23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 482/89

—

uzimajući u obzir članak 173. glave XVII. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (nekadašnji članak 157. Ugovora o osnivanju Europske zajednice) koji obuhvaća industrijsku politiku EU-a i koji se između ostalog odnosi na konkurentnost industrije EU-a,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. listopada 2012. naslovljenu „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak: ažurirana komunikacija o industrijskoj politici” (COM(2012)0582),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti (1),

—

uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 29. studenog 2012. za odluku Europskog parlamenta i Vijeća o Općem akcijskom programu Unije za okoliš do 2020. naslovljen „Živjeti dobro u granicama našeg planeta” (COM(2012)0710),

—

uzimajući u obzir prijedlog uredbe Europske komisije od 30. studenog 2011. o Programu za konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća (2014.-2020.) (COM(2011)0834),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 31. srpnja 2012. naslovljenu „Strategija za održivu konkurentnost građevinskog sektora i poduzeća u tom sektoru” (COM(2012)0433),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. lipnja 2008. naslovljenu „Prvo misli namalo: akt o malom poduzetništvu za Europu” (COM(2008)0394),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. studenog 2008. naslovljenu „Inicijativa za sirovine – zadovoljavanje ključnih potreba za rastom i radnim mjestima u Europi” (COM(2008)0699),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. listopada 2010. naslovljenu „Vodeća inicijativa Europa 2020. – Unija inovacija” (COM(2010)0546),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. rujna 2011. naslovljenu „Plan za resursno učinkovitu Europu” (COM(2011)0571),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2011. naslovljenu „Industrijska politika: jačanje konkurentnosti” (COM(2011)0642),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. prosinca 2011. naslovljenu „Energetski plan 2050.” (COM(2011)0885),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. veljače 2012. naslovljenu „Inovacijama do održivog rasta: biogospodarstvo za Europu” (COM(2012)0060),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. svibnja 2012. naslovljenu „Mjere za stabilnost, rast i radna mjesta” (COM(2012)0299),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. lipnja 2012. naslovljenu „Europska strategija za ključne tehnologije koje pružaju mogućnosti – most prema rastu i radnim mjestima” (COM(2012)0341),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. ožujka 2013. naslovljenu „Zelena knjiga – dugoročno financiranje europskog gospodarstva” (COM(2013)0150),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. ožujka 2013. naslovljenu „Zelena knjiga – okvir klimatske i energetske politike do 2030.” (COM(2013)0169),

—

uzimajući u obzir radni dokument službi koji je priložen komunikaciji Komisije od 4. studenog 2008. naslovljen „Inicijativa za sirovine – zadovoljavanje ključnih potreba za rastom i radnim mjestima u Europi” (COM(2008)0699- SEC(2008)2741),

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 26. rujna 2012. naslovljen „Konkurentnost europskih luksuznih industrija” (SWD(2012)0286),

—

uzimajući u obzir radni dokument Komisije od 10. listopada 2012. koji je priložen Komunikaciji naslovljen „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak: ažurirana komunikacija o industrijskoj politici” (SWD(2012)0297),

—

uzimajući u obzir radni dokument Komisije od 10. listopada 2012. naslovljen „Izvješće o europskoj konkurentnosti za 2012. koristi od globalizacije” (SWD(2012)0299),

—

uzimajući u obzir radni dokument Komisije od 11. travnja 2013. naslovljen „Odnosi poslodavaca i radnika u Europi 2012.” (SWD(2013)0126),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. lipnja 2013. naslovljenu „Naknadne aktivnosti Komisije nakon savjetovanja s malim i srednjim poduzećima o propisima EU-a, „TOP TEN” (COM(2013)0446),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 17. travnja 2013. naslovljeno „Održiva konkurentnost građevinskog sektora i poduzeća u tom sektoru” (2),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 20. ožujka 2013. naslovljeno „Uključivanje i sudjelovanje zaposlenika kao temelj dobrog poslovnog upravljanja i uravnoteženog pristupa savladavanju krize” (3),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2010. o ulaganju u razvoj tehnologija s niskom razinom emisija stakleničkih plinova (Plan SET) (4),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. rujna 2010. o razvijanju mogućnosti zapošljavanja u novom, održivom gospodarstvu (5),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenog 2010. o ljudskim pravima i socijalnim i ekološkim standardima u međunarodnim trgovinskim sporazumima (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. ožujka 2011. o industrijskoj politici za globalizirano doba (7),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2011. o učinkovitoj strategiji Europe u pogledu sirovina (8),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. svibnja 2012. o resursno učinkovitoj Europi (9),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2012. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu: sljedeći koraci prema rastu” (10),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2012. naslovljenu „Mala i srednja poduzeća: konkurentnost i poslovne mogućnosti” (11),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. studenog 2012. o utjecaju na okoliš djelatnosti za dobivanje plina i nafte iz škriljevca (12),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. studenog 2012. o industrijskim, energetskim i drugim aspektima plina i nafte iz škriljevca (13),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2013. o energetskom planu za 2050., budućnost s energijom (14),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2012. o planu za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisija CO2 do 2050.  (15),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. svibnja 2013. o sadašnjim izazovima i mogućnostima za obnovljivu energiju na europskom unutarnjem energetskom tržištu (16),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. svibnja 2013. o regionalnim strategijama za industrijska područja u Europskoj uniji (17),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. lipnja 2013. o socijalnom stanovanju u Europskoj uniji (18),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. srpnja 2013. o doprinosu zadruga prevladavanju krize (19),

—

uzimajući u obzir svoju raspravu od 4. veljače 2013., nakon izjave Europske komisije, o oporavku europske industrije u svjetlu postojećih teškoća (2013/2538(RSP)),

—

uzimajući u obzir zaključke s 3208. sastanka Vijeća za konkurentnost od 10. i 11. prosinca 2012. naslovljene „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak”,

—

uzimajući u obzir izvješće iz 2011. naslovljeno „Industrijska struktura EU-a 2011. – trendovi i rezultati” koje je provedeno u ime Komisije,

—

uzimajući u obzir izvješće naslovljeno „Industrijska politika za doba globalizacije”, pripremljeno na temelju ankete o inicijativama EU-a za 2020. koja je provedena u travnju 2013. u ime Odbora regija,

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. lipnja 2013. naslovljeno „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak – ažurirana komunikacija o industrijskoj politici” (20),

—

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 11. travnja 2013. naslovljeno „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (21),

—

uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A7-0464/2013),

A.

budući da europska industrija proživljava nezapamćenu krizu te je suočena s mnoštvom nedostataka koji štete njezinoj konkurentnosti;

B.

budući da su brojke koje je iznijela Komisija ambiciozne, ali uvjetovane, s obzirom na to da su ograničene mnoštvom čimbenika koji još nisu pravilno identificirani;

C.

budući da industrija u Europi ima ključnu ulogu te je važan element rješenja krize;

D.

budući da su europski konkurenti u industriji godinama razvijali jake industrijske strategije;

E.

budući da je EU-u potrebna strategija za rješavanje gospodarske i financijske krize i pokretanje nove gospodarske dinamike;

F.

budući da Komisiji treba odati priznanje za pokretanje industrijske politike njezinom komunikacijom u svrhu organizacije industrijskog zaokreta;

G.

budući da zajednička budućnost Europe kao industrijske lokacije ovisi o pokretanju kampanje modernizacije koja će ojačati inovacijske centre i odstraniti razvojne deficite industrijski i strukturno slabijih regija;

H.

budući da smanjena dostupnost kredita ograničava ulaganja ometajući inovacije i usvajanje novih učinkovitih tehnologija; budući da industrijska politika u Europi stoga zahtijeva snažnu financijsku konstrukciju koja će promicati ulaganja;

I.

budući da su uvjeti financiranja u južnoj Europi stroži i zahtijevaju financijska rješenja osmišljena po mjeri;

J.

budući da bi se države članice trebale voditi metodama industrijskog restrukturiranja koje su se pokazale uspješnima u Europi i drugdje u svijetu;

K.

budući da je Komisija istakla da bi industrije EU-a mogle ponovno ostvariti svoju privlačnost zbog očekivanog smanjenja razlika u plaćama na svjetskoj razini;

L.

budući da stvaranje boljih općih uvjeta za europsku industrijsku politiku dovodi do stvaranja i pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta EU-a u okviru socijalnoga tržišnog gospodarstva;

M.

budući da prvi prioritet Europe mora biti očuvanje proizvodnih sektora te znanja i vještina istodobno omogućujući industriji da ponovno ostvari konkurentnost na svjetskoj razini;

N.

budući da će troškovi energenata u industriji i rastuće razlike u cijenama energenata između Europe i drugih industrijaliziranih zemalja (posebice SAD-a) imati sve jaču ulogu ako se trenutnim trendovima ne pristupi na odgovarajući način;

O.

budući da je, suočavajući se s globalnim izazovima, energetska i resursna učinkovitost kao temelj europske industrijske obnove od ključne važnosti ako europska industrija namjerava zadržati svoju konkurentnost u budućnosti;

P.

budući da je EU-u potreban pristup industrijskoj politici koji kombinira konkurentnost, održivost i dostojanstven rad sa svrhom rješavanja glavnih društvenih izazova;

Q.

budući da je potrebno osigurati koherentnost energetske, klimatske, okolišne, industrijske i trgovinske politike EU-a kako bi se ostvarila ravnoteža između ciljeva klimatske politike i politike zaštite okoliša te ciljeva RISE-a;

R.

budući da se posljednjih desetljeća produktivnost rada razvila mnogo brže od produktivnosti resursa, dok procjene pokazuju da rad čini manje od 20 % proizvodnih troškova, a resursi predstavljaju 40 %;

S.

budući da je Europska unija također kolijevka velikog inovacijskog kapaciteta sa šest država članica među prvih deset na popisu 50 najinovativnijih zemalja svijeta;

T.

budući da industrijska politika ima izraženu socijalnu dimenziju koja ima utjecaj na sve slojeve društva;

U.

budući da europska industrijska politika zahtijeva snažnu radnu snagu, dok je istovremeno u prosjeku samo 7 % niskokvalificirane radne snage prošlo obuku;

1.

pozdravlja usredotočenost Komisije na industrijsku politiku, jer je ona bitna za gospodarski razvoj i konkurentnost, čime se osigurava dugoročno blagostanje i rješavanje problema nezaposlenosti s obzirom na to da industrija stvara jedno od četiri radna mjesta te tako osigurava radna mjesta za oko 34 milijuna ljudi; naglašava da se industrijska politika mora pozabaviti komparativnim nedostacima u gospodarstvu EU-a, bilo da se radi o nedostatku ulaganja u istraživanje i razvoj, razvoju cijena energije, birokraciji ili poteškoćama u pristupu sredstvima financiranja; naglašava da je industrija odgovorna za 80 % izdataka u području istraživanja i razvoja te da gotovo 75 % europskog izvoza čini industrijska roba; naglašava da je industrija odgovorna za veći dio stvaranja vrijednosti u gospodarstvu, jer svako radno mjesto u industriji stvara oko dva dodatna radna mjesta u sektorima nabave i usluga;

2.

naglašava da industrijska uloga i važnost Europske unije u budućnosti leži u strategiji industrijskog preporoda za održivu Europu (RISE) koja teži tehnološkim, poslovnim i socijalnim inovacijama na putu ka trećoj industrijskoj revoluciji, uključujući strategiju učinkovitosti koja ponovno industrijalizira Europu, jača europsku industriju u cjelini i djeluje kao odgovor na rastuće socijalne izazove; smatra da se strategijom RISE mogu stvoriti nova tržišta, između ostalog za nove i inovativne proizvode i usluge, poslovni modeli i kreativni poduzetnici i poduzeća, nova radna mjesta i dostojanstven rad te da će uz gospodarsku dinamičnost, povjerenje i konkurentnost pripomoći industrijskoj obnovi; vjeruje da je jedan od glavnih prioriteta očuvati jake proizvodne sektore i znanje i vještine te da su otvorena tržišta, dostupnost energije i sirovina, kao i inovacije, energetska učinkovitost i učinkovito korištenje resursa ključni stupovi za takvu strategiju konkurentnosti; smatra da su od velike važnosti i pouzdana infrastruktura za promet, proizvodnju i distribuciju energije koja je usmjerena ka budućnosti kao i telekomunikacije;

3.

smatra da se strategija RISE mora ugraditi u ekološku i socijalnu tržišnu ekonomiju u skladu s načelima poduzetništva, pravednog tržišnog natjecanja, dugoročnim ciljem internalizacije popratnih troškova, snažnom financijskom politikom i ekološki prihvatljivom politikom upravljanja; navodi da industrijska politika Europske unije mora biti u skladu s vizijom koju vode inovacije, održivost i konkurentnost, koja jača proizvodne sektore i praktična znanja i vještine, kao i kružno gospodarstvo; primjećuje ključnu ulogu industrije i tvrtki kao pokretača održivosti, kao i važnost transparentnosti u opskrbnim lancima;

4.

naglašava da je strategiji RISE potreban kratkoročni plan radi zaštite proizvodnih temelja te znanja i vještina kako bi se odgovorilo na hitne izazove u određenim sektorima (kao što su prekapacitiranost proizvodnje, restrukturiranje i nepoštena konkurencija) te plan i raspored s dugoročnim okvirom koji se zasniva na pristupu s jasnim i postojanim ciljevima, znanstveno utemeljenim pokazateljima i pristupu životnom ciklusu te kružnom gospodarstvu koji usmjerava ulaganja u kreativnost, vještine, inovacije, nove tehnologije te koji promiče modernizaciju, održivost i konkurentnost europske industrijske baze preko politike koja je svjesna lanca vrijednosti i koja obuhvaća poduzeća svih veličina, posvećuje dužnu pozornost temeljnoj industriji i provodna je za održavanje lanca proizvodnje u Europi; smatra da bi se takva modernizacija trebala oslanjati kako na ključnim industrijama tako i na novim industrijskim sektorima te da mora biti usmjerena prema rastu u skladu s načelima održivog razvoja;

5.

ističe da industrijska politika uključuje sva područja politike koja imaju utjecaj na industriju; prepoznaje da se industrijskom politikom trebaju rješavati veliki društveni i ekološki izazovi koji su utvrđeni u strategiji Europa 2020. i ciljevima, uključujući buduće ciljeve povezane s energijom, resursima, zapošljavanjem, industrijom i klimom te da se ona mora djelotvorno uključiti u postupak Europskog semestra i nacionalne programe reformi kako bi se uspostavili potrebni preduvjeti za ulaganja i stvaranje dobrih radnih mjesta, prvenstveno za mlade osobe; poziva Komisiju da poboljša komunikaciju o svojim obvezama za provođenje industrijske politike kako bi se obnovilo povjerenje ulagača, radnika i građana u mjere EU-a;

6.

primjećuje da se udio europske industrije u ukupnom europskom bruto domaćem proizvodu (BDP-u) smanjio s 20 % na 15 % u razdoblju od 15 godina;

7.

vjeruje da se strategijom RISE moraju slijediti ambiciozni i realistični industrijski ciljevi; primjećuje da bi dostizanjem glavnog cilja od 20 % trebalo stvoriti najmanje 400 000 novih radnih mjesta godišnje u industriji; snažno podupire 20-postotni cilj i predlaže da ga treba smatrati usmjeravajućim ciljem koji je usklađen s ciljevima EU-a 20/20/20;

8.

vjeruje da bi ovi ciljevi trebali odražavati novu industrijsku stvarnost koja uključuje integraciju proizvodnje i usluga (proizvodnja-usluge) kao i zaokret prema gospodarstvu temeljenom na podacima i proizvodnji s dodanom vrijednosti; poziva Komisiju da, s tim u vezi, procijeni i potkrijepi svoj rad na ciljevima i ponovno promisli o klasifikaciji industrijskih sektora;

9.

naglašava da djelatnosti industrijskog sektora omogućavaju preživljavanje krize, dijelom i preko uslužnog gospodarstva koje stvaraju svojom proizvodnjom;

10.

poziva Komisiju da poštuje svoju obvezu stvaranja pokazatelja za praćenje i vrednovanje procesa ponovne industrijalizacije; naglašava da takvi pokazatelji ne smiju biti samo kvantitativni već i kvalitativni kako bi osigurali da taj proces bude održiv i spojiv sa zaštitom okoliša;

11.

očekuje da bi, uz pravilnu primjenu, strategija RISE mogla revitalizirati industriju i ponovno dovesti proizvodnju u EU, obraćanjem pozornosti na upravljanje lancem opskrbe i uzimanjem u obzir posebne regionalne i lokalne kulture proizvodnje i tražnje istodobno jačajući važne sektore u nastajanju za održivo gospodarstvo i društvo;

12.

naglašava da će strategija RISE biti uspješna samo ako se temelji na odgovarajućem, jasnom i predvidljivom makroekonomskom okviru uz izbjegavanje konfliktnih politika i potrebnim proračunskim resursima kako bi se pojačala javna i privatna ulaganja i promicala konkurentnost EU-a na svjetskoj razini; žali zbog činjenice što trenutna dominantna makroekonomska politika u EU-u ne pruža odgovarajući pristup kapitalu za ulaganja i inovacije, osobito za mala i srednja poduzeća te se stoga kosi s industrijskom politikom; u tom smislu zahtijeva pametnu, održivu i uključivu europsku strategiju rasta te žali što je Vijeće smanjilo sredstva za proračunsku glavu 1A višegodišnjeg financijskog okvira (VFO-a), osobito Obzora 2020., programa COSME i Instrumenta za povezivanje Europe; poziva države članice da znatno ojačaju financijsku snagu tih programa;

13.

naglašava da bi se stvaranjem vlastitih sredstava u europskom proračunu ona mogla iskoristiti za poticanje ponovne industrijalizacije u Europi;

14.

naglašava da bi industrijska politika EU-a trebala biti jasno definirana, s obzirom na to da trenutno na području industrijske politike u EU-u i državama članicama dominiraju brojne različite prakse i trendovi;

15.

čestita na transverzalnom pristupu Komisije industrijskoj politici i naglašava važnost holističkog pristupa koji je koherentan i koordiniran u oblastima u kojima sva ostala područja politike (kao što su tržišno natjecanje, trgovina, energija, okoliš, inovacije, strukturni fondovi, jedinstveno tržište itd.) uzimaju u obzir ciljeve strategije RISE; s tim u vezi podsjeća na Europsku zajednicu za ugljen i čelik (EZUČ) koja dokazuje da je uspješno, integrirano i inovativno djelovanje moguće na području industrijske politike, da stvara rast i zaposlenost, promiče svoju vlastitu integraciju i ima narav socijalnog partnerstva; drži da bi strategija RISE trebala slijediti horizontalan a ne vertikalan koncept industrijske politike; vjeruje da, uz istovremeno pridavanja pozornosti temeljnoj industriji, mjere koje su specifične za sektore trebaju pružiti potporu lancima vrijednosti i gospodarskim klasterima s visokim potencijalom rasta te moraju biti povezane sa sektorskom specijalizacijom koja promiče visokotehnološke strategije i strategije s visokom dodanom vrijednošću kao i inovacije, vještine, poduzetništvo, zaposlenost i kreativnost; u tom smislu skreće pozornost na sektorske strategije u automobilskoj industriji (CARS 2020.) i industriji čelika (akcijski plan za industriju čelika) i poziva Komisiju da donese odgovarajuće mjere za provedbu tih strategija; poziva države članice i Komisiju da se također dovoljno usredotoče na sektore sa stvarnim znanjem i vještinama i visokim stupnjem ulaganja u istraživanje i razvoj te stvaranje dodane vrijednosti, uključujući postupak inovacija;

16.

predlaže Komisiji da se, po sektorima, usredotoči na dodanu vrijednost europske industrijske proizvodnje u svjetskim proizvodnim lancima kako bi ustanovila koliko su ukorijenjeni različiti industrijski sektori u državama članicama te kako bi učinkovitije uspostavila zajedničku strategiju za zaštitu europskih industrijskih interesa;

17.

smatra da je Europskoj uniji potrebna pametna kombinacija privatne industrije i javnih institucija radi kvalitetnije izgradnje lanaca vrijednosti u EU-u;

18.

naglašava da će buduća kohezijska politika biti jedna od glavnih politika EU-a za poticanje industrijskih inovacija pametnom specijalizacijom kao odgovor na izazove povezane s održivom energijom, klimatskim promjenama i djelotvornom uporabom materijalnih i ljudskih resursa; mišljenja je, stoga, da je potpora buduće kohezijske politike i europskih strukturnih i investicijskih fondova ključna za ponovnu industrijalizaciju EU-a i njezinih regija putem istinski moderne industrijske politike koja mora biti uključiva, održiva, energetski učinkovita i visokokonkurentna; poziva na bolje usklađivanje i sinergiju između kohezijske politike i programâ Obzor 2020. radi osnivanja regionalnih inovacijskih inkubatora i maksimalnog povećanja inovativnosti na regionalnoj razini;

19.

slaže se s Komisijom da industrijska politika mora imati djelotvornu, integriranu strukturu upravljanja, uključujući praćenje aktivnosti; podsjeća na preporuku Europskog parlamenta u Langeovom izvješću o industriji za osnivanje stalnih radnih skupina relevantnih glavnih uprava Europske komisije za industrijsku politiku koja će uzimati u obzir doprinos zainteresiranih strana te koordinirati i nadzirati provedbu; ističe da bi Europski parlament trebao redovito primati izvješća o razvoju industrijske politike i traži od Komisije da Parlamentu dostavlja godišnja izvješća o napretku strategije RISE i razini ispunjenosti njezinih ambicija uz pomoć dostupnih instrumenata; predlaže da radne skupine za prioritetne mjere također objavljuju godišnje izvješće; traži od Komisije da prouči i identificira izazove prekapacitiranosti i restrukturiranja s kojima se suočava europska industrija i pojedini sektori u svrhu iznošenja kratkoročnih rješenja te poziva Komisiju da prati premještanje europske proizvodnje na područja s jeftinijom radnom snagom; naglašava da je strategiji RISE potrebno savezništvo i partnerstvo zainteresiranih strana iz različitih sektora industrije (uključujući mala i srednja poduzeća), sindikata, akademskog svijeta i civilnog društva, kao što su potrošačka nadzorna tijela i nevladine organizacije; poziva Komisiju da u potpunosti koristi članak 173. stavak 2. Ugovora kako bi ubrzala provedbu strategije RISE te učinkovitije organizirala svoje resurse; ističe važnost poboljšanja načina na koji Unija s javnošću, a osobito s mladim osobama, komunicira o svojoj industrijskoj politici, kako bi se unaprijedila važnost europske industrije, radnih mjesta, znanja i vještina u njoj;

20.

smatra da se strategija RISE mora usmjeriti prema stvaranju privlačne i konkurentne sredine u Europi za pokretanje investicijskih tokova u cijeloj Europskoj uniji i njezinim regijama, posebice na jugu Europe, kako bi se iznova ojačao rast, posebno pametnom specijalizacijom i stvaranjem klastera, uključujući međudržavne i regionalne klastere te odgovarajuće poslovne mreže;

21.

pohvaljuje rad potpredsjednika Tajanija na boljem usklađivanju industrijske politike s Vijećem za konkurentnost; potvrđuje da bi industrijska politika za strategiju RISE trebala tvoriti zajednički temelj za EU, no ističe da mora uzeti u obzir različite nacionalne i regionalne okolnosti te da se mora uskladiti s industrijskom politikom država članica; podržava ideju jače uloge Vijeća za konkurentnost koje, u koordinaciji s Komisijom, pridonosi vertikalnom usklađivanju politika na razini Europe, država članica i regionalnoj razini; smatra da su, između ostalog, pametna regulativa i smanjena birokracija ključni uvjeti za industrijski rast;

22.

vjeruje da bi različite razine teritorijalnih jedinica trebale biti potpuno uključene i provoditi usklađene mjere u procesu ponovne industrijalizacije, u identificiranju prioriteta, mogućnosti i prednosti za industriju na njihovim teritorijima, kao i u poticanju razvoja malih i srednjih poduzeća; ističe da su mala i srednja poduzeća u industriji prednost s obzirom na to da im njihova veličina i prilagodljivost omogućuju prilagodbu na promjene, no da su u krizi najjače pogođeni; poziva Komisiju i države članice da pokrenu posebne programe potpore i pomoći za mala i srednja poduzeća te da im pomognu da postanu industrijski prvaci u svojoj oblasti; pozdravlja rad Odbora regija i Komisije u pogledu strategija za pametnu specijalizaciju za usmjeravanje financiranja EU-a prema ciljevima strategije Europa 2020.;

23.

poziva države članice da, u slučaju mogućih izmjena Ugovora, ustanove zajedničku industrijsku politiku čiji će ciljevi i sredstva biti slični zajedničkoj poljoprivrednoj politici, koja bi obuhvaćala stvarno međudržavno savjetovanje u svrhu donošenja zajedničke strategije kojoj bi bila dodijeljena značajna financijska sredstva i instrumenti za uređenje tržišta slični onima kojima raspolažu druga velika svjetska trgovačka područja, poput, na primjer, monetarnog instrumenta ili pravila o državnoj potpori koja su prilagođena potrebama naše industrije, ali istodobno poštuju međunarodno pravo;

24.

pozdravlja zanimanje Komisije za proizvođače, posebice industrijske proizvođače, a ne samo potrošače;

25.

žali zbog nepostojanja mjera u prijedlogu Komisije protiv dampinga plaća i socijalnog dampinga te mjera koje se odnose na sudjelovanje zaposlenika i restrukturiranje;

26.

naglašava da strategija za inovacije, učinkovitost i nove tehnologije, uključujući i tehnologije za održivost, zajedno s novim poslovnim modelima, kreativnošću i naprednom proizvodnjom ima potencijala za obnovu i modernizaciju industrijskih temelja EU-a, čime se povećava njihova ključna konkurentnost na regionalnoj i svjetskoj razini; smatra da je potrebno sustavno promicati inovacije, uzimajući u obzir sve zainteresirane strane, od inovacija na terenu i netehničkih inovacija do visokotehnološkog istraživanja i razvoja u istraživačkim laboratorijima; primjećuje, u tom smislu, važnost aktivnog uključivanja zaposlenika u inovacijski proces koji potiče inovativne tvrtke koje su predvodnici u gospodarskom, socijalnom i ekološkom smislu; naglašava potrebu da se stvori pogodno okruženje i smatra da je bitno osigurati uvjete pod kojima tvrtke mogu raditi i biti konkurentne; smatra da je nužno ojačati temelje znanja u Europi, smanjiti fragmentaciju promicanjem izvrsnosti u znanosti i obrazovanju, stvarati uvjete za transformaciju dobrih ideja u proizvode koji se mogu plasirati na tržište i ojačati pristup financijskim sredstvima za inovativne poslovne subjekte, stvarajući okolinu koja podržava inovacije i uklanjajući socijalne i geografske nejednakosti promicanjem prednosti inovacija diljem Europe; naglašava da, u tom kontekstu, treba osobito voditi računa o godišnjem izvješću o inovacijama Komisije („Pregled rezultata Unije inovacija za 2013.”) koje pokazuje kako inovacije utječu na jačanje trajne konkurentnosti i koje pruža komparativnu procjenu postignuća država članica EU-a u pogledu istraživanja i inovacija te navodi relativne prednosti i nedostatke njihovih sustava istraživanja i inovacija;

27.

vjeruje da bi sredstva EU-a za istraživanje i inovacije trebala biti katalizator te se koristiti u sinergiji s različitim europskim, nacionalnim i regionalnim instrumentima i sredstvima; podsjeća na 3-postotni cilj za istraživanje i razvoj, od čega dvije trećine dolaze iz privatnog sektora; podržava osnivanje javno-privatnih partnerstava u okviru programa Obzor 2020. i poziva Komisiju da osigura dostatno povećavanje ulaganja privatnog sektora;

28.

pozdravlja udio sredstava od 4 % koja će se realizirati preko namjenskog instrumenta za mala i srednja poduzeća u okviru programa Obzor 2020.;

29.

pozdravlja usredotočenost Komisije na ekološki dizajn, mogućnost reciklaže prema specifikacijama „od kolijevke do kolijevke”, nove kriterije održivosti za građevinske proizvode i postupke te učinkovitu uporabu resursa u okviru koncepta kružnog gospodarstva; poziva na to da se u zakonodavnim prijedlozima i studijama o učinkovitosti resursa uzme u obzir provedivost ulaganja na temelju kriterija učinkovitosti, isplativosti i dugoročnih rezultata; poziva Komisiju da nastavi poticati ideju „životnog ciklusa” s pomoću integrirane politike proizvoda (IPP) koja vodi računa o čitavome životnom ciklusu proizvoda (pristup „od kolijevke do kolijevke”);

30.

pozdravlja područje djelovanja Komisije kao i moguća javno-privatna partnerstva; izražava zabrinutost zbog toga što velike količine podataka i razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) nisu adekvatno uključeni; poziva Komisiju da ta dostignuća uključi na odgovarajući način; smatra da su širokopojasne usluge ključne za razvoj industrije EU-a te bi mogle pridonijeti gospodarskom rastu EU-a i zapošljavanju, pa bi stoga veća ulaganja u širokopojasne sadržaje radi uspostave širokopojasnih mreža visokog kapaciteta i optičke tehnologije u pristupnim mrežama trebala i dalje biti jedan od prioriteta EU-a; poziva Komisiju da podrži stvaranje klastera na svim područjima djelovanja te da promiče sinergije i prelijevanja među njima;

31.

naglašava ključnu ulogu IKT-a u tranziciji ka održivom gospodarstvu, koje uključuje područja kao što su dematerijalizacija, ekološko praćenje, učinkovitost u transportu i logistici, e-usluge i zdravstvena zaštita; pozdravlja novu europsku industrijsku strategiju za elektroniku čiji je cilj udvostručiti proizvodnju čipova u EU-u na 20 % svjetske proizvodnje; ustrajava na daljnjem promicanju korištenja informacijske i komunikacijske tehnologije u tradicionalnim industrijskim sektorima i na razvoju novih digitalnih proizvoda i usluga koji pridonose ostvarenju ciljeva održivog razvoja;

32.

pozdravlja djelovanje na području napredne proizvodnje; vjeruje da bi mogao imati koristi od javno-privatnih partnerstva, kao što su SPIRE; vjeruje da je pokretanje zajednice znanja i inovacija na području proizvodnje s dodanom vrijednošću do 2016. prioritet; poziva Komisiju da ubuduće javno-privatno partnerstvo uključi iskustva Europskog centra za stručno znanje na području javno-privatnih partnerstava (EPEC) pri Europskoj investicijskoj banci; potiče Komisiju da i na području napredne proizvodnje stvara sinergije među državama članicama, industrijom i istraživačkim institutima; poziva Komisiju da razmotri u kolikoj bi mjeri američka Nacionalna mreža za inovacije u proizvodnji mogla poslužiti kao model;

33.

pozdravlja djelovanje na području pametnih mreža i vjeruje da će imati koristi od proširenja svog djelokruga i davanje dodatnih prijedloga preporuča da bi njegov rad trebao uključivati i aspekte povezane s odgovarajućom energetskom infrastrukturom, skladištenjem energije i rezervnim kapacitetom koje je navela Komisija, kao što su visokoučinkovita mreža električne energije s dalekovodima koja bi pomogla u uspostavi unutarnjeg tržišta električne energije i omogućila uporabu obnovljivih izvora energije, na primjer energije obalnog vjetra, kao i visokotehnološku digitalnu infrastrukturu;

34.

poziva Komisiju da predloži politiku za klastere i mreže klastera u obliku suradnje, naročito u lancima vrijednosti, između povezanih tvrtki, dobavljača, pružatelja usluga, sveučilišta i centara za istraživanje, koji bi također potaknuli organsko pokretanje klastera s nižih razina prema višima kao odgovor na potrebe poslovanja i/ili istraživanja; naglašava važnost osnivanja međudržavnih klastera, posebno kako bi se strukturno slabije regije integrirale u europski industrijski lanac vrijednosti na temelju tržišnog natjecanja na razini čitave Unije kojim se potiče sudjelovanje slabo zastupljenih zemalja/regija i osigurava prijenos stručnog znanja i vještina u istraživačkim zajednicama u svim državama članicama; smatra da je to ključni aspekt koji treba uključiti u regionalne industrijske politike; primjećuje da Komisija također treba obratiti odgovarajuću pozornost na podršku postojećim klasterima; potiče Komisiju na osnivanje klastera koji učinkovito koriste resurse u skladu s budućim zelenim akcijskim planom za mala i srednja poduzeća;

35.

pozdravlja strategiju za ključne tehnologije koje pružaju mogućnosti, u čemu EU zadržava snažnu konkurentsku prednost i potencijal za jačanje s obzirom na svoju jaku istraživačku bazu, no smatra da je potreban veći napor za iskorištavanje rezultata kako bi se osigurala ta prednost; podržava predložene mjere za poboljšanje usklađivanja i sinergije između politika i instrumenata, uključujući Obzor 2020., EIB, strukturne fondove EU-a te druge javne i privatne fondove; pozdravlja inicijative kojima se promiču posebne mjere za klastere povezane s ključnim tehnologijama koje pružaju mogućnosti te povećana međuregionalna suradnja; poziva Komisiju da izbjegne osnivanje tvrtki koje zapošljavaju samo članove sindikata za pojedinačne konzorcije ili pojedinačna poduzeća; primjećuje da financiranje istraživačke infrastrukture mora biti usmjereno na dobrobit i uporabu više sudionika;

36.

poziva Komisiju da ojača komunikacijske mreže u skladu s projektima pametnih gradova suradnjom između regija, gradova i lokalnih područja, radi upravljanja zajedničkim službama te učinkovite proizvodnje i potrošnje energije promicanjem mjera uštede energije kako bi se potakla, primjerice, izgradnja visokotehnoloških građevina s niskom potrošnjom energije;

37.

primjećuje da su programi Komisije za istraživanja i inovacije pretežno usmjereni na „poticanje razvoja tehnologije”; vjeruje da postoji opća potreba jačanja mjera i aktivnosti za povećanje potražnje koje mogu učinkovito donijeti rješenja na tržišta;

38.

poziva Komisiju da poveže instrumente politike orijentirane na ponudu s instrumentima orijentiranim na potražnju stvaranjem partnerstava za inovacije (kao što su pametni gradovi, aktivno starenje ili sirovine) i razvijanjem „vodećih tržišta” radi poticanja prihvaćanja novih proizvoda/usluga na tržištu koji ispunjavaju društvene potrebe;

39.

poziva Komisiju da razvije strategiju koja osigurava privlačnost Europe za strane talente i istovremeno održava odnose s najvećim europskim talentima u inozemstvu; naglašava važnost povezivanja sa zajednicama iseljenika EU-a, ohrabrujući ih da koriste svoje znanje i kontakte za poslovne prilike u EU-u;

40.

mišljenja je da poticaji za održive oblike turizma povezane s potrošnjom lokalnih proizvoda mogu potaknuti oporavak poljoprivrednih i obrtničkih djelatnosti i lokalno rasipanje mikropoduzeća te bi mogli poslužiti kao važna gospodarska odskočna daska koja bi pomogla gospodarskom oporavku i istodobno osiguravala da se okolišem upravlja ispravno, da su kulture i naselja zaštićeni, a erozije i klizišta spriječeni;

41.

smatra da su biološke znanosti zbog svojeg inovacijskog potencijala, svoje uloge u europskoj industrijskoj proizvodnji, broja neposrednih i posrednih radnih mjesta koja stvaraju te svojeg izvoznog potencijala strateški sektor za Uniju;

42.

vjeruje da Europska unija radi razvoja svoje industrijske politike mora napraviti politički izbor i usmjeriti svoje napore na strateške sektore suočavajući se s društvenim izazovima i istodobno se oslanjajući na europska znanja i vještine; u skladu s tim potiče Komisiju da razvije strateški plan za europsku industriju životnih znanosti kako je navedeno u njezinoj komunikaciji naslovljenoj „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak: ažurirana komunikacija o industrijskoj politici”;

43.

naglašava da jedinstveno europsko tržište ima glavnu ulogu kao domaće tržište za europsku industriju i da je potrebno razviti strategiju unutarnjeg tržišta koja će ojačati inovaciju usmjerenu na potražnju kako bi se potaknulo prihvaćanje novih tehnologija, čime bi se pomoglo stvaranje novih tržišta, poslovnih modela i industrijskih sektora; naglašava da je to naročito korisno kada je riječ o širenju rezultata istraživanja i razvoja na tržište; naglašava da predvidljiva pravila i norme na unutarnjem tržištu, djelotvorno primijenjeni u državama članicama, osiguravaju tvrtkama stabilnu perspektivu; poziva Komisiju i države članice da žurno ostvare jedinstveno tržište za robu, energiju, telekomunikacije, transport, zelene proizvode (kao što je Komisija navela u svojoj inicijativi) i poduzetnički kapital te da zajamče slobodno kretanje istraživača, znanstvenih spoznaja i tehnologije; ističe da je neostvarenje unutarnjeg tržišta prepreka rastu i poziva Komisiju da provede analizu kako bi ocijenila utjecaj krize na unutarnje tržište te da razmotri disparitet troškova u EU-u koji može dovesti poduzeća u EU-u u nepovoljan položaj u usporedbi s konkurentima iz trećih zemalja; upozorava na to da bi fragmentiranje unutarnjeg tržišta moglo dovesti do deformirane konkurentnosti među državama članicama unutar EU-a; poziva EU da provodi temeljitiju suradnju na područjima radnog prava i poreznih poticaja; potiče Komisiju da promovira uporabu zaštitnog žiga „Made in Europe” kako bi se ojačalo jedinstveno tržište i proizvodi europskog podrijetla;

44.

pozdravlja namjeru Komisije da izradi horizontalni akcijski plan za poticanje potražnje za inovativnom robom i uslugama; poziva Komisiju da nastavi proučavati životni ciklus proizvoda, od sirovina do faze reciklaže, imajući u vidu napredovanje ka referentnim mjerilima za učinkovitost proizvoda koja u obzir uzimaju odnos troškova i koristi te inovacijski potencijal;

45.

naglašava da bi javna nabava trebala biti pokretač inovacija; ističe da je javna nabava sastavni dio industrijskih politika trgovačkih partnera Unije; vjeruje da bi smjernice o državnim potporama za cilj trebale imati pospješivanje konkurentnosti industrije EU-a, sustavnim preuzimanjem najbolje prakse i dobrih primjera koje primjenjuju trgovački partneri EU-a, te biti otvorene za mjere politika koje povećavaju inovacije; vjeruje da standardizacija i dodjeljivanje oznaka za okoliš, kao i društvena odgovornost poduzeća, uključujući uvezenu robu, imaju važnu ulogu u jačanju prihvaćanja novih tehnologija; poziva Komisiju da odredi prioritetne aktivnosti u potpori standardizacije i interoperabilnosti za nove proizvode, usluga i tehnologija kao stup za europsku unutarnju konkurentnost i međunarodne mogućnosti trgovanja;

46.

priznaje da je nadzor tržišta najvažniji stup u osiguravanju sigurnosti i kvalitete proizvoda na unutarnjem tržištu; pozdravlja paket za sigurnost proizvoda i nadzor tržišta koji je predložila Komisija i naglašava važnu ulogu koju oznaka podrijetla može imati ne samo za potrošače već i u smislu transparentnije trgovinske politike, kako unutarnje tako vanjske; poziva Komisiju da iskoristi moć i efikasnost interneta pri nadziranju tržišta, omogućujući ljudima da sudjeluju pružanjem kvalificirane povratne informacije o proizvodima; naglašava s tim u vezi važnost ispravnog funkcioniranja zaštite potrošača u Europskoj uniji;

47.

naglašava da je ostvarenje digitalnog jedinstvenog tržišta važan element industrijske strategije EU-a; ponavlja važnost koju digitalizacija unutarnjeg tržišta i razvoj elektroničke trgovine na unutarnjem tržištu imaju za mala i srednja poduzeća; vjeruje da tržište digitalnih i novih informacijskih tehnologija nudi mogućnost za industrijski razvoj koji još nije otkriven u potpunosti i koji Europa može dobro iskoristiti; naglašava nužnu potrebu prilagodbe politike standardizacije za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju EU-a razvoju događaja na tržištu i na području politike koja će dovesti do postizanja europskih političkih ciljeva za koje je potrebna interoperabilnost kao što su e-poduzetništvo, e-trgovina, e-teret te inteligentni prometni sustavi itd.

48.

naglašava da ostvarenje digitalnog jedinstvenog tržišta treba biti važan element industrijske strategije EU-a; ističe da jednak regulatorni okvir treba primijeniti na tržišta na internetu i izvan interneta kako bi se osigurala poštena konkurentnost i zaštitili potrošači;

49.

pozdravlja činjenicu da je Komisija prepoznala određivanje luksuznih kulturnih i kreativnih industrija kao gospodarskog sektora koji obuhvaća luksuzne dijelove tržišta za proizvode i usluge te odražava posebne značajke kao što su kulturna i kreativna dimenzija proizvoda ili usluge, prestiž proizvoda, intelektualno vlasništvo, kvaliteta proizvodnje, dizajn i inovacije te način na koji se proizvodi i usluge stavljaju na tržište i oglašavaju; poziva Komisiju da potvrdi specifičnosti visokokvalificiranih zanimanja u europskim industrijama koja čine znatan broj radnih mjesta u Europi i temelje se na četiri kriterija – kreativnosti, izvrsnosti, stručnome znanju i vještinama te učenju tijekom čitave karijere;

50.

pozdravlja namjeru Komisije da podupre konkurentnost luksuznog sektora koji predstavlja 3 % BDP-a u EU-u i više od 1,5 milijuna izravnih ili neizravnih radnih mjesta te je poziva da poduzme mjere za rješavanje rizika nedostatka znanja i vještina u sektoru kako bi zaštitila specifično europske metode proizvodnje te stručno znanje i vještine;

51.

primjećuje da europska industrija čelika radi s 50 % kapaciteta te da je europska proizvodnja čelika pala za 25 % od 2008.;

52.

primjećuje da europski automobilski sektor, koji je u 2007. proizveo 16 milijuna automobila, neće uspjeti proizvesti 12 milijuna automobila u 2013.;

53.

smatra da su, s obzirom na trenutnu financijsku, gospodarsku i društvenu krizu, javna i privatna ulaganja ključni dijelovi ukupne strategije održivog rasta; podupire, u vezi s time, sveukupnu reformu sustava državne potpore primjenom pristupa koji je više društveno i gospodarski utemeljen te većom fleksibilnošću pravila tržišnoga natjecanja iznesenih u člancima 101. i 102. UFEU-a; naglašava važnost toga da se više vodi računa o kvaliteti i učinkovitosti javne potrošnje;

54.

naglašava da bi industrijska politika trebala u potpunosti iskoristiti instrumente politike konkurentnosti kako bi se stvorila jednaka pravila igre za sve i potaknula konkurentna tržišta;

55.

preporučuje Komisiji da ocijeni u kolikoj je mjeri odbijanje skupine koja posluje na svjetskoj razini da lokaciju koju je odlučila zatvoriti prepusti drugoj skupini koja bi tu lokaciju mogla preuzeti, ili javnom tijelu, na privremeno korištenje, u skladu s europskim pravom na području tržišnog natjecanja;

56.

prima na znanje istragu Komisije o reformi unutarnjeg tržišta za industrijske proizvode; poziva Komisiju da osigura usklađenost relevantnih standarda s tržištem;

57.

uzima u obzir poticaj Komisije za pametno reguliranje namijenjeno smanjenju tereta za industriju bez ugrožavanja djelotvornosti zakonodavstva, koje obuhvaća procjene utjecaja, ispitivanje konkurentnosti, provjere sposobnosti i test malih i srednjih poduzeća, te prepoznaje potrebu za regulatornom stabilnošću kako bi se potaklo ulaganje; vjeruje da su birokratski teret i konfliktne politike česta prepreka poboljšanju konkurentnosti industrijskih poduzeća te smatra da bi djelovanje u svrhu smanjenja takvog tereta trebalo biti visoko na političkom programu i očekuje prijedloge Komisije o ovoj temi, s konkretnim ciljevima; podržava regulatornu dosljednost, transverzalni regulatorni pristup i određivanje prioriteta te poboljšano kontroliranje konkurentnosti koje bi trebalo biti obvezno i činiti sastavni dio smjernica za procjenu utjecaja; poziva države članice da upotrebljavaju test za mala i srednja poduzeća i poboljšano kontroliranje konkurentnosti i na nacionalnoj razini; pozdravlja napore koje je Komisija učinila za procjenu kumulativnih učinaka zakonodavstva u sektoru čelika i poziva Komisiju da i dalje razvija metodologiju te utvrdi druge sektore koji mogu imati koristi od takvog pristupa;

58.

potiče daljnje iskorištavanje mogućnosti postupka obavijesti 98/34/EZ te predlaže da države članice uvedu kontroliranje konkurentnosti u procjene utjecaja koje se provode u fazi izrade nacrta nacionalnih zakonskih procesa, u širem okviru „testa jedinstvenog tržišta” koji se zahtijeva u Rezoluciji Europskog parlamenta od 7. veljače 2013. s preporukama Komisiji o upravljanju jedinstvenim tržištem;

59.

poziva na brzu provedbu Akta o malom poduzetništvu kako bi se pružila potpora europskim malim i srednjim poduzećima; primjećuje važnost Europske poduzetničke mreže u potpori malim i srednjim poduzećima u međugraničnoj trgovini EU-a; naglašava važnost pružanja potpore malim poduzećima i pomoći za njihovo prerastanje u srednja poduzeća te malih i srednjih poduzeća u veće sudionike kako bi se omogućila njihova konkurentnost na svjetskoj razini; usmjerava pozornost na gospodarsku korist stvaranja veza među tvrtkama u nekim sektorima, kao što je vojna industrija, kako bi se dosegla ekonomija razmjera i dijelili zajednički industrijski projekti;

60.

smatra da je bolji, jeftiniji i brži pristup malih i srednjih poduzeća antidampinškim postupcima ključan da ih se na djelotvorniji način zaštiti od nepravednih praksi trgovinskih partnera; poziva Europsku uniju da ovu točku uzme u obzir pri reformi trgovinskih zaštitnih instrumenata;

61.

poziva EU da poveća svoju industrijsku proizvodnju pružanjem točnijih informacija potrošačima, traženjem obveznog navođenja podrijetla proizvoda EU-a i proizvoda uvezenih iz trećih zemalja te zahtijevanjem obveznog poštovanja geografskih naznaka europskih prehrambenih proizvoda u trećim zemljama;

62.

naglašava da je tehnološki razvoj osjetljiv i ranjiv sektor; vjeruje da su prava intelektualnog vlasništva bitna sastavnica gospodarstva znanja i snažne industrijske politike koja mogu potaknuti inovaciju i istraživanje te ojačati europsku industriju; pozdravlja, s tim u vezi, stvaranje jedinstvenog patenta EU-a te poziva države članice da ga bez odgađanja provode; vjeruje da se postupak koji je doveo do njegova stvaranja treba održati kao primjer dobre prakse u kontekstu težnje za čvršćom industrijskom integracijom i integracijom unutarnjeg tržišta; zabrinut je da sadašnje uređenje prava intelektualnog vlasništva često ne ispunjava svoju misiju da rezultira inovacijama; vjeruje da povećana transparentnost, inovativno upravljanje i prakse izdavanja dozvola mogu stvoriti brža rješenja za tržište; u tom kontekstu pozdravlja rad koji je Komisija pokrenula; poziva Komisiju i države članice i na jaču zaštitu prava intelektualnog vlasništva, naročito kako bi se borile protiv krivotvorenja i industrijske špijunaže; naglašava da su potrebne nove strukture upravljanja i forumi za zaštitu prava intelektualnog vlasništva na međunarodnoj razini; poziva Komisiju da izradi europsku strategiju za zaštitu poslovnih tajni;

63.

naglašava važnost jačanja prava intelektualnog vlasništva u fizičkim i digitalnim okruženjima za rast i otvaranje radnih mjesta u europskim industrijama; pozdravlja u tom pogledu reformu sustava zaštitnog znaka EU-a koja je u tijeku i koja ima potencijal za poboljšanje zaštite zaštitnih znakova na internetu, izvan interneta i na cijelom unutarnjem tržištu;

64.

podržava sadašnju reformu sustava prava o zaštitnom znaku koja će potaknuti zaštitu zaštitnih znakova na internetu, izvan interneta te diljem unutarnjeg tržišta i u međunarodnoj trgovini;

65.

pozdravlja prepoznavanje problema „šume patenata i patentnih zasjeda”; podržava izmjenu regulatornog sustava radi podupiranja uzajamnog licenciranja s pozitivnim učinkom za tržišno natjecanje i sustava za objedinjavanje patenata;

66.

poziva Komisiju da predloži zakonodavstvo koje će europskim poduzećima omogućiti proizvodnju generičkih i biosličnih lijekova u EU-u tijekom razdoblja dopunske potvrde o zaštiti, nakon isteka zaštite patenta, kako bi se pripremili za plasiranje neposredno nakon isteka dopunske potvrde o zaštiti ili izvozili u zemlje u kojima ne važi ni patent ni dopunska potvrda o zaštiti; vjeruje da bi takve odredbe mogle pomoći u izbjegavanju premještanja proizvodnje i poticanju otvaranja radnih mjesta u EU-u, kao i u stvaranju jednakih pravila igre za europska poduzeća i njihove konkurente u trećim zemljama;

67.

naglašava da vanjski odnosi imaju posljedice koje prekoračuju područje sporazuma potpisanih pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije (WTO) te da bi se u razvijanju vanjske dimenzije industrijske politike EU i države članice trebale dogovoriti o zajedničkom stajalištu kako bi se na svjetskoj razini osigurala jednaka pravila igre za sve;

68.

usmjerava pozornost na činjenicu da se u svojoj zajedničkoj komunikaciji od 7. veljače 2013. naslovljenoj „Strategija Europske unije za kibernetičku sigurnost: otvoren, siguran i zaštićen kibernetički prostor” (22), potpredsjednica Komisije/visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku obvezala na razvijanje te unaprjeđenje industrijskih i tehnoloških resursa za područje kibernetičke sigurnosti

69.

naglašava potrebu povećanja konkurentnosti europskih tvrtki na svjetskom tržištu; primjećuje važnost trgovinske strategije EU-a; poziva Komisiju da, u svjetlu povećane konkurentnosti trgovačkih partnera EU-a, reorganizira svoju trgovinsku politiku, da osigura usklađenost trgovinske politike i politike konkurentnosti Unije s ciljevima europske industrijske politike te da ona ne ugrozi inovativan i konkurentan potencijal europskih tvrtki; poziva Komisiju da zajedno s visokom predstavnicom EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku izradi strategiju za uključivanje službe za pomoć malim i srednjim poduzećima u misije EU-a; primjećuje da bi te službe za pomoć malim i srednjim poduzećima trebale uzeti u obzir rad gospodarskih komora i uključiti ono što su naučile od europskih poduzetničkih centara; poziva Komisiju i države članice da unaprijede svoju suradnju u potpori europskim tvrtkama na vanjskim tržištima; poziva ih naročito da prednost daju instrumentima za pomoć malim i srednjim poduzećima te da centraliziraju informacije za mala i srednja poduzeća uspostavom sustava informacija po načelu „sve na jednom mjestu” diljem Europske unije; poziva Komisiju da provede dio ispitivanja poboljšane konkurentnosti procjene utjecaja trgovinskih sporazuma i njihovoga kumulativnog učinka;

70.

primjećuje da troškovi povezani s okolišem koje snosi europska industrija sve češće navode europske industrijalce da ulažu izvan europske industrije;

71.

ističe važnost ekoloških i socijalnih standarda u bilateralnim trgovinskim sporazumima i multilateralnim trgovinskim odnosima kako bi se na svjetskoj razini uspostavila poštena i pravedna trgovina i jednaka pravila igre za sve; poziva Komisiju da pri potpisivanju novih trgovinskih sporazuma ili revidiranju postojećih osigura jednake uvjete za subjekte u EU-u i izvan njega; naglašava da bi EU trebao poduzeti prave korake kako bi se postavilo pitanje posebnih nepravilnosti koje su štetne za europske industrijske interese i postupno uvesti načelo međusobnih trgovinskih odnosa, posebno što se tiče pristupa tržištima javne nabave, te poboljšati pouzdanost, što može pomoći u otvaranju tržišta;

72.

podsjeća Komisiju da niska razina plaća i zaštita okoliša i dalje ostaju važan aspekt međunarodne suradnje i da je žurno potrebno provesti usklađivanje ovih standarda u svrhu njihovog povišenja kako bi se EU mogao istinski ponovno industrijalizirati; s tim u vezi poziva Komisiju da pregovara o obvezama na području prava radnika i zaštite okoliša s trećim zemljama u sporazumima o slobodnoj trgovini;

73.

prima na znanje prijedlog Komisije o modernizaciji zaštitnih trgovinskih instrumenata Europske unije, koji su ključni elementi industrijske politike; nada se da se tom modernizacijom može poboljšati njihova učinkovitost; u tu svrhu traži od Komisije da ne oslabi ove instrumente, niti de jure niti de facto, već naprotiv, da ih ojača kako bi učinkovitije i što je brže moguće europska poduzeća, bez obzira na njihovu veličinu, zaštitila od nezakonitih ili nepoštenih poslovnih praksi;

74.

podsjeća na potrebu uporabe instrumenata za obranu trgovine, ako okolnosti to opravdavaju, protiv zemalja koje nisu u skladu s međunarodnim trgovinskim pravilima ili uvjetima iz sporazuma o slobodnoj trgovini sklopljenih s EU-om te poziva na to da se malim i srednjim poduzećima omogući lakši, brži i jeftiniji pristup protudampinškim postupcima kako bi se mogla bolje zaštititi od nepoštenih postupaka;

75.

usmjerava pozornost na ključnu ulogu koju istraživanja i inovacije imaju u osiguravanju konkurentnosti europskih tvrtki na svjetskim tržištima te ističe potrebu da europske tvrtke bolje predviđaju zahtjeve na tržištima trećih zemalja kako bi odgovorile na svjetsku potražnju;

76.

smatra ključnim da si EU, kao dio nastojanja oko revitalizacije svoje industrije, osigura sredstva za:

77.

poziva Komisiju da znatno poboljša svoje procjene trgovinskih sporazuma, posebno provedene procjene učinka, uzimajući pritom u obzir pitanje industrijske konkurentnosti i provodeći povratne procjene, kao i analize ukupnih učinaka svih sporazuma koji su već sklopljeni ili se o njima pregovara; naglašava važnost partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) u ostvarivanju europske reindustrijalizacije, rasta i ciljeva zapošljavanja, koje bi moglo pojednostavniti i povećati izvoz europskih industrijskih proizvoda, poboljšati konkurentnost europske industrije podizanjem međunarodnih proizvodnih standarda i smanjiti uvozne troškove sirovina i prerađevina za proizvodna poduzeća; zagovara da TTIP, kao i u slučaju drugih trgovinskih sporazuma, treba sadržavati i poglavlje usmjereno na takva energetska pitanja kao što su ona koja bi mogla utjecati na unutarnje tržište; poziva Komisiju da s pomoću ukidanja carina omogući bolji pristup tržištu u vezi s uslugama i ulaganjima, ojača regulatornu suradnju, osigura bolja pravila o javnoj nabavi i zaštitu intelektualnog vlasništva te da aktivno nastavi slijediti te ciljeve u politici tržišnog natjecanja i u vezi s energijom i proizvodima; naglašava potrebu racionalizacije propisa i smanjenja regulatornih i administrativnih tereta, kao što je predviđeno partnerstvom za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP), koje treba provoditi dosljedno uzimajući u obzir i štiteći visoke društvene i ekološke standarde te prava zaposlenih; ističe činjenicu da će moguće sklapanje partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) otvoriti izglede za širok gospodarski prostor koji bi zauzvrat ojačao veze EU-a i poslužio mu kao multiplikator za izravna strana ulaganja u EU-u;

78.

poziva Komisiju da prouči primjer SAD-a i dopusti sindikatima ulaganje pritužbi povezanih s trgovinom, s obzirom na to da poremećaji u trgovini mogu negativno utjecati na industriju te time i na radnike, i da predloži slične mjere za EU;

79.

naglašava da se europski industrijski lanac vrijednosti mora ojačati budućim trgovinskim sporazumima, sporazumima o ulaganju i sporazumima o intelektualnom vlasništvu, što znači da je već potrebno uključiti odgovarajuću strategiju kad je mandat sastavljen;

80.

poziva Komisiju da izradi europsku izvoznu strategiju za tehnologije koje učinkovito koriste resurse i energiju i odgovarajuće usluge, što uključuje diplomaciju standardizacije kako bi se osiguralo promicanje europskih standarda diljem svijeta;

81.

ističe da su standardi i tehničke odredbe izuzetno važni za osiguravanje vodeće uloge EU-a na području inovativnih sektora, uključujući zelene tehnologije; poziva stoga Komisiju da ojača sposobnost EU-a za određivanje standarda i međunarodnih tehničkih pravila u inovativnim sektorima; potiče nadalje Komisiju da poboljša suradnju s najvažnijim trećim zemljama, uključujući zemlje u razvoju, imajući u vidu određivanje zajedničkih standarda i tehničkih pravila;

82.

priznaje postojanje ograničenja kreditiranja banaka i njihov negativan utjecaj, posebno na mala i srednja poduzeća; žali zbog činjenice da takva ograničenja utječu i na financijske instrumente koje je EU stavio na raspolaganje te vjeruje da bi Komisija trebala zatražiti od financijskih posrednika nadležnih za administraciju tih instrumenata da podnose godišnja izvješća; pozdravlja zelenu knjigu Europske komisije o dugoročnom financiranju; naglašava potrebu da se poveća snaga i pouzdanost bankarskog sektora EU-a u okviru sporazuma Basel III, bankarske unije i Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM); ističe da je važno da i naši međunarodni partneri provode pravila iz sporazuma Basel III; naglašava da su ulaganja u industriju dugoročna ulaganja; poziva Komisiju i države članice da poboljšaju zakonodavni i financijski okvir kako bi postao jasniji i predvidljiviji i kako bi se time potaknulo ulaganje u industriju;

83.

smatra da je potrebno istražiti nove alternativne i kreativne načine financiranja, naročito u odnosu na privatno financiranje i financiranje povećanjem vlasničkog uloga; primjećuje da poticanje financijske pismenosti također ima važnu ulogu u tom pogledu i da bi tu financijsku pismenost trebalo uključiti u školske programe;

84.

naglašava važnost financijskih sredstava za novoosnovana poduzeća i mala i srednja poduzeća kako bi poduzetnici mogli imati resurse za dovođenje novih ideja na tržište;

85.

pozdravlja inicijativu Komisije da s Europskom investicijskom bankom (EIB) oblikuje zajedničke financijske instrumente te primjećuje da je ta inicijativa prihvaćena na sastanku Europskog vijeća u lipnju 2013.; pozdravlja također činjenicu da su Komisija i EIB namjeravali Europskom vijeću prije njegova sastanka u listopadu 2013. predstaviti cjelovito izvješće o njihovoj primjeni u kojem su utvrđeni kvantitativni ciljevi, instrumenti i vremenski plan;

86.

poziva Vijeće da u savjetovanju s Komisijom i EIB-om bez odgode utvrdi parametre za te instrumente imajući u vidu postizanje znatnog učinka poluge; naglašava djelovanje tih instrumenata prije kraja 2013.;

87.

pozdravlja povećanje kapitala Europske investicijske banke i njezine nedavno objavljene smjernice za kreditiranje povezane s novim standardom o emisijama (EPS) od 550 grama CO2 po kilovatsatu (g/kWh); smatra da bi Europska investicijska banka mogla pomoći u ublažavanju problema povezanih s fragmentacijom financijskih tržišta EU-a; poziva Europsku investicijsku banku da nastavi pratiti razvoj novih kreditnih modela prilagođenih potrebama industrije; poziva Europsku investicijsku banku da provede svoj plan povećanja kreditne aktivnosti u EU-u za više od 50 % između 2013. i 2015.;

88.

ističe da supsidijarnost ostavlja otvorena vrata za razne fiskalne politike i kreditiranja, kao i subvencijske aranžmane u cijeloj Europi;

89.

poziva Komisiju da istraži kako bi se tržišta vrijednosnih papira osiguranih jamstvima i alternativne financijske formule s pravilnim bonitetnim nadzorom mogli iskoristiti za olakšavanje financiranja malih i srednjih poduzeća; primjećuje ulogu koju banke za razvoj poslovanja i infrastrukturu mogu imati u ulaganju u pokrivene obveznice koje izdaje banka, kombiniranjem takvog ulaganja s povećanim ciljevima kreditiranja malih i srednjih poduzeća; pozdravlja prijedlog privatno-privatnih kreditnih partnerstava u kojima se osiguravajuće društvo i banka udružuju u svrhu davanja kratkoročnih i dugoročnih kredita;

90.

vjeruje da je važno poticati nove inovativne modele financiranja za mala i srednja poduzeća, naročito s visokim potencijalom rasta; ukazuje na procvat inicijativa za grupno financiranje i e-platformi za kredite u Europi te na financijske i nefinancijske koristi koje to financiranje donosi malim i srednjim poduzećima i poduzetnicima, kao što su osiguravanje sredstava za pokretanje poduzeća, vrednovanje proizvoda, povratne informacije korisnika te stabilna i vjerna dioničarska struktura; poziva Komisiju da izda komunikaciju u vezi s grupnim financiranjem; poziva Komisiju da izradi učinkovit regulatorni okvir za grupno financiranje do iznosa od 1 milijun eura po projektu, koji se također bavi pitanjima zaštite ulagača; poziva Komisiju da razmotri otvaranje nekih ograničenih fondova za usluge grupnog financiranja, kao što su to već učinile neke države članice;

91.

poziva Komisiju da podrži stvaranje lokalnog tržišta obveznica za mala i srednja poduzeća kako bi osigurala primjereno dugoročno financiranje, naročito u regijama s ograničenim kreditima; smatra da bi lokalna tržišta obveznica, kao što je burza u Stuttgartu, mogla poslužiti kao potencijalni model;

92.

poziva Komisiju da podrži razvoj nacionalnih investicijskih banaka za mala poduzeća te da omogući postojećima da prošire svoje djelovanje na druge države članice i sudjeluju u projektima financiranja izvan svojih nacionalnih granica, izradom smjernica radi prevladavanja općeg kreditnog sloma;

93.

smatra kasna plaćanja izvorom nestabilnosti i gubljenja konkurentnosti poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća; pohvaljuje one države članice koje su u potpunosti provele direktivu o kasnom plaćanju i poziva na njezinu potpunu provedbu širom EU-a; smatra da pomoć EU-a i financijski instrumenti koji su na raspolaganju nisu dovoljno poznati gospodarskim subjektima, posebno malim i srednjim poduzećima; ustraje u tome da se diljem EU-a uspostave sustava informacija po načelu „sve na jednom mjestu” na kojima bi malim i srednjim poduzećima bile dostupne sve informacije o dostupnom financiranju EU-a; naglašava važnost uspostave mreža posredničkih udruga poduzetnika i udruga s neprofitnim ciljevima radi uspostave i osiguravanja potpore, mentorstva i kredita malim i srednjim poduzećima, imajući u vidu razvoj poduzetništva;

94.

smatra da nepravedna porezna konkurencija među državama članicama nije prikladna za razvoj jake europske industrijske politike;

95.

zagovara bolju koordinaciju poreznih sustava poduzeća u EU-u s pomoću uvođenja usklađenih poreznih osnovica;

96.

poziva Komisiju da izradi cjelovitu studiju činitelja konkurentnosti nepovezanih s troškovima za različite industrijske aktivnosti u EU-u (rokovi isporuke, patenti, kvaliteta proizvoda, usluge nakon prodaje, kvaliteta prijevoza, energetska i informacijsko-komunikacijska infrastruktura itd.) u usporedbi s onima u drugim dijelovima svijeta; poziva Komisiju da provodi stalnu analizu makroekonomske konkurentnosti, s posebnim naglaskom na prijevozu te energetskoj i informacijsko-komunikacijskoj infrastrukturi, te da izradi studije za dugoročno financiranje nove ili postojeće infrastrukture koja je potrebna kako bi se osigurala daljnja konkurentnost EU-a;

97.

naglašava važnost poduzetničkog kapitala i mreža poslovnih anđela, naročito za žene; poziva na žurnu primjenu internetskog portala za poduzetnice; pozdravlja podršku EU-a uspostavi mreža poslovnih anđela i poduzetničkih inkubatora; posebno pozdravlja uspostavu pogodnosti za temeljni kapital u okviru programa Obzor 2020. i COSME kako bi se podržalo povećanje kvantitete i kvalitete zalihe poduzetničkog kapitala; vjeruje da Europski investicijski fond ima ključnu ulogu u razvoju tržišta poduzetničkog kapitala, naročito u razvoju novih tehnologija; vjeruje da bi se u porezne svrhe trebala ukloniti razlika između temeljnog kapitala i zaduživanja;

98.

poziva Komisiju da prouči multiplikacijske učinke vodećih jedinica kompetencije u odnosu na njihovu produktivnost, stvaranje vrijednosti i mreža zaposlenosti u cjelokupnom gospodarstvu; smatra da vodeće jedinice kompetencije ne definira nužno njihova veličina nego da ispunjavaju niz kriterija kao što je međunarodna usmjerenost, određeni minimalni udio na domaćem i globalnom tržištu, intenzivno istraživanje te razvoj i suradnja s velikom mrežom poduzeća; smatra da bi takva studija mogla prije svega svratiti pozornost na međuovisnost industrijskih subjekata i malih i srednjih poduzetnika, čime bi došlo do ukidanja određenih stereotipa u pogledu prerađivačkih industrijskih temelja;

99.

iznosi stajalište da je od početka krize oko 5 500 europskih industrijskih poduzeća „restrukturirano”, pri čemu je izgubljeno oko 2,7 milijuna radnih mjesta;

100.

naglašava da je strategija RISE prilika za stabilno zapošljavanje s dobrim radnim mjestima i pristojnom plaćom; naglašava da je za uključivanje mladih u radnu snagu neophodno partnerstvo sa zainteresiranim stranama, posebno sa socijalnim partnerima, komorama i organizacijama mladih; poziva Komisiju i države članice da pojačaju socijalni dijalog i unutar grana industrije i poduzeća; smatra da bi uključivanje socijalnih partnera u što je moguće ranijoj fazi svakoga zakonodavnog postupka bilo vrlo korisno; također poziva Komisiju da na svojoj razini potiče ulogu socijalnih partnera, poštujući pritom razlike među različitim nacionalnim sustavima; poziva socijalne partnere da se koliko je god moguće uključe u dijalog na razini EU-a;

101.

primjećuje da će strategija RISE zahtijevati veći i bolji pristup osposobljavanju, cjeloživotnom učenju, stručnom školovanju koje je prilagođeno budućim potrebama i sveučilišnom obrazovanju, veći naglasak na područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, a osobito za žene i podršku poduzetništvu, zagovara uključivanje takvih tema u školske programe; podupire razvoj osposobljavanja povezanog s radnim mjestom i programe stažiranja, odgovarajuću mrežu socijalne sigurnosti zajedno s politikom „druge prilike”; vjeruje da bi, u tom bi smislu, programi i instrumenti EU-a, kao što je Obzor 2020. i Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) trebali imati važnu ulogu;

102.

smatra da potpora kvalificiranoj radnoj snazi Europi pruža veliku prednost i da je glavni motor pokretač za razvoj ulaganja u istraživanje i razvoj; poziva da se osobita pozornost prida podupiranju obrazovanja u svrhu osnivanja istraživačkih centara s vodećim položajem u akademskoj izvrsnosti u svijetu;

103.

smatra da je inovacija na radnome mjestu, razvoj kompetencija, kreativnih i samostalnih radnika i timskog rada važna prednost za socijalnu i gospodarsku uspješnost poduzeća; naglašava da demokratizacija na radnome mjestu, uključujući i aktivno sudjelovanje predstavnika zaposlenih i sindikata, treba biti proširena; poziva države članice ili predmetna regionalna tijela na stvaranje okvira za trajno usavršavanje, bilo da je u pitanju pravo pojedinca na obuku ili drugi programi, koji osigurava da njihov skup vještina ostaje ispred rastuće potražnje u sektoru te je prilagodljiv na novo tržište ili se, u slučaju viška radne snage, može prenijeti na drugi industrijski sektor; napominje da poslodavci i radnici dijele odgovornost za cjeloživotno učenje; nadalje napominje da su informiranje i savjetovanje na radnome mjestu temeljno pravo utvrđeno Ugovorom;

104.

poziva Komisiju da blisko surađuje s državama članicama i predmetnim socijalnim partnerima iz sektora kako bi se izradile srednjoročne i dugoročne prognoze u pogledu vještina koje zahtijeva tržište zapošljavanja, primjerice osnivanjem europskih vijeća za industrijske vještine;

105.

poziva države članice da se suoče s manjkom računalnih vještina na svim razinama obrazovanja i tijekom cjeloživotnog učenja jer trendovi u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji mogu dugoročno gledajući imati velik utjecaj na rastuće industrije u sektorima kao što su energetska učinkovitost, ekološko planiranje, sigurnosni ciljevi i ostale komunikacijske sposobnosti (primjerice učinkoviti i inteligentni sustavi prometa, sustavi za komunikaciju među ljudima, komunikaciju među ljudima i strojevima te komunikaciju među strojevima);

106.

naglašava da snaga u inženjerstvu i informacijskoj tehnologiji poboljšava elastičnost u zapošljavanju; poziva države članice koje imaju potporu Komisije da razmotre postavljanje nacionalnih ciljeva radi povećanja broja studenata znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike; vjeruje da stvaranje nacionalnih, regionalnih i europskih platformi za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku radi razmjene najbolje prakse među regijama, sveučilištima i industrijama može donijeti koristi postavljanju ciljeva u tom području; također smatra da bi, ako ih se osnuje, europske platforme mogle biti važne za nacionalne platforme jer bi im omogućavale usklađivanje i suradnju na europskoj razini; ističe da bi u ovome kontekstu osnovne informacijske i komunikacijske vještine također trebalo poticati u školama i programima za stručno osposobljavanje;

107.

poziva Komisiju i države članice da razmotre američki model osnivanja fondova za prijelaz s fakulteta na radno mjesto (College-to-Career, C2C) kako bi se stvorila partnerstva između industrija i sveučilišta i osposobili mladi ljudi za radna mjesta u rastućim industrijama; primjećuje planove za uspostavu „sveučilišnih tehničkih škola” s industrijama partnerima, o čemu se raspravljalo u Ujedinjenoj Kraljevini;

108.

naglašava važnost povećanja dobrovoljne mobilnosti među mladima promicanjem programa Erasmus za sve, uklanjanjem postojećih barijera za prekogranični pripravnički staž i praksu te ojačavanjem prenosivosti prava na mirovinu i socijalnu zaštitu diljem EU-a; ističe da bi posebno program „Erasmus za mlade poduzetnike” trebalo znatno proširiti;

109.

predlaže mobilizaciju svih dostupnih financijskih i zakonodavnih instrumenata radi poticanja ekonomskog premještanja te poziva na osnivanje informacijskih centara kako bi se kod poduzetnika još više produbila svijest o prednostima zadržavanja njihove djelatnosti unutar Europe ili premještanja u Europu u smislu skraćivanja lanaca opskrbe i uspostave lokalne proizvodne tradicije te veće učinkovitosti u ovom sektoru, istodobno povećavajući mogućnosti za lokalno zapošljavanje; potiče korištenje EURES-a u svrhu iskorištavanja kompetencija mladih Europljana koji traže posao; poziva države članice da poboljšaju provedbu Direktive o uslugama i uklone slučajeve socijalnog dampinga;

110.

ističe da je obrazovanje temeljni zahtjev te da svi stupnjevi obrazovanja, od osnovne škole do sveučilišta, moraju biti otvoreni svima;

111.

ističe potrebu za smanjenjem stope napuštanja škole i naglašava da oni koji napuste školu trebaju imati mogućnosti za osposobljavanje, kao što je to slučaj s austrijskim programom „Jamstvo osposobljavanja”;

112.

pozdravlja odluke da se provede program Jamstva za mlade i težnje koje stoje iza njega kao i spremnost država članica da izdvajaju sredstva za borbu protiv nezaposlenosti mladih; pozdravlja promicanje Saveza za strukovno naukovanje; ističe da u nekim državama članicama strukovna naukovanja ne čine u dovoljnoj mjeri sastavni dio politike zapošljavanja; poziva Komisiju da razvije zajedničke pokazatelje socijalnog ulaganja, osobito na području nezaposlenosti među mladima; poziva industriju da aktivno sudjeluje u provedbi Jamstva za mlade na odgovarajućim nacionalnim razinama i da, kada je to moguće, ponudi kvalitetno zaposlenje ili programe vježbeničkog staža mladima te da stvori kvalitetne programe prakse koja se pristojno plaća; potiče države članice da programe strukovnog naukovanja učine privlačnijima za poduzeća putem raznolikih mjera;

113.

naglašava da su države članice s jakim sustavima stručnog osposobljavanja imale relativno snažno tržište zapošljavanja tijekom krize; poziva sve države članice da prouče i uvedu takve sustave zajedno sa socijalnim partnerima i ostalim relevantnim zainteresiranim stranama kao što su komore; primjećuje izazov sve većeg usklađivanja europskog sustava kredita u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (ECVET) s europskim sustavom prikupljanja i prenošenja kredita (ECTS); također naglašava važnost usporedivosti i veće usklađenosti među različitim nacionalnim sustavima stručnog osposobljavanja kako bi se olakšala mobilnost na tržištu rada u relevantnim kategorijama zanimanja;

114.

ističe da srednje tehničke škole i sustavi stručnog obrazovanja imaju vrlo važnu ulogu te podržava inicijative Komisije za poticanje međugraničnih razmjena među državama članicama;

115.

smatra da bi se ugled stručnog obrazovanja i osposobljavanja trebao poboljšati ne samo naglašavanjem njegove svojstvene vrijednosti nego i njegovim povezivanjem s mogućim prijelazom na sveučilište ili drugo visoko obrazovanje; navodi da to također iziskuje da visoke kvalifikacije stručnog obrazovanja i osposobljavanja donose višu razinu kvalifikacija u nacionalnim okvirima kvalitete država članica; naglašava važnost poboljšavanja obrazovnih vještina radi unaprjeđenja kvalitete razvoja novih proizvodnih vještina, također putem mjera EU-a za standardizaciju politika ljudskih resursa počevši od temeljnog osposobljavanja;

116.

poziva države članice da u suradnji sa socijalnim partnerima osmisle i provedu programe stručnog usmjeravanja za mlade u znanstvenim i tehnološkim disciplinama radi promicanja razvoja izvedivog i održivog gospodarstva te ostvare mjere obavještavanja i osvještavanja vezane uz ekološka pitanja i pitanja okoliša, što putem sustava formalnog obrazovanja, što u okviru mjera lokalnih i regionalnih tijela;

117.

smatra da daljnji razvoj slobode kretanja radnika korištenjem instrumenata kao što su uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija i cjeloživotno usavršavanje, osobito u slučaju ranjivih skupina radnika, ima veliki potencijal za ublažavanje nedostatka stručne radne snage te za poticanje uključivog rasta;

118.

poziva države članice da pokrenu sustave mikrokreditiranja za mlade ljude kako bi se promicalo poduzetništvo;

119.

očekuje da će se mjere i aktivnosti koje se poduzimaju radi promicanja poduzetništva na europskoj ili nacionalnoj razini primjenjivati u svim vrstama poduzeća, zadruga, obrtničkih poduzeća, slobodnih zanimanja i poduzeća socijalnog gospodarstva;

120.

ističe da bi strategija RISE trebala biti vođena načelom „jednake plaće za jednak rad” radi osiguravanja jednakosti spolova na radnome mjestu i jednakih uvjeta za zaposlenike s različitim vrstama ugovora;

121.

ističe da svake godine žene predstavljaju više od polovine osoba koje diplomiraju u Europi; naglašava pozitivan učinak koji bi vještine kvalificiranih žena mogle imati na poduzeća, posebno na području rasta, produktivnosti i konkurentnosti europske industrije; u vezi s time, poziva zainteresirane strane s gospodarskih, obrazovnih i socijalnih područja te Komisiju da promiču i jačaju ulogu žena u industrijskim sektorima u Europi;

122.

naglašava važnost izbjegavanja tradicionalne neravnoteže spolova u industriji; smatra da je važno vratiti ravnotežu kako bi i žene i muškarci mogli u potpunosti sudjelovati na tržištu rada, osobito u kontekstu demografskih promjena s kojima je EU suočen;

123.

upućuje na važnu ulogu radnica u strategiji RISE; naglašava da izostanak rodne perspektive u industrijskim politikama povećava nejednakost među spolovima; smatra da je važno vratiti ravnotežu kako bi i žene i muškarci mogli u potpunosti sudjelovati na tržištu rada, na temelju načela „jednake plaće za jednak rad”; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu da zastupljenost radnica u osposobljavanju te projektima i programima za ekološku promjenu ne bude premala ili da je uopće ne bude i ističe potrebu za integriranjem jednakosti spolova; poziva države članice da provodu mjere uspostave ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života, kako bi se povećale mogućnosti da žene ostvare neprekinute i redovite karijere;

124.

zapaža da prijelaz na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika neće samo otvoriti nova radna mjesta u novim sektorima gospodarstva nego bi također moglo rezultirati gubitkom radnih mjesta u manje održivim djelatnostima; u vezi s time preporučuje da je potrebno uspostaviti i ojačati oruđe za pravodobno predviđanje promjene radi osiguravanja neometanog prijelaza s jednoga radnog mjesta na drugo;

125.

poziva Komisiju da razvije i potiče zbirku alata za održivu politiku poduzeća (koja obuhvaća društvenu odgovornost poduzeća, izvješćivanje o održivosti, mjere za poticanje niskougljičnih proizvodnih modela ili modela u kojima nastaje malo otpada);

126.

naglašava važnost korporativne društvene odgovornosti, ključnog alata za politiku poduzeća koja poklanja pozornost učinkovitoj uporabi prirodnih resursa, društvenim aspektima s obzirom na odnose sa zajednicom, radnicima i njihovim predstavnicima te gospodarskim aspektima koji se odnose na zdravo upravljanje poduzećem;

127.

poziva države članice da u dijalogu sa socijalnim partnerima i relevantnim zainteresiranim stranama razmotre politiku kako bi radno vrijeme postalo fleksibilnije tijekom ekonomskog pada;

128.

predlaže da se u dnevni red budućeg trostranog socijalnog samita za rast i zapošljavanje u skladu s člankom 152. Ugovora o funkcioniranju Europske unije uključi točka o uzimanju u obzir usklađivanja minimalnih socijalnih standarda pri izračunu visine troškova;

129.

naglašava činjenicu da su resursi i energija u središtu strategije RISE s obzirom na to da su ključni za međunarodnu konkurentnost; naglašava da je raspoloživost sirovina od ključne važnosti za razvojne mogućnosti europske industrije i upozorava da bez određenih ključnih sirovina budući razvoj većine strateških industrija u Europi ne bi bio moguć; poziva Komisiju i države članice da poduzmu aktivne mjere u borbi protiv prekomjernih troškova i u resursima i u energiji; zagovara pristup koji se temelji na trima elementima: cjenovnoj prihvatljivosti, održivosti i dostupnost za oboje, koji ustrajava na sve tri spomenute dimenzije a čiji je cilj razdvojiti rast od povećanog korištenja resursa; naglašava važnost jamčenja konkurentnog i transparentnog energetskog tržišta koje izbjegava neravnoteže između država članica i osigurava lak pristup sigurnoj, održivoj, cjenovno prihvatljivoj i pouzdanoj energiji; napominje potrebu za strategijom za olakšavanje integracije europskog energetskog tržišta i razvojem energetskih infrastruktura;

130.

pozdravlja Europsku inicijativu za sirovine, Europsko partnerstvo za inovacije u području sirovina i njegov strateški provedbeni plan, kao i Plan za učinkovito korištenje resursa; naglašava potrebu rješavanja pomanjkanja ključnih resursa kao što je voda i poziva Komisiju da nastavi rad na trodijelnoj strategiji sirovina međunarodnih partnerstava i trgovine, opskrbe sirovinama u EU-u, te učinkovitosti, recikliranja i ponovnog korištenja resursa; poziva Komisiju da uključi ciljeve politike otpada u Europski semestar i u međusobne preporuke država i programa nacionalne reforme; poziva Komisiju da dodatno razradi sektorska referentna mjerila za učinkovito korištenje resursa, posebno u svrhu javne nabave; poziva Komisiju da integrira strategiju 3R (smanji, ponovo iskoristi, recikliraj) i oprezno analizira prijedloge koji pozivaju na ograničavanje važnih sirovina; naglašava važnost globalnog sustava za izdavanje potvrda za recikliranje opasnog otpada u okviru prvog stupnja njegove obrade i otpadnog elektroničkog i električnog materijala (OEEM); ukazuje na to da relevantni sustavi prikupljana i recikliranja postoje u nekim državama članicama; primjećuje da europske primarne industrije pokazuju neke od najviših standarda u svijetu, te poziva Komisiju da u roku od dvije godine procijeni prijedlog za uspostavu europskog geološkog instituta; poziva Komisiju da osmisli mjere s namjerom da uskladi pravila i postupke izdavanja dozvola za crpljenje sirovina u Europskoj uniji; poziva države članice, industriju, geološke institute i Komisiju na suradnju u prostornom planiranju lokacija sirovina;

131.

naglašava potencijal prijelaza na ekonomiju zasnovanu na biotemeljima s obzirom na to da sirovine, kao što su one iz šuma, mogu imati ključnu ulogu u proizvodnji obnovljive energije i održivoj industrijskoj proizvodnji;

132.

traži brzu provedbu direktive o energetskoj učinkovitosti i nacionalnih akcijskih planova koje podupiru odgovarajuće financijske inicijative; poziva na uvođenje skupnog izuzeća za sve sustave energetske učinkovitosti koji su Europskoj komisiji prijavljeni u okviru akcijskih planova za energetsku učinkovitost država članica; smatra da bi države članice trebale odrediti ambiciozne strategije, osobito za obnavljanje postojećih zgrada prema utvrđenim zajedničkim standardima; naglašava da bi financijski instrumenti mogli dodatno promicati program za učinkovito korištenje resursa; poziva Komisiju da radi na isplativim kriterijima potpore za obnovljivu energiju; naglašava da je pouzdana, sigurna i cjenovno prihvatljiva opskrba energijom ključna za konkurentnost europske industrije; naglašava važnost jasnih i dugoročnih klimatskih ciljeva koji omogućuju poduzećima da ulažu, osobito u zelene industrije te potiče Komisiju da predloži pravni okvir za europsku energetsku i klimatsku politiku do 2030. radi poticanja na srednjoročna i dugoročna ulaganja u smanjenje emisija ugljičnog dioksida, energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju;

133.

primjećuje da samo Europska unija radi sa sustavom emisijskih jedinica i da se, izuzevši države članice EU-a, manje od šest zemalja, koje čak ne predstavljaju ni 15 % svjetskih emisija CO2, uključujući EU, još pridržava Protokola iz Kyota;

134.

poziva Komisiju da predloži industrijsku strategiju za obnovljive energije koja obuhvaća čitav raspon istraživačkih djelatnosti, uključujući financiranje, kako bi se osiguralo zadržavanje vodećeg položaja Europske unije na području obnovljivih energija;

135.

smatra da bi europska industrija, kao i pojedinačni potrošači, profitirala od modernizirane energetske infrastrukture, poput pametnih mreža, koje bi pomogle povećanju domaćega energetskog potencijala i potpunoj integraciji obnovljivih izvora u opskrbu energijom;

136.

poziva Komisiju da osigura stabilan okvir za opskrbu energijom u nadolazećim desetljećima kako bi se osiguralo ulaganje i omogućile mjere za poticanje održive konkurentnosti;

137.

naglašava sadašnje trendove u globalnim cijenama energije koji su povezani s nekonvencionalnim izvorima nafte i plina u SAD-u i događanjima na Srednjem istoku te navodi da su visoke cijene energije važan čimbenik koji utječe na konkurentnost europske industrije; naglašava potrebu za provođenjem analize čimbenika koji utječu na cijenu energije; poziva Komisiju da uzme ovu činjenicu u obzir, kao što je činila u svojim procjenama utjecaja, pri izlaganju budućih prijedloga; naglašava da strategija RISE zahtijeva usklađenost između industrijskih, energetskih i klimatskih politika; navodi da su niže cijene energije u SAD-u omogućile dodatna ulaganja u industriju; upućuje na rezolucije Parlamenta o takvim ulaganjima; naglašava iznimno važnu ulogu energetski intenzivnih industrija koje proizvode temeljne neophodne materijale; naglašava da su te industrije podložne riziku istjecanja ugljičnog dioksida te da su stoga potrebne posebne mjere opreza kako bi zadržale konkurentnost; traži od Komisije da osmisli preporuke radi sprječavanja rizika od istjecanja ugljičnog dioksida;

138.

žali zbog činjenice da Komisija nije pokazala svoje pridržavanje načela predostrožnosti u odnosu na sektore koji upotrebljavaju tehnologije koje nisu dokazale svoju nerizičnost;

139.

ističe da zemlje na jugu Europe plaćaju najviše cijene plina, što industrije, osobito one energetski intenzivne, dovodi u konkurentski nepovoljan položaj i istodobno povećava rizik istjecanja ugljičnog dioksida;

140.

poziva Komisiju i države članice da ponovno razmotre uvjete za dugoročne ugovore na području energije i revidiraju ugovore o plinu koji se zasnivaju na mehanizmu za utvrđivanje cijena prema načelu indeksacije te da postupno prelaze na utvrđivanja cijena iz jednoga centra uz veću konkurentnost na unutarnjem tržištu; poziva Komisiju da pomogne u istraživanju mogućnosti otvaranja pregovora o tim ugovorima i ubrzanju prijelaza na fleksibilnije alternative; tako bi se unaprijedili ciljevi boljeg pristupa plinu za sve države članice;

141.

zagovara pristup višeregionalnoj industrijskoj politici koji ponovno pokreće održiv rast u gospodarstvima sa smanjenom aktivnošću ili onima koja su izložena značajnim rizicima za svoju industrijsku bazu; zapaža žurnu potrebu za provedbom mjera za potporu onim industrijskim sektorima koji su najviše pogođeni krizom i međunarodnim natjecanjem; podržava strategiju visoke dodane vrijednosti u uključivanju regionalnih gospodarstava, osobito gospodarstava na jugu, u globalni lanac vrijednosti; smatra da su pametne strategije specijalizacije osobito važne u ovom kontekstu i da postojeće industrijske prednosti treba promicati kroz povećanu inovaciju i specijalizaciju; smatra da je istodobno s pametnom strategijom specijalizacije, u pogledu pristupa financiranju, potrebna strategija ulaganja za jug;

142.

naglašava da se kreditiranje mora povećati u kriznim državama članicama i smatra da bi se mogao uvesti program mikrokreditiranja koji bi financirali EIB ili nacionalne razvojne banke, koji bi malim i srednjim poduzećima omogućili izvršenje narudžaba;

143.

primjećuje da je nekoliko regija zbog rubne lokacije u nepovoljnijem položaju i da nedostatak odgovarajućih i dobro povezanih infrastruktura utječe na njihovu sposobnost da budu konkurentne na unutarnjem tržištu i izvan Unije; navodi da je to osobito važno za određena južna područja na jugu Europe, ali da ostala, kao što su istok i sjever Europe, na kojima se nalazi veliki udio prirodnih resursa Unije, također treba bolje povezati s ostatkom Unije. poziva Komisiju da promiče potpuno uključenje europske infrastrukture, posebno za južna gospodarstva, osobito željeznice, energije i informacijskih i komunikacijskih tehnologija, te naglašava potrebu da se Instrument za povezivanje Europe orijentira prema tome rezultatu; poziva europske institucije i države članice da zajamče odgovarajuće razine financiranja i pojednostavnjenih birokratskih postupaka radi povećanja javno-privatnih partnerstava, financiranja projekata i projektnih obveznica; žali zbog činjenice što Iberijski poluotok nije u potpunosti integriran u europsko željezničko tržište i što, zajedno s dijelovima južne i istočne Europe, nije integriran u europsko energetsko tržište;

144.

ističe da južne regije imaju veliki potencijal za razvoj strateškog sektora obnovljivih izvora energije; poziva na mjere za poticanje tržišta u tim regijama, uključujući aktivnosti za poticanje mikroproizvodnje od strane poduzeća koja bi željela proizvoditi vlastitu električnu energiju, a preostalu prodavati mreži;

145.

naglašava da povećana raznolikost energetske opskrbe i korištenje domaćih resursa, uključujući obnovljive izvore energije, mogu imati važnu ulogu u obnavljanju južnih gospodarstava; navodi da južne zemlje snažno ovise o uvozu energije, u nekim slučajevima od jednog jedinog dobavljača;

146.

naglašava važnost infrastrukture informacijskih i komunikacijskih tehnologija, osobito fleksibilnih i mobilnih rješenja, jer omogućavaju industriji da se razvija i u rubnim i rijetko naseljenim regijama;

147.

naglašava važnost dijeljenja najbolje prakse i mehanizama tržišne replikacije; pozdravlja prijedloge poboljšanja suradnje, industrijske simbioze i razvoja mreža službi za savjetovanje o resursnoj učinkovitosti; smatra da bi napori uloženi u stvaranje industrijske simbioze mogli pomoću stvaranju veće vrijednosti i učinkovitosti; navodi da bi model industrijske simbioze Ujedinjene Kraljevine mogao poslužiti kao obrazac za ostale države članice;

148.

naglašava da je preobrazba poduzeća u zadruge bila uspješna u nekim regijama te da je na učinkovit način osigurala dugoročniji pristup i učvrstila ih u lokalnom gospodarstvu dajući im ulogu u lokalnom održivom razvoju; navodi da zadruge predstavljaju važnu gospodarsku stvarnost u EU-u, u kojemu je više od 160 000 zadruga u vlasništvu 123 milijuna članova, uključujući više od 50 000 zadruga u industriji i uslužnom sektoru, koji zapošljavaju 1,4 milijuna osoba i pridonose otprilike 5 % BDP-u svake države članice; s tim u vezi vjeruje da bi modele poslovanja koje su zadruge usvojile također trebalo uzeti u obzir, a njihove bi specifičnosti trebalo uzeti u razmatranje u relevantnim politikama EU-a;

149.

smatra da gospodarstva zemalja južne Europe mogu iskoristiti nova izvozna tržišta te da su osobito strateški smještena za tržišta u južnom Sredozemlju, dok zemlje istočne Europe mogu slično iskorištavati nova izvozna tržišta u zemljama Zajednice nezavisnih država (ZND); poziva na spremno prihvaćanje poduzetničkog duha a migrante iz južne i istočne Europe na osnivanje poduzeća koja mogu pristupiti tim izvoznim tržištima; poziva Komisiju i države članice na promicanje poslovnih odnosa između sjevernog i južnog Sredozemlja; pozdravlja misije za rast potpredsjednika Tajanija; smatra da bi snažnije usmjeravanje na regionalne industrijske prednosti i klastere moglo rezultirati većom konkurentnošću radi strukturnog razvoja Europe; traži da se ta činjenica propisno uzme u obzir u budućim institucijskim i strukturnim kretanjima u Europi;

150.

smatra da bi snažnije usmjeravanje na regionalne industrijske prednosti i klastere moglo rezultirati većom konkurentnošću radi strukturnog razvoja Europe; traži da se ta činjenica propisno uzme u obzir u budućim institucijskim i strukturnim kretanjima u Europi;

151.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.