kako slijedi:

i.u kategoriji A dodaju se sljedeće točke:

„6.Automatsko vatreno oružje koje je preinačeno u poluautomatsko vatreno oružje.

7.Poluautomatsko vatreno oružje za civilnu uporabu koje je slično oružju s automatskim mehanizmom.

8.Vatreno oružje iz točaka 1. do 7. nakon onesposobljavanja.”;

ii.u kategoriji B briše se točka 7.;

iii.u kategoriji C dodaju se sljedeće točke:

„5.Oružje za uzbunjivanje i signalizaciju, paradno i akustično oružje te replike.

6.Vatreno oružje iz kategorije B i točaka 1. do 5. kategorije C nakon onesposobljavanja.”;

(b)u točki B briše se sljedeći tekst:

„Mehanizam za zatvaranje kanala, spremnik ili cijev vatrenog oružja koji su, s obzirom da su odvojeni predmeti, uključeni u kategoriju vatrenog oružja, na koju su postavljeni ili na koju ih se namjerava postaviti.”

(14)U Prilogu I. Direktivi 91/477/EZ dio III. mijenja se kako slijedi:

(a)briše se točka (a);

(b)točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„su izrađeni za spašavanje života, ubijanje životinja, lov harpunom ili u industrijske ili tehničke svrhe, pod uvjetom da se mogu upotrebljavati samo u navedene svrhe”;

(c)briše se drugi podstavak.

Članak 2.

1.Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom [tri mjeseca nakon objave u Službenom listu]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.Države članice Komisiji priopćuju tekst glavnih odredbi nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament    Za Vijeće

Predsjednik    Predsjednik

(1) Terorističkim napadima u Parizu, Kopenhagenu i u vlaku Thalys istaknuta je poveznica između organiziranog kriminala i terorizma, posebno u vezi s pribavljanjem vatrenog oružja.
(2) Kao jedan od središnjih aspekata, u Prilogu I. Direktivi 91/447/EEZ ustanovljene su četiri kategorije vatrenog oružja prema razini opasnosti:
(3) Uzimajući u obzir da države članice u načelu imaju pravo poduzeti strože mjere od onih predviđenih Direktivom.
(4) Izmjena je uslijedila nakon dvaju naknadnih čimbenika: a) Protokola protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i koji je Europska komisija u ime Europske zajednice potpisala 16. siječnja 2002.; b) rezultata i prijedloga za poboljšanje (npr. onesposobljeno oružje, izvozne i uvozne dozvole, vođenje evidencije, označivanje) iz izvješća Komisije iz prosinca 2000. o provedbi Direktive 91/477/EEZ nakon njezina prenošenja u nacionalna prava svih država članica – COM (2000) 837, Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću. Provedba Direktive Vijeća 91/477/EEZ od 18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja. 15.12.2000.
(5) 5322/15 Pariška deklaracija od 11. siječnja 2015.
(6) 6112/15 Nacrt Izjave članova Europskog vijeća
(7) 7178/15 Priopćenje za tisak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove
(8) COM(2015) 185 završna verzija od 28.4.2015.
(9) 12892/15 Zaključci Vijeća
(10) Referentni broj EP-a: 2015/2530(RSP) od 11. veljače 2015.
(11) Vidjeti bilješku 1.
(12) http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/e-library/documents/policies/organized-crime-and-human-trafficking/general/docs/dg_home_-_illicit_fireams_trafficking_final_en.pdf
(13) http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/e-library/documents/policies/organized-crime-and-human-trafficking/general/docs/dg_home_ia_firearms_deactivation_final_en.pdf
(14) Transcrime, tijelo države članice Litve.
(15) Europsko udruženje za trgovanje oružjem za civilnu uporabu.
(16) Transcrime.
(17) Direktiva Vijeća 91/477/EEZ od 18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (SL L 256, 13.9.1991., str. 51.).
(18) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
Top