EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52013XG1221(02)
Draft strategy on European e-Justice 2014-2018
Nacrt strategije za europsko e-pravosuđe 2014.–2018.
Nacrt strategije za europsko e-pravosuđe 2014.–2018.
OJ C 376, 21.12.2013, p. 7–11
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
21.12.2013 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 376/7 |
NACRT STRATEGIJE ZA EUROPSKO E-PRAVOSUĐE 2014.–2018.
2013/C 376/06
I. UVOD
1. |
Donošenje višegodišnjeg akcijskog plana za e-pravosuđe 2009.–2013. predstavlja daljnji korak u razvoju e-pravosuđa. Dematerijalizacija pravnih postupaka i uporaba elektroničkih sredstava komunikacije između svih uključenih strana u sudske aktivnosti postaje značajan čimbenik u učinkovitom funkcioniranju pravosuđa u državama članicama. Države članice i europske institucije dijele spremnost za nastavak izgradnje sustava europskog e-pravosuđa. |
2. |
Europsko e-pravosuđe ima za cilj uporabu i razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija i usluga pravosudnih sustava država članica, posebice u prekograničnim situacijama, s ciljem omogućavanja boljeg pristupa pravosuđu i pravosudnim informacijama za građane, poduzeća i pravne stručnjake te omogućavanja suradnje između pravosudnih tijela država članica. Ono nastoji povećati učinkovitost samog pravosudnog sustava, istodobno poštujući neovisnost i raznolikost pravosudnih sustava država članica, kao i temeljna prava. |
3. |
Europsko e-pravosuđe mora se posebno nastaviti razvijati kao izravna usluga za europske građane koji će imati koristi od njegove dodane vrijednosti, uključujući putem portala e-pravosuđe. Treba osigurati da korisnici sustava europskog e-pravosuđa, kao i europski građani, mogu brzo ostvariti praktične pogodnosti alata e-pravosuđa. |
4. |
Već ostvareni rezultati, ograničenja koja su se pojavila i ciljevi predviđeni za budućnost zahtijevaju sveobuhvatnu strategiju europskog e-pravosuđa kako bi se potaknula angažiranost i sudjelovanje na strateškoj razini. Cilj je nove Strategije za europsko e-pravosuđe 2014.–2018. nadogradnja već poduzetih aktivnosti. |
II. OKVIR RAZVOJA E-PRAVOSUĐA NA EUROPSKOJ RAZINI
1. Pozadina
5. |
U lipnju 2007.Vijeće PUP-a odlučilo je da bi trebalo poraditi na razvoju korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija u području pravosuđa na europskoj razini, posebno putem stvaranja europskog portala koji bi omogućio pristup pravosuđu u prekograničnim slučajevima. |
6. |
Kao odgovor na zahtjev Vijeća, Komisija je predstavila svoju komunikaciju „Prema strategiji za europsko e-pravosuđe” iz lipnja 2008. (1), čiji je cilj promicanje razvoja alata e-pravosuđa na europskoj razini u bliskoj suradnji s državama članicama. Cilj je bio stvoriti sinergiju između napora na europskoj i nacionalnoj razini u području e-pravosuđa i ponuditi ekonomiju razmjera na europskoj razini. |
7. |
Na svojoj sjednici održanoj 19. i 20. lipnja 2008., Europsko vijeće pozdravilo je inicijativu za „postupnu uspostavu jedinstvenog portala e-pravosuđe EU-a do kraja 2009.” Cilj ovog portala bio bi pružiti jedinstvenu, višejezičnu pristupnu točku, prilagođenu korisnicima („pružanje usluga na jednom mjestu”) za cijeli sustav europskog e-pravosuđa, odnosno za europske i nacionalne informacijske internetske stranice i/ili usluge. |
8. |
Prvi višegodišnji akcijski plan za europskog e-pravosuđe (2009.–2013.), pripremljen u suradnji s Komisijom i Europskim parlamentom, Vijeće PUP-a donijelo je u studenom 2008. |
9. |
Za donošenje prvog akcijskog plana Vijeće je podržalo osnivanje nove radne strukture. Radna skupina Vijeća za e-pravo naknadno je obavila značajan posao na provođenju mandata koje joj dalo Vijeće. Ciljevi postavljeni prvim akcijskim planom u velikoj su mjeri postignuti, a povezani poslovi su u tijeku. |
10. |
Europski parlament iskazao je interes za rad obavljen u području e-pravosuđa. Europski parlament je 18. prosinca 2008. donio Rezoluciju o e-pravosuđu (2), u kojoj je, između ostalog, navedeno da treba uspostaviti odgovarajući mehanizam kako bi se osiguralo da se buduće zakonodavstvo izradi tako da se može upotrebljavati u internetskim aplikacijama. Isto tako je donio Rezoluciju o e-pravosuđu na svojoj plenarnoj sjednici 22. listopada 2013. (3), u kojoj je pozvao na veću primjenu elektroničkih aplikacija, elektroničko dostavljanje dokumenata, uporabu videokonferencija i međusobnu povezanost pravosudnih i upravnih registara, kako bi se dodatno smanjili troškovi sudskih i izvansudskih postupaka. |
2. Glavna postignuća
11. |
Portal e-pravosuđe, koji je smješten pri Komisiji i koja njime i upravlja, u skladu sa smjernicama Vijeća, pokrenut je 16. srpnja 2010. Od tada države članice i Komisija snažno unapređuju razvoj ove internetske stranice pomoću novih funkcija (kao što su dinamički elektronički obrasci) i redovitog dodavanja novih sadržaja. Cilj portala europsko e-pravosuđe jest pružanje usluga na jednom mjestu svim europskim građanima i pravnim stručnjacima, omogućujući im dobivanje informacija o europskim i nacionalnim postupcima i funkcioniranju pravosuđa na vlastitom jeziku. |
12. |
Neke države članice već su razvile nekoliko pilot projekata u području e-pravosuđa te su sudjelovale u njima, na primjer s ciljem međusobnog povezivanja registara o insolventnosti država članica i uvođenja značajnog tehničkog razvoja. Infrastruktura europskog e-pravosuđa postupno se razvija. Tehnička i organizacijska infrastruktura čini važan element sigurne razmjene pravnih podataka između pravosuđa, vladinih organizacija, pravnih stručnjaka, građana i poduzeća u okviru projekta e-CODEX. |
13. |
Veliki broj država članica uveo je sustave videokonferencija kako bi ubrzale sudske postupke olakšavanjem saslušanja svjedoka ili stranaka. U tijeku je rad na uključivanju internetskih stranica europske pravosudne mreže u predmetima građanskog i trgovačkog prava i pravosudnog atlasa. Vijeće je također donijelo odluku o uspostavi suradnje s europskom pravosudnom mrežom u kaznenim predmetima. |
14. |
Rezultati nedavne ankete o e-pravosuđu (4) pokazuju da se ovo područje značajno razvilo u državama članicama od donošenja prvog višegodišnjeg europskog akcijskog plana za e-pravosuđe. Strategija za europsko e-pravosuđe 2014.–2018. temeljit će se na tom uspjehu. |
15. |
U području e-prava razvijeni su značajni elementi koji omogućuju dostupnost i semantičku interoperabilnost pravnih izvora. Vijeće je 2009. donijelo zaključke o europskom identifikatoru sudske prakse (ECLI) kako bi se poboljšala mogućnost pronalaženja i olakšalo točno navođenje presuda europskih i nacionalnih sudova. Nekoliko država članica već je uvelo ECLI. Komisija i nekoliko država članica pripremaju se za uvođenje sučelja za pretraživanje europskog ECLI-ja na portalu e-pravosuđe do prvog tromjesečja 2014. Sud Europske unije i Europski sud za ljudska prava također namjeravaju uvesti ECLI. |
16. |
Vijeće je 2011. donijelo zaključke o europskom identifikatoru zakonodavstva (ELI), kojima se uvodi dobrovoljni standard za identifikaciju, označavanje i elektroničko navođenje europskih i nacionalnih pravnih instrumenata. Te je standarde prihvatio za korištenje EUR-Lex, a uvode ga i neke države članice. |
3. Usklađenost s okvirom e-uprave
17. |
Europsko e-pravosuđe trebalo bi težiti daljnjoj usklađenosti s općim okvirom e-uprave, koji je posebno opisan u komunikaciji Komisije (COM (2010) 744 završna verzija) kojom se uvodi europska strategija interoperabilnosti (EIS) i europski okvir interoperabilnosti. U tim je dokumentima jasno navedeno da je poboljšanje interoperabilnosti na pravnoj, organizacijskoj, semantičkoj i tehničkoj razini, koje dovodi do stvaranja održivog ekosustava, neophodno za maksimiziranje društvenih i gospodarskih mogućnosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Sustav europskog e-pravosuđa mora biti izrađen u skladu s načelima neovisnosti pravosuđa i razdvajanja ovlasti. |
III. OPĆA NAČELA
18. |
Rad u području europskog e-pravosuđa temelji se na sljedećim temeljnim načelima: |
a) Dobrovoljno djelovanje
19. |
Dobrovoljno sudjelovanje u projektima europskog e-pravosuđa diskrecijska je odluka svake pojedine države članice, osim ako je donesen neki zakonodavni instrument Europske unije koji uključuje zahtjev za provedu određenog projekta u kontekstu sustava europskog e-pravosuđa. |
b) Decentralizacija
20. |
Koncept europskog e-pravosuđa temelji se na načelu decentraliziranog sustava na europskoj razini koji međusobno povezuje različite neovisne i interoperabilne nacionalne sustave u državama članicama. Prema ovom općem načelu decentralizacije, dužnost je svake države članice osigurati tehničku provedbu i upravljanje nacionalnim sustavima e-pravosuđa radi lakšeg međusobnog povezivanja sustava država članica. |
21. |
Međutim, potreban je određeni stupanj centralizacije na razini EU-a. Centralizacija se također može predvidjeti u određenim situacijama, na primjer kada je to isplativije rješenje ili ako je donesen zakonodavni instrument. |
c) Interoperabilnost
22. |
Interoperabilnost, koja omogućuje međusobno povezivanje sustava država članica i korištenje centraliziranih rješenja ako je to potrebno, osnovni je čimbenik decentraliziranih sustava. Treba osigurati usklađenost između različitih tehničkih, organizacijskih, pravnih i semantičkih aspekata odabranih za aplikacije pravosudnih sustava uz istovremeno jamstvo da države članice zadržavaju maksimalnu fleksibilnost. |
d) Europska dimenzija
23. |
Strategija za europsko e-pravosuđe usmjerena je na projekte s europskom dimenzijom u području građanskog, kaznenog i upravnog prava. |
24. |
Projekti koji su se razvili u okviru europskog e-pravosuđa, posebice svi projekti koji se uključuju u portal, moraju imati mogućnost uključivanja svih država članica Europske unije i sve države članice trebalo bi poticati da sudjeluju u svim projektima kako bi se osigurala njihova dugoročna održivost i troškovna učinkovitost. Svi bi projekti morali donositi neposredne praktične koristi, prije svega za građane, poduzeća i/ili pravosuđe. |
25. |
Pri razvoju sustava europskog e-pravosuđa također bi se trebali uzeti u obzir nacionalni projekti koji nude europsku dodanu vrijednost. |
IV. CILJEVI EUROPSKOG E-PRAVOSUĐA
a) Pristup informacijama u području pravosuđa
26. |
Cilj je poboljšati pristup informacijama u području pravosuđa u Europskoj uniji. Portal e-pravosuđe ima važnu ulogu u postizanju tog cilja. |
b) Pristup sudovima i izvansudski postupci u prekograničnim slučajevima
27. |
Europsko e-pravosuđe trebalo bi težiti osiguranju lakšeg pristupa sudovima i olakšavanju primjene izvansudskih postupaka korištenjem elektroničke komunikacije u prekograničnim slučajevima. |
28. |
Potrebno je stoga nastaviti rad koji je već pokrenut na nacionalnoj razini u nekoliko država članica i stvoriti uvjete za interaktivne prekogranične sudske usluge na europskoj razini. |
29. |
Trebalo bi nastaviti dematerijalizaciju sudskih i izvansudskih postupaka u skladu s načelima dobrovoljnog djelovanja država članica. |
c) Komunikacija između pravosudnih tijela
30. |
Pojednostavljivanje i poticanje elektroničke komunikacije između pravosudnih tijela država članica od posebnog je značaja (npr. putem videokonferencija ili sigurnih elektroničkih razmjena podataka). |
31. |
Članovi pravosudnih tijela trebali bi imati siguran pristup različitim funkcijama rezerviranim za njih; trebali bi imati diferencirana prava pristupa te bi se trebala primjenjivati jedinstvena interoperabilna metoda provjere autentičnosti. |
V. PROVEDBA STRATEGIJE
1. Portal europsko e-pravosuđe
32. |
Portal europsko e-pravosuđe mora se i dalje razvijati kao mjesto gdje se sve usluge pružaju na jednom mjestu. To ne isključuje ostala komunikacijska sredstva (npr. međumrežni prijenos). |
33. |
Portal e-pravosuđe trebao bi pružati informacije građanima, poduzećima i pravnim stručnjacima o pravu EU-a i njegovih država članica. Portal bi isto tako trebao biti sredstvo koje nudi pristup drugim povezanim informacijama na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini u području pravosuđa. |
2. Interoperabilnost
34. |
Treba osigurati organizacijsku, pravnu, tehničku i semantičku interoperabilnost. U tu svrhu trebalo bi razviti tehnička rješenja za europsko e-pravosuđe za sigurnu razmjenu podataka između pravosuđa, nacionalnih uprava, pravnih stručnjaka, građana i poduzeća. Prije izrade novih rješenja, trebalo bi uzeti u obzir raspoložive, otvorene tehničke standarde i već razvijena rješenja (npr. projekti poput e-Codexa). Države članice bi isto tako trebale imati aktivnu ulogu u razvoju tih rješenja i u odlučivanju o njima. |
3. Zakonodavni aspekti
35. |
U zakonodavnom procesu treba uzeti u obzir potrebu za osiguravanjem dosljedne uporabe suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u provedbi novog zakonodavstva EU-a iz područja pravosuđa, uključujući izmjene i preinake postojećeg zakonodavstva. Podaci koji se prenose moraju biti opisani sadržajno, bez bilo kakvog vizualnog prikaza. Sredstva prijenosa podataka ili dokumenta moraju biti opisana funkcionalno i tehnološki neutralno. |
4. Europska pravno-semantička mreža
36. |
Razmjena pravnih informacija preko granica, te posebno podataka koji se odnose na europsko ili nacionalno zakonodavstvo, sudsku praksu i pravne pojmovnike, otežana je zbog nedostatka učinkovitih načina razmjene te vrste podataka. |
37. |
Različiti projekti mogu se baviti tim pitanjem i povećanjem razmjene i semantičke interoperabilnosti pravnih podataka diljem Europe i šire. Rad na dobrovoljnoj osnovi trebao bi se nastaviti na razvoju europske pravno-semantičke mreže, čiji je cilj poboljšati dostupnost i mogućnost obrade pravnih informacija na način da se identifikacija i semantika pravnih podataka učine interoperabilnima. |
5. Međusobno povezivanje registara
38. |
Trebalo bi promicati međusobno povezivanje nacionalnih registara koji sadrže informacije koje su relevantne za područje pravosuđa. Trebalo bi osigurati tehničke i pravne preduvjete kako bi se omogućilo takvo međusobno povezivanje. |
39. |
Djelovanje u tom području trebalo bi se usmjeriti na međusobno povezivanje registara koji su od interesa za građene, poduzeća, pravne stručnjake i pravosuđe. |
6. Mreže
40. |
Sustav e-pravosuđa može stvoriti uvjete za olakšavanje djelovanja različitih postojećih mreža na europskoj razini u području pravosuđa, kao što je europska pravosudna mreža u predmetima građanskog i trgovačkog prava i europska pravosudna mreža u kaznenim predmetima. U tu svrhu trebalo bi dalje istraživati mogućnosti koje nude sustav europskog e-pravosuđa i portal e-pravosuđe uz savjetovanje s odgovarajućim tijelima. |
7. Suradnja s pravnim stručnjacima i drugim korisnicima europskog e-pravosuđa
41. |
Provedba strategije europskog e-pravosuđa zahtijeva sudjelovanje pravosudnog sustava i drugih relevantnih pravnih stručnjaka u državama članicama. Stoga bi ti pravni stručnjaci trebali biti uključeni u rasprave i projekte u području europskog e-pravosuđa kako bi se osiguralo da rješenja koja se razvijaju zadovoljavaju stvarne potrebe svake ciljne skupine. |
42. |
U skladu s time, neophodno je da predstavnici pravosuđa država članica imaju mogućnost doprinijeti radu europskog e-pravosuđa, posebno što se tiče rješenja koja se uvode za europsko e-pravosuđe na način da se njihova stajališta i korisničke potrebe mogu uzeti u obzir. |
43. |
Osim toga, poželjno je da i drugi pravni stručnjaci, na primjer odvjetnici, javni bilježnici, sudski službenici i drugi, budu uključeni u buduće rasprave o europskom e-pravosuđu kako bi se osiguralo da rješenja koja se pripremaju zadovoljavaju njihove stvarne potrebe. |
44. |
U tom je kontekstu potrebno uvođenje mehanizma za suradnju s tim pravnim stručnjacima, kako bi se osiguralo da se pitanja od uzajamnog interesa uzimaju u obzir u okviru strategije europskog e-pravosuđa. |
45. |
Isto tako bi trebalo razmotriti mogućnost prikupljanja stajališta i povratnih informacija od predstavnika šire javnosti, uključujući korisnike portala, kao i poslovne subjekte. |
8. Prevođenje
46. |
Činjenica da bi europski građani trebali imati lagan pristup sustavu europskog e-pravosuđa, značit će da će se morati razmotriti snažne i isplative dugoročne mjere za prevođenje. Portal e-pravosuđe trebao bi nuditi pouzdane prijevode svojeg sadržaja na svim službenim jezicima Europske unije. |
9. Pravila i prava u području e-pravosuđa
47. |
Daljnji razvoj u području europskog e-pravosuđa donijet će nove izazove za zaštitu osobnih podataka. Može se predvidjeti da će se s provedbom buduće strategije za europsko e-pravosuđe povećati i opseg prikupljanja i razmjene podataka. Stoga u tom kontekstu zaštita osobnih podataka ima značajnu ulogu. U budućem radu u okviru e-pravosuđa trebat će uzeti u obzir pravila o zaštiti pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka i pravila o slobodnom kretanju osobnih podataka. |
48. |
Ako je potrebno, trebalo bi donijeti pravilnik o vlasništvu nad informacijama i utvrditi obveze u pogledu sadržaja podataka koji se objavljuju na portalu e-pravosuđe. U načelu, svaki pružatelj sadržaja isključivo je odgovoran za svoj rad i mora poštovati prava intelektualnog vlasništva i sve druge važeće zakonske propise. |
49. |
Slična pravila trebala bi biti uspostavljena za korištenje elektroničkih funkcija koje omogućuju razmjenu informacija, uključujući razmjenu osobnih podataka, između pravosudnih tijela država članica te za elektroničko podnošenje dokumentacije koja se koristi u sudskim postupcima. |
50. |
Posebno u ovom kontekstu, Komisija se poziva da nastavi preispitivati potrebu za donošenjem prijedloga zakonodavnog instrumenta u području e-pravosuđa. Taj bi instrument trebao definirati opći pravni okvir i sredstva za provedbu konkretne strategije e-pravosuđa na europskoj razini. |
10. Promicanje
51. |
U provedbi strategije europskog e-pravosuđa trebalo bi uzeti u obzir promicanje raspoloživih funkcija među korisnicima sustava europskog e-pravosuđa. |
11. Financiranje
52. |
Za razvoj europskog e-pravosuđa potrebna su značajna financijska sredstva. Stoga je važno osigurati odgovarajuće financiranje na razini EU-a, posebice kako bi se:
|
53. |
Višegodišnji financijski okvir 2014.-2020. i posebno financijska omotnica za Program pravosuđa 2014.-2020. moraju jamčiti financiranje na europskoj razini rada u području e-pravosuđa (i na nacionalnoj i na europskoj razini), uključujući točno određene projekte koje treba definirati i provesti u okviru budućeg akcijskog plana. |
54. |
Projekti povezani s e-pravosuđem u smislu ove strategije i povezanog akcijskog plana također se mogu financirati u okviru drugih postojećih programa Unije pod uvjetom da ispunjavaju kriterije propisane u tim programima (5). |
12. Vanjski odnosi
55. |
Unija i njezine države članice trebale bi, u najvećoj mogućoj mjeri, razvijati suradnju s trećim zemljama na području e-pravosuđa. |
56. |
Ta se moguća suradnja mora uspostaviti poštujući institucionalna pravila utvrđena na razini Europske unije. |
13. Višegodišnji akcijski plan za e-pravosuđe 2014.–2018.
57. |
U prvom polugodištu 2014. trebao bi biti donesen višegodišnji akcijski plan kako bi se provela ova strategija, koji će poslužiti kao praktičan vodič za njezin nastavak. Akcijski plan bi trebao sadržavati popis planiranih projekata za dotično razdoblje uz jasnu naznaku onih koji bi željeli sudjelovati, aktivnosti za njihovu praktičnu provedbu i okvirni raspored koji bi omogućio radnoj skupini za e-pravo (e-pravosuđe) te, po potrebi, odgovarajućim zainteresiranim strankama, stvarno praćenje provedbe akcijskog plana. Uzet će se u obzir rezultati prethodnog višegodišnjeg akcijskog plana za e-pravosuđe i povezani plan, ako je to potrebno, koji se nastavljaju provoditi u novom akcijskom planu. |
58. |
Radna skupina će pripremiti akcijski plan uz savjetovanje s Komisijom te će barem jednom u polugodištu pratiti njegovu provedbu, što bi se trebalo prilagoditi trenutnoj situaciji. |
59. |
Ako to bude potrebno, neformalne skupine država članica uključene u posebne projekte mogu se sastati kako bi se postigao napredak u tim područjima rada. Rezultate tih sastanaka trebalo bi predstaviti radnoj skupini za e-pravo (e-pravosuđe). |
(1) COM (2008) 329 završna verzija.
(2) (2008/2125 (INI))
(3) (2013/2852 (RSP))
(4) Vidi 15690/1/12 REV 1 EJUSTICE 73 JURINFO 46 JUSTCIV 331 COPEN 244 CONSOM 139 DRS 126 DROIPEN 159
(5) Komisija se poziva da predstavi tablicu svih mogućih mehanizama financiranja koji su na raspolaganju za projekte na razini EU-a i na nacionalnoj razini, a koja bi se mogla koristiti za financiranje e-pravosuđa.