19.5.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 130/1

---

UREDBA (EU) 2017/821 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 17. svibnja 2017.

o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)

Unatoč svojem velikom razvojnom potencijalu, prirodni mineralni resursi na sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima mogu biti uzrokom spora kada prihodi ostvareni njihovim iskorištavanjem doprinose izbijanju ili nastavljanju nasilnog sukoba, potkopavajući nastojanja usmjerena prema postizanju razvoja, dobrog upravljanja i vladavine prava. Na tim je područjima razbijanje veze između sukoba i nezakonitog iskorištavanja minerala ključan element za jamčenje mira, razvoja i stabilnosti.

(2)

Vlade i međunarodne organizacije odgovorile su, zajedno s gospodarskim subjektima i organizacijama civilnog društva, na izazov koji predstavlja težnja da se na područjima bogatima resursima spriječi financiranje naoružanih skupina i sigurnosnih snaga, uključujući ženske organizacije koje prednjače u skretanju pozornosti na izrabljivačke uvjete koje su nametnule te skupine i snage, kao i na silovanja i nasilje koji se koriste u svrhu držanja pod kontrolom lokalnog stanovništva.

(3)	Kršenja ljudskih prava učestala su na sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima koja su bogata resursima te mogu obuhvaćati dječji rad, seksualno nasilje, nestanak osoba, prisilno preseljenje i uništavanje mjesta od ritualne ili kulturne važnosti.

(4)

Unija je aktivno angažirana u inicijativi Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za unaprjeđenje odgovornog nabavljanja minerala iz sukobima pogođenih područja, što je rezultiralo procesom koji podupiru vlade i koji uključuje više dionika, a doveo je do donošenja Smjernica OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja („Smjernice OECD-a o dužnoj pažnj”) uključujući sve njihove priloge i dopune. Vijeće ministara OECD-a u svibnju 2011. preporučilo je aktivno promicanje poštovanja tih Smjernica.

(5)

Koncept odgovornog nabavljanja spominje se u ažuriranim Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća (2) i u skladu je s Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima (3). Tim se dokumentima nastoje unaprijediti prakse dužne pažnje u lancu opskrbe kada poduzeća nabavljaju iz područja pogođenih sukobima i nestabilnošću. Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1952 (2010), izričito usmjerenom na Demokratsku Republiku Kongo i njezine susjede u Središnjoj Africi, na najvišoj međunarodnoj razini poziva se na poštovanje dužne pažnje u lancu opskrbe. Nadovezujući se na tu rezoluciju, skupina stručnjaka UN-a za Demokratsku Republiku Kongo zagovarala je i usklađivanje sa Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji.

(6)

Uz multilateralne inicijative, 15. prosinca 2010. šefovi država i vlada iz afričke regije Velikih jezera preuzeli su u Lusaki političku obvezu boriti se protiv nezakonitog iskorištavanja prirodnih resursa u toj regiji i odobrili, među ostalim, regionalni certifikacijski mehanizam koji se temelji na Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji.

(7)

Ova Uredba jedan je od načina suzbijanja financiranja naoružanih skupina kontroliranjem trgovine mineralima iz područja pogođenih sukobima. Djelovanje Unije u području vanjske i razvojne politike također doprinosi borbi protiv lokalne korupcije, jačanju granica i osposobljavanju lokalnog stanovništva i njihovih predstavnika kako bi im se pomoglo da upozoravaju na zlouporabe.

(8)

U komunikaciji od 4. studenoga 2008., pod naslovom „Inicijativa za sirovine – ispunjavanje naših ključnih potreba za rastom i radnim mjestima u Europi”, Komisija je prepoznala da je osiguranje pouzdanog i neometanog pristupa sirovinama važan čimbenik za konkurentnost Unije. Inicijativa za sirovine, koja je sadržana u toj komunikaciji Komisije, integrirana je strategija čiji je cilj odgovoriti na razne izazove povezane s pristupom neenergetskim i nepoljoprivrednim sirovinama. Tom se inicijativom priznaje i promiče financijska transparentnost te transparentnost lanca opskrbe i primjena normi društveno odgovornog poslovanja.

(9)

U rezolucijama od 7. listopada 2010., 8. ožujka 2011., 5. srpnja 2011. i 26. veljače 2014. Europski parlament pozvao je Uniju da donese propise slične zakonu SAD-a o „konfliktnim mineralima” poznatom kao odjeljak 1502 Zakona o Dodd-Frankovoj reformi Wall Streeta i zaštiti potrošača (Dodd-Frank Wall Street Reform and Consumer Protection Act). U komunikacijama od 2. veljače 2011. pod naslovom „Hvatanje u koštac s izazovima na tržištu robe i sirovina” i 27. siječnja 2012. pod naslovom „Trgovina, rast i razvoj: prilagođavanje trgovinske i ulagačke politike onim zemljama koje najviše trebaju pomoć” Komisija je najavila svoju namjeru da istraži načine za poboljšanje transparentnosti duž cijelog lanca opskrbe, uključujući aspekte povezane s dužnom pažnjom. U potonjoj komunikaciji i u skladu s obvezom koju je preuzela na Vijeću ministara OECD-a u svibnju 2011. Komisija se također zalagala za to da se snažnije podupru i koriste Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća i Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji, čak i izvan članstva OECD-a.

(10)

Građani Unije i akteri civilnog društva podigli su svijest o tome da gospodarski subjekti Unije ne snose odgovornost za svoju potencijalnu povezanost s nezakonitim vađenjem minerala iz sukobima pogođenih područja i trgovinom tim mineralima. Zbog tih se minerala, koji su potencijalno prisutni u potrošačkim proizvodima, potrošače povezuje sa sukobima izvan Unije. Stoga su potrošači neizravno povezani sa sukobima koji ozbiljno utječu na ljudska prava, posebno na prava žena jer se naoružane skupine često koriste masovnim silovanjem kao namjernom strategijom zastrašivanja lokalnog stanovništva i držanja lokalnog stanovništva pod kontrolom radi očuvanja svojih interesa. Zbog tog su razloga građani Unije zatražili, posebno peticijama, da Komisija Europskom parlamentu i Vijeću predloži propise kako bi gospodarski subjekti snosili odgovornost u skladu s relevantnim Smjernicama koje su utvrdili UN i OECD.

(11)

U okviru ove Uredbe te kako je navedeno u Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji, dužna pažnja u lancu opskrbe trajan je proces, proaktivan i reaktivan, kojim gospodarski subjekti prate svoje kupnje i prodaje i upravljaju njima s ciljem osiguravanja da ne doprinose sukobima ili njihovim štetnim posljedicama.

(12)	Revizijama koje nad praksama dužne pažnje u lancu opskrbe nekog gospodarskog subjekta obavlja treća strana osigurava se vjerodostojnost od koje koristi imaju gospodarski subjekti na kraju lanca opskrbe i doprinosi se poboljšanju praksi dužne pažnje na početku lanca opskrbe.

(13)	Objavljivanjem izvješća od strane gospodarskih subjekata o njihovim politikama i praksama dužne pažnje u lancu opskrbe osigurava se nužna transparentnost za izgradnju povjerenja javnosti u mjere koje poduzimaju gospodarski subjekti.

(14)

Uvoznici Unije i dalje snose pojedinačnu odgovornost za pridržavanje obveza dužne pažnje utvrđenih u ovoj Uredbi. Međutim, mnogi postojeći i budući programi dužne pažnje u lancu opskrbe („programi dužne pažnje”) mogli bi doprinijeti postizanju ciljeva ove Uredbe. Već postoje programi dužne pažnje koji su usmjereni na razbijanje veze između sukoba i nabavljanja kositra, tantala, volframa i zlata. U takvim se programima upotrebljavaju revizije koje obavljaju neovisne treće strane kako bi certificirale talionice i rafinerije koje imaju uspostavljene sustave koji osiguravaju odgovorno nabavljanje minerala. Trebalo bi biti moguće te programe priznati u okviru sustava Unije za dužnu pažnju u lancu opskrbe („sustav Unije”). Metodologiju i kriterije na temelju kojih bi se ti programi mogli priznati kao jednakovrijedni zahtjevima ove Uredbe trebalo bi utvrditi u delegiranom aktu kako bi se pojedinačnim gospodarskim subjektima koji su članovi tih programa omogućilo poštovanje ove Uredbe i kako bi se izbjegle dvostruke revizije. Takvi programi trebali bi sadržavati sveobuhvatna načela dužne pažnje, osigurati usklađenost zahtjeva s posebnim preporukama Smjernica OECD-a o dužnoj pažnji i ispunjavati proceduralne zahtjeve kao što su angažman dionika, mehanizam za pritužbe i sposobnost pravodobne reakcije.

(15)

Gospodarski subjekti u Uniji izrazili su tijekom javnih savjetovanja interes za odgovorno nabavljanje minerala te su izvijestili o svojim aktualnim programima dužne pažnje koji su osmišljeni tako da slijede njihove ciljeve društveno odgovornog poslovanja, zahtjeve potrošača ili sigurnost opskrbe. Međutim, gospodarski subjekti u Uniji izvijestili su i o brojnim teškoćama i praktičnim izazovima u provedbi dužne pažnje u lancu opskrbe zbog toga što su svjetski lanci opskrbe dugački i složeni te uključuju velik broj gospodarskih subjekata koji su često nedovoljno osviješteni o etičkim pitanjima ili zanemaruju ta pitanja. Komisija bi trebala preispitati troškove odgovornog nabavljanja minerala i revizija koje obavlja treća strana, administrativne posljedice takvog nabavljanja i revizija te utjecaj koji one mogu imati na konkurentnost, posebno malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) te bi o svojim nalazima trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Komisija bi trebala osigurati da mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća ostvaruju korist od odgovarajuće tehničke pomoći i trebala bi olakšati razmjenu informacija radi provedbe ove Uredbe. Mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća s poslovnim nastanom u Uniji koja uvoze minerale i metale trebala bi stoga ostvarivati korist u okviru programa COSME uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(16)

Talionice i rafinerije važna su faza u globalnim lancima opskrbe mineralima jer su oni obično zadnja faza u kojoj se dužna pažnja može stvarno osigurati prikupljanjem, otkrivanjem i provjerom informacija o podrijetlu minerala i lancu nadzora. Nakon ove faze prerade često se smatra neizvedivim ući u trag podrijetlu minerala. Isto vrijedi za reciklirane metale koji su podvrgnuti dodatnim koracima u procesu prerade. Stoga bi Unijin popis globalnih odgovornih talionica i rafinerija gospodarskim subjektima na kraju lanca opskrbe mogao osigurati transparentnost i sigurnost u pogledu praksi dužne pažnje u lancu opskrbe. U skladu sa Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji neovisne treće strane trebale bi obaviti revizije praksi dužne pažnje u lancu opskrbe koje primjenjuju gospodarski subjekti s početka lanca opskrbe, poput talionica i rafinerija, također s ciljem uvrštavanja na popis globalnih odgovornih talionica i rafinerija.

(17)	Ključno je da uvoznici Unije koji uvoze minerale i metale obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe poštuju njezine odredbe, uključujući talionice i rafinerije Unije koje uvoze i obrađuju minerale i njihove koncentrate.

(18)

Kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje sustava Unije te istodobno zajamčilo da velika većina minerala i metala obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe i uvezenih u Uniju podliježe zahtjevima ove Uredbe, ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati u situacijama kada su godišnje količine svakog dotičnog minerala ili metala koje uvoznici Unije uvezu manje od količinskih pragova navedenih u Prilogu I. ovoj Uredbi.

(19)

Kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje sustava Unije i olakšala ocjena programa dužne pažnje koji se mogu priznati na temelju ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenja akata, u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u vezi s izmjenom Priloga I. ovoj Uredbi utvrđivanjem i izmjenom količinskih pragova minerala i metala te u vezi s utvrđivanjem metodologije i kriterija koje pri toj ocjeni treba slijediti, uzimajući u tom pogledu u obzir rad OECD-a. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016 (5). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(20)

Nadležna tijela države članice trebala bi biti odgovorna za osiguravanje da se uvoznici Unije koji uvoze minerale i metale obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe ujednačeno pridržavaju ove Uredbe tako što će provoditi odgovarajuće naknadne provjere. Evidenciju takvih provjera trebalo bi čuvati najmanje pet godina. Države članice trebale bi biti dužne utvrditi pravila koja se primjenjuju na kršenja ove Uredbe.

(21)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Provedbene ovlasti koje se odnose na priznavanje programa dužne pažnje kao jednakovrijednih, povlačenje jednakovrijednosti u slučaju nedostataka, kao i utvrđivanje popisa globalnih odgovornih talionica i rafinerija trebalo bi izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6). S obzirom na prirodu tih provedbenih akata, uzimajući u obzir ograničene diskrecijske ovlasti Komisije, i činjenicu da bi se ti akti trebali temeljiti na metodologiji i kriterijima koje delegiranim aktima za priznanje programâ dužne pažnje treba donijeti Komisija, savjetodavni postupak smatra se odgovarajućim postupkom za donošenje tih provedbenih akata.

(22)

Kako bi se zajamčila učinkovita provedba ove Uredbe, trebalo bi predvidjeti prijelazno razdoblje kako bi se, među ostalim, omogućilo uspostavljanje nadležnih tijela država članica, kako bi Komisija mogla priznati programe dužne pažnje i kako bi se gospodarski subjekti mogli upoznati sa svojim obvezama na temelju ove Uredbe.

(23)

Komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku trebali bi redovito preispitivati svoju financijsku pomoć i političke obveze u odnosu na sukobima pogođena i visokorizična područja na kojima se eksploatiraju kositar, tantal, volfram i zlato, posebno u afričkoj regiji Velikih jezera, kako bi se osigurala koherentnost politika te potaknulo i ojačalo poštovanje dobrog upravljanja, vladavine prava i etičkog rudarstva.

(24)

Komisija bi trebala redovno izvješćivati Europski parlament i Vijeće o učincima sustava Unije utvrđenog ovom Uredbom. Do 1. siječnja 2023. i svake tri godine nakon toga Komisija bi trebala preispitati funkcioniranje i djelotvornost sustava Unije i njegov utjecaj na terenu u pogledu promicanja odgovornog nabavljanja minerala obuhvaćenih ovom Uredbom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja te utjecaj na gospodarske subjekte Unije, uključujući MSP-ove, te o tome izvješćivati Europski parlament i Vijeće. Ta izvješća mogu, prema potrebi, biti popraćena odgovarajućim zakonodavnim prijedlozima, koji mogu uključivati daljnje obvezujuće mjere.

(25)

U svojoj su se zajedničkoj komunikaciji od 5. ožujka 2014. pod naslovom „Odgovorno nabavljanje minerala koji potječu iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja: prema cjelovitom pristupu EU-a” („Zajednička komunikacija od 5. ožujka 2014.”) Komisija i Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku obvezale da će provesti prateće mjere koje vode k integriranom pristupu Unije odgovornom nabavljanju, usporedno s ovom Uredbom, ne samo s ciljem postizanja visoke razine sudjelovanja gospodarskih subjekata u sustavu Unije predviđenom u ovoj Uredbi, nego i osiguravanja zauzimanja globalnog, dosljednog i sveobuhvatnog pristupa kako bi se promicalo odgovorno nabavljanje iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja.

(26)

Sprečavanjem financiranja oružanih sukoba zaradom od trgovine mineralima i metalima s pomoću dužne pažnje i transparentnosti promicat će se dobro upravljanje i održivi gospodarski razvoj. Stoga se ovom Uredbom, uz glavno područje koje je njome obuhvaćeno i koje pripada u zajedničku trgovinsku politiku Unije, podredno obuhvaćaju područja koja pripadaju u politiku Unije u području razvojne suradnje,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom se Uredbom uspostavlja sustav Unije za dužnu pažnju u lancu opskrbe („sustav Unije”) kako bi se naoružanim skupinama i sigurnosnim snagama ograničile mogućnosti za trgovinu kositrom, tantalom i volframom, njihovim rudama i zlatom. Ova je Uredba osmišljena kako bi se osigurala transparentnost i sigurnost u pogledu praksi dobavljanja od strane uvoznika Unije te talionica i rafinerija koji nabavljaju iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja.

2.   Ovom se Uredbom utvrđuju obveze dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze minerale ili metale koji sadržavaju kositar, tantal, volfram ili zlato, ili se sastoje od njih, kako je navedeno u Prilogu I.

3.   Ova Uredba ne primjenjuje se na uvoznike Unije koji uvoze minerale i metale kada je godišnja količina uvoza svakog od dotičnih minerala ili metala niža od količinskih pragova navedenih u Prilogu I.

Svi količinski pragovi utvrđeni su na razini kojom se osigurava da velika većina, ali ne manje od 95 % ukupnih količina uvoza u Uniju svakog minerala i metala prema oznaci kombinirane nomenklature podliježe obvezama uvoznika Unije utvrđenima u ovoj Uredbi.

4.   Komisija donosi delegirani akt u skladu s člancima 18. i 19., ako je to izvedivo, do 1. travnja 2020., ali najkasnije 1. srpnja 2020., radi izmjene Priloga I. utvrđivanjem količinskih pragova za rude i koncentrate tantala ili niobija, rude i koncentrate zlata, kositrene okside i hidrokside, tantalate i tantalove karbide.

5.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člancima 18. i 19. radi izmjene postojećih pragova navedenih u Prilogu I. svake tri godine počevši od 1. siječnja 2021.

6.   Uz iznimku članka 7. stavka 4. ova Uredba ne primjenjuje se na reciklirane metale.

7.   Ova Uredba ne primjenjuje se na zalihe kada uvoznik Unije dokaže da su te zalihe u trenutačnom obliku stvorene na provjerljiv datum koji prethodi 1. veljače 2013.

8.   Ova Uredba primjenjuje se na minerale i metale navedene u Prilogu I. koji su dobiveni kao nusproizvodi kako su definirani u članku 2. točki (t).

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„minerali” znači sljedeće, kako je navedeno u Prilogu I. dijelu A: — rude i koncentrati koji sadržavaju kositar, tantal ili volfram, te — zlato;

(b)	„metali” znači metali koji sadržavaju kositar, tantal, volfram ili zlato ili koji se sastoje od njih, kako je navedeno u Prilogu I. dijelu B;

(c)	„lanac opskrbe mineralima” znači sustav aktivnosti, organizacija, aktera, tehnologije, informacija, resursa i usluga uključenih u kretanje i obradu minerala od mjesta vađenja do njihove ugradnje u konačni proizvod;

(d)

„dužna pažnja u lancu opskrbe” znači obveze uvoznika Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato u pogledu njihovih sustava upravljanja, upravljanja rizicima, revizija koje obavlja neovisna treća strana i otkrivanja informacija s ciljem utvrđivanja i rješavanja stvarnih i potencijalnih rizika povezanih sa sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima radi sprječavanja ili ublažavanja štetnih posljedica koje su povezane s njihovim aktivnostima nabavljanja;

(e)	„lanac nadzora ili sustav sljedivosti u lancu opskrbe” znači evidencija slijeda gospodarskih subjekata pod čijim se nadzorom minerali i metali nalaze dok se kreću duž lanca opskrbe;

(f)

„sukobima pogođena i visokorizična područja” znači područja u stanju oružanog sukoba ili područja u nestabilnoj situaciji nakon sukoba te područja na kojima su vlast i sigurnost slabe ili ne postoje, kao što su propale države, i područja na kojima su raširena i sustavna kršenja međunarodnog prava uključujući povrede ljudskih prava;

(g)	„naoružane skupine i sigurnosne snage” znači skupine iz Priloga II. Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji;

(h)	„talionica i rafinerija” znači svaka fizička ili pravna osoba koja se bavi oblicima ekstraktivne metalurgije koji uključuju korake u preradi s ciljem proizvodnje metala iz minerala;

(i)	„globalne odgovorne talionice i rafinerije” znači talionice i rafinerije smještene u Uniji ili izvan nje za koje se smatra da ispunjavaju zahtjeve ove Uredbe;

(j)	„početak lanca opskrbe” znači lanac opskrbe mineralima od mjesta vađenja do talionica i rafinerija, uključujući talionice i rafinerije;

(k)	„kraj lanca opskrbe” znači lanac opskrbe metalima od faze nakon talionica i rafinerija do konačnog proizvoda;

(l)

„uvoznik Unije” znači svaka fizička ili pravna osoba koja deklarira minerale ili metale za puštanje u slobodni promet u smislu članka 201. Uredbe (EU) 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7) ili svaka fizička ili pravna osoba u čije se ime takva deklaracija popunjava, kako je navedeno u podatkovnim elementima 3/15 i 3/16 u skladu s Prilogom B Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/2446 (8);

(m)

„program dužne pažnje u lancu opskrbe” ili „program dužne pažnje” znači kombinaciju dobrovoljnih postupaka, instrumenata i mehanizama dužne pažnje u lancu opskrbe, uključujući revizije koje obavljaju neovisne treće strane, a koje su razvile i nadgledaju vlade, industrijska udruženja ili skupine zainteresiranih organizacija;

(n)	„nadležna tijela država članica” znači tijela sa stručnim znanjem o sirovinama, industrijskim procesima i reviziji koja određuju države članice u skladu s člankom 10.;

(o)	„Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji” znači Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja (drugo izdanje, OECD 2013.), uključujući sve njihove priloge i dopune.

(p)

„mehanizam za pritužbe” znači mehanizam ranog upozoravanja na rizik kojim se svakoj zainteresiranoj strani, među ostalim zviždačima, omogućuje izražavanje zabrinutosti u vezi s vađenjem, trgovinom i obradom minerala u sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima i izvozom minerala iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja;

(q)

„politika uzornog lanca opskrbe” znači politika lanca opskrbe usklađena s Prilogom II. Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji u kojoj se sažeto opisuju rizici od značajnih štetnih posljedica koji se mogu povezati s vađenjem, trgovinom i obradom minerala u sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima i izvozom minerala iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja;

(r)	„plan upravljanja rizicima” znači pisani odgovor uvoznika Unije na rizike utvrđene u lancu opskrbe na temelju Priloga III. Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji;

(s)

„reciklirani metali” znači proizvodi preuzeti od krajnjeg korisnika ili nakon korištenja ili otpad obrađenih metala koji nastaje tijekom izrade proizvoda, uključujući suvišne, zastarjele, neispravne i otpadne metalne materijale koji sadržavaju rafinirane ili obrađene metale koji su primjereni za recikliranje u proizvodnji kositra, tantala, volframa ili zlata. Za potrebe ove definicije, djelomično obrađeni i neobrađeni minerali ili minerali koji su nusproizvod druge rude ne smatraju se recikliranim metalima;

(t)	„nusproizvod” znači mineral ili metal obuhvaćen područjem primjene ove Uredbe koji je dobiven obradom minerala ili metala koji nije obuhvaćen područjem primjene ove Uredbe, a koji se ne bi mogao dobiti bez obrade primarnog minerala ili metala koji nije obuhvaćen područjem primjene ove Uredbe;

(u)	„provjerljiv datum” znači datum koji se može provjeriti inspekcijom fizičkih pečata s datumom na proizvodima ili popisâ robe.

Članak 3.

Pridržavanje obveza dužne pažnje u lancu opskrbe od strane uvoznika Unije

1.   Uvoznici Unije koji uvoze minerale ili metale pridržavaju se obveza dužne pažnje u lancu opskrbe utvrđenih u ovoj Uredbi i vode dokumentaciju kojom dokazuje svoje pridržavanje tih obveza, uključujući rezultate revizija koje je obavila neovisna treća strana.

2.   Nadležna tijela država članica odgovorna su za provedbu odgovarajućih naknadnih provjera u skladu s člankom 11.

3.   U skladu s člankom 8. stavkom 1. zainteresirane strane mogu podnijeti programe dužne pažnje u lancu opskrbe Komisiji na priznanje s ciljem da se uvoznicima Unije olakša poštovanje relevantnih zahtjeva utvrđenih u člancima od 4. do 7.

Članak 4.

Obveze u vezi sa sustavom upravljanja

Uvoznici Unije koji uvoze minerale ili metale:

(a)	donose ažurirane informacije o svojoj politici lanca opskrbe mineralima i metalima koji su potencijalno podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja te ih jasno priopćuju dobavljačima i javnosti;

(b)	u svoju politiku lanca opskrbe ugrađuju norme prema kojima se u lancu opskrbe treba provoditi dužna pažnja u skladu s normama utvrđenima u politici uzornog lanca opskrbe iz Priloga II. Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji;

(c)

ustrojavaju svoje unutarnje sustave upravljanja kao potporu dužnoj pažnji u lancu opskrbe tako što odgovornost za nadgledanje procesa dužne pažnje u lancu opskrbe kao i za čuvanje evidencije o tim sustavima na najmanje pet godina dodjeljuje rukovodećem osoblju, u slučajevima kada uvoznik Unije nije fizička osoba;

(d)	jače se uključuju u odnose s dobavljačima tako što svoju politiku lanca opskrbe ugrađuje u ugovore i sporazume s dobavljačima u skladu s Prilogom II. Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji;

(e)	uspostavljaju mehanizam za pritužbe kao mehanizam ranog upozoravanja na rizik ili takav mehanizam osiguravaju dogovorima o suradnji s drugim gospodarskim subjektima ili organizacijama ili olakšavanjem obraćanja vanjskom stručnjaku ili tijelu kao što je ombudsman;

(f)

kada je riječ o mineralima vode lanac nadzora ili sustav sljedivosti u lancu opskrbe kojim se, popraćene dokumentacijom, pružaju sljedeće informacije: i. opis minerala, uključujući njegov trgovački naziv i vrstu; ii. naziv i adresu dobavljača uvoznika Unije; iii. zemlju podrijetla minerala; iv. količine i datume vađenja, ako su dostupni, izražene kao obujam ili težina; v. ako su minerali podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja, ili ako je uvoznik Unije utvrdio druge rizike u lancu opskrbe, kako su navedeni u Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji, dodatne informacije u skladu s posebnim preporukama za gospodarske subjekte na početku lanca kako je utvrđeno u Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji, kao što su rudnik iz kojeg mineral potječe, mjesta na kojima se minerali konsolidiraju, na kojima se njima trguje i na kojima se oni prerađuju, kao i plaćeni porezi, naknade i licencije;

(g)

kada je riječ o metalima vode lanac nadzora ili sustav sljedivosti u lancu opskrbe kojim se, popraćene dokumentacijom, pružaju sljedeće informacije: i. opis metala, uključujući njegov trgovački naziv i vrstu; ii. naziv i adresu dobavljača uvoznika Unije; iii. naziv i adresu talionica i rafinerija u lancu opskrbe uvoznika Unije; iv. ako je dostupna, evidenciju izvješća o revizijama talionica ili rafinerija koje je obavila treća strana ili dokaze o usklađenosti s programom dužne pažnje u lancu opskrbe koji je priznala Komisija u skladu s člankom 8.; v. ako evidencija iz točke iv. nije dostupna: — zemlje podrijetla mineralâ u lancu opskrbe talionica i rafinerija, — ako se metali temelje na mineralima podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja ili je uvoznik Unije utvrdio druge rizike u lancu opskrbe, kako su navedeni u Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji, dodatne informacije u skladu s posebnim preporukama za gospodarske subjekte na kraju lanca opskrbe utvrđenima u tim smjernicama;

(h)	kada je riječ o nusproizvodima, pružaju informacije popraćene dokumentacijom od točke podrijetla tih nusproizvoda, odnosno od točke prvog odvajanja nusproizvoda od svog primarnog minerala ili metala koji nije obuhvaćen područjem primjene ove Uredbe.

Članak 5.

Obveze u vezi s upravljanjem rizicima

1.   Uvoznici Unije koji uvoze minerale:

(a)	utvrđuju i procjenjuju rizike od štetnih posljedica u svom lancu opskrbe mineralima na temelju informacija pruženih u skladu s člankom 4. u odnosu na norme svoje politike lanca opskrbe koja je usklađena s Prilogom II. i preporukama o dužnoj pažnji Smjernica OECD-a o dužnoj pažnji;

(b)

provode strategiju kao odgovor na utvrđene rizike koja je osmišljena tako da spriječi ili ublaži štetne posljedice tako što se: i. o nalazima procjene rizika u lancu opskrbe izvješćuje rukovodeće osoblje imenovano u tu svrhu, u slučajevima kada uvoznik Unije nije fizička osoba; ii. donose mjere za upravljanje rizikom usklađene s Prilogom II. i preporukama o dužnoj pažnji Smjernica OECD-a o dužnoj pažnji, s obzirom na njihovu sposobnost da utječu te, prema potrebi, poduzimaju koraci da se izvrši pritisak na dobavljače koji mogu najdjelotvornije spriječiti ili ublažiti utvrđeni rizik tako što će omogućiti: — da se nastavi s trgovinom dok se istovremeno provode napori za mjerljivo ublažavanje rizika, — da se privremeno suspendira trgovina dok se nastavljaju postojeći napori za mjerljivo ublažavanje rizika, ili — da se odustane od suradnje s dobavljačem nakon neuspjelih pokušaja ublažavanja rizika; iii. provodi plan upravljanja rizicima; prati i bilježi uspješnost napora za ublažavanje rizika; izvješćuje o tome rukovodeće osoblje imenovano u tu svrhu, u slučajevima kada uvoznik Unije nije fizička osoba; te razmatraju mogućnost suspenzije ili prestanka suradnje s dobavljačem nakon neuspjelih pokušaja ublažavanja rizika; iv. poduzimaju dodatne procjene činjenica i rizika za one rizike koje je potrebno ublažiti ili nakon što se promijene okolnosti.

2.   Ako uvoznik Unije koji uvozi minerale provodi napore za ublažavanje rizika dok nastavlja s trgovinom ili je privremeno suspendira, on se savjetuje s dobavljačima i dotičnim dionicima, među ostalim s tijelima lokalne i središnje državne uprave, međunarodnim organizacijama ili organizacijama civilnog društva i pogođenim trećim stranama te s njima dogovara strategiju ublažavanja mjerljivog rizika u planu upravljanja rizicima.

3.   Uvoznici Unije koji uvoze minerale pri razvijanju strategija za ublažavanje rizika koje su usmjerene na konfliktna i visokorizična stanja u svojem planu upravljanja rizicima oslanjaju se na mjere i naznake iz Priloga III. Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji i mjere postupni napredak.

4.   Uvoznici Unije koji uvoze metale utvrđuju i procjenjuju, u skladu s Prilogom II. Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji i posebnim preporukama utvrđenima u tim smjernicama, rizike u svom lancu opskrbe na temelju dostupnih izvješća o revizijama koje je obavila treća strana u vezi s talionicama i rafinerijama u tom lancu opskrbe, te procjenom, prema potrebi, praksi dužne pažnje tih talionica i rafinerija. Ta izvješća o reviziji moraju biti u skladu s člankom 6. stavkom 1. ove Uredbe. U nedostatku takvih izvješća o revizijama talionica i rafinerija u njihovom lancu opskrbe koje je obavila treća strana, uvoznici Unije koji uvoze metale utvrđuju i procjenjuju rizike u svom lancu opskrbe kao dio svoga sustava upravljanja rizicima. U takvim slučajevima, uvoznici Unije koji uvoze metale obavljaju revizije vlastite dužne pažnje u lancu opskrbe posredstvom neovisne treće strane u skladu s člankom 6. ove Uredbe.

5.   U slučajevima kada nisu fizičke osobe, uvoznici Unije koji uvoze metale izvješćuju o nalazima procjene rizika iz stavka 4. svoje rukovodeće osoblje imenovano u tu svrhu i provode strategiju reakcije osmišljenu da spriječi ili ublaži štetne posljedice, usklađenu s Prilogom II. Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji i s posebnim preporukama utvrđenima u tim smjernicama.

Članak 6.

Obveze u vezi s revizijom koju obavlja treća strana

1.   Uvoznici Unije koji uvoze minerale ili metale obavljaju revizije posredstvom neovisne treće strane („revizija koju obavlja treća strana”).

Revizija koju obavlja treća strana:

(a)	svojim opsegom obuhvaća sve aktivnosti uvoznika Unije, njegove procese i sustave upotrijebljene za provedbu dužne pažnje u lancu opskrbe mineralima ili metalima, uključujući sustav upravljanja uvoznika Unije, njegovo upravljanje rizicima i otkrivanje informacija u skladu s člancima 4., 5. i 7.;

(b)	ima za cilj utvrđivanje usklađenosti praksi dužne pažnje u lancu opskrbe uvoznika Unije s člancima 4., 5. i 7.;

(c)	iznosi preporuke uvozniku Unije o tome kako da poboljša svoje prakse dužne pažnje u lancu opskrbe; i

(d)	poštuje načela revizije o neovisnosti, kompetentnosti i odgovornosti kako je utvrđeno u Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji.

2.   Uvoznici Unije koji uvoze metale izuzimaju se od obveze provedbe revizija koje obavlja treća strana u skladu sa stavkom 1. pod uvjetom da iznesu materijalne dokaze, uključujući izvješća o revizijama koje je obavila treća strana, iz kojih proizlazi se sve talionice i rafinerije u njihovu lancu opskrbe pridržavaju ove Uredbe.

Zahtjev u vezi s iznošenjem materijalnih dokaza smatra se ispunjenim kada uvoznici iz Unije koji uvoze metale dokažu da ih nabavljaju isključivo od talionica i rafinerija koje je Komisija uvrstila na popis u skladu s člankom 9.

Članak 7.

Obveze u vezi s otkrivanjem informacija

1.   Uvoznici Unije koji uvoze minerale ili metale stavljaju na raspolaganje nadležnim tijelima države članice izvješća svake revizije koju je obavila treća strana i koja je obavljena u skladu s člankom 6. ili dokaz o usklađenosti s programom dužne pažnje u lancu opskrbe koji je Komisija priznala u skladu s člankom 8.

2.   Uvoznici Unije koji uvoze minerale ili metale svojim kupcima koji ih neposredno slijede na kraju lanca opskrbe stavljaju na raspolaganje sve informacije koje su pribavili i održali u skladu sa svojom dužnom pažnjom u lancu opskrbe podložno poštovanju poslovne tajne i drugih interesa koji se odnose na konkurentnost.

3.   Uvoznici Unije koji uvoze minerale ili metale jednom godišnje javno izvješćuju, što je šire moguće, među ostalim na internetu, o svojoj politici dužne pažnje u lancu opskrbe i o praksama odgovornog nabavljanja. To izvješće sadržava korake koje su poduzeli radi provedbe obveza u vezi sa svojim sustavom upravljanja iz članka 4., svojim upravljanjem rizicima iz članka 5. kao i sažeto izvješće o revizijama koje je obavila treća strana, uključujući naziv/ime revizora, podložno poštovanju poslovne tajne i drugih interesa koji se odnose na konkurentnost.

4.   Ako uvoznik iz Unije može razumno zaključiti da su metali dobiveni samo iz recikliranih materijala ili otpada tih materijala on, podložno poštovanju poslovne tajne i drugih interesa koji se odnose na konkurentnost:

(a)	javno obznanjuje svoj zaključak; i

(b)	opisuje, uz primjerenu razinu podrobnosti, mjere dužne pažnje u lancu opskrbe koje je proveo u svrhu dolaska to tog zaključka.

Članak 8.

Priznavanje programâ dužne pažnje u lancu opskrbe

1.   Vlade, industrijska udruženja i skupine zainteresiranih organizacija koji imaju uspostavljene programe dužne pažnje („vlasnici programa”) mogu od Komisije zahtijevati priznavanje programa dužne pažnje u lancu opskrbe koje su razvili i koje nadgledaju. Uz takav se zahtjev prilažu odgovarajući dokazi i informacije.

2.   Komisija donosi delegirane akte o dopuni ove Uredbe u skladu s člankom 19. kojima utvrđuje metodologiju i kriterije kojima se Komisiji omogućuje da procijeni olakšavaju li programi dužne pažnje u lancu opskrbe gospodarskim subjektima ispunjavanje zahtjeva iz ove Uredbe te kojima joj se omogućuje da prizna programe.

3.   Ako, na temelju dokaza i informacija dostavljenih u skladu sa stavkom 1. i u skladu s metodologijom i kriterijima za priznavanje utvrđenima u skladu sa stavkom 2., Komisija utvrdi da program dužne pažnje u lancu opskrbe, kada ga stvarno provodi uvoznik Unije koji uvozi minerale ili metale, omogućuje tom uvozniku da se pridržava ove Uredbe, Komisija donosi provedbeni akt kojim se tom programu dodjeljuje priznanje jednakovrijednosti sa zahtjevima ove Uredbe. Prije donošenja takvih provedbenih akata prema potrebi se provodi savjetovanje s Tajništvom OECD-a.

Prilikom odlučivanja o priznavanju programa dužne pažnje, Komisija uzima u obzir različite prakse u industriji obuhvaćene tim programom i uzima u obzir pristup i metode koji se temelje na procjeni rizika, a koriste se u tom programu za identificiranje sukobima pogođenih i visokorizičnih područja, kao i njegove navedene rezultate. Vlasnik programa objavljuje te navedene rezultate.

Provedbeni akti iz prvog podstavka ovog stavka donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 15. stavka 2.

4.   Komisija također, prema potrebi, povremeno provjerava ispunjavaju li priznati programi dužne pažnje u lancu opskrbe i dalje kriterije koji su doveli do odluke o priznavanju jednakovrijednosti donesene na temelju stavka 3.

5.   Vlasnik programa dužne pažnje u lancu opskrbe za koji je priznanje jednakovrijednosti dodijeljeno u skladu sa stavkom 3. bez odgode obavješćuje Komisiju o svim promjenama ili ažuriranjima tog programa.

6.   Ako postoje dokazi o ponovljenim ili važnim slučajevima u kojima gospodarski subjekti koji provode program priznat u skladu sa stavkom 3. ne ispunjavaju zahtjeve ove Uredbe, Komisija ispituje, uz savjetovanje s vlasnikom priznatog programa, ukazuju li ti slučajevi na nedostatke u programu.

7.   Ako Komisija utvrdi nepridržavanje ove Uredbe ili nedostatke u priznatom programu dužne pažnje u lancu opskrbe, vlasniku programa može odobriti odgovarajuće razdoblje za poduzimanje korektivnih radnji.

Ako vlasnik programa ne poduzme potrebne korektivne radnje ili ih odbije poduzeti te ako Komisija utvrdi da nepridržavanje ili nedostatci iz prvog podstavka ovog stavka ugrožavaju sposobnost uvoznika Unije koji provodi program da se pridržava ove Uredbe ili ako su ponovljeni ili važni slučajevi nepridržavanja od strane gospodarskih subjekata koji provode program uzrokovani nedostatcima u programu, Komisija donosi provedbeni akt u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 15. stavka 2., kojim se povlači priznanje programa.

8.   Komisija uspostavlja i ažurira registar priznatih programa dužne pažnje u lancu opskrbe. Taj registar javno je dostupan na internetu.

Članak 9.

Popis globalnih odgovornih talionica i rafinerija

1.   Komisija donosi provedbene akte o utvrđivanju ili izmjeni popisa naziva i adresa globalnih odgovornih talionica i rafinerija.

Taj se popis sastavlja uzimajući u obzir globalne odgovorne talionice i rafinerije obuhvaćene programima dužne pažnje u lancu opskrbe koje je priznala Komisija u skladu s člankom 8. te informacije koje su države članice dostavile u skladu s člankom 17. stavkom 1.

2.   Komisija poduzima sve što je u njezinoj moći da identificira one talionice i rafinerije navedene na popisu iz stavka 1. ovog članka koje nabavljaju, barem djelomično, iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja, posebice koristeći se informacijama koje pružaju vlasnici programa dužne pažnje u lancu opskrbe koje je priznala Komisija u skladu s člankom 8.

3.   Komisija utvrđuje ili mijenja popis koristeći se obrascem iz Priloga II. i u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 15. stavka 2. Prije donošenja tog popisa Komisija se, prema potrebi, savjetuje s Tajništvom OECD-a.

4.   Komisija provedbenim aktom s popisa uklanja nazive i adrese talionica i rafinerija koje se više ne priznaje kao odgovorne na temelju informacija primljenih u skladu s člankom 8. i člankom 17. stavkom 1. Taj se provedbeni akt donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 15. stavka 2.

5.   Komisija pravodobno ažurira i objavljuje, među ostalim na internetu, informacije koje se nalaze na popisu globalnih odgovornih talionica i rafinerija.

Članak 10.

Nadležna tijela država članica

1.   Svaka država članica određuje jedno ili više nadležnih tijela odgovornih za primjenu ove Uredbe.

Države članice obavješćuju Komisiju o nazivima i adresama nadležnih tijela do 9. prosinca 2017. Države članice obavješćuju Komisiju o svim promjenama naziva ili adresa nadležnih tijela.

2.   Komisija objavljuje, među ostalim na internetu, popis nadležnih tijela koristeći se obrascem iz Priloga III. Komisija ažurira popis.

3.   Nadležna tijela država članica odgovorna su za osiguravanje djelotvorne i ujednačene provedbe ove Uredbe širom Unije.

Članak 11.

Naknadne provjere uvoznika iz Unije

1.   Nadležna tijela država članica odgovorna su za provedbu odgovarajućih naknadnih provjera kako bi se osiguralo da uvoznici Unije koji uvoze minerale ili metale poštuju obveze utvrđene u člancima od 4. do 7.

2.   Naknadne provjere iz stavka 1. provode se uz pristup koji se temelji na riziku, kao i u slučajevima kada nadležno tijelo raspolaže relevantnim informacijama, među ostalim na temelju opravdane zabrinutosti trećih strana, u pogledu pridržavanja ove Uredbe od strane uvoznika Unije.

3.   Naknadne provjere iz stavka 1. uključuju, među ostalim:

(a)	ispitivanje provodi li uvoznik Unije obveze dužne pažnje u lancu opskrbe na temelju ove Uredbe, među ostalim u pogledu sustava upravljanja, upravljanja rizicima, revizije koju obavlja neovisna treća strana i otkrivanja informacija;

(b)	ispitivanje dokumentacije i evidencije kojima se dokazuje odgovarajuće poštovanje obveza iz točke (a);

(c)	ispitivanje obveza u vezi s revizijom u skladu s opsegom, ciljem i načelima utvrđenima u članku 6.

Naknadne provjere iz stavka 1. trebale bi obuhvaćati terenske inspekcije, među ostalim u prostorijama uvoznika Unije.

4.   Uvoznici Unije pružaju svu potrebnu pomoć kako bi se olakšala provedba naknadnih provjera iz stavka 1., osobito u pogledu pristupa prostorijama i predočavanja dokumentacije i evidencije.

5.   Kako bi se osigurala jasnoća zadaća i dosljednost djelovanja među nadležnim tijelima država članica, Komisija izrađuje neobvezujuće smjernice u obliku priručnika u kojem se detaljno navode koraci koje trebaju slijediti nadležna tijela država članica koja provode naknadne provjere iz stavka 1. Te smjernice sadržavaju, prema potrebi, obrasce dokumenata kojima se olakšava provedba ove Uredbe.

Članak 12.

Evidencija naknadnih provjera uvoznika Unije

Nadležna tijela država članica vode evidenciju naknadnih provjera iz članka 11. stavka 1. u kojima se posebice navode priroda i rezultati takvih provjera kao i evidenciju svih obavijesti o korektivnim radnjama koje su izdala na temelju članka 16. stavka 3.

Evidencija naknadih provjera iz članka 11. stavka 1. čuva se najmanje pet godina.

Članak 13.

Suradnja i razmjena informacija

1.   Nadležna tijela država članica razmjenjuju informacije, među ostalim sa svojim carinskim tijelima, o pitanjima povezanima s dužnom pažnjom u lancu opskrbe i provedenim naknadnim provjerama.

2.   Nadležna tijela država članica razmjenjuju informacije s nadležnim tijelima drugih država članica i s Komisijom o nedostatcima uočenima tijekom naknadnih provjera iz članka 11. stavka 1. te o pravilima koja se primjenjuju na kršenja u skladu s člankom 16.

3.   Suradnja iz stavaka 1. i 2. mora biti potpuno u skladu s Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9) i Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (10) u pogledu zaštite podataka te Uredbom (EU) br. 952/2013 u pogledu otkrivanju povjerljivih informacija.

Članak 14.

Smjernice

1.   Kako bi se uspostavila jasnoća i sigurnost te dosljednost među praksama gospodarskih subjekata, a posebno MSP-ova, Komisija, uz savjetovanje s Europskom službom za vanjsko djelovanje i OECD-om, izrađuje neobvezujuće smjernice u obliku priručnika za gospodarske subjekte u kojem se objašnjava kako najbolje primjenjivati kriterije za identificiranje sukobima pogođenih i visokorizičnih područja. Taj se priručnik temelji na definiciji sukobima pogođenih i visokorizičnih područja utvrđenoj u članku 2. točki (f) ove Uredbe i njime se uzimaju u obzir Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji u tom području, uključujući druge rizike u lancu opskrbe koji pokreću upozorenja kako je definirano u relevantnim dopunama tim smjernicama.

2.   Komisija poziva vanjske stručnjake koji će izraditi indikativan, netaksativan i redovito ažuriran popis sukobima pogođenih i visokorizičnih područja. Taj popis temelji se na analizi priručnika iz stavka 1. koju su proveli vanjski stručnjaci i postojećim informacijama koje potječu od, među ostalim, znanstvenika i programa dužne pažnje u lancu opskrbe. Uvoznici Unije koji nabavljaju iz područja koja nisu navedena na tom popisu također su i dalje odgovorni za pridržavanje obveza dužne pažnje na temelju ove Uredbe.

Članak 15.

Postupak Odbora

1.   Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Kada se mišljenje odbora treba dobiti pisanim postupkom, navedeni postupak završava bez rezultata kada u roku za davanje mišljenja to odluči predsjednik odbora ili to zahtijeva natpolovična većina članova odbora.

Članak 16.

Pravila koja se primjenjuju na kršenja ove Uredbe

1.   Države članice utvrđuju pravila koje se primjenjuju na kršenja ove Uredbe.

2.   Države članice obavješćuju Komisiju o pravilima iz stavka 1. te je bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama tih pravila.

3.   U slučaju kršenja ove Uredbe nadležna tijela država članica izdaju obavijest o korektivnim radnjama koje treba poduzeti uvoznik Unije.

Članak 17.

Izvješćivanje i preispitivanje

1.   Najkasnije do 30. lipnja svake godine države članice podnose Komisiji izvješće o provedbi ove Uredbe, a posebno o obavijestima o korektivnim radnjama koje su izdala njihova nadležna tijela u skladu s člankom 16. stavkom 3. i o izvješćima o revizijama koje su obavile treće strane i koja su im stavljena na raspolaganje u skladu s člankom 7. stavkom 1.

2.   Do 1. siječnja 2023. i svake tri godine nakon toga Komisija preispituje funkcioniranje i djelotvornost ove Uredbe. Tim preispitivanjem uzima se u obzir utjecaj ove Uredbe na terenu, među ostalim u odnosu na promicanje i trošak odgovornog nabavljanja minerala obuhvaćenih njezinim područje primjene iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja te utjecaj ove Uredbe na gospodarske subjekte Unije, uključujući MSP-ove, kao i popratne mjere iznesene u Zajedničkoj komunikaciji od 5. ožujka 2014. Komisija raspravlja o izvješću o preispitivanju s Europskim parlamentom i Vijećem. Preispitivanje uključuje neovisnu procjenu udjela ukupnog broja gospodarskih subjekata Unije na kraju lanca opskrbe koji u svojem lancu opskrbe imaju kositar, tantal, volfram ili zlato te imaju uspostavljene programe dužne pažnje. Preispitivanjem se procjenjuje primjerenost i provedba tih programa dužne pažnje i utjecaj sustava Unije na terenu kao i potreba za dodatnim obveznim mjerama kako bi se osigurao dostatan utjecaj ukupnog tržišta Unije na odgovorne globalne lance opskrbe mineralima.

3.   Na temelju nalazâ preispitivanja iz stavka 2. Komisija procjenjuje trebaju li nadležna tijela države članice imati nadležnost za izricanje sankcija uvoznicima Unije u slučaju kontinuiranog nepridržavanja obveza utvrđenih u ovoj Uredbi. Komisija prema potrebi može podnijeti zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću u tom pogledu.

Članak 18.

Metodologija izračuna pragova

Ako u ovoj Uredbi nije drukčije predviđeno, na temelju carinskih informacija koje države članice dostavljaju na zahtjev Komisije o godišnjim količinama uvoza po uvozniku Unije i po oznaci kombinirane nomenklature navedenima u Prilogu I. na njihovim državnim područjima, Komisija za novi prag koji treba uvrstiti u Prilog I. odabire najvišu godišnju količinu uvoza po uvozniku iz Unije i po oznaci kombinirane nomenklature koja odgovara najmanje 95 % ukupne godišnje količine uvoza u Uniju za tu oznaku kombinirane nomenklature. Komisija se pritom oslanja na informacije o uvozu za svakog uvoznika Unije koje su dostavile države članice za prethodne dvije godine.

Članak 19.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 1. stavaka 4. i 5. i članka 8. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 8. lipnja 2017. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 5. i članka 8. stavka 2. prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 1. stavaka 4. i 5. i članka 8. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istovremeno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 1. stavaka 4. i 5. i članka 8. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 20.

Stupanje na snagu i datum početka primjene

1.   Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.   Uz iznimku odredaba iz stavka 3. ova Uredba primjenjuje se od 9. srpnja 2017.

3.   Članak 1. stavak 5., članak 3. stavci 1. i 2., članci od 4. do 7., članak 8. stavci 6. i 7., članak 10. stavak 3., članak 11. stavci 1., 2., 3. i 4., članci 12. i 13., članak 16. stavak 3. i članak 17. primjenjuju se od 1. siječnja 2021.

---

(1)  Stajalište Europskog parlamenta od 16. ožujka 2017. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 3. travnja 2017.

(2)  Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, OECD, izdanje 2011.

(3)  Vodeća načela o poslovanju i ljudskim pravima: provedba okvira Ujedinjenih naroda pod nazivom „Zaštita, poštovanje i popravljanje”, koja je odobrilo Vijeće za ljudska prava UN-a u svojoj rezoluciji 17/4 od 6. srpnja 2011. (A/HRC/RES/17/4).

(4)  Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te za mala i srednja poduzeća (COSME) (2014.–2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 33.).

(5)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(6)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13).

(7)  Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(8)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 1.).

(9)  Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(10)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

---

---

---

---