25.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 49/36

(1)

Komisija je u lipnju 2014. saznala da je Mađarska donijela zakonodavni akt na temelju kojeg se oporezuje promet od aktivnosti oglašavanja (dalje u tekstu: „porez na oglašavanje”). Dopisom od 13. kolovoza 2014. Komisija je poslala zahtjev za informacije mađarskim tijelima, na koji su ona odgovorila dopisom od 2. listopada 2014. Dopisom od 1. prosinca 2014. mađarskim tijelima postavljen je još jedan skup pitanja, na koji su kao odgovor dostavila dodatne informacije dopisom od 16. prosinca 2014.

(2)

Dopisom od 2. veljače 2015. mađarska tijela obaviještena su da bi Komisija razmotrila donošenje odluke o nalogu za obustavu u skladu s člankom 11. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 (2). Dopisom od 17. veljače 2015. mađarska tijela dostavila su primjedbe na taj dopis.

(3)

Odlukom od 12. ožujka 2015. Komisija je obavijestila Mađarsku da je odlučila pokrenuti postupak utvrđen u članku 108. stavku 2. Ugovora (dalje u tekstu: „odluka o pokretanju postupka”) i izdati nalog za obustavu u skladu s člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 659/1999 u pogledu mjere.

(4)

Odluka o pokretanju postupka i nalog za obustavu objavljeni su u Službenom listu Europske unije  (3). Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe u pogledu mjere.

(5)

Tri zainteresirane strane dostavile su Komisiji svoje primjedbe. Komisija ih je proslijedila mađarskim tijelima, koja su dobila priliku odgovoriti na njih.

(6)

Mađarska tijela 21. travnja 2015. Komisiji su poslala nacrt prijedloga izmjene poreza na oglašavanje. Komisija je 8. svibnja 2015. od Mađarske zatražila informacije u pogledu planirane izmjene.

(7)

Mađarska je 4. lipnja 2015. izmijenila porez na oglašavanje, bez slanja prethodne obavijesti Komisiji ili odobrenja Komisije. Izmjene su stupile na snagu 5. srpnja 2015.

(8)

Dopisom od 6. srpnja 2015. Mađarska je dostavila opažanja o odluci o pokretanju postupka i o primjedbama zainteresiranih strana te pojašnjenja u pogledu izmjene poreza na oglašavanje.

(9)

Mađarska je 11. lipnja 2014. donijela Zakon XXII. iz 2014. o porezu na oglašavanje (dalje u tekstu: „Zakon”), a 4. srpnja i 18. studenoga 2014. dodatne izmjene. Zakonom je uveden novi poseban porez na promet ostvaren iz objavljivanja oglasa u Mađarskoj koji se primjenjuje dodatno na postojeće poreze na poslovanje, posebno na porez na dobit. Mađarska tvrdi da je svrha Zakona promicanje načela podjele javnih obveza.

(10)

Porez na oglašavanje plaća se na promet ostvaren iz objavljivanja oglasa u medijskim prostorima utvrđenima na temelju Zakona (npr. u medijskim uslugama, u informacijama za medije, u vanjskim prostorima za oglašavanje, na vozilima ili nepokretnoj imovini, u tiskanom materijalu i na internetu). Porez se primjenjuje na sva medijska poduzeća, a porezni je obveznik u načelu izdavač oglasa. Mađarska je teritorijalno područje primjene poreza.

(11)

Porezna osnovica na koju se primjenjuje porez promet je izdavača ostvaren iz usluga oglašavanja koje je pružio, bez odbitka troškova. Porezna osnovica povezanih društava zbraja se. Stoga se primjenjiva porezna stopa određuje na temelju prometa od oglašavanja ostvarenog na razini cijele grupe u Mađarskoj.

(12)

Postoji posebna porezna osnovica za samooglašavanje, tj. oglašavanje povezano s vlastitim proizvodima, robama, uslugama, aktivnostima, nazivom i pojavom izdavača. U tom su slučaju porezna osnovica na koju se primjenjuje porez troškovi koji nastaju izravno za izdavača u vezi s objavljivanjem oglasa.

(13)

Zakonom je utvrđena progresivna struktura stopa koja iznosi od 0 % i 1 % za društva s malim ili srednjim prometom od oglašavanja do 50 % za društva s velikim prometom od oglašavanja kako slijedi:

(14)

Najviši razred porezne stope povećan je s 40 % na 50 % 1. siječnja 2015. Zakonom LXXIV. iz 2014. o izmjeni određenog poreznog i povezanog zakonodavstva i Zakonom CXXII. iz 2010. o Nacionalnoj poreznoj i carinskoj upravi, kojim je izmijenjen Zakon.

(15)

U skladu sa Zakonom društva su mogla od svoje porezne osnovice za 2014. odbiti 50 % gubitaka prenesenih iz prethodnih godina na temelju zakona o porezu na dobit i dividende društava ili zakona o porezu na dohodak.

(16)

Izmjenom tog Zakona od 4. srpnja 2014. taj se odbitak ograničuje na društva koja 2013. nisu ostvarila dobit (tj. samo ako je iznos dobiti prije oporezivanja za poslovnu godinu 2013. nula ili negativan). Stoga društva koja su prenijela gubitke iz prethodnih godina, ali su 2013. ostvarila dobit, nisu prihvatljiva za odbitak. Mađarska navodi da je cilj izmjene spriječiti izbjegavanje poreza i zaobilaženje poreznih obveza.

(17)

Mogućnost odbitka prenesenih gubitaka primjenjuje se samo na porez dospio za 2014. Ne primjenjuje se na porez dospio za 2015. ili za sljedeće godine.

(18)

U skladu sa Zakonom porezni obveznik određuje svoju poreznu obvezu samoprocjenom i vraća prijavu poreznom tijelu do zadnjeg dana petog mjeseca nakon porezne godine.

(19)

Zakonom je predviđeno da porezni obveznik određuje i prijavljuje svoju poreznu obvezu te plati porez do zadnjeg dana petog mjeseca nakon porezne godine.

(20)

Za 2014. porez se plaćao razmjerno od stupanja Zakona na snagu 18. srpnja 2014. na temelju prometa od oglašavanja za 2014. Porezni obveznik morao je odrediti i prijaviti predujam poreza za 2014. (na temelju svojeg prometa od oglašavanja za 2013.) do 20. kolovoza 2014. i platiti ga u dva jednaka obroka do 20. kolovoza 2014. odnosno 20. studenoga 2014.

(21)

U skladu s privremenim podacima dobivenima od mađarskih tijela, do 28. studenoga 2014. prikupljen je iznos od 2 640 100 000 HUF [~ 8 500 000 EUR] u predujmovima poreza za 2014. Oko 80 % ukupnih poreznih prihoda prikupljenih iz tih predujmova platila je jedna grupa društava.

(22)

Zakonom LXII. iz 2015. od 4. lipnja 2015., nakon donošenja odluke o pokretanju postupka, Mađarska je izmijenila Zakon o porezu na oglašavanje na način da je progresivnu ljestvicu sa šest poreznih stopa u rasponu od 0 % do 50 % zamijenila sustavom dvostruke stope, kako slijedi:

(23)

Izmjenom se uvodi mogućnost retroaktivne primjene do stupanja Zakona na snagu 2014. Drugim riječima, porezni obveznici mogu odabrati hoće li, za prošla razdoblja, podlijegati novom sustavu dvostruke stope ili će i dalje podlijegati staroj progresivnoj ljestvici sa šest poreznih stopa.

(24)

Odredbe o odbitku prenesenih gubitaka od porezne osnovice za 2014., koji je ograničen na društva koja 2013. nisu ostvarila dobit, ostaju nepromijenjene.

(25)

Komisija je pokrenula službeni istražni postupak jer je u toj fazi smatrala da progresivnost poreznih stopa i odredbe o odbitku prenesenih gubitaka od porezne osnovice, kako je utvrđeno u Zakonu, čine državnu potporu.

(26)

Komisija je smatrala da se progresivnim poreznim stopama čini razlika između poduzetnika koji imaju velike prihode od oglašavanja (odnosno većih poduzetnika) i poduzetnika koji imaju male prihode od oglašavanja (odnosno manjih poduzetnika) te se time potonjima daje selektivna prednost na temelju njihove veličine. Komisija je izrazila sumnje u pogledu toga može li sposobnost plaćanja na koju se poziva Mađarska biti vodeće načelo za oporezivanje prometa. Komisija je stoga smatrala, na privremenoj osnovi, da progresivna priroda porezne stope za oglašavanje na temelju Zakona čini državnu potporu jer se činilo da su ispunjeni i svi drugi kriteriji za takvu kvalifikaciju.

(27)

Komisija je također smatrala da se odredbama Zakona kojima se omogućuje odbitak prošlih prenesenih gubitaka na temelju zakona o porezu na dobit i dividende društava ili zakona o porezu na dohodak od dospjelog poreza i, posebno, njegovo ograničenje na poduzetnike koji 2013. nisu ostvarili dobit, čini razlika između društava koja su u usporedivoj situaciji s obzirom na porez temeljen na prometu. Smatrala je da se čini da se odredbama daje selektivna prednost poduzetnicima koji 2013. nisu ostvarili dobit u odnosu na poduzetnike koji prije nisu ostvarivali dobit ili koji uopće nisu ostvarivali gubitke. Komisija je smatrala da različit tretman nije opravdan prirodom i logikom poreznog sustava, posebno jer je Mađarska tvrdila da se porez na oglašavanje temelji na ideji da je oporezivanje opravdano već samim prihodima od oglašavanja. Komisija je stoga smatrala da te odredbe čine državnu potporu jer se činilo da su ispunjeni i svi drugi kriteriji za takvu kvalifikaciju.

(28)

Mjere se nisu činile spojivima s unutarnjim tržištem.

(29)

Tri zainteresirane strane dostavile su Komisiji svoje primjedbe.

(30)

Mađarsko udruženje za oglašavanje opisalo je stanje u industriji oglašavanja u Mađarskoj i izrazilo zabrinutost u pogledu poreza na oglašavanje. Smatra da se tim porezom uvodi dodatno opterećenje sektoru koji je već pogođen smanjenjem prihodâ. Naglašava da se svakim porezom na oglašavanje uvedenim malim medijskim društvima ta društva mogu otjerati s tržišta zbog svojih niskih profitnih marži.

(31)

TV2, privatni mađarski televizijski operater, dostavio je primjedbe samo o odbitku prošlih prenesenih gubitaka za potrebe poreza na dobit i poreza na dohodak. TV2 smatra da odredba o prebijanju prošlih gubitaka nije selektivna jer je obuhvaćena diskrecijskim pravom države članice da osmisli porez temeljen na prometu istodobno uzimajući u obzir elemente poreza temeljene na sposobnosti plaćanja. Kad bi Komisija pronašla element selektivnosti u pravilima o odbitku prošlih gubitaka, taj bi element moglo činiti samo dodatno ograničavanje za društva koja 2013. nisu ostvarila dobit, a ne opće pravilo kojim se omogućuje odbitak prošlih gubitaka.

(32)

RTL se slaže s ocjenom Komisije u odluci o pokretanju postupka. Naveo je da postoje dva dodatna elementa selektivnosti nastala zbog poreza na oglašavanje: i. porezom bi javni pružatelji radiodifuzijskih usluga dobili prednost nad komercijalnima, jer se prvi navodno ponajprije financiraju državnim sredstvima, zbog čega su manje pod utjecajem poreza; ii. porezom bi pružatelji radiodifuzijskih usluga u mađarskom vlasništvu dobili prednost nad međunarodnim sudionicima jer pružatelji radiodifuzijskih usluga u mađarskom vlasništvu navodno obično imaju manje prihode od oglašavanja od većih međunarodnih sudionika.

(33)

Mađarska tijela osporavaju da mjere čine državnu potporu. U biti tvrde da se sposobnost plaćanja ne odražava samo u profitabilnosti poduzetnika, nego i u njegovu tržišnom udjelu, a time i u njegovu prometu. Mađarska tvrdi da su progresivne porezne stope za porez temeljen na prometu opravdane sposobnošću plaćanja i da je država nadležna za određivanje točnih razreda stope. Mađarska smatra da je prijelazna mjera za društva koja 2013. nisu ostvarila dobit opravdana jer bi za ta društva porezno opterećenje bilo preveliko bez te mjere.

(34)

Mađarska posebno osporava selektivnu prirodu poreznog sustava i tvrdi da nema odstupanja od referentnog sustava jer je referentni sustav u slučaju progresivnih poreza kombinacija porezne osnovice i odgovarajućih poreznih stopa. Stoga društva u istoj pravnoj i činjeničnoj situaciji (koja imaju jednaku poreznu osnovicu) podliježu jednakom iznosu poreza.

(35)

Mađarska je navela da se u podnesku Mađarskog udruženja za oglašavanje ispravno opisuje funkcioniranje mađarskog tržišta oglašavanja i, posebno, zaključuje da su manji poduzetnici i novi sudionici na tržištu u težem položaju od većih poduzetnika s većim prometom. Stoga položaj manjih sudionika na tržištu oglašavanja nije usporediv s položajem većih izdavača koji mogu više plaćati i trebali bi nositi progresivno veće porezno opterećenje.

(36)

Mađarska se slaže s primjedbama operatera TV2 i ističe da iz presude Suda u predmetu Gibraltar proizlazi da je profitabilnost kao kriterij oporezivanja opća porezna mjera jer proizlazi iz nasumične činjenice.

(37)

Mađarska se ne slaže s tvrdnjama RTL-a zbog razloga koje je već objasnila u svojim prethodnim podnescima. Nadalje, Mađarska objašnjava da se Zakonom jednako postupa s javnim i komercijalnim pružateljima radiodifuzijskih usluga i da svaka objava oglasa u zamjenu za naknadu podliježe istoj poreznoj obvezi.

(38)

U skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a, „[o]sim ako je Ugovorima drukčije predviđeno, svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku koja narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama”.

(39)

Stoga, kako bi se mjera smatrala potporom u smislu te odredbe moraju biti ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti: i. mjera mora biti pripisiva državi i mora se financirati iz državnih sredstava, ii. mora činiti prednost u korist primatelja, iii. ta prednost mora biti selektivna i iv. mjerom se mora narušavati ili prijetiti da će se narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu među državama članicama.

(40)

Kako bi je se smatralo državnom potporom, mjera mora biti pripisiva državi članici i mora se financirati iz državnih sredstava.

(41)

Budući da sporne mjere proizlaze iz zakona koji je donio mađarski parlament, one su jasno pripisive Mađarskoj.

(42)

Kad je riječ o financiranju mjera državnim sredstvima, pri čemu je rezultat mjere taj da se država odriče prihoda koje bi inače morala prikupiti od poduzetnika u uobičajenim okolnostima, i taj je uvjet ispunjen (4). U ovom se slučaju Mađarska odriče sredstava koja bi inače morala prikupiti od poduzetnika s manjom razinom relevantnog prometa (odnosno od manjih poduzetnika) da podliježu jednakoj razini poreza kao poduzetnici s velikim prometom (odnosno veliki poduzetnici).

(43)

U skladu sa sudskom praksom sudova Unije pojmom potpore nisu obuhvaćene samo pozitivne koristi, nego i mjere kojima se u raznim oblicima smanjuju troškovi koji su obično uključeni u proračun poduzetnika (5). Prednost se može dati različitim vrstama smanjenja poreznog opterećenja određenog društva i, posebno, smanjenjem primjenjive porezne stope, oporezive osnovice ili iznosa dospjelog poreza (6). Iako smanjenje poreza ne uključuje pozitivan prijenos državnih sredstava, na temelju tog smanjenja nastaje prednost jer se njime poduzetnici na koje se primjenjuje stavljaju u povoljniji financijski položaj i dolazi do gubitka prihoda za državu (7).

(44)

Zakonom se utvrđuju progresivne porezne stope koje se primjenjuju na godišnji promet ostvaren iz objavljivanja oglasa u Mađarskoj, ovisno o razredima kojima pripada promet određenog poduzetnika. Učinak progresivne prirode tih stopa taj je da se postotak poreza određenog za promet poduzetnika progresivno povećava ovisno o broju razreda kojem taj promet pripada. Rezultat je taj da se poduzetnici s malim prometom (manji poduzetnici) oporezuju po znatno nižoj prosječnoj stopi od poduzetnika s velikim prometom (većih poduzetnika). Oporezivanjem po toj znatno nižoj prosječnoj poreznoj stopi smanjuju se troškovi koje moraju snositi poduzetnici s malim prometom u odnosu na poduzetnike s velikim prometom, zbog čega ono čini prednost za manje poduzetnike u odnosu na veće poduzetnike za potrebe članka 107. stavka 1. Ugovora.

(45)

Jednako tako, mogućnost odbitka prenesenih gubitaka za potrebe poreza na dobit i poreza na dohodak na temelju Zakona čini prednost za one poduzetnike koji 2013. nisu ostvarili dobit jer se njome smanjuje njihova porezna osnovica, a time i njihovo porezno opterećenje u odnosu na poduzetnike koji ne mogu ostvariti korist od tog odbitka.

(46)

Mjera je selektivna ako se njome određeni poduzetnici ili proizvodnja određene robe stavljaju u povoljniji položaj u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. Za porezne programe Sud je utvrdio da bi selektivnost mjere u načelu trebalo ocijeniti analizom od tri koraka (8). Prvo, utvrđuje se uobičajeni ili normalni porezni režim primjenjiv u državi članici – „referentni sustav”. Drugo, trebalo bi utvrditi odstupa li određena mjera od tog sustava na način da se njome razlikuju gospodarski subjekti koji su s obzirom na ciljeve svojstvene sustavu u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji. Ako predmetna mjera ne odstupa od referentnog sustava, nije selektivna. Ako odstupa (i time je selektivna prima facie), mora se utvrditi, u trećem koraku analize, je li odstupajuća mjera opravdana prirodom ili općom strukturom referentnog poreznog sustava (9). Ako je prima facie selektivna mjera opravdana prirodom ili općom strukturom sustava, neće je se smatrati selektivnom i stoga neće biti obuhvaćena područjem primjene članka 107. stavka 1. Ugovora.

(47)

Referentni sustav čini okvir za procjenu selektivnosti mjere.

(48)

U ovom je predmetu referentni sustav primjena posebnog poreza na oglašavanje na promet ostvaren iz pružanja usluga oglašavanja, tj. na cijelu naknadu koju izdavači primaju za objavljivanje oglasa, bez odbitka troškova. Komisija ne smatra da progresivna struktura stope poreza na oglašavanje može činiti dio tog referentnog sustava.

(49)

Kako je utvrdio Sud (10), nije uvijek dovoljno ograničiti analizu selektivnosti na to odstupa li mjera od referentnog sustava koji je utvrdila država članica. Nužno je i ocijeniti je li država članica osmislila granice tog sustava na usklađen ili, suprotno tomu, na očito proizvoljan ili pristran način kako bi se određene poduzetnike stavilo u povoljniji položaj od drugih. Inače bi, umjesto utvrđivanja općih pravila koja se primjenjuju na sve poduzetnike i u pogledu kojih se za određene poduzetnike utvrđuju odstupanja, država članica mogla ostvariti isti rezultat, ne uzimajući u obzir pravila o državnim potporama, prilagodbom i kombiniranjem svojih pravila na način da se samom njihovom primjenom različiti poduzetnici opterećuju u različitoj mjeri (11). Posebno je važno u tom pogledu podsjetiti na to da Sud dosljedno tvrdi da se u članku 107. stavku 1. Ugovora ne razlikuju mjere intervencije države upućivanjem na njihove uzroke ili ciljeve, već ih se definira s obzirom na njihove učinke, a time i neovisno o upotrijebljenim tehnikama (12).

(50)

Čini se da je Mađarska namjerno osmislila progresivnu strukturu poreza uvedenu Zakonom kako bi određene poduzetnike stavila u povoljniji položaj u odnosu na druge. U skladu s progresivnom strukturom poreza uvedenom na temelju Zakona poduzetnici koji objavljuju oglase podliježu različitim poreznim stopama koje se progresivno povećavaju s 0 % do 50 %, ovisno o razredima kojima njihov promet pripada. Posljedično, drukčija prosječna porezna stopa primjenjuje se na poduzetnike koji podliježu porezu na oglašavanje ovisno o razini svojeg prometa.

(51)

Učinak progresivne strukture stope uvedene Zakonom stoga je takav da različiti poduzetnici podliježu različitim razinama oporezivanja (izraženima kao udio u njihovu ukupnom godišnjem prometu od oglašavanja) ovisno o njihovoj veličini jer je iznos prometa od oglašavanja koji je poduzetnik ostvario u određenoj mjeri povezan s veličinom tog poduzetnika.

(52)

Zbog toga što se svako društvo oporezuje po drukčijoj stopi, Komisija ne može utvrditi jedinstvenu referentnu stopu poreza na oglašavanje. Mađarska nije navela nijednu određenu stopu kao referentnu ili „normalnu” stopu i nije objasnila zbog čega bi viša stopa bila opravdana za poduzetnike s visokom razinom prometa niti zbog čega bi se niže stope trebale primjenjivati na poduzetnike s nižim razinama prometa od oglašavanja.

(53)

Navedeni je cilj poreza na oporezivanje promicanje načela podjele javnih obveza. S obzirom na taj cilj Komisija smatra da su svi subjekti koji podliježu porezu na oglašavanje u usporedivoj pravnoj i činjeničnoj situaciji. Kao rezultat toga, osim ako je opravdano, sa svim bi subjektima trebalo jednako postupati i trebali bi plaćati isti udio u prometu, bez obzira na razinu prometa. Komisija smatra da je posljedica primjene jedinstvene porezne stope na sve subjekte ta da oni s većim prometom ostvaruju veći doprinos državnom proračunu od onih s malim prometom. Mađarska nije dostavila uvjerljiv argument kojim se opravdava razlikovanje tih vrsta poduzetnika progresivnim uvođenjem razmjerno većeg poreznog opterećenja na poduzetnike s većim prometom od oglašavanja. Mađarska je stoga namjerno osmislila porez na oglašavanje na način da se određene poduzetnike proizvoljno stavlja u povoljniji položaj, i to one s nižom razinom prometa (odnosno manje poduzetnike), a druge, odnosno veće poduzetnike, u nepovoljniji položaj (13).

(54)

Referentni sustav stoga je selektivno osmišljen na način koji nije opravdan s obzirom na cilj poreza na oglašavanje, a to je promicanje načela javne podjele obveza i prikupljanje sredstava za državni proračun.

(55)

Na isti se način mogućnost odbitka prošlih prenesenih gubitaka za potrebe poreza na dobit i poreza na dohodak od porezne osnovice za 2014. u ovom slučaju ne može smatrati dijelom referentnog sustava zbog najmanje dvaju razloga. S jedne strane, porez se temelji na oporezivanju prometa, a ne na porezu na temelju dobiti, što znači da se troškovi obično ne mogu odbiti od porezne osnovice poreza na promet. Mađarska tijela nisu u ovom slučaju uspjela objasniti kako bi se ta mogućnost odbitka troškova mogla povezati s ciljem ili prirodom poreza na promet. S druge strane, mogućnost odbitka nudi se samo poduzetnicima koji 2013. nisu ostvarili dobit. Nije riječ o općem pravilu o odbitku i čini se da je ta mogućnost odbitka proizvoljna, ili barem nije dovoljno usklađena da bi bila dio referentnog sustava.

(56)

Komisija smatra da bi referentni sustav za oporezivanje prometa od oglašavanja trebao biti porez na promet od oglašavanja koji bi bio u skladu s pravilima o državnim potporama, odnosno u kojem bi vrijedilo sljedeće:

(57)

Kao drugi korak, nužno je odrediti odstupa li mjera od referentnog sustava u korist određenih poduzetnika koji su u sličnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji s obzirom na svojstveni cilj referentnog sustava.

(58)

Zbog progresivnosti strukture porezne stope za oglašavanje dolazi do razlikovanja poduzetnika koji objavljuju oglase u Mađarskoj na temelju razmjera njihove aktivnosti oglašavanja, kako se odražava u njihovu prometu od oglašavanja.

(59)

Zbog progresivne prirode stopa utvrđenih Zakonom poduzetnici s prometom koji pripada nižim razredima doista podliježu znatno manjem oporezivanju od poduzetnika čiji promet pripada višim razredima. Rezultat je taj da poduzetnici s malim prometom podliježu znatno nižim graničnim poreznim stopama i znatno nižim prosječnim poreznim stopama u odnosu na poduzetnike s visokom razinom prometa, a time i znatno manjim porezima za iste djelatnosti. Konkretno, Komisija napominje da su za poduzetnike s većim prometom od oglašavanja porezi na promet koji pripada višim razredima (30 %/40 %/50 %) iznimno visoki i stoga dolazi do znatno različitog tretmana.

(60)

Nadalje, podaci o plaćanju predujma poreza koje su dostavila mađarska tijela 17. veljače 2015. pokazali su da su se porezne stope od 30 % i 40 %/50 % primjenjive na promet od oglašavanja koji pripada dvama najvišim razredima učinkovito primijenile samo na jednog poduzetnika 2014. i da je taj porezni obveznik platio oko 80 % ukupnih prihoda od predujmova poreza koje je primila Mađarska. Ti podaci upućuju na konkretne učinke različitog tretmana poduzetnika na temelju Zakona i selektivnu prirodu progresivnih stopa koje su njime utvrđene.

(61)

Stoga Komisija smatra da progresivna struktura stope uvedena Zakonom odstupa od referentnog sustava koji se sastoji od uvođenja poreza na oglašavanje za sve subjekte uključene u objavljivanje oglasa u Mađarskoj u korist poduzetnika s manjim prometom.

(62)

Komisija smatra i da mogućnost da poduzetnici koji 2013. nisu ostvarili dobit odbiju prošle prenesene gubitke za potrebe poreza na dobit i poreza na dohodak od porezne osnovice za 2014. odstupa od referentnog sustava, tj. od općeg pravila oporezivanja subjekata na temelju njihova prometa od oglašavanja. Porez se temelji na oporezivanju prometa, a ne na porezu na temelju dobiti, što znači da se troškovi obično ne mogu odbiti od porezne osnovice poreza na promet.

(63)

Točnije, ograničenjem odbitka gubitaka na poduzetnike koji 2013. nisu ostvarili dobit razlikuju se, s jedne strane, poduzetnici koji su 2013. imali prenesene gubitke i nisu ostvarili dobit i, s druge strane, poduzetnici koji su 2013. ostvarili dobit, ali su mogli imati prenesene gubitke iz prethodnih fiskalnih godina. Osim toga, odredbom se gubici koji se mogu prebiti s poreznom obvezom za oglašavanje ne ograničavaju na one nastale 2013., nego se poduzetniku koji 2013. nije ostvario dobit omogućuje da upotrijebi i gubitke prenesene iz prethodnih godina. Nadalje, Komisija smatra da odbitak gubitaka koji su već postojali u vrijeme donošenja Zakona o porezu na oglašavanje podrazumijeva selektivnost jer bi se mogućnošću tog odbitka određeni poduzetnici sa znatnim prenesenim gubicima mogli staviti u povoljniji položaj.

(64)

Komisija smatra da se odredbama Zakona kojima se omogućuje, uz uvjete utvrđene u Zakonu, odbitak prenesenih gubitaka razlikuju poduzetnici koji su u usporedivoj pravnoj i činjeničnoj situaciji s obzirom na cilj mađarskog Zakona o porezu na oglašavanje.

(65)

Stoga Komisija smatra da su mjere selektivne prima facie.

(66)

Mjera koja odstupa od referentnog sustava nije selektivna ako je opravdana prirodom i općom strukturom tog sustava. U tom je slučaju ona rezultat sastavnih mehanizama potrebnih za funkcioniranje i djelotvornost sustava (14). Na državi je članici da to dokaže.

(67)

Mađarska tijela tvrdila su da promet i veličina poduzetnika odražavaju sposobnost plaćanja tog poduzetnika i da, stoga, poduzetnik s velikim prometom od oglašavanja ima veću sposobnost plaćanja od poduzetnika s manjim prometom od oglašavanja. Komisija smatra da se informacijama koje je dostavila Mađarska nije dokazalo da je promet grupe društava dobar pokazatelj njezine sposobnosti plaćanja niti da je obrazac progresivnosti poreza opravdan prirodom i općom strukturom poreznog sustava.

(68)

Prirodna je posljedica poreza na promet (s jedinstvenom stopom) ta da društvo, što mu je veći promet, plaća i veći porez. Međutim, za razliku od poreza koji se temelji na dobiti (15), cilj poreza temeljenog na prometu nije da se uzmu u obzir troškovi nastali u stvaranju tog prometa te se oni, doista, ne uzimaju u obzir. Stoga se, u izostanku posebnih dokaza za suprotno, za razinu ostvarenog prometa ne može automatski smatrati da odražava sposobnost plaćanja poduzetnika. Mađarska nije dokazala postojanje navodne veze između prometa i sposobnosti plaćanja niti da bi se takva veza ispravno odrazila u obrascu progresivnosti (od 0 % do 50 % prometa) poreza na oglašavanje.

(69)

Komisija smatra da bi se progresivne stope za porez na promet mogle opravdati samo iznimno, odnosno samo ako su za specifični cilj koji se želi ostvariti porezom potrebne progresivne stope. Progresivni porez na promet mogao bi, na primjer, biti opravdan ako se i vanjski učinci nastali zbog aktivnosti koji se namjeravaju riješiti porezom progresivno, tj. više nego razmjerno, povećavaju s prometom. Međutim, Mađarska nije dokazala povezanost progresivnosti poreza s mogućim vanjskim učincima oglašavanja.

(70)

U pogledu odbitka prenesenih gubitaka za poduzetnike koji 2013. nisu ostvarili dobit, takav odbitak ne može biti opravdan kao mjera za sprečavanje izbjegavanja poreza i zaobilaženje poreznih obveza. Mjerom se uvodi proizvoljna razlika između dviju grupa društava koje su u usporedivoj pravnoj i činjeničnoj situaciji. Budući da je razlika proizvoljna i nije u skladu s prirodom poreza temeljenog na prometu, kako je navedeno u uvodnim izjavama 62. i 63., ne može se smatrati dosljednim pravilom protiv zloporabe kojim bi se opravdao različit tretman.

(71)

Zbog prethodno navedenog Komisija smatra da sposobnost plaćanja ne može biti vodeće načelo za mađarski porez na promet od oglašavanja. U skladu s tim Komisija ne smatra da su mjere opravdane prirodom i općom strukturom poreznog sustava. Stoga mjere daju selektivnu prednost društvima za oglašavanje s nižom razinom prometa (odnosno manjim poduzetnicima) te poduzetnicima koji 2013. nisu ostvarili dobit i mogli su odbiti prenesene gubitke od porezne osnovice za 2014.

(72)

U skladu s člankom 107. stavkom 1. Ugovora mjerom se mora narušavati ili prijetiti da će se narušiti tržišno natjecanje i mora utjecati na trgovinu unutar Unije kako bi je se smatralo državnom potporom.

(73)

Mjere se primjenjuju na sve poduzetnike koji ostvaruju promet iz objavljivanja oglasa u Mađarskoj. Mađarsko tržište oglašavanja otvoreno je za tržišno natjecanje i obilježeno prisutnošću subjekata iz drugih država članica, tako da svaka potpora u korist određenih subjekata u području oglašavanja može utjecati na trgovinu unutar Unije. Mjerama se doista utječe na stanje tržišnog natjecanja među poduzetnicima koji podliježu porezu. Mjerama se poduzetnici s nižim razinama prometa i poduzetnici koji 2013. nisu ostvarili dobit oslobađaju od porezne obveze koju bi inače morali platiti da podliježu jednakom porezu na oglašavanje kao poduzetnici s visokom razinom prometa i/ili poduzetnici koji su 2013. ostvarili dobit. Stoga potpora dodijeljena u okviru tih mjera čini operativnu potporu na način da se njome ti poduzetnici oslobađaju troška koji bi inače morali snositi u svojem svakodnevnom upravljanju ili uobičajenim aktivnostima. Sud dosljedno smatra da se operativnom potporom narušava tržišno natjecanje (16), tako da bi za svaku potporu dodijeljenu tim poduzetnicima trebalo smatrati da se njome narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje jačanjem njihova financijskog položaja na mađarskom tržištu oglašavanja. Posljedično, mjerama se narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje i utječe na trgovinu unutar Unije.

(74)

Budući da su ispunjeni svi uvjeti utvrđeni člankom 107. stavkom 1. Ugovora, Komisija zaključuje da porez na oglašavanje kojim se utvrđuju progresivna struktura poreznih stopa i odbitak prenesenih gubitaka od porezne osnovice za 2014. ograničen na društva koja 2013. nisu ostvarila dobit čini državnu potporu u smislu navedene odredbe.

(75)

Državna potpora smatrat će se spojivom s unutarnjim tržištem ako pripada bilo kojoj kategoriji iz članka 107. stavka 2. Ugovora (17) i može se smatrati spojivom s unutarnjim tržištem ako Komisija utvrdi da pripada bilo kojoj kategoriji iz članka 107. stavka 3. Ugovora (18). Međutim, država članica koja je dodijelila potporu snosi teret dokazivanja da je državna potpora koju je dodijelila spojiva s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavcima 2. ili 3. Ugovora (19).

(76)

Komisija napominje da mađarska tijela nisu dostavila nijedan argument kojim bi se moglo dokazati da su mjere spojive s unutarnjim tržištem i da Mađarska nije dostavila svoje primjedbe na sumnje u spojivost mjera navedene u odluci o pokretanju postupka. Komisija smatra da nije primjenjivo nijedno od izuzeća predviđenih prethodno navedenim odredbama Ugovora jer se ne čini da se mjerama namjerava ostvariti ijedan od ciljeva navedenih u tim odredbama.

(77)

Posljedično, mjere se ne mogu proglasiti spojivima s unutarnjim tržištem.

(78)

Porez na oglašavanje uveden Zakonom XXII. iz 2014., kako je opisan u odluci o pokretanju postupka, prestao se primjenjivati od datuma donošenja odluke Komisije o pokretanju službenog istražnog postupka i izdavanju naloga za obustavu. Međutim, mađarska tijela u lipnju 2015. izmijenila su porez na oglašavanje iz 2014. bez slanja prethodne obavijesti Komisiji ili odobrenja Komisije, i stoga se porez nastavio primjenjivati u izmijenjenoj verziji. Komisija smatra da je izmijenjena verzija poreza na oglašavanje temeljena na istim načelima kao početni porez i da sadržava, barem u određenoj mjeri, iste značajke opisane u odluci o pokretanju postupka zbog kojih je Komisija pokrenula službeni istražni postupak. Zbog toga Komisija smatra da je izmijenjena verzija poreza na oglašavanje obuhvaćena područjem primjene odluke o pokretanju postupka. U ovom odjeljku Komisija ocjenjuje smanjuju li se, i u kojoj mjeri, izmijenjenom verzijom poreza sumnje koje je izrazila u odluci o pokretanju postupka u pogledu početnog poreza na oglašavanje.

(79)

Iako se izmjenom iz 2015. rješavaju određeni razlozi za zabrinutost koje je Komisija izrazila u pogledu državne potpore u odluci o pokretanju postupka, njome se ne rješavaju svi oni u potpunosti.

(80)

Prvo, novom strukturom poreznih stopa i dalje se predviđa izuzeće društava (grupa) s prometom manjim od 100 milijuna HUF odnosno oko 325 000 EUR (primjenjuje se stopa od 0 %), dok će ostala društva platiti 5,3 % za dio svojeg prometa koji premašuje 100 milijuna HUF. To u praksi znači da se održava progresivnost u oporezivanju društava čiji promet od oglašavanja premašuje prag.

(81)

Novi prag na temelju kojeg se primjenjuje stopa od 0 % (100 milijuna HUF) niži je od onog na temelju kojeg se primjenjivala porezna stopa od 0 % u skladu sa starim zakonodavstvom (koji je iznosio 500 milijuna HUF). Međutim, posljedica toga neprikupljen je porez u iznosu do oko 17 000 EUR godišnje (5,3 % × 325 000 EUR).

(82)

Komisija je Mađarskoj dala priliku da opravda primjenu porezne stope od 0 % na promet od oglašavanja manji od 100 milijuna HUF u skladu s logikom poreznog sustava (npr. administrativnim opterećenjem). Međutim, Mađarska nije dostavila argumente kojima bi dokazala da bi trošak prikupljanja poreza (administrativno opterećenje) bio veći od iznosa prikupljenog poreza (do oko 17 000 EUR poreza godišnje).

(83)

Drugo, izmjenom se uvodi mogućnost retroaktivne primjene do stupanja poreza na snagu 2014., tj. porezni obveznici za prošla razdoblja mogu odlučiti hoće li primijeniti novi ili stari sustav.

(84)

To u praksi znači da se društva koja su u prošlosti podlijegala poreznoj stopi od 0 % i 1 % neće retroaktivno oporezovati po stopi od 5,3 % jer nije vjerojatno da će odlučiti platiti više poreza. Stoga se neobvezatnim retroaktivnim učinkom izmijenjenog poreza društvima omogućuje da izbjegnu plaćanje poreza u okviru novog sustava te se daje gospodarska prednost onima koji se ne odluče na stopu od 5,3 %.

(85)

Treće, odbitak prošlih prenesenih gubitaka od porezne osnovice za 2014., ograničen na društva koja 2013. nisu ostvarila dobit, ostaje nepromijenjen. Stoga se u izmijenjenom sustavu ne rješavaju razlozi za zabrinutost izraženi u pogledu državne potpore u odluci o pokretanju postupka i ostaju valjani.

(86)

Zbog toga Komisija smatra da se izmjenama Zakona o porezu na oglašavanje iz 2015. samo djelomično rješavaju razlozi za zabrinutost navedeni u odluci o pokretanju postupka u pogledu Zakona o porezu na oglašavanje iz 2014. Izmijenjeni zakon doista sadržava iste elemente za koje je Komisija smatrala da čine državnu potporu kao i prethodni sustav. Iako je broj primjenjivih stopa i razreda smanjen sa šest na dva, a najviša stopa znatno je smanjena sa 50 % na 5,3 %, porez je i dalje progresivan, njegova je progresivnost i dalje neopravdana i odbitak prenesenih gubitaka i dalje se primjenjuje kao što se i prije primjenjivao. Ova je ocjena valjana za budućnost, ali i za prošlost, odnosno od stupanja na snagu izmijenjenog Zakona 5. srpnja 2015. i, moguće, s retroaktivnim učinkom do stupanja na snagu Zakona 2014.

(87)

Stoga izmjene poreza na oglašavanje iz 2015. ne utječu na zaključak Komisije da porez na oglašavanje i dalje čini nezakonitu i nespojivu državnu potporu.

(88)

Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 78., Komisija smatra da se odluka o pokretanju postupka odnosi i na izmijenjeni sustav. Stoga se ova Odluka odnosi na Zakon o porezu na oglašavanje koji je bio na snazi u trenutku donošenja odluke o pokretanju postupka, odnosno 12. ožujka 2015., i na njegove izmjene od 5. lipnja 2015.

(89)

Komisija nije obaviještena o mjerama niti ih je proglasila spojivima s unutarnjim tržištem. Te mjere čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora i novu potporu u smislu članka 1. točke (c) Uredbe (EU) 2015/1589. Budući da su te mjere stavljene na snagu povredom obveze mirovanja utvrđene člankom 108. stavkom 3. Ugovora, one čine i nezakonitu potporu u smislu članka 1. točke (f) Uredbe (EU) 2015/1589.

(90)

Posljedica nalaza da mjere čine nezakonitu i nespojivu državnu potporu ta je da se od primatelja mora zahtijevati povrat potpore na temelju članka 16. Uredbe (EU) 2015/1589.

(91)

U pogledu progresivnosti porezne stope povrat potpore znači da Mađarska mora sa svim poduzetnicima postupati jednako, kao da podliježu jedinstvenoj fiksnoj stopi. Komisija smatra da jedinstvena fiksna stopa iznosi 5,3 % kako je utvrdila Mađarska u izmijenjenoj verziji poreza, osim ako Mađarska odluči u roku od dva mjeseca od datuma donošenja ove odluke, odrediti drukčiju razinu jedinstvene porezne stope koja će se retroaktivno primjenjivati na sve poduzetnike tijekom cijelog razdoblja primjene poreza na oglašavanje (izvorne i izmijenjene verzije) ili retroaktivno ukinuti porez na oglašavanje od datuma njegova stupanja na snagu.

(92)

U pogledu potpore dodijeljene poduzetnicima koji 2013. nisu ostvarili dobit na temelju odbitka prenesenih gubitaka Mađarska mora osigurati povrat razlike između poreza dospjelog primjenom fiksne porezne stope na ukupan promet od oglašavanja društava koja podliježu porezu bez odbitka gubitaka i stvarno plaćenog poreza. Ta razlika odgovara porezu koji je izbjegnut nakon odbitka.

(93)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 56., referentni sustav za oporezivanje prometa od oglašavanja bio bi porez koji ispunjuje sljedeće uvjete:

(94)

U pogledu povrata to znači da bi za razdoblje između stupanja na snagu poreza na oglašavanje 2014. i datuma njegova ukidanja ili zamjene sustavom koji bi u potpunosti bio u skladu s pravilima o državnim potporama iznos potpore koju su primila društva u okviru prometa od oglašavanja trebalo izračunati kao razliku između:

(95)

Ako je razlika između iznosa poreza (1) i iznosa poreza (2) pozitivna, za iznos potpore trebalo bi osigurati povrat, uključujući kamate na povrat, od dana dospijeća poreza.

(96)

Povrat neće biti potreban ako Mađarska ukine porezni sustav s retroaktivnim učinkom od datuma stupanja na snagu poreza na oglašavanje 2014. Time se ne sprečava da Mađarska u budućnosti, npr. od 2017., uvede porezni sustav koji nije progresivan i kojim se ne razlikuju gospodarski subjekti koji podliježu porezu.

(97)

Komisije smatra da je Mađarska nezakonito provela predmetnu potporu, što čini povredu članka 108. stavka 3. Ugovora.

(98)

Mađarska je dužna ukinuti nezakoniti sustav potpore ili ga zamijeniti novim sustavom koji je u skladu s pravilima o državnim potporama.

(99)

Mađarska je dužna vratiti potporu.

(100)

Međutim, Komisija smatra da bi porezna prednost, odnosno ušteda poreza, koja proizlazi iz primjene praga od 100 milijuna HUF mogla biti u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1407/2013 (20) (dalje u tekstu: „Uredba o de minimis potporama”). Najviši iznos koji grupa društava može primiti iznosi 200 000 EUR u trogodišnjem razdoblju, uzimajući u obzir sve de minimis potpore. Kako bi se poštovala pravila o de minimis potporama, moraju biti ispunjeni svi uvjeti utvrđeni u Uredbi o de minimis potporama. Ako je prednost koja proizlazi iz izuzeća u skladu s pravilima o de minimispotporama, neće se smatrati nezakonitom i nespojivom državnom potporom i neće podlijegati povratu.

(101)

Donošenjem ove Odluke ne dovode se u pitanje mogući istražni postupci o usklađenosti mjera s temeljnim slobodama utvrđenima Ugovorom, posebno slobodom poslovnog nastana kako je zajamčena člankom 49. Ugovora,

(a)

popis korisnika koji su primili potporu na temelju sustava iz članka 1. i ukupan iznos koji je svaki od njih primio na temelju sustava;

(b)

ukupan iznos (glavnicu i kamate na iznos povrata) za koji treba izvršiti povrat od svakog korisnika;

(c)

detaljan opis mjera koje su već poduzete ili se planiraju poduzeti radi usklađivanja s ovom Odlukom;

(d)

dokumentaciju kojom se dokazuje da je korisnicima naložen povrat potpore.