30.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 284/109

(1)

Dana 13. svibnja 2015. Europska komisija („Komisija”) uvela je Uredbom (EU) br. 2015/763 („Privremena uredba”) privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih plosnatih valjanih proizvoda od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima („GOES”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”), Japana, Republike Koreje („Koreja”), Ruske Federacije („Rusija”) i Sjedinjenih Američkih Država („SAD”) (zajedno, „dotične zemlje”) (2).

(2)

Postupak je pokrenut 14. kolovoza 2014. nakon pritužbe koju je 30. lipnja 2014. podnijela Europska udruga čelika („Eurofer” ili „podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % svih proizvođača GOES-a iz Unije.

(3)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15. Privremene uredbe, ispitnim postupkom usmjerenim na damping i štetu pokriveno je razdoblje od 1. srpnja 2013. do 30. lipnja 2014. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja važnih za ocjenu štete pokriveno je razdoblje od 1. siječnja 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(4)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”), nekoliko zainteresiranih strana dostavilo je pisane podneske u kojima su obznanile svoje stavove o privremenim nalazima. Stranama koje su to zatražile omogućeno je saslušanje. Saslušanja kod službenika za saslušanja u trgovinskim postupcima održana su s japanskim proizvođačima izvoznicima JFE Steel Corporation i Nippon Steel & Sumitoma Metal Corporation.

(5)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 27., 224. i 239. Privremene uredbe, Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve podatke koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Nakon uvođenja privremenih mjera u poslovnim prostorima sljedećih korisnika u Europskoj uniji izvršeno je pet dodatnih posjeta radi provjere:

(6)

Osim toga, tri su posjeta radi provjere provedena u poslovnim prostorima sljedećih proizvođača iz Unije:

(7)

Sve su strane bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je Komisija namjeravala uvesti konačne antidampinške mjere. Također im je dan rok unutar kojega su nakon te objave mogle podnijeti prigovor. Kod službenika za saslušanja u trgovinskim postupcima održano je saslušanje udruženja korisnika.

(8)

Komisija je razmotrila pisana i usmena očitovanja zainteresiranih strana te je, prema potrebi, u skladu s time nalaze izmijenila.

(9)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16. Privremene uredbe, dotični proizvod predstavlja plosnato valjane proizvode od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima, debljine veće od 0,16 mm, podrijetlom iz NRK-a, Japana, Koreje, Rusije i SAD-a, trenutačno razvrstane u oznake KN ex 7225 11 00 i ex 7226 11 00 („dotični proizvod”).

(10)

Neke su zainteresirane strane tvrdile da dotični proizvod, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16. Privremene uredbe, i istovjetni proizvod nisu istovjetni kako je navedeno u uvodnoj izjavi 22. Privremene uredbe jer oni nemaju jednaka fizikalna i kemijska svojstva i ne koriste se u iste svrhe. Tri proizvođača izvoznika, jedno udruženje korisnika i dva pojedinačna korisnika tvrdili su da se visoko propusne vrste i/ili vrste dotičnog proizvoda s rafiniranom domenom moraju isključiti iz područja primjene ispitnog postupka jer se te vrste proizvoda ne proizvode u Uniji u dovoljnim količinama ili se u Uniji ne proizvode uopće. Jedan od tih proizvođača izvoznika naveo je da bi to trebale biti vrste dotičnog proizvoda s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od najviše 0,90 W/kg uz magnetsku polarizaciju veću od 1,88 T. Drugi je proizvođač izvoznik zatražio isključivanje vrsta proizvoda s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od najviše 0,95 W/kg zbog ograničenog konkurentnog preklapanja s proizvodima koje nudi industrija Unije. Jedan je drugi proizvođač izvoznik tvrdio da se isključiti trebaju vrste dotičnog proizvoda s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od najviše 0,90 W/kg pri 1,7 T/50 Hz i propusnošću (indukcijom) od najmanje 1,88 T kao i vrste proizvoda s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od najviše 1,05 W/kg pri 1,7 T/50 Hz i propusnošću (indukcijom) od najmanje 1,91 T. Nadalje, jedan je korisnik tvrdio da treba isključiti vrste dotičnog proizvoda s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od najviše 0,80 W/kg pri 1,7 T/50 Hz, kao i vrste proizvoda niske buke s faktorom B800 od najmanje 1,9 T. Neki su od njih tvrdili i da vrste proizvoda s najnižim gubitkom magnetiziranja imaju znatno različita svojstva i krajnje namjene pa ih stoga ne kupuju isti kupci i ne konkuriraju ostalim vrstama dotičnog proizvoda. Nadalje, drugi je korisnik tvrdio da je potrebno provesti dvije odvojene analize štete, uzročno-posljedične veze i interesa Unije. Konačno, jedan je drugi korisnik tražio ukidanje privremenih mjera i, ako to nije moguće, da se iz opsega proizvoda isključe barem visoko propusne vrste proizvoda (tj. vrste s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od najviše 0,90 W/kg).

(11)

Nekoliko je zainteresiranih strana isti takav zahtjev ponovilo nakon konačne objave. Jedan je korisnik tvrdio kako se činjenicom da je Komisija utvrdila posebne najniže uvozne cijene za tri različite kategorije GOES-a dokazala važnost razdvojenog razmatranja različitih kategorija te da bi se time opravdalo isključivanje.

(12)

Komisija je smatrala da dotični proizvod, bez obzira na gubitak magnetiziranja i razine buke te bio to konvencionalan ili visoko propustan proizvod, predstavlja plosnato valjane proizvode iz legiranog čelika čija struktura od orijentiranih kristala tom proizvodu omogućuje provođenje magnetskog polja. Takva orijentacija kristala sužava tehnička i fizička svojstva toga čelika zbog čega je on jedinstven proizvod čiju strukturu karakteriziraju iznimno veliki kristali. U skladu s time, definicijom proizvoda obuhvaća se jasno definiran proizvod. Također je utvrđeno da sve vrste dotičnog proizvoda imaju ista kemijska svojstva i jednu glavnu namjenu, onu u proizvodnji transformatora. Osim toga, među različitim vrstama dotičnog proizvoda postoji određeni stupanj zamjenjivosti.

(13)

Kada je riječ o argumentu da bi isključivanje bilo opravdano zbog nedostatne proizvodnje nekih posebnih vrsta dotičnog proizvoda od strane proizvođača iz Unije, prvo se mora prisjetiti da se ničime u Osnovnoj uredbi ne zahtijeva da industrija Unije proizvodi na komercijalnoj razini sve vrste dotičnog proizvoda. Osim toga, industrija Unije je u RIP-u proizvodila nekoliko vrsta visoko propusnih proizvoda. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 131. u nastavku, provjerom se ujedno pokazalo da su proizvođači iz Unije ulagali u proizvodnju visoko propusnih vrsta dotičnog proizvoda što će im omogućiti povećanje proizvodnje visoko propusnih GOES-a. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 12., definicija opsega proizvoda iz ispitnog postupka temelji se na tehničkim svojstvima GOES-a. Zahtijevanim bi se isključenjem mogla sniziti razina zaštite od daljnjeg štetnog dampinga u pogledu posebno visoko propusnih vrsta proizvoda i time naštetiti njihovim sadašnjim proizvodnim stopama u industriji Unije. U tim okolnostima, činjenica da određene vrste GOES-a visoke propusnosti industrija Unije ne proizvodi nije dovoljan razlog za njihovo isključivanje iz opsega proizvoda.

(14)

Što se tiče navoda da se razdvajanjem GOES-a u tri različite kategorije (vidi uvodnu izjavu 11.) dokazuje opravdanost isključivanja, podsjeća se da se ispitnim postupkom pokriva dotični proizvod kako je definiran u uvodnoj izjavi 9. pa je stoga provedena jedna sveobuhvatna analiza štete, analiza uzročnosti i analiza interesa Unije. Činjenica da je Komisija prepoznala razlike u kvaliteti različitih vrsta proizvoda i da su te razlike u kvaliteti uzete u obzir odlukom o obliku mjera u okviru ispitivanja interesa Unije, kao što je objašnjeno u nastavku u uvodnoj izjavi 172., ne može biti razlog za promjenu područja primjene mjera.

(15)

U kontekstu prethodno navedenoga Komisija je odbila zahtjeve za isključivanjem tih vrsta proizvoda iz opsega proizvoda. Međutim, Komisija je razlike u kvaliteti uzela u obzir pri odluci o obliku mjere (vidi uvodnu izjavu 172.).

(16)

Jedan ruski proizvođač izvoznik tvrdio je da, s jedne strane, njihove izvezene vrste dotičnog proizvoda koje predstavljaju „prvi izbor” (ravniji proizvodi s manje šavova od zavarivanja) i, s druge strane, njihove vrste izvezenog proizvoda koji predstavljaju „drugi” i „treći izbor” (s više nedostataka, šavova i neravni), prema praksi ruske industrije nisu ni u kojoj mjeri međusobno zamjenjivi (u oba smjera) i predstavljaju različite proizvode. Stoga su tvrdili da se materijal „drugog” i „trećeg izbora” treba isključiti iz opsega proizvoda.

(17)

Nakon konačne objave taj je ruski proizvođač izvoznik ponovio svoj zahtjev i naveo da se te izvezene vrste proizvoda „drugog” i „trećeg izbora” mogu koristiti u industriji transformatora u nekim ograničenim primjenama samo ako se dodatno obrade u servisnim centrima za čelik pa se stoga trebaju isključiti

(18)

Sadašnjim se opisom i oznakom KN dotičnog proizvoda može pokriti širok raspon vrsta proizvoda u smislu kvalitete. Međutim, proizvodnja proizvoda niže kvalitete koju ostvaruju proizvođači iz Unije i proizvođači izvoznici svojstvena je proizvodnom postupku i vrste proizvoda niže kvalitete izrađuju se od istog osnovnog materijala i na istoj proizvodnoj opremi. Te izvezene vrste proizvoda takozvanog „drugog” i „trećeg izbora” isto se tako prodaju za upotrebu u transformatorima i u potpunosti su u skladu s definicijom dotičnog proizvoda. Činjenica da je potrebna dodatna obrada nije neuobičajena i ne može biti razlog za isključivanje jedne vrste proizvoda. Stoga je Komisija taj zahtjev odbila.

(19)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da dotični proizvod koji se proizvodi i prodaje u dotičnim zemljama i proizvod koji proizvodi i prodaje industrija Unije jesu istovjetni u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe. Ovime se potvrđuju uvodne izjave 16. do 21. Privremene uredbe.

(20)

Budući da nisu dostavljene nikakve daljnje primjedbe u pogledu opće metodologije kojom se Komisija služila za izračune dampinga, ovime se potvrđuju uvodne izjave od 33. do 45. Privremene uredbe.

(21)

Nakon privremene objave jedini je proizvođač izvoznik istaknuo da su se od uobičajene vrijednosti morale odbiti pristojbe za manipuliranje i za prijevoz unutarnjim putovima. Nadalje, malo su se morali prilagoditi troškovi prerade čitavih koluta u rezane kolute. U skladu s općom metodologijom kako je navedena u uvodnoj izjavi 56. Privremene uredbe, ta je tvrdnja prihvaćena i izračuni su odgovarajuće izmijenjeni. Stoga se s obzirom na tog proizvođača izvoznika izmjenjuju nalazi iz uvodne izjave 46. Privremene uredbe.

(22)

Taj je proizvođač izvoznik tvrdio da je činio jedinstveni gospodarski subjekt sa svojim trgovačkim društvima i svojim povezanim društvima u Uniji te da stoga radi određivanja izvozne cijene nije trebalo provoditi nikakvu prilagodbu u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe.

(23)

Nesporno je da taj proizvođač izvoznik i povezani uvoznici pripadaju istoj grupaciji trgovačkih društava. Stoga se smatra da su oni međusobno udruženi. U takvim okolnostima Komisija mora izvoznu cijenu izračunati u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena, a potvrđene su uvodne izjave od 50. do 54. Privremene uredbe.

(24)

Taj je proizvođač izvoznik ujedno zahtijevao prilagodbu razine trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe tvrdeći kako su domaću prodaju krajnjim korisnicima provodili povezani trgovci, dok se izvozna prodaja de facto temeljila na cijeni za distributere zato što je Komisija, u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe, odbila troškove prodaje, opće i administrativne troškove i profitne marže povezanih trgovaca u Uniji.

(25)

Činjenicom da je izvozna cijena bila izračunana u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe ne podrazumijeva se da se promijenila razina trgovine pri kojoj je izvozna cijena utvrđena. Osnova izračunane izvozne cijene i dalje je cijena koja se zaračunavala krajnjim korisnicima. Prilagodba razine trgovine u ovome slučaju nije opravdana jer je proizvođač izvoznik prodavao uz istu razinu trgovine i na domaćem tržištu i na tržištu Unije. U svakom slučaju, taj proizvođač izvoznik nije pružio dokaze da su navodne razlike u razini trgovine utjecale na usporedivost cijena, kao što je dokazano dosljednim i jasnim razlikama u funkcijama i cijenama prodavatelja za različite razine trgovine na domaćem tržištu izvoznih država. Umjesto toga, on je samo tvrdio da ta prilagodba mora biti jednaka prilagodbi provedenoj u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe za izračun izvozne cijene. Taj je zahtjev stoga odbačen.

(26)

Kao posljedica izmjena uobičajene vrijednosti u skladu s prethodnom uvodnom izjavom 21., konačne dampinške marže za Koreju mijenjaju se kako slijedi:

(27)

Na upotrebu Republike Koreje kao analogne zemlje nisu primljene nikakve daljnje primjedbe. Komisija potvrđuje nalaze iz uvodnih izjava od 65. do 71. Privremene uredbe.

(28)

Uobičajena vrijednost za dva proizvođača izvoznika iz NRK-a utvrđena je na temelju cijene ili izračunane uobičajene vrijednosti u analognoj zemlji, u ovom slučaju Koreji, u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(29)

Uobičajena vrijednost kineskih trgovačkih društava bila je izmijenjena u skladu s izmjenom uobičajene vrijednosti utvrđene za Koreju, kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 21.

(30)

Budući da u pogledu izvozne cijene nisu dostavljene nikakve dodatne primjedbe, potvrđuju se uvodne izjave 73. i 74. Privremene uredbe.

(31)

Budući da u pogledu usporedbe uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena nisu dostavljene nikakve primjedbe, potvrđuju se uvodne izjave od 75. do 78. Privremene uredbe.

(32)

Komisija je na temelju njihovih odgovora na upitnik utvrdila u uvodnoj izjavi 80. Privremene uredbe da su ta dva proizvođača izvoznika koji surađuju bila povezana preko zajedničkog vlasništva. Stoga je za ta dva trgovačka društva privremeno utvrđena jedinstvena dampinška marža na temelju ponderiranog prosjeka njihovih pojedinačnih dampinških marži.

(33)

Oba kineska proizvođača izvoznika koja surađuju (Baosteel i WISCO) osporavala su odluku Komisije da se s njima postupa kao s povezanim trgovačkim društvima koja stoga imaju jednu ponderiranu prosječnu dampinšku pristojbu. Ona su tvrdila da se natječu i na domaćem tržištu i na izvoznim tržištima.

(34)

Komisija ponavlja da su ta dva proizvođača izvoznika koja su surađivala povezana preko zajedničkog državnog vlasništva. Međutim, u skladu s okolnostima ovoga predmeta, ta bi trgovačka društva nakon uvođenja mjera imala slab interes za usklađivanje svojih izvoznih djelatnosti s obzirom na činjenicu da se, kako je detaljno navedeno u uvodnim izjavama 175. i 176. u nastavku, te mjere sastoje se od promjenjive pristojbe koja se temelji na jednakoj minimalnoj uvoznoj cijeni za sve proizvođače izvoznike. Stoga u konačnoj fazi Komisija smatra da nije potrebno donijeti zaključak o tome trebaju li se ta dva trgovačka društva tretirati kao jedinstveni subjekt na temelju članka 9. stavka 5. Osnovne uredbe. Stoga su za potrebe tekućeg ispitnog postupka utvrđene dvije odvojene dampinške marže.

(35)

Podnositelj pritužbe tvrdio je nakon konačne objave da bi, kada cijene padnu ispod najniže uvozne cijene (NUC), dvije pojedinačne stope pristojbe za ta dva kineska proizvođača izvoznika mogle dovesti do koordinacije izvoznih aktivnosti. Tvrdili su da bi se za oba trebala utvrditi jedna jedinstvena stopa pristojbe. Međutim, kako je prethodno navedeno, u kontekstu posebnih okolnosti ovoga predmeta Komisija ima pokazatelje prema kojima će se međunarodne cijene srednjoročno do dugoročno vjerojatno zadržati iznad NUC-a. U skladu s time, ona smatra da rizik od koordinacije između ta dva proizvođača izvoznika nije značajan te da je u pogledu tog rizika daleko primjerenije rješenje mogućnost privremene revizije u slučaju promjene okolnosti. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(36)

Razina suradnje bila je visoka jer je uvoz ta dva proizvođača izvoznika koji surađuju činio 100 % ukupnog izvoza NRK-a u Uniju tijekom RIP-a. Na temelju toga Komisija je odlučila utvrditi dampinšku maržu za čitavu zemlju na razini trgovačkog društva koje surađuje s najvišom dampinškom maržom.

(37)

Na temelju toga konačne dampinške marže za Narodnu Republiku Kinu mijenjaju se kako slijedi:

(38)

Budući da nisu dostavljene nikakve primjedbe, potvrđeno je utvrđivanje uobičajene vrijednosti kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 84. i 85. Privremene uredbe.

(39)

Budući da nisu dostavljene nikakve primjedbe, potvrđuje se utvrđivanje izvozne cijene kako je navedeno u uvodnim izjavama od 86. do 88. Privremene uredbe.

(40)

Budući da nisu dostavljene nikakve primjedbe u pogledu usporedbe uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena, potvrđuju se uvodne izjave od 89. do 92. Privremene uredbe.

(41)

Budući da nisu dostavljene nikakve daljnje primjedbe u pogledu dampinških marža, potvrđuju se uvodne izjave 93. do 95. Privremene uredbe.

(42)

Sva se proizvodnja dotičnog proizvoda u Rusiji sastojala od konvencionalnog GOES-a, a i proizvodi prvorazredne kvalitete i ostali prodavani su na tržištu Unije. Ruski je proizvođač izvoznik tvrdio da se mora izvršiti prilagodba uobičajene vrijednosti kako bi se uzela u obzir činjenica da se proizvodi koji nisu prvorazredne kvalitete izvoze na tržište Unije po nižim cijenama od cijena prvorazrednih proizvoda.

(43)

Komisija je razmatrala mogućnost prilagodba uobičajene vrijednosti za proizvode koji nisu prvorazredne kvalitete. Treba naglasiti da je, kao što je zatražio proizvođač izvoznik, u privremenoj fazi između proizvoda prvorazredne kvalitete i ostalih proizvoda razlika napravljena, pri čemu su radi osiguravanje primjerene usporedbe,cijene i troškovi svakog razreda kvalitete bili odvojeni. Tu razliku, čija je svrha osiguravanje primjerene usporedbe uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, treba zadržati.

(44)

Međutim, nije opravdana prilagodba same uobičajene vrijednosti u smislu smanjenja troškova proizvodnje proizvoda koji nisu prvorazredne kvalitete. Zbog takve se prilagodbe znatan dio troškova ne bi pripisao dotičnom proizvodu, iako je on nastao u vezi s tim proizvodom. Uobičajena vrijednost za sve vrste proizvoda izračunana je na temelju stvarnih podataka koje je dostavio proizvođač izvoznik i koji su provjereni na licu mjesta. Komisija je provjerila raspodjelu troškova i ne postoje razlozi kojima bi se opravdala umjetna raspodjela takvih troškova i druge prilagodbe. Sve razlike u cijenama između različitih vrsta proizvoda nužno su uzete u obzir jer je uobičajena vrijednost određena prema vrsti proizvoda. Stoga se ta tvrdnja mora odbaciti.

(45)

To je trgovačko društvo tvrdilo da njihovo stajalište potvrđuju razlike u dampinškim maržama između proizvoda prvorazredne kvalitete i ostalih proizvoda. Međutim, sasvim je uobičajeno da različite skupine vrsta proizvoda imaju i različite dampinške marže. Razlikom u dampinškoj marži ne može se opravdati prilagodba uobičajene vrijednosti. Stoga se i ta tvrdnja treba odbiti.

(46)

Industrija Unije tvrdila je da je Komisija pogriješila kada je donijela odluku da ne izvrši nikakve prilagodbe troškova proizvodnje ruskih proizvođača u skladu s člankom 2. stavkom 5. Osnovne uredbe. Nadalje je tvrdila da čak ako Komisija i jest zaključila da ruski proizvođači naplaćuju unutar grupacije cijene slične onima u vanjskoj prodaji, pitanje je odražavaju li se na objektivan način cijenama za transakcije unutar grupacije svi troškovi povezani s dotičnim proizvodom. Komisija je te cijene usporedila s cijenama za treće strane i na temelju toga utvrdila da nabavne cijene sirovina za ta dva povezana ruska proizvođača odgovaraju tržišnim cijenama u razdoblju ispitnog postupka pa se njima stoga odražavaju uobičajeni troškovi nabave. Nadalje, u ispitnom postupku nisu otkrivene nikakve naznake da se određivanjem tih cijena nisu uzeli u obzir svi troškovi. Stoga se nikakva prilagodba nije smatrala potrebnom.

(47)

Budući da u pogledu uobičajene vrijednosti nisu dostavljene nikakve dodatne primjedbe, potvrđuju se uvodne izjave 98. i 99. Privremene uredbe.

(48)

Ruski proizvođač izvoznik tvrdio je da se izvoz trećerazrednih materijala treba isključiti iz izračuna dampinga. Međutim, zato što je dotični proizvod i trećerazredni materijal, za njegovo isključivanje nema nikakvih temelja. Stoga se ta tvrdnja mora odbaciti.

(49)

Ruski proizvođač tvrdio je da prilagodbe dobiti te prodajnih, općih i administrativnih troškova (POA) povezanog uvoznika (Novex) nisu opravdane i naveo da se ne slaže s načinom na koji Komisija u tom pogledu tumači članak 2. stavke 8. i 9. Osnovne uredbe.

(50)

Ruski proizvođač izvoznik tvrdio je da je prilagodba za POA i dobit, u skladu s člankom 2. stavkom 9., opravdana jedino ako se uvjetima prodaje zahtijeva isporuka proizvoda s plaćenim pristojbama. S druge strane, kada se proizvodi prodaju neocarinjeni, primjenjuje se članak 2. stavak 8., što znači da je odbitak POA-e i dobiti opravdan. Proizvođač izvoznik tvrdio je nadalje da je Novex djelovalo kao „izvozni ogranak” grupacije NLMK Group, da Novex nije obnašao nikakve uvozne funkcije te da nije snosio troškove koje „uobičajeno snosi uvoznik”.

(51)

Međutim, kako je objašnjeno u Privremenoj uredbi te suprotno tvrdnjama, ispitnim je postupkom utvrđeno da je Novex tijekom razdoblja ispitnog postupka obnašao iste uvozne funkcije za sve prodaje dotičnog proizvoda. Zapravo, Novex je takve funkcije obnašao za puno veći raspon proizvoda od čelika no što ih pokriva sam dotični proizvod. Različitim pravilima Incoterma (DDP, DAP ili CIF) ne mijenja se činjenica da je Novex u svim transakcijama djelovao kao povezani uvoznik na tržište Unije. Nisu dostavljeni nikakvi dokazi kojima bi se taj nalaz poništio. Stoga se potvrđuje da se u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe trebaju primijeniti prilagodbe POA-e i dobiti.

(52)

Taj je ruski proizvođač izvoznik nakon konačne objave ponovio svoju tvrdnju da prilagodba u skladu s člankom 2. stavkom 9. nije opravdana za prodaju provedenu na temelju DDU-a/DAP-a. Međutim, u prilog toj tvrdnji nisu dostavljeni nikakvi novi dokazi. Komisija ostaje pri svojem stajalištu da se sve prodaje moraju prilagoditi u skladu s člankom 2. stavkom 9. zato što je, kako je objašnjeno u Privremenoj uredbi, Novex u svim transakcijama djelovao kao uvoznik, a cijene koje je taj ruski proizvođač izvoznik zaračunavao Novexu bile su nepouzdane zbog njihovog međusobnog odnosa.

(53)

Budući da u pogledu izvozne cijene nisu dostavljene nikakve dodatne primjedbe, potvrđuje se uvodna izjava 100. Privremene uredbe.

(54)

Budući da nisu dostavljene nikakve dodatne primjedbe u pogledu usporedbe, potvrđuju se uvodne izjave 101. i 102. Privremene uredbe.

(55)

Budući da nisu dostavljene nikakve dodatne primjedbe u pogledu dampinških marža, potvrđuju se uvodne izjave od 103. do 105. Privremene uredbe.

(56)

Budući da nisu dostavljene primjedbe u pogledu uobičajene vrijednosti u Sjedinjenim Američkim Državama, potvrđuju se nalazi iz uvodne izjave 107. Privremene uredbe.

(57)

Budući da nisu dostavljene nikakve primjedbe, potvrđuje se utvrđivanje izvozne cijene kako je navedeno u uvodnim izjavama od 108. do 111. Privremene uredbe.

(58)

Budući da nisu dostavljene nikakve primjedbe u pogledu usporedbe uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena, potvrđuju se uvodne izjave 112. i 113. Privremene uredbe.

(59)

Nisu dostavljene nikakve primjedbe na privremene nalaze Komisije u pogledu proizvođača izvoznika koji surađuje. Stoga se potvrđuju dampinške marže kako su utvrđene u uvodnim izjavama od 114. do 116. Privremene uredbe.

(60)

Na temelju prethodno iznesenoga, konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(61)

Budući da nisu dostavljene nikakve primjedbe u pogledu definicije industrije Unije i proizvodnje Unije, potvrđuju se zaključci navedeni u uvodnim izjavama 117. i 118. Privremene uredbe.

(62)

Jedan je japanski proizvođač izvoznik tvrdio da upotreba raspona za podatke o potrošnji Unije nije prikladna jer podaci o potrošnji Unije ne bi u načelu trebali biti povjerljivi.

(63)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 134. Privremene uredbe, uvoz japanskog dotičnog proizvoda u Nizozemsku bio je tijekom razmatranog razdoblja prijavljivan pod povjerljivom oznakom KN. Rasponi su se upotrebljavali kako bi se zaštitila povjerljivost podataka koje su dostavile zainteresirane strane. Da su umjesto raspona bili predstavljeni točni podaci o potrošnji Unije, time bi se jednom japanskom proizvođaču izvozniku omogućilo da precizno izračuna uvoz od drugog japanskog proizvođača izvoznika. Nadalje, rasponima upotrijebljenima u privremenoj Uredbi stranama su pružene smislene informacije. Osim toga, indeksima za raspone potrošnje Unije omogućuje se odgovarajuće razumijevanje trendova potrošnje Unije.

(64)

Budući da nisu dostavljene nikakve druge primjedbe u pogledu potrošnje Unije, potvrđuju se zaključci navedeni u uvodnim izjavama od 119. do 124. Privremene uredbe.

(65)

Dva proizvođača izvoznika tvrdila su da je kumulativna ocjena izvoza iz njihovih zemalja u usporedbi s onim iz ostalih dotičnih zemalja neopravdana: jedan je od japanskih proizvođača izvoznika tvrdio da su oni jedini izvozili visokokvalitetne vrste dotičnog proizvoda te da, zbog toga što je njihov izvoz u padu, oni na cijene na tržištu Unije ne vrše nikakav pritisak. Američki proizvođač izvoznik tvrdio je da se uvoz iz SAD-a smanjio tijekom razmatranog razdoblja za 400 % te da su oni uvijek utvrđivali mnogo više cijene od ostalih proizvođača. Nadalje, jedan je korisnik tvrdio da je, osim toga što određeni proizvođač izvoznik prodaje vrste dotičnog proizvoda koje proizvođači iz Unije i drugi proizvođači iz dotičnih zemalja ne prodaju, takva kumulativna ocjena neprimjerena zbog smanjenja uvoza i razlika u ponašanju u vezi cijena.

(66)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 132. Privremene uredbe, priznata je činjenica da je tijekom razmatranog razdoblja došlo do smanjenja uvoza iz Japana i SAD-a. Međutim, i tim se uvozom pridonijelo pritisku na cijene dotičnog proizvoda na tržištu Unije. Utvrđeno je kako je uvoz iz Japana i SAD-a dampinški i da su njihovi proizvodi bez sumnje izravno konkurentni proizvodima Unije i proizvodima drugih proizvođača izvoznika. Sve vrste dotičnog proizvoda, uključujući vrste koje prodaju japanski i američki proizvođači izvoznici, prodaju se za upotrebu u proizvodnji jezgri transformatora i prodaju se istoj, relativno ograničenoj skupini kupaca. Komisija je stoga zahtjeve protiv kumulacije odbila.

(67)

Nakon konačne objave taj je američki proizvođač izvoznik ponovio svoj zahtjev protiv kumulacije i naveo da njegove vrste dotičnih proizvoda ne konkuriraju proizvodima industrije Unije jer se na tržištu Unije prodaju samo zbog njihove bolje kvalitete u usporedbi s vrstama proizvoda industrije Unije.

(68)

Osim argumenata iz prethodno navedene uvodne izjave 66. koji se odnose na uvoz iz SAD-a općenito, mora se spomenuti da je ipak provedena kumulativna ocjena za čitavu zemlju s obzirom na čitav opseg dotičnog proizvoda, a ne za posebna trgovačka društva ni s obzirom na samo određene vrste dotičnog proizvoda. Stoga je taj zahtjev odbijen.

(69)

Komisija je zaključila da su svi kriteriji iz članka 3. stavka 4. ispunjeni te se stoga uvoz iz dotičnih zemalja za potrebe utvrđivanja štete ispitao kumulativno. Kao rezultat toga potvrđeni su zaključci navedeni u uvodnim izjavama od 125. do 132. Privremene uredbe.

(70)

Budući da nisu dostavljene nikakve druge primjedbe, potvrđuju se zaključci navedeni u uvodnim izjavama od 133. do 136. Privremene uredbe.

(71)

Budući da nisu dostavljene nikakve primjedbe, potvrđuju se zaključci navedeni u uvodnim izjavama od 137. do 148. Privremene uredbe.

(72)

Korejski proizvođač izvoznik tvrdio je da su glavni pokazatelji štete narušeni jer se njima ne uzima dovoljno u obzir razvoj ponude proizvoda kojom se dovodi do stanjivanja dotičnog proizvoda i istovjetnog proizvoda tijekom razmatranog razdoblja. Taj proizvođač izvoznik tvrdio je da se radi pravedne i stvarne slike od industrije Unije podaci o proizvodnji moraju tražiti u mjerama duljine, bilo da su to stvarni podaci ili barem podaci proizvedenih duljina izvedeni na temelju ponude proizvoda.

(73)

Komisija smatra da taj proizvođač izvoznik nije dostavio podatke koji pokazuju da bi pristup koji se temelji na duljini promijenio ikakve čimbenike štete. Nadalje, tonaža je za dotični proizvod i istovjetni proizvod standardna mjera količine u pogledu njihove proizvodnje, nabave i prodaje. Podaci Eurostata za dotični proizvod i istovjetni proizvod također su izraženi tonažom. Stoga se analiza tonaža smatrala točnom metodom pa je argument ove zainteresirane strane odbijen.

(74)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je njezinim pokazateljima štete predstavljena pravedna indikativna slika.

(75)

Ista zainteresirana strana i korisnik tvrdili su da su neki nalazi Komisije u Privremenoj uredbi bili proturječni. Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 220. i 222. Privremene uredbe, Komisija je, s jedne strane, objasnila da industrija Unije svoju proizvodnju preusmjerava s konvencionalnih vrsta proizvoda na visoko propusne vrste istovjetnog proizvoda. S druge strane, kao što se navodi u tablici iz uvodne izjave 150. Privremene uredbe, proizvodni kapacitet se tijekom razmatranog razdoblja povećao (s 486 600 tona na 492 650 tona). Prema tim zainteresiranim stranama općenito je poznato da povećana usmjerenost na tanje proizvode (visoko propusne) automatski dovodi do smanjenja proizvodnih kapaciteta.

(76)

Komisija je te argumente odbacila. Kao prvo, porast kapaciteta uglavnom je bio rezultat povećanja kapaciteta jednog od proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja. Taj proizvođač iz Unije trenutno proizvodi samo konvencionalne vrste dotičnog proizvoda. Osim toga, uvodna izjava 222. Privremene uredbe odnosi se uglavnom na budućnost, a ne isključivo na razmatrano razdoblje. Ova je izjava dodatno potvrđena upućivanjem iz uvodne izjave 196. Privremene uredbe, gdje se navodi da će „proizvođači iz Unije prelaziti na ponudu proizvoda s manjim gubitkom magnetiziranja”.

(77)

Na temelju prethodno navedenog potvrđuju se zaključci navedeni u uvodnim izjavama od 150. do 154. Privremene uredbe.

(78)

Budući da nisu dostavljene nikakve druge primjedbe, potvrđuju se zaključci navedeni u uvodnim izjavama od 155. do 158. Privremene uredbe.

(79)

Budući da nisu dostavljene nikakve primjedbe u pogledu razvoja događaja s obzirom na druge pokazatelje štete koji se odnose na razmatrano razdoblje, potvrđuju se zaključci navedeni u uvodnim izjavama od 159. do 174. Privremene uredbe.

(80)

U skladu s člankom 6. stavkom 1. Osnovne uredbe, zaključak o šteti u nastavku donesen je na temelju provjerenih podataka iz RIP-a. S druge strane, prikupljanje i provjera podataka iz razdoblja nakon RIP-a provedeni su u okviru analize interesa Unije (vidi i uvodne izjave 110. i 111.). Tablicom u uvodnoj izjavi 170. Privremene uredbe pokazali su se rekordno visoki gubici i negativni novčani tokovi od godine 2012. nadalje. Tako se potvrđuje zaključak iznesen u nastavku da se industrija Unije tijekom RIP-a nalazila u štetnom stanju.

(81)

Čak da su za neke čimbenike štete i uzeti u obzir podaci iz razdoblja nakon RIP-a, a posebno mala dobit iz razdoblja siječanj – svibanj 2015., time se ne bi utjecalo na nalaz da se industrija Unije nalazi u štetnom stanju.

(82)

Na temelju prethodno navedenog te zbog toga što nisu dostavljene nikakve druge primjedbe potvrđuju se zaključci navedeni u uvodnim izjavama od 175. do 179. Privremene uredbe prema kojima je industrija Unije tijekom razmatranog razdoblja pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne Uredbe.

(83)

Nekoliko je strana tvrdilo da uvoz iz dotičnih zemalja nije mogao prouzročiti štetu koju je pretrpjela industrija Unije, uglavnom zato što nije došlo do obaranja cijena. Nadalje, tvrdilo se da su proizvođači iz Unije u mnogim slučajevima sami pokretali i vodili sniženja cijena i u Uniji i na ostalim velikim tržištima. Jedan je japanski proizvođač izvoznik dodao da nema značajnog porasta dampinškog uvoza te da uvoz te cijene u značajnoj mjeri niti snižava niti povisuje. Kao rezultat toga, taj uvoz nije mogao prouzročiti štetu koju je pretrpjela industrija Unije jer on nije mogao na tržištu Unije vršiti nikakav pritisak na cijene. Jedan je japanski proizvođač izvoznik nakon konačne objave tvrdio da izjava Komisije da je taj uvoz doveo do znatnog pada cijena na tržištu Unije nije dovoljna da bi se utvrdilo kako je pad cijena uzrokovan uvozom. Nalazom da je došlo do pada cijena samo se ukazuje na globalni trend, čime se ne podrazumijeva da je pad cijena na tržištu Unije uzrokovan uvozom.

(84)

Također se tvrdilo da Komisija mora kvantificirati stvarnu štetu uzrokovanu dampinškim uvozom i štetu uzrokovanu ostalim poznatim čimbenicima te da razina pristojbe ne smije biti viša od one koja je potrebna za uklanjanje štete nastale isključivo zbog dampinškog uvoza. Te su primjedbe bile ponovljene nakon konačne objave.

(85)

Tvrdnje da uvoz iz dotičnih zemalja nije mogao uzrokovati štetu koju je trpjela industrija Unije nisu bile potkrijepljene činjenicama iz ispitnog postupka. Kao što je navedeno u uvodnim izjavama od 137. do 164. Privremene uredbe, sniženje prosječne jedinične cijene dampinškog uvoza iznosilo je tijekom razmatranog razdoblja približno 30 %. Kao rezultat toga, tim su se uvozom cijene na tržištu Unije u značajnoj mjeri snizile, čak toliko da su proizvođači Unije bili prisiljeni sniziti svoje prodajne cijene daleko ispod iznosa troškova, kako bi se one uskladile s razinama cijena uvoza iz dotičnih zemalja. Osim toga, jasno je utvrđena vremenska podudarnost između, s jedne strane, razine dampinškog uvoza po sve nižim cijenama i, s druge strane, pada obujma prodaje industrije Unije i pada cijena kao posljedice stanja u kojemu se ostvarivao gubitak, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 181. do 183. Privremene uredbe.

(86)

Tvrdnja da se padom cijena samo odražava globalni trend odbačena je na temelju razloga koji se nalaze u nastavku. Kao prvo, kao što je slučaj s određenom robom, globalna tržišna cijena za dotični proizvod ne postoji. Kao drugo, nalazima dampinga pronađene su različite dampinške marže kojima se pokazuje da su na različitim tržištima različite i razine cijena. Kao treće, ispitnim se postupkom otkrilo kako se razina cijena i rast procijenjenih cijena u raznim svjetskim područjima (za 2014. i sve do prvog tromjesečja 2015.) ne događa istom brzinom. Kao četvrto, čak ako i postoje pokazatelji da je tijekom razdoblja ispitnog postupka u nekoliko svjetskih područja došlo do pada cijena, takav se pad razlikuje od područja do područja, pri čemu su posebno naglo padale cijene na tržištu Unije, koje je otvoreno tržište, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 85. u nastavku.

(87)

Čak ako i nije došlo do obaranja cijena, što je navedeno u Privremenoj uredbi, proizvođači iz Unije nisu mogli postaviti svoje cijene iznad svojih troškova, što je tijekom razmatranog razdoblja dovelo do velikih gubitaka. Nepostojanje obaranja cijena, što je samo jedan od čimbenika koji se u analizi štete treba pratiti, ne znači da dampinški uvoz nije mogao uzrokovati štetu. Visine cijena industrije Unije bile su rezultat snažnog pada cijena uzrokovanog dampinškim uvozom po niskim cijenama. Bez takvog snažnog pritiska na cijene ne bi bilo nikakvog razloga da industrija Unije snizi svoje cijene na tako niske razine. Kako bi obranili svoj tržišni udio i održali gospodarsku razinu proizvodnje, a zbog snažnog pritiska dampinškog uvoza na njihove prodajne cijene, proizvođači iz Unije nisu imali nikakvu drugu mogućnost osim prodaje po cijenama nižima od iznosa troškova. Stoga su te tvrdnje odbačene. Nadalje, u pogledu tvrdnje da Komisija mora kvantificirati stvarnu štetu uzrokovanu dampinškim uvozom i štetu uzrokovanu ostalim poznatim čimbenicima, Komisija je smatrala da, kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 201. Privremene uredbe, nije utvrđeno da je svim ostalim čimbenicima, uzimajući u obzir čak i njihov mogući kombinirani učinak, uzročno-posljedična veza između štete i dampinškog uvoza poništena.

(88)

S obzirom na cijene i postavljanje cijena tijekom razmatranog razdoblja jedan je kineski proizvođač izvoznik tvrdio da je sniženja cijena početkom razmatranog razdoblja pokrenula industrija Unije. Jedan je korisnik ujedno tvrdio da je intenzivno cjenovno tržišno natjecanje zapravo bio izravan učinak toga što su, suočeni sa smanjenjem potražnje, Unija i proizvođači izvoznici željeli zadržati ili povećati obujme prodaje.

(89)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 158. Privremene uredbe, te se tvrdnje odbacuju. Kao prvo, nema dokaza da je ta smanjenja cijena pokrenula industrija Unije. Kao drugo, u gospodarskom pogledu nema smisla da industrija Unije počne prodavati proizvode uz velike gubitke ako na to nije prisiljena. Na kraju, podsjeća se da postoji jasna vremenska podudarnost između razine dampinškog uvoza po sve nižim cijenama te smanjivanja obujma prodaje i pada cijena industrije Unije, što je dovelo do većih gubitaka za proizvođače iz Unije.

(90)

Nadalje, taj je kineski proizvođač izvoznik tvrdio da je teško shvatiti na koji način više cijene, koje su zaračunavali proizvođači izvoznici, mogu izazvati pad cijena. Jedan je japanski izvoznik tvrdio da Komisija ne uspijeva dokazati nikakvu korelaciju između pada cijena u Uniji i uvoza dotičnog proizvoda iz dotičnih zemalja. Jedan je korisnik doveo u pitanje valjanost glavnih argumenata Komisije zbog toga što je ona zanemarila nepostojanje obaranja cijena. U istom kontekstu, jedan je korisnik dao primjedbu kako sposobnost nekog proizvođača da podnese dugotrajan cjenovni rat ovisi o brojnim čimbenicima, kao što su, osim veličine, snage i strategije grupacije kojoj ti proizvođači pripadaju, i učinkovitost, ulazni troškovi te kvaliteta proizvoda.

(91)

Tvrdnje zainteresiranih strana odbačene su iz razloga koji se nalaze u nastavku. Osim primjedaba iz uvodne izjave 87. agresivne cjenovne strategije na samom tržištu Unije mogu duže podnositi proizvođači izvoznici nego proizvođači iz Unije iz razloga koji se nalaze u nastavku. Tržišni udio proizvođača izvoznika na njihovim domaćim tržištima puno je veći od tržišnog udjela od proizvođača iz Unije u Uniji. Tržište Unije ujedno je otvoreno tržište, dok na domaća tržišta proizvođača izvoznika iz dotičnih zemalja drugi konkurenti, uključujući proizvođače iz Unije, ne mogu lako ući. Kao posljedica viška kapaciteta na svjetskom tržištu zbog snažnog rasta poslovanja tijekom godina 2003. – 2010., agresivno određivanje cijena između konkurentnih proizvođača iz Unije i proizvođača izvoznika počelo je tijekom razmatranog razdoblja. U tom je kontekstu Komisija navela da su svi osim jednog proizvođača izvoznika prijavili tijekom RIP-a veći proizvodni kapacitet od stvarne proizvodnje. Konačno, što se tiče korelacije između padova cijena u Uniji i uvoza dotičnog proizvoda, postoji izravna korelacija u pogledu sniženja cijena, iako ne u istoj mjeri kao u pogledu količina.

(92)

Zbog svih prethodno navedenih razloga Komisija je smatrala da je, kao što je već navedeno u uvodnoj izjavi 145. Privremene uredbe, šteta posebno pojašnjena ograničenjem koje su proizvođači iz Unije doživjeli zbog snažnog pritiska na njihove prodajne cijene. Tim ih se pritiskom prisililo da, kako bi zaštitili svoj udio na tržištu Unije, proizvode prodaju po cijenama koje su niže od iznosa troškova, što im je omogućilo da zadrže održivu razinu proizvodnje.

(93)

Budući da u pogledu učinaka dampinškog uvoza nisu dostavljene nikakve druge primjedbe, potvrđuju se zaključci navedeni u uvodnim izjavama od 181. do 183. Privremene uredbe.

(94)

Jedna je zainteresirana strana tvrdila da je, suprotno zaključcima iz uvodne izjave 185. Privremene uredbe, industrija Unije imala lošije rezultate tijekom razmatranog razdoblja, posebno zbog pada potražnje za konvencionalnim vrstama dotičnog proizvoda na tržištu Unije. Druga je zainteresirana strana tvrdila da je smanjenje potrošnje Unije za oko 11 % ključni razlog zbog kojeg industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu od uvoza od proizvođača izvoznika. Ta zainteresirana strana tvrdi da trend rezultata industrije Unije u smislu obujma prodaje slijedi upravo isti put kao i smanjenje potrošnje Unije pa je stoga on ključni razlog za štetu koju je industrija Unije pretrpjela.

(95)

Kao što je potvrđeno u uvodnim izjavama 121. i 156. Privremene uredbe, trendovi potrošnje Unije i rezultata obujma prodaje industrije Unije doista su bili slični, čak iako je smanjenje obujma prodaje industrije Unije neznatno premašilo smanjenje potrošnje. Međutim, kao što je prethodno spomenuto, ključni čimbenik za utvrđivanje štete je taj da su proizvođači iz Unije bili prisiljeni prodavati po cijenama nižim od iznosa troškova. Stoga se tvrdnje zainteresirane strane u tom pogledu trebaju odbaciti. Nadalje, Komisija smatra da gospodarska kriza jest prouzročila smanjenje potražnje u Uniji, kako je potvrđeno u uvodnoj izjavi 184. Privremene uredbe, ali da to nije osnovni uzrok štete. U tom pogledu, iako se potrošnja u Uniji smanjila između 2011. i 2012., potrošnja u 2012. bila je približno jednaka onoj iz 2010. Međutim, u 2010. industrija Unije ostvarila je dobit od 14 %, a u 2012. zabilježila je gubitak od gotovo 10 %. Kao rezultat toga, čak ako gospodarska kriza i jest doprinijela toj šteti, ne može se zaključiti da bi ona poništila uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(96)

Stoga se potvrđuju zaključci iz uvodnih izjava od 184. i 185. Privremene uredbe.

(97)

Kineski proizvođač izvoznik tvrdio je da pored dampinškog uvoza postoje i mnogi drugi čimbenici kojima se objašnjavaju poteškoće proizvođača iz Unije. To su npr. visoke cijene sirovina, trgovanje emisijskim jedinicama CO2 i, možda najvažnije, gospodarske nesigurnosti i naglo smanjene razine potrošnje, posebice u južnoj Europi.

(98)

Proizvođači iz Unije mogli bi biti u usporedivo nepovoljnijem položaju ako bi se mnogi drugi čimbenici (uključujući visoke cijene sirovina itd.) uspoređivali s proizvođačima izvoznicima, poput onih iz Rusije, Kine i SAD-a

(99)

Međutim, tim se argumentima ne pruža dostatno objašnjenje zašto je industrija Unije i dalje mogla postizati dobit od približno 14 % u 2010. i ranijim godinama, s obzirom na to da je taj mogući usporedivo nepovoljniji položaj u smislu troškova bio jednak i u 2010. i ranijim godinama.

(100)

Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

(101)

Budući da nisu dostavljene nikakve primjedbe u pogledu uvoza iz trećih zemalja, potvrđuju se zaključci navedeni u uvodnim izjavama 189. i 190. Privremene uredbe.

(102)

Dva su proizvođača izvoznika tvrdila da se podacima koji se odnose na izvoz proizvođača iz Unije dokazuje njihova agresivna cjenovna politika, zato što su te cijene Unije znatno niže od ponderiranih prosječnih prodajnih cijena Unije na tržištu Unije pa čak i ispod iznosa njihovih troškova. Drugi je proizvođač izvoznik tvrdio da Komisija treba štetne učinke gospodarske krize i loših izvoznih rezultata industrija Unije odgovarajuće razdvojiti i razlikovati. Drugi je korisnik tvrdio kako zaključak Komisije da su se izvozni rezultati održali na visokoj razini i da ti rezultati nisu bili odlučujući za štete po industriju Unije nije potkrijepljen podacima jer se tijekom razmatranog razdoblja izvozna prodaja smanjila za 22,7 %, dok je domaća prodaja pala za 11 %.

(103)

Te su tvrdnje odbačene iz razloga koji se nalaze u nastavku. Nižu jediničnu prodajnu izvoznu cijenu koju su naplaćivali proizvođači iz Unije treba u usporedbi s onom na tržištu Unije promatrati u svjetlu činjenice da je u tom izvozu uključen velik dio GOES-a drugorazredne kvalitete koji se uglavnom izvoze i prodaju uz popust. Nadalje, već je u uvodnoj izjavi 193. Privremene uredbe prepoznato da su izvozni rezultati toj šteti doprinijeli, ali da se njima nije poništila uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i štete koju je industrija Unije pretrpjela.

(104)

Budući da nije bilo nikakvih drugih primjedaba u pogledu učinka izvoznih rezultata industrije Unije, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 191. do 193.

(105)

Druga zainteresirana strana navela je da industrija Unije trpi zbog golemog viška kapaciteta te da se smanjenje obujma proizvodnje proizvođača iz Unije uglavnom može pripisati padu razina potrošnje u Uniji i velikom smanjenju obujma izvoza proizvođača iz Unije, posebno između 2012. i 2013.

(106)

Ta je tvrdnja odbačena jer je navodni višak kapaciteta više rezultat dampinškog uvoza, a ne uzrok štete koju je pretrpjela industrija Unije, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 194. do 197. Privremene uredbe.

(107)

Budući da nije bilo nikakvih drugih primjedaba u pogledu prethodno navedenoga, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 194. do 197. Privremene uredbe.

(108)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba u pogledu prethodno navedenoga, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 198. i 199. Privremene uredbe.

(109)

Budući da nije bilo nikakvih drugih primjedaba u pogledu uzročnosti, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 200. do 202. Privremene uredbe.

(110)

U skladu s člankom 6. stavkom 1. Osnovne uredbe podaci koji se odnose na razdoblje nakon ispitnog razdoblja uobičajeno se ne uzimaju u obzir. Međutim, u kontekstu utvrđivanja postoji li interes Unije kako se razmatralo u članku 21. stavku 1. Osnovne uredbe, mogu se za te potrebe uzeti u obzir podaci koji se odnose na razdoblje nakon razdoblja ispitnog postupka (3).

(111)

Primjedbe koje se odnose na potrebu da se u obzir uzmu važni događaji iz razdoblja nakon ispitnog postupka („razdoblje nakon RIP-a”) primljene su i od korisnika i od proizvođača izvoznika. Većina primjedaba i navoda primljenih nakon uvođenja privremenih mjera odnosila se na sljedeće događaje nakon razdoblja ispitnog postupka. Visoko propusne vrste dotičnog proizvoda sve su rjeđe na tržištu Unije, uglavnom zbog stupanja na snagu razine 1. Uredbe o ekološkom dizajnu (kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 233. Privremene uredbe), ali i zbog toga što proizvođači iz Unije navodno ne mogu opskrbljivati tržište potrebnom kvalitetom tih visoko propusnih vrsta proizvoda. Osim toga, cijene dotičnog proizvoda i istovjetnog proizvoda nakon RIP-a su se znatno povećale. Također, strane su tvrdile da je Komisija utjecaj privremenih mjera na industriju transformatora podcijenila, posebno putem podcjenjivanja udjela dotičnog proizvoda u ukupnom trošku proizvodnje korisnika. Konačno, tvrdilo se da su proizvođači iz Unije ponovo uspostavili profitabilnost pa da im više nije potrebna zaštita.

(112)

Ti su navodni razvoji događaja nakon RIP-a, a posebno kombinacija promjene pravnog okvira, naglog porasta cijena i manjka određenih vrsta proizvoda na tržištu, ako su potvrđeni, s obzirom na posebne okolnosti ovog predmeta, važne za ocjenu interesa Unije za uvođenje odgovarajućih mjera. Stoga je, iznimno, Komisija odlučila da te razvoje događaja nakon RIP-a u razdoblju između srpnja 2014. i svibnja 2015. dodatno ispita. Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 5. i u kontekstu navoda iz uvodnih izjava 27., 224. i 239. Privremene uredbe, prikupljene su dodatne informacije o razvoju događaja nakon RIP-a, a nakon uvođenja privremenih mjera posjećen je niz korisnika i proizvođača iz Unije.

(113)

Neke su zainteresirane strane tvrdile da uvođenje mjera nije bilo potrebno jer je industrija Unije nakon RIP-a zadržala visoku razinu profitabilnosti zbog znatnih povećanja cijena te da se tržište uredilo samo od sebe. Kao rezultat toga industrija Unije nakon RIP-a navodno više nije trpjela nikakvu štetu.

(114)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 5., kako bi se te tvrdnje provjerile provedeno je osam dodatnih provjera na licu mjesta. Tim se provjerama pokazalo da je profitabilnost svakog pojedinog proizvođača iz Unije različita, ali i da su proizvođači iz Unije snosili tijekom razdoblja srpanj – prosinac 2014. gubitke u prosječnom iznosu od 16,6 % te da su ponovno stekli dobit od 1,1 % tijekom razdoblja siječanj – svibanj 2015. Zbog toga je zaključeno kako je oporavak industrije Unije nakon RIP-a bio umjeren. Ti su postoci ponderirani iznosi prosječne profitabilnosti prije oporezivanja za sve proizvođače iz Unije, kako je prikazano u njihovim pojedinačnim računima dobiti i gubitaka za razdoblje siječanj – svibanj 2015., izraženi kao postoci koji se odnose na njihovu prodaju nepovezanim kupcima u Uniji.

(115)

Jedno je udruženje korisnika nakon konačne objave tvrdilo da, s obzirom na to da posluju punim kapacitetom te jedva uspijevaju zadovoljiti potražnju, proizvođači iz Unije nisu više suočeni ni sa kakvim štetnim stanjem. Jedan je korisnik dao sličnu primjedbu, točnije, da bi zbog nastavka rasta cijena oni već tijekom proljeća 2015. mogli očekivati profitnu maržu veću od 5 %.

(116)

Međutim, u skladu s člankom 6. stavkom 1. Osnovne uredbe, zaključak o šteti donesen je na temelju provjerenih podataka iz RIP-a. S druge strane, prikupljanje i provjera podataka iz razdoblja nakon RIP-a provedeni su u okviru analize interesa Unije. Tablicom u uvodnoj izjavi 170. Privremene uredbe pokazali su se rekordno visoki gubici i negativni novčani tokovi od godine 2012. nadalje.

Industrija Unije i dalje se nalazi u štetnom stanju, čak i uzimajući u obzir podatke iz razdoblja nakon RIP-a: tom se niskom dobiti tijekom razdoblja siječanj – svibanj 2015. ne mogu kompenzirati četiri uzastopne godine velikih gubitaka. Nadalje, analiza štete temelji se na velikom broju čimbenika, a profitabilnost je samo jedan od njih.

(117)

Tako se potvrđuje zaključak da se industrija Unije tijekom RIP-a nalazila u štetnom stanju. Budući da nije bilo nikakvih drugih primjedaba u pogledu interesa industrije Unije, zaključeno je da bi uvođenje antidampinških pristojbi bilo u interesu industrije Unije jer bi se njima industriji Unije omogućio oporavak od učinaka utvrđenog štetnog dampinga.

(118)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba u pogledu interesa nepovezanih uvoznika i trgovaca, potvrđuju se uvodne izjave od 208. do 212. Privremene uredbe.

(119)

Kako je detaljno navedeno u uvodnim izjavama 5. i 6., od korisnika su prikupljeni dodatni podaci o razvoju događaja nakon RIP-a, a posjećeno je pet velikih korisnika koji su pružili opsežne podatke nakon uvođenja privremenih mjera.

(120)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da nosi vrlo velik udio industrije transformatora u Uniji koja se sastoji od malih, srednjih i velikih trgovačkih društava koji proizvode u većini država članica Unije. Ta je zainteresirana strana tvrdila da će najteže mjerama biti pogođena mnoga mala i srednja trgovačka društva. U tom kontekstu, udruženje koje predstavlja talijanska trgovačka društva u industriji transformatora tvrdilo je da 60 % čitavog prometa u Italiji realiziraju talijanska mala i srednja trgovačka društva iz industrije transformatora.

(121)

Zbog nedostatka dokaza tvrdnja da u industriji transformatora postoji mnogo malih i srednjih trgovačkih društava (MSP) koja će biti najviše pogođena mjerama nije se mogla sustavno ocijeniti. Međutim, u kontekstu podataka prikupljenih od pet provjerenih korisnika, od kojih je jedan MSP, taj se navod čini vjerojatnim.

(122)

Nakon uvođenja privremenih mjera nekoliko je korisnika izjavilo da je dostupnost visoko propusnih vrsta proizvoda u Uniji ograničena te da se situacija nakon RIP-a pogoršala. Oni su tvrdili da je uzrok te ograničene dostupnosti rastuća neravnoteža između ponude i rastuće potražnje korisnika za tim određenim vrstama dotičnog proizvoda. U tom su kontekstu oni dalje tvrdili da kapacitet industrije Unije nije dovoljan za zadovoljavanje sve veće potražnje na tržištu Unije te da, osim proizvođača izvoznika, nema nikakvih drugih izvora. Nadalje, oni su izjavili da će, unatoč strateškoj odluci proizvođača iz Unije da počnu proizvoditi razmjerno više visoko propusnih nego konvencionalnih vrsta dotičnog proizvoda, za takvu promjenu trebati vremena zbog potrebe da se uspostavi i dodatno ojača potrebna razina tehničke stručnosti. Osim toga, neki su korisnici tvrdili da će sve antidampinške mjere uvedene na uvoz iz dotičnih zemalja imati dodatan negativan utjecaj na dostupnost visoko propusnih vrsta proizvoda u Uniji zbog nedostataka proizvodnog kapaciteta i vrhunske tehničke sposobnosti proizvođača iz Unije. U tom kontekstu industrija Unije tvrdila je da za njih ne postoji nikakav pravni zahtjev za zadovoljavanjem čitave potražnje za određenim vrstama proizvoda u Uniji.

(123)

Podacima iz razdoblja nakon RIP-a pokazalo se da proizvođači iz Unije do sada nisu bili u mogućnosti zadovoljiti čitavu potražnju za svim visoko propusnim vrstama GOES-a, a posebno za vrstama s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od najviše 0,90 W/kg. Nadalje, zabilježene su neispunjene narudžbe i kašnjenja isporuka tih vrsta proizvoda unatoč unaprijed dogovorenim uvjetima isporuke, posebno nakon RIP-a. Jedan korejski proizvođač izvoznik, koji je tijekom RIP-a izvozio uglavnom visoko propusne vrste dotičnog proizvoda, nakon RIP-a svoj je izvoz u Uniju obustavio. Razlozi te obustave nepoznati su. Kao četvrto, očekuje se da će se potražnja za najkvalitetnijim visoko propusnim vrstama dotičnog proizvoda nastaviti povećati zbog provedbe prve razine Uredbe o ekološkom dizajnu koja je stupila na snagu u srpnju 2015., kako je dalje utvrđeno od uvodne izjave 140. nadalje.

(124)

Nekoliko je korisnika dalo primjedbe s obzirom na tehničku stručnost i pitanja kvalitete prema kojima je, čak i u slučajevima kada je industrija Unije proizvodila GOES-e s traženim zajamčenim niskim maksimalnim gubitkom magnetiziranja, proizvod sličnog gubitka magnetiziranja koji je nabavljen od proizvođača izvoznika općenito u pogledu maksimalnog gubitka magnetiziranja i buke bio veće kvalitete.

(125)

Dokazima koje su dostavili korisnici i koji se odnose na razdoblje nakon RIP-a ističu se problemi s kvalitetom s kojima su se oni susreli, uglavnom kod proizvođača iz Unije. Ti su korisnici svoje tvrdnje uspješno poduprijeli dokazima koji se temelje na internim statističkim podacima i tehničkim provjerama.

(126)

Jedan je korisnik nakon konačne objave tvrdio da je nestašica visoko propusnih vrsta dotičnog proizvoda izravna posljedica nedostatnih ulaganja proizvođača iz Unije. Taj je korisnik tvrdio da je pitanje hoće li industrija GOES-a u EU-u uložiti u proizvodnju visokokvalitetnih GOES-a ili neće predmet čiste spekulacije. Drugi je korisnik tvrdio da nije vjerojatno da će proizvođači iz EU-a sada postići kvalitetu i kapacitet kojim bi zadovoljili kratkoročne ili srednjoročne potrebe korisnika iz EU-a.

(127)

Jedan je korisnik nakon konačne objave tvrdio da je u njezinoj procjeni interesa Unije u predmetu koji se odnosi na poliesterska rezana vlakna – za razliku od sadašnjeg postupka – pitanje nestašice jedan od važnih razloga protiv uvođenja mjera zbog toga što ta industrija Unije nije mogla poduzeti potrebne napore da zadovolji potražnju Unije. (4)

(128)

Predmet koji se odnosi na poliesterska rezana vlakna i sadašnji predmet ne mogu se uspoređivati zbog dva razloga. Za razliku od ovog postupka u predmetu koji se odnosi na poliesterska rezana vlakna taj je prigovor bio povučen. Zbog toga je ispitivanje interesa Unije provedeno drugačije. Kada se pritužba povuče, člankom 9. stavkom 1. predviđa se da se postupak može prekinuti, osim kada takvo prekidanje ne bi bilo u interesu Unije. U sadašnjem predmetu primjenjuje se članak 21. stavak 1. kojim se predviđa da se mjere, […], ne smiju provoditi kada nadležna tijela mogu, na temelju svih dostavljenih podataka, jasno zaključiti da provedba takvih mjera nije u interesu Unije.

(129)

Druga je razlika s obzirom na predmet koji se odnosi na poliesterska rezana vlakna ta što su proizvođači iz Unije u predmetu koji se odnosi na poliesterska rezana vlakna dotični proizvod (5) prerađivali u druge proizvode (koji nisu dotični proizvod). Suprotno tome, u sadašnjem predmetu proizvođači iz Unije pokušavaju nadoknaditi gubitke proizvodnjom sve većih količina propusnijih vrsta proizvoda.

(130)

Komisija ne može predvidjeti hoće li proizvođači iz EU-a postići kvalitetu i kapacitet kojim bi u doglednoj budućnosti zadovoljili potrebe korisnika iz EU-a, a posebno s obzirom na dostupnost nekih vrsta visoko propusnih GOES-a. Poticanje industrijske politike ipak nije cilj antidampinškog ispitnog postupka; on je usmjeren samo na ponovno uspostavljanje uvjeta poštenog tržišnog natjecanja između proizvođača iz Unije i proizvođača izvoznika.

(131)

Međutim, provjerom se pokazalo da su proizvođači iz Unije ulagali u proizvodnju visoko propusnih vrsta dotičnog proizvoda, iako su tijekom čitavog razmatranog razdoblja zbog teškog gospodarskog stanja proizvođača iz Unije rezultati tog ulaganja bili upitni. Jedan je proizvođač dao dokaze o uvođenju nove proizvodne linije visokokvalitetnih GOES-a u kolovozu 2015.

(132)

S obzirom na prethodno navedeno zaključuje se da je dostupnost visoko propusnih vrsta proizvoda u Uniji bila tijekom RIP-a ograničena i da se situacija nakon RIP-a pogoršala uglavnom u pogledu povećane potražnje koja je bila posljedica stupanja na snagu razine 1. Uredbe o ekološkom dizajnu.

(133)

Jedan je proizvođač izvoznik tvrdio da su se cijene dotičnog proizvoda nakon RIP-a povećale u rasponu od 50 do 70 % u odnosu na prosječne prodajne cijene dotičnog proizvoda tijekom razmatranog razdoblja. Drugi je proizvođač izvoznik tvrdio, na temelju javnih indeksa, da su se cijene između ožujka 2014. i ožujka 2015. povećale za približno 30 %. Slične su primjedbe primljene od mnogih korisnika. Primjerice, jedan je korisnik tvrdio da su se cijene povećale za približno 8 i 25 % kada se cijene za drugu polovinu 2014. i prvu polovinu 2015. uspoređuju s cijenama tijekom razmatranog razdoblja. Drugi je korisnik tvrdio, primjerice, da je povećanje cijena za travanj 2015., u usporedbi s lipnjem 2014., bilo veće od 45 % za visoko propusne vrste dotičnog proizvoda i veće od 25 % za konvencionalne vrste proizvoda. Taj je korisnik ujedno tvrdio da je to kretanje cijena održivo i da će se kratkoročno, srednjeročno i dugoročno nastaviti. Mnogi su korisnici isto tako tvrdili da će sva ta povećanja cijena u konačnici dovesti do zatvaranja postrojenja, gubitka radnih mjesta unutar Unije i premještanja određenih poslova izvan Unije.

(134)

S druge strane, jedna je zainteresirana strana, iako je priznala povećanja cijena nakon razdoblja ispitnog postupka, tvrdila da cijene i nakon tih povećanja u razdoblju nakon RIP-a nisu bile više od razina cijena iz 2010. i 2011.

(135)

U ispitnom se postupku pokazalo da su se navodna povećanja cijena u razdoblju nakon RIP-a doista dogodila. Kao prvo, na temelju podataka dobivenih od proizvođača iz Unije u prosjeku su povećanja cijena istovjetnog proizvoda, u usporedbi sa stvarnim prosječnim cijenama tijekom razdoblja ispitnog postupka, za razdoblje srpanj – prosinac 2014. iznosila 3 %, a za razdoblje siječanj – svibanj 2015. 14 %. Nadalje, na temelju dostupnih podataka od korisnika koji surađuju u razdoblju nakon RIP-a do svibnja 2015. uočena su povećanja cijena dotičnog proizvoda od približno 30 %, a za neke vrste proizvoda čak i veća.

(136)

Utvrđeno je da su cijene rasti počele u drugoj polovini 2014., s čime se nastavilo tijekom prve polovine 2015. Ta su povećanja cijena zabilježena i kod visoko propusnih i kod konvencionalnih vrsta dotičnog proizvoda i istovjetnog proizvoda. Osim toga, na temelju nasumičnih provjera određenih ugovora sklopljenih između korisnika i proizvođača za drugu polovinu 2015., očekuje se da će cijene za te narudžbe biti između 22 % i 53,5 % više nego tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(137)

S obzirom na prethodno navedeno zaključuje se da su povećanja cijena zabilježena u razdoblju nakon RIP-a (do svibnja 2015.) i za visoko propusne vrste proizvoda i za konvencionalne vrste dotičnog proizvoda i istovjetnog proizvoda. Nadalje, kako je objašnjeno u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 133., očekuje se daljnje povećanje cijena tijekom druge polovine 2015.

(138)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 228. Privremene uredbe, a na temelju podataka i razina cijena u RIP-u, GOES kao ulazni materijal čini oko 6 – 13 % ukupnih troškova za izgradnju transformatora. Jedan proizvođač izvoznik i nekoliko korisnika osporili su te postotke navodeći da im se čini kako su oni znatno podcijenjeni, čak i za RIP kada su cijene GOES-a bile mnogo niže nego u razdoblju nakon RIP-a. Osim toga, svi su korisnici naveli da su se cijene počele znatno povećavati nakon završetka razdoblja ispitnog postupka. Postotak u iznosu od 6 – 13 % temelji se na podacima koje su dostavili korisnici koji surađuju, što je naknadno provjereno i stoga ispravno navedeno u Privremenoj uredbi. Međutim, Komisija priznaje da, iako točan postotak troškova GOES-a ovisi o vrsti transformatora, logično je da povećanje cijena GOES-a nakon RIP-a dovodi do povećanja troškova izgradnje transformatora, što će utjecati na konkurentnost proizvođača transformatora iz Unije. Međutim, taj isti trend povećanja cijena GOES-a od drugepolovine 2014. nadalje na tržištima kao što su NRK, Indija, i Sjeverna Amerika, kao što je slučaj i na tržištu Unije, pogađa u smislu konkurentnosti i proizvođače transformatora izvan Unije.

(139)

Komisija prihvaća tvrdnje da bi se uvođenjem mjera dovelo do daljnjeg povećanja cijena GOES-a na štetu korisnika. Ona ujedno zaključuje da bi konkurentnost industrije korisnika bila još negativnije pogođena kada bi se mjere uvele u obliku carine prema vrijednosti, zbog znatnih povećanja cijena do kojih je došlo nakon razdoblja ispitnog postupka.

(140)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 233. Privremene uredbe, razina 1. Uredbe o ekološkom dizajnu primjenjiva je od 1. srpnja 2015. i pokriva nove zahtjeve za ekološkim dizajnom u pogledu malih, srednjih i velikih transformatora napajanja s ciljem jačanja njihove energetske učinkovitosti.

(141)

Nakon privremene objave nekoliko je korisnika dalo primjedbe koje se nalaze u nastavku. Kao prvo, provedbom razine 1. došlo je do veće potražnje za visoko propusnim vrstama GOES-a unutar Unije, a posebno za vrstama GOES-a s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od najviše 0,90 W/kg. Kao drugo, trend nabavljanja visoko propusnih vrsta proizvoda s najnižim gubitkom magnetiziranja vjerojatno je nepovratan jer će se razinom 2. (kojom će se donijeti još stroži zahtjevi za razdoblje od 2021.) potaknuti dodatna potražnja za visoko propusnim vrstama. Kao treće, ostale zemlje svijeta (poput NRK-a, Indije itd.) također provode slične zahtjeve energetske učinkovitosti, što dovodi do visoke potražnje za visoko propusnim vrstama GOES-a na globalnoj razini. Kao četvrto, čak ako i jest točno da se razina 1. može, u određenoj mjeri, ispoštovati korištenjem konvencionalnih vrsta GOES-a, time bi se uveli dodatni troškovi na štetu korisnika jer se moraju projektirati drugačiji, voluminozniji transformatori za što su potrebna veća ulaganja inženjerske stručnosti te rada i materijala. U nekim se slučajevima specifikacijom proizvoda za određeni transformator ne bi uopće omogućavalo korištenje konvencionalnih vrste GOES-a.

(142)

Komisija je smatrala da će to povećanje potražnje, ne samo u Uniji već u čitavom svijetu, najvjerojatnije dodatno negativno utjecati na dostupnost visoko propusnih vrsta proizvoda, posebno onih s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od najviše 0,90 W/kg, što će najvjerojatnije dovesti do daljnjih povećanja cijena. Stoga je u javnom interesu Europske unije, kao što se odražava u pravno obvezujućim standardima proizvoda, osigurati dostatnu ponudu visoko propusnih vrsta proizvoda za proizvodnju i stavljanje na tržište transformatora u Uniji, neovisno o njihovu podrijetlu.

(143)

S obzirom na prethodno navedeno zaključuje se da bi mjere dovele do znatnog daljnjeg povećanja uvoznih cijena dodatno na ona koja su već zabilježena u razdoblju nakon RIP-a.

(144)

Zaključuje se da bi se konačnim mjerama proizvođačima iz Unije omogućilo da ponovo postignu održive razine dobiti. Kada se ne bi uvele nikakve mjere, postalo bi nesigurno bi li industrija Unije mogla provesti ulaganja potrebna za daljnji razvoj njezinih visoko propusnih vrsta istovjetnog proizvoda koje i korisnici traže i doista su potrebni za proizvodnju transformatora kojima se ispunjavaju zahtjevi ekološkog dizajna.

(145)

U pogledu interesa korisnika, uvođenje mjera na predloženoj razini moglo bi imati negativan učinak na cijene transformatora i zapošljavanje u industriji korisnika, ali taj se učinak ne može, u skladu s u RIP-u opaženim tržišnim okolnostima, smatrati nerazmjernim.

(146)

Stoga se na temelju procjene svih različitih interesa u cjelini zaključuje da protiv uvođenja konačne antidampinške pristojbe na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz tih pet dotičnih zemalja ne postoje utemeljeni razlozi.

(147)

Nekoliko je zainteresiranih strana nakon konačne objave primijetilo da je Komisija, između ostaloga, ukazala na stabilan i znatan rast cijena svih vrsta proizvoda tijekom razdoblja nakon RIP-a te da su proizvođači iz Unije tijekom razdoblja siječanj – svibanj 2015. ponovno postigli profitabilnost od 1,1 %. Stoga se tvrdilo da je uvođenje pristojbi protiv interesa Unije. Drugi je korisnik tvrdio da zbog rasta cijena veliki dijelovi proizvodnje transformatora u Uniji, a posebno MSP-i, trenutno posluju uz gubitke, dok industrija GOES-a u Uniji postiže neupitnu dobit.

(148)

Kada je riječ o profitabilnosti proizvođača iz Unije, upućuje se na uvodnu izjavu 116. Kako je detaljno utvrđeno u uvodnim izjavama 149. i 169. u nastavku, znatan rast cijena, između ostaloga, potaknuo je Komisiju na promjenu oblika mjera kako bi se uravnotežili interesi svih strana. Također, kako je već prethodno navedeno, Komisija podsjeća da je šteta ocijenjena na temelju provjerenih podataka iz RIP-a, dok su se podaci iz razdoblja nakon RIP-a upotrebljavali samo u okviru analize interesa Unije.

(149)

S obzirom na razvoj događaja nakon RIP-a i kako bi se ograničile sve moguće teške posljedice po korisnike koji u velikoj mjeri ovise o ponudi dotičnih proizvoda, a posebno najkvalitetnijih visoko propusnih vrsta proizvoda, Komisija je smatrala da je u skladu s interesom Unije da promijeni oblik mjera i da umjesto carine prema vrijednosti uvede promjenjive pristojbe. Kada bi se carina prema vrijednosti nametnula povrh povećanja cijena nakon RIP-a, korisnici bi bili nerazmjerno ugroženi, što bi negativno utjecalo na njihovu konkurentnost u odnosu na konkurente izvan Unije u pogledu povećane potražnje te manjka posebno visoko propusnih vrsta proizvoda na tržištu. Osim toga, cilj osiguravanja dostatne ponude visoko propusnih vrsta proizvoda iz Uredbe o ekološkom dizajnu bio bi uvođenjem mjera u obliku carine prema vrijednosti, a s obzirom na povećanu potražnju za posebno visoko propusnim vrstama proizvoda, ugrožen.

(150)

Nakon privremene i konačne objave industrija Unije osporavala je ciljnu dobit upotrijebljenu radi određivanja razine uklanjanja štete kako je navedeno u uvodnoj izjavi 245. Privremene uredbe. Ta je strana ponovo tvrdila da bi profitna marža prije oporezivanja u iznosu od 14 % bila opravdana i odgovarala tržišnoj razini dobiti temeljenoj na marži neto dobiti industrije Unije prije oporezivanja, ostvarenoj u 2010.

(151)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 243. Privremene uredbe, profitna marža upotrijebljena radi utvrđivanja razine uklanjanja štete odgovarala je profitnoj marži koju je industrija Unije mogla opravdano očekivati u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja bez dampinškog uvoza. Taj je postotak bio upotrijebljen tijekom prethodnog ispitnog postupka kada je prodaja industrije Unije bila profitabilna. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 242. Privremene uredbe, prosječna dobit ostvarena u 2010. bila je smatrana iznimno visokom, uzimajući u obzir gubitke nastale od 2011. i nagli rast cijena, čak i u 2010., GOES-a na svjetskom tržištu. Stoga se smatralo razumnim ciljnu profitnu maržu utvrditi na razini od 5 %.

(152)

Jedan je japanski proizvođač izvoznik zatražio da ga sasluša službenik za saslušanja u trgovinskim postupcima. Ta je strana osporila Komisijinu primjenu članka 2. stavka 9. za izračun štete, navodeći kako se članak 2. stavak 9. nalazi među odredbama o dampingu Osnovne uredbe i da se nije mogao analogno koristiti za izračun štete. Ta je zainteresirana strana ujedno tvrdila da se troškovi prerade, koji proizlaze iz rezanja čitavog koluta, a što provodi povezana strana, na tržištu Unije ne bi trebali odbijati te da su primijenjeni troškovi nastali nakon uvoza bili podcijenjeni. Ta je primjedba bila ponovljena nakon konačne objave. Jedan je korejski proizvođač izvoznik imao sličan zahtjev, tvrdeći da bi se cijena u slobodnom prometu morala temeljiti na cijeni koju njegovi povezani uvoznici u Uniji doista naplaćuju prvim nezavisnim kupcima u Uniji.

(153)

Izračun marže štete služi odlučivanju bi li činjenica da se na izvozne cijene dampinškog uvoza primjenjuju niže stope carine od one koja se temelji na dampinškoj marži bila dovoljna za uklanjanje štete uzrokovane dampinškim uvozom. Ta bi se procjena trebala temeljiti na razini izvozne cijene na granici Unije, za koju se smatra da je slična razini cijene industrije Unije franko tvornica. U slučaju izvozne prodaje putem povezanih uvoznika, prema analogiji s pristupom koji se primjenjivao za izračun dampinške marže, izvozna je cijena izračunana na temelju preprodajne cijene za prvog nezavisnog kupca, propisno prilagođene u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. Budući da je izvozna cijena ključni element izračuna marže štete te zbog toga što je ovaj članak jedini članak Osnovne uredbe kojime se daju smjernice o postavljanju izvozne cijene, analogna je primjena ovog članka opravdana. Člankom 2. stavkom 9. ujedno se pruža osnova za provedbu odbitka troškova prerade kao prilagodbe za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje. Stoga je Komisija smatrala da je primijenjeni pristup točan pa je te zahtjeve odbila.

(154)

Još je jedan japanski proizvođač izvoznik tvrdio da se informacijama objavljenim u privremenoj objavi ne omogućuje davanje primjedaba o točnosti i relevantnosti nalaza Komisije u pogledu štete. U tom kontekstu taj je japanski proizvođač izvoznik 27. svibnja 2015. zatražio objašnjenje i objavljivanje određenih izostavljenih informacija. Također je tvrdio da se odgovorom Komisije od 4. lipnja 2015. nije propisno odgovorilo na taj zahtjev te da se tom trgovačkom društvu nije omogućilo davanje primjedaba na točnost i relevantnost nalaza u pogledu štete. Taj je japanski proizvođač izvoznik nakon konačne objave ponovio svoje argumente i tvrdio da je službenik za saslušanja preporučio objavljivanje dodatnih podataka. Kao drugo, to je trgovačko društvo za neke od svojih izvoznih proizvoda u obliku čitavog, neoblikovanog koluta, za koje su izvozne cijene predstavljale vrijednost čitavog koluta s oblikovanim rubovima, tvrdilo da se prilagodbama njegovih izvoznih cijena zbog fizičkih razlika, a radi izračuna margine štete, nije u potpunosti uzela u obzir tržišna vrijednost oblikovanih koluta (u usporedbi s neoblikovanim kolutima) te da stoga one nisu u skladu s primjenjivim pravilima i odgovarajućom sudskom praksom. Jedan je korejski proizvođač izvoznik isto tako tvrdio da su prekršena njegova prava na obranu jer je za usporedbu različitih vrsta proizvoda u privremenoj objavi dano nedostatno objašnjenje.

(155)

Kao prvo, što se tiče zahtjeva za objavom dodatnih informacija, Komisija je smatrala da se ne može u potpunosti prihvatiti jer je obvezna štititi povjerljivost drugih zainteresiranih strana, u ovom slučaju proizvođača iz Unije. Budući da nema drugih načina zaštite povjerljivosti i istovremeno pružanja stranama smislenih informacija, Komisija smatra raspone kakvi su upotrijebljeni u privremenoj objavi odgovarajućima. Tom su se objavom posljedično pružile sve potrebne informacije balansirajući između, s jedne strane, prava na smislene informacije i, s druge strane, zaštite povjerljivosti.

(156)

Kada je riječ o posebnim primjedbama japanskih proizvođača izvoznika nakon konačne objave, zapisnik saslušanja kod službenika za saslušanja u trgovinskim postupcima zapravo ukazuje na različita mišljenja japanskog proizvođača izvoznika i službi Komisije, što je dovelo do njegove preporuke za nastavkom razgovora. Službenik za saslušanja u trgovinskim postupcima predložio je ujedno da, umjesto da se objave povjerljivi podaci, on provjeri Komisijin izračun. Naknadni sastanak s japanskim proizvođačem izvoznikom održan je 30. srpnja 2015. s ciljem razjašnjenja i pružanja nekih dodatnih podataka. Nadalje, dodatni podaci (poput ciljne cijene određene vrste proizvoda, ukupnih vrijednosti i obujma prodaje Unije) tom su japanskom proizvođaču izvozniku predočeni u konačnoj objavi. Konačno, službenik za saslušanja ujedno je provjerio izračune štete i nije pronašao nikakve nepravilnosti ni pogreške. Službenik za saslušanja u trgovinskim postupcima o tome je obavijestio tog japanskog proizvođača izvoznika.

(157)

Kao drugo, što se tiče prilagodba za oblikovanje, opravdana prilagodba može se provesti na temelju prilagodbe težine (čitavi neoblikovani koluti u usporedbi s čitavim kolutima oblikovanih rubova). Nakon uvođenja privremenih antidampinških mjera razina ove prilagodbe ipak je bila ispravljena jer su u privremenoj fazi za prilagodbu težine upotrijebljeni postoci koji nisu bili u potpunosti točni. Postotak gubitka gotovog proizvoda koji je upotrijebljen za provedbu prilagodbe temeljio se na dokazima prikupljenima tijekom istrage na licu mjesta kod japanskog proizvođača izvoznika. Nakon konačne objave taj je japanski proizvođač izvoznik svoje primjedbe ponovio.

(158)

Komisija je smatrala da se tom ispravljenom prilagodbom točno odražavala razlika u tržišnoj vrijednosti između oblikovanih i neoblikovanih koluta. Izračun koji je dostavio taj japanski proizvođač izvoznik nije se smatrao točnim jer se u obzir za izračun razlike između prosječnih cijena oblikovanih i neoblikovanih koluta nije uzela neto masa oblikovanih proizvoda.

(159)

Isti je japanski proizvođač izvoznik ujedno tvrdio da su se u privremenoj objavi nalazile neke pogreške. Doista, u privremenoj objavi bile su otkrivene neke manje pogreške izračuna koje su ispravljene. Kao posljedica tih ispravaka i ispravka objašnjenog u prethodnoj uvodnoj izjavi, marža štete za to japansko trgovačko društvo izmijenjena je na 39,0 %. Kako je prethodno utvrđeno, te je izračune provjerio službenik za saslušanja u trgovinskim postupcima.

(160)

Ruski proizvođač izvoznik tvrdio je da su vrijednosti troška proizvodnje industrije Unije koje su upotrebljavane za izračune sniženja cijena bile za neke vrste proizvoda, u usporedbi s gotovo identičnim vrstama proizvoda, nerealno visoke. Ta je tvrdnja ponovljena nakon konačne objave, uz navođenje nepravilnosti u Komisijinim izračunima obaranja i snižavanja cijena i uz ukazivanje na znatno različite troškove proizvodnje za dvije slične vrste dotičnog proizvoda.

(161)

Međutim, Komisija je utvrdila da su podaci o trošku proizvodnje industrije Unije bili točni. Posebno su analizirane te dvije slične vrste proizvoda na koje je ukazivao ruski proizvođač izvoznik i napravljena je usporedba s troškovima proizvodnje drugih vrsta. Sve se razlike u vrijednostima troška proizvodnje za neke vrste proizvoda, u usporedbi s gotovo identičnim vrstama proizvoda, mogu objasniti različitim kategorijama proizvođača iz Unije koji proizvode te vrste proizvoda.

(162)

Osim toga, taj je ruski proizvođač izvoznik tvrdio da u pogledu obrade proizvoda koji nisu prvorazredne kvalitete nema simetrije između dampinga i izračuna štete. Tom se tvrdnjom ukazalo na činjenicu da se, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 147. Privremene uredbe, ruski dotični proizvod „drugog i trećeg izbora” nije uspoređivao s proizvodima „prvog i drugog izbora” industrije Unije.

(163)

Komisija je smatrala kako činjenica da se proizvodi koji nisu prvorazredne kvalitete nisu za potrebe primjerene usporedbe tipova proizvoda uspoređivali s proizvodima industrije Unije nije utjecala ni na točnost izračuna dampinga ni na točnost izračuna štete. Naprotiv, u potonjem slučaju su, kako bi se osigurala primjerena usporedba, uspoređivale samo slične vrste proizvoda. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(164)

Kineski proizvođači izvoznici tvrdili su da su izračuni sniženja cijena u privremenoj objavi bili manjkavi, a posebno zbog toga što su se ti izračuni navodno temeljili na prosječnim cijenama u Uniji koje su bile navedene u Privremenoj uredbi.

(165)

Ta je tvrdnja odbačena. Taj je kineski proizvođač izvoznik proizvodio i prodavao u Uniji samo dio vrsta proizvoda koje su zatim za potrebe izračuna snižavanja cijena uspoređivane s istim vrstama proizvoda koje proizvode i prodaju proizvođači iz Unije. U tim izračunima nisu upotrijebljene nikakve prosječne cijene u Uniji.

(166)

Budući da nije bilo nikakvih drugih primjedaba u pogledu razine uklanjanja štete i osim promjene u marži štete za jednog japanskog proizvođača s 34,2 % na 39 %, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 159., potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 241. do 246. Privremene uredbe.

(167)

Uzimajući u obzir konačne zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije, trebalo bi uvesti antidampinške mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja industriji Unije proizlazi iz dampinškog izvoza.

(168)

Antidampinške mjere mogu biti različitih vrsta. Iako Komisija ima široko diskrecijsko pravo prilikom odabira oblika mjera, njihova svrha ostaje uklanjanje učinaka štetnog dampinga. Carina prema vrijednosti utvrđena u skladu s pravilom niže pristojbe u rasponu je između 21,5 % i 39 %, kako slijedi:

(169)

Kako je navedeno prethodno u uvodnoj izjavi 149., primjereno je izmijeniti oblik mjera. Na temelju posebnih činjenica ovog predmeta Komisija je smatrala da bi najprikladniji oblik mjera u ovom slučaju bila promjenjiva pristojba u obliku carine na najnižu uvoznu cijenu (NUC). S jedne strane, takav bi NUC omogućio proizvođačima iz Unije oporavak od učinaka štetnog dampinga. Bila bi to sigurnosna opcija kojom bi im se omogućio povratak na održivu profitabilnost i potaknulo ih da poduzmu ulaganja potrebna za proizvodnju razmjerno veće količine visoko propusnih vrsta istovjetnog proizvoda. S druge strane, takav bi NUC ujedno trebao spriječiti sve štetne učinke nepropisnih povećanja cijena nakon razdoblja ispitnog postupka koji bi mogli imati znatan negativan učinak na poslovanje korisnika. Njime bi se ujedno riješila zabrinutost korisnika koji se boje nestašice dotičnog proizvoda, a posebno njegovih vrsta s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od najviše 0,90 W/kg koje su vrlo potrebne za ispunjavanje ciljeva učinkovitosti iz razine 1. Uredbe o ekološkom dizajnu. Općenitije govoreći, njime bi se mogli spriječiti ozbiljni poremećaji u opskrbi tržišta Unije.

(170)

Kada se uvoz provodi po cijeni CIF na granici Unije koja je jednaka ili viša od NUC-a, ne bi se trebala plaćati nikakva pristojba. Ako se uvoz provodi po cijeni nižoj od NUC-a, konačna pristojba morala bi biti jednaka razlici između primjenjivog NUC-a i neto cijene franko granica Unije, neocarinjeno. Ni u kojem slučaju iznos te pristojbe ne smije biti viši od stopa carine prema vrijednosti utvrđene u uvodnoj izjavi 168. i članku 1. ove Uredbe.

(171)

U skladu s time, ako se uvoz provodi po cijeni nižoj od NUC-a, plativ će biti iznos razlike između primjenjivog NUC-a i neto cijene franko granica Unije, neocarinjeno ili iznos stope carine prema vrijednosti, koje su detaljno navedene u posljednjem stupcu tablice iz uvodne izjave 168., pri čemu je plativ niži od tih iznosa.

(172)

Kako je detaljno prethodno utvrđeno u uvodnoj izjavi 19., ispitnim postupkom pokriven je dotični proizvod kako je definiran u uvodnoj izjavi 9. pa je stoga provedena jedna sveobuhvatna analiza štete, analiza uzročnosti i analiza interesa Unije. U isto vrijeme, prilikom odlučivanja o obliku mjera, Komisija je razlike u kvaliteti uzela u obzir kako slijedi. Za potrebe učinkovite primjene NUC-a i na temelju podataka prikupljenih tijekom ispitnog postupka, Komisija je odlučila utvrditi tri različite kategorije dotičnog proizvoda koje se razlikuju na temelju njihova maksimalnog gubitka magnetiziranja. Za svaku od te tri kategorije bio je izračunan poseban NUC. Te su tri kategorije kako slijedi:

(173)

Vrste proizvoda s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od najviše 0,90 W/kg najkvalitetnija su kategorija visoko propusnih vrsta dotičnog proizvoda. Vrste proizvoda s gubitkom magnetiziranja većim od 0,90 W/kg, a najviše 1,05 W/kg, nisu najkvalitetnije, ali su i dalje visoko propusne vrste dotičnog proizvoda, a uglavnom se proizvode s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od 1,05 W/kg. Tu su ujedno uključene neke bolje kvalitete konvencionalnih vrsta dotičnog proizvoda. Vrste proizvoda s maksimalnim gubitkom magnetiziranja većim od 1,05 W/kg uglavnom su konvencionalne vrste dotičnog proizvoda. Gubitak magnetiziranja mora se mjeriti u vatima po kilogramu pri frekvenciji od 50 Hz i magnetskoj indukciji od 1,7 tesla.

(174)

Kako bi se to pravilo primijenilo, mora se utvrditi neštetna cijena ili neštetan NUC. Za potrebe izračuna te neštetne cijene uzimale su se u obzir i pronađene dampinške marže i iznosi pristojbi nužnih za uklanjanje štete koju je trpjela industrija Unije, kako je utvrđeno u Privremenoj uredbi.

(175)

NUC-i su jednaki ponderiranom prosjeku:

(176)

Na temelju te metodologije utvrđuju se sljedeće razine NUC-a:

(177)

Zainteresirane strane su nakon konačne objave dostavile sljedeće primjedbe.

(178)

Kao prvo, jedno je udruženje korisnika ustvrdilo da se prijedlogom NUC-a dovodi do narušavanja tržišta odvajanjem razina cijena u Uniji od svjetskih cijena. To je udruženje korisnika tvrdilo da je Komisija fiksirala cijene svih vrsta GOES-a na razini znatno višoj od prosječnih razina cijena koje je Komisija bila izračunala za RIP, uvećanih za razine pristojbi utvrđenih u Privremenoj uredbi. To udruženje nije za mjere vidjelo nikakvu legitimnu potrebu. To je udruženje ujedno tvrdilo da su NUC-i previsoki pa da ih se stoga treba prilagođavati njihovim snižavanjem za 5 % godišnje.

(179)

Kao drugo, korejski je proizvođač izvoznik isto tako pozdravio prijedlog NUC-a koji se smatrao prikladnijim od carine prema vrijednosti. Međutim, taj je proizvođač izvoznik tvrdio da Komisija mora preispitati svoju metodologiju i uvesti za svakog proizvođača izvoznika NUC-ove koji su postavljeni na razinu ne višu od one potrebne za uklanjanje štetnog dampinga kojega je uzrokovao taj (korejski) proizvođač izvoznik.

(180)

Kao treće, jedan je drugi korisnik tvrdio da su predloženi NUC-ovi previsoki i u svakom slučaju viši od uvoznih cijena tijekom RIP-a, uvećanih za stope carine prema vrijednosti utvrđene u konačnoj objavi, najmanje za dvije dotične zemlje (Koreja i Rusija). Osim toga, taj je korisnik tvrdio da Komisija ne bi trebala kao temelj za izračun neštetne razine prihvatiti sve troškove proizvodnje, nego bi zapravo trebala prihvatiti sve troškove koje bi snosio uspješan i konkurentan proizvođač GOES-a.

(181)

Kao četvrto, jedan je drugi korisnik dao primjedbu da pozdravlja izbor pristojbe koja se odnosi na najnižu uvoznu cijenu umjesto carine prema vrijednosti. Međutim, on je zahtijevao da Komisija razmotri utvrđivanje jedne ili dvije razine NUC-ova. U slučaju utvrđivanja dvije razine, prag razlikovanja bi razumno trebao biti na približnoj točki razdvajanja konvencionalnih GOES-a i visoko propusnih vrsta tih proizvoda.

(182)

Kao peto, industrija Unije podržala je sustav NUC-ova koji se temelji na tri kategorije proizvoda. Međutim, industrija Unije suprotstavila se metodologiji upotrijebljenoj za izračun tih NUC-ova jer su, kao rezultat Komisijine metode ponderiranih prosječnih vrijednosti, predloženi NUC-ovi niži od razine potpunog uklanjanja štete pa su kao takvi bili utvrđeni na preniskoj razini. Također je tvrdila da su trenutni prijedlozi NUC-ova trenutno daleko niži od trenutne tržišne cijene u EU-u i trećim zemljama. Zbog toga Komisija mora preispitati svoje izračune NUC-ova i temeljiti ih potpuno na razinama uklanjanja štete za sve proizvođače izvoznike dodajući razumnu dobit (za svaku vrstu dotičnog proizvoda koji odgovara odnosnom proizvodu). Nadalje, industrija Unije ponovila je svoju primjedbu da bi Komisija trebala upotrebljavati ciljnu dobit od 14 %, koliko je iznosila dobit u 2010.

(183)

Kao šesto, američki proizvođač izvoznik izrazio je ozbiljne sumnje u korisnost i prikladnost Komisijinog prijedloga NUC-ova u pogledu činjenice da su tržišne cijene dotičnog proizvoda trenutno mnogo više od NUC-ova.

(184)

Kao sedmo, jedan je drugi korisnik naveo da on više podupire uvođenje najniže uvozne cijene (NUC) na čitav opseg proizvoda kao kompromisno rješenje kojim se udovoljava suprotstavljenim zahtjevima industrije GOES-a i industrije transformatora. Taj je korisnik pak naveo da su NUC-ovi previsoki (posebno za drugu i treću kategoriju, u usporedbi s prodajnim cijenama iz RIP-a kojima je dodana carina prema vrijednosti) i da dovode do stvarne opasnosti po industriju transformatora Unije da će morati platiti pristojbe prije no što će industrija Unije moći zadovoljiti svoje potrebe.

(185)

Kao osmo, ruski proizvođač izvoznik pozdravio je prijedlog Komisije za usvajanje promjenjive antidampinške pristojbe u obliku NUC-ova umjesto carine prema vrijednosti. Međutim, taj je proizvođač izvoznik naveo da se trenutno predloženom metodologijom izračuna tri različita NUC-a (samo na temelju različitog opsega maksimalnog gubitka magnetiziranja), a da se pritom ne uvedu razlike ni između pojedinih proizvođača izvoznika ni između pojedinih zemalja podrijetla, krši članak 9. stavak 5. Osnovne uredbe. Zbog toga je taj proizvođač izvoznik tvrdio da se tom metodom ne utvrđuje „odgovarajući iznos” antidampinške pristojbe te da se njome uvoz iz Rusije diskriminira. Slično tome, ruski je proizvođač izvoznik ujedno zahtijevao da bi Komisija za potrebe izračuna minimalne uvozne cijene morala utvrditi četvrtu kategoriju toga proizvoda kojoj bi trebale pripadati isključivo vrste dotičnog proizvoda niže i loše kvalitete s fizičkim svojstvima sličnima izvoznim vrstama proizvoda „drugog” i „trećeg izbora”. Taj je ruski proizvođač izvoznik tvrdio da bi NUC-ovi koji se temelje isključivo na maksimalnom gubitku magnetiziranja doveli do toga da se taj ruski proizvođač, a konačno i Rusija, kao jedini izvor ponude izvoznih vrsta proizvoda „drugog” i „trećeg” izbora, nađe u bitno drugačijem položaju od svih drugih dotičnih zemalja izvoznika.

(186)

Komisija je sve primljene primjedbe detaljno analizirala, dodatno će u nastavku, u kontekstu tih primjedaba, objasniti upotrijebljenu metodologiju, a donijela je sljedeće zaključke.

(187)

Metodologija koju je Komisija upotrijebila za izračun ta tri NUC-a bila je sljedeća. Kao i u svim antidampinškim ispitnim postupcima, Komisija je prikupila podatke za RIP, koji su bili provjereni, kako bi se utvrdile uobičajene vrijednosti za svaku vrstu proizvoda i, isto tako za svaku vrstu proizvoda, neštetne ciljne cijene za industriju Unije. Te su se ciljne cijene za industriju Unije sastojale od troškova proizvodnje kojima je dodana razumna dobit. Na temelju tih podataka primijenjena je metodologija navedena u uvodnoj izjavi 169. i sljedećima. Razine NUC-ova stoga se izravno temelje na provjerenim podacima za RIP. Osim toga, u obzir je uzeto pravilo niže pristojbe. Kada se carina prema vrijednosti temeljila na dampinškoj marži, u izračunu NUC-ova upotrijebljene su uobičajene vrijednosti kojima su dodani troškovi prijevoza kako bi se uskladile s cijenama CIF na granici Unije. Kada se carina prema vrijednosti temeljila na razini uklanjanja štete, upotrijebljena je neštetna ciljna cijena za industriju Unije. Zatim su NUC-ovi izračunani kao ponderirana prosječna vrijednost uobičajene vrijednosti i upotrijebljenih neštetnih ciljnih cijena. Ponderacijski faktor bio je utvrđen na temelju omjera obujma uvoza u Uniju od trgovačkih društava kod kojih se carina prema vrijednosti temelji na dampinškim maržama i omjera opsega uvoza od trgovačkih društava kod kojih se carina prema vrijednosti temelji na razini uklanjanja štete. Svaki je NUC ponderirana prosječna vrijednost cijena (uobičajene vrijednosti i ciljnih cijena) različitih vrsta proizvoda unutar svake od tri navedenih kategorija proizvoda.

(188)

Ta tri NUC-a za te tri različite kategorije proizvoda primjenjuju se na sve proizvođače izvoznike i na sve dotične zemlje, ako je cijena CIF na granici Unije jednaka ili viša od NUC-a (u kojem se slučaju ne plaćaju nikakve pristojbe). Kada se pristojbe plaćaju, odnosno kada su izvozne cijene niže od NUC-a, primjenjuje se stopa pristojbe koja odgovara iznosu razlike između primjenjivog NUC-a i neto cijene franko granica Unije, neocarinjeno, ili iznosu stope carine prema vrijednosti, pri čemu se primjenjuje niži od ta dva iznosa. U skladu s time, pojedinačne se pristojbe primjenjuju na svakog proizvođača izvoznika. Ni u kojem slučaju iznos te pristojbe ne smije biti veći od stopa carine prema vrijednosti koje se posebno odnose na svakog pojedinačnog proizvođača izvoznika iz svake od dotičnih zemalja. Drugačiji bi scenarij, kakav je predložilo nekoliko zainteresiranih strana, bio uvođenje različitih NUC-ova za svakog proizvođača izvoznika. Međutim, to bi dovelo do postojanja najmanje 21 različitog NUC-a (tri NUC-a za tri različite kategorije puta sedam proizvođača izvoznika koji surađuju), što bi dovelo do vrlo složene, a možda i nepraktične provedbe mjera za carinska tijela.

(189)

Ti su NUC-ovi zatim uspoređeni s prodajnim cijenama na tržištu Unije tijekom razdoblja nakon RIP-a. Podaci o tim cijenama dobiveni su od korisnika i od industrije Unije tijekom ispitnog postupka nakon privremene objave, kako je navedeno u uvodnim izjavama 5. i 6. Tim se ispitnim postupkom pokazalo da su sveukupno predloženi NUC-ovi, a posebno onaj za visokokvalitetne proizvode, za tri različite kategorije proizvoda niže od prodajnih cijena u razdoblju nakon RIP-a, u kojem se slučaju ne naplaćuju nikakve pristojbe. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 182. i 183., taj je nalaz ispitnog postupka bio potvrđen izjavama industrije Unije, nekoliko korisnika i američkog proizvođača izvoznika.

(190)

U pogledu prethodno navedenoga, Komisija je odbila sve tvrdnje i zahtjeve s obzirom na upotrijebljenu metodologiju i razinu NUC-ova.

(191)

Što se tiče tvrdnje da je Komisija cijene fiksirala, Komisija podsjeća da je, radi uklanjanja učinaka štetnog dampinga i radi sprječavanja svih po korisnike štetnih učinaka nepropisnih povećanja cijena nakon razdoblja ispitnog postupka, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 169., utvrdila tri NUC-a za tri različite kategorije proizvoda. Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 189., Komisija ne dovodi do narušavanja tržišta cijenama na tržištu Unije koje su općenito više od predloženih NUC-a. Osim toga ti NUC-ovi nisu zadane najniže cijene pa proizvođači izvoznici, ako tako žele, mogu i dalje prodavati po cijenama nižima od NUC-ova. Stoga se bez obzira na utvrđene NUC-ove proizvođači izvoznici i oni iz Unije i dalje mogu natjecati jedni s drugima tako što će se njihove cijene razlikovati.

(192)

Što se tiče tvrdnji da bi (jedan ili) dva NUC-a bila prikladnija od predložena tri NUC-a, Komisija je primijetila objektivnu razliku u cijeni (približno 170 EUR po toni, vidi uvodnu izjavu 176.) za prvu i drugu kategoriju proizvoda koje se obje sastoje od visoko propusnih vrsta dotičnih proizvoda. Kada bi postojala samo dva NUC-a, uz prag razlikovanja između konvencionalnih i visoko propusnih vrsta dotičnog proizvoda, cijena za prvu kategoriju proizvoda (odnosno za vrstu proizvoda s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od najviše 0,9 W/kg) zapravo bi se spojila s cijenom za drugu kategoriju proizvoda koja se uglavnom sastoji isto tako od visoko propusnih vrsta dotičnog proizvoda, ali s višim maksimalnim gubitkom magnetiziranja. Kada bi se slijedila takva metodologija, NUC najkvalitetnijih visoko propusnih vrsta proizvoda postao bi proporcionalno podcijenjen. Što se tiče tvrdnji da se nikakve pojedinačne pristojbe ne primjenjuju na svakog proizvođača izvoznika, upućuje se na prethodno navedenu uvodnu izjavu 187., u kojoj se opisuje ta metodologija prema kojoj se pojedinačne pristojbe primjenjuju u slučaju da se mora platiti carina prema vrijednosti.

(193)

Što se tiče tvrdnje da Komisija ne bi trebala kao temelj za izračun neštetne razine prihvatiti sve troškove proizvodnje, nego bi zapravo trebala prihvatiti sve troškove koje snosi uspješan i konkurentan proizvođač, podsjeća se da se ti izračuni temelje na provjerenim podacima. Osim toga, zato što taj zahtjev nije obrazložen i zato što nije dostavljena nikakva drugačija metodologija kojom bi se takva prilagodba troškova proizvodnje trebala provesti, Komisija ju je odbila.

(194)

Prijedlog da se NUC svake godine snizi za 5 % ne bi bio u skladu s ciljem uklanjanja štetnog dampinga. Nadalje, nisu pruženi nikakvi dokazi kojima bi se takvo snižavanje od 5 % godišnje opravdalo.

(195)

Što se tiče zahtjeva za utvrđivanje četvrte kategorije proizvoda u kojoj bi se nalazili isključivo dotični proizvodi niže i loše kvalitete, Komisija je smatrala da za provedbu takvog dodatnog razdvajanja ne postoji nikakav jasan prag. Također, NUC-ovi se temelje na miješanim vrstama proizvoda, bez obzira na to jesu li oni, na primjer, cijeli ili rezani, i bez obzira na to jesu li oni lošije kvalitete ili nisu. Te tri različite kategorije proizvoda temelje se na maksimalnom gubitku magnetiziranja, što je objektivan i nediskriminirajući kriterij.

(196)

Dva su korisnika ujedno zahtijevala da se ograniči trajanje mjera na razdoblje kraće od pet godina, tvrdeći da za pružanje industriji GOES-a u Uniji dovoljno poticaja za ulaganje u proizvodnju visokokvalitetnih GOES-a nije potrebna zaštita u trajanju dužem od dvije do tri godine.

(197)

Međutim, ti korisnici nisu potkrijepili svoju tvrdnju da bi relativno kratko razdoblje od dvije do tri godine bilo dovoljno za ulaganje i postizanje barem nekog povrata od ulaganja. Kako je utvrđeno u članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe, konačna antidampinška pristojba istječe pet godina od njezina uvođenja.

(198)

Tom se Osnovnom uredbom predviđa i nekoliko mogućnosti za slučaj promjene tržišnih okolnosti. Ako je takva promjena trajna, člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe predviđa se da se može tražiti revizija potrebe za daljnjom primjenom uvedenih mjera, pod uvjetom da je isteklo razumno razdoblje od najmanje godinu dana od uvođenja konačne mjere. Ako je takva promjena privremena, u skladu s člankom 14. stavkom 4. Osnovne uredbe mjere se mogu suspendirati ako se uvjeti na tržištu privremeno promijene u tolikoj mjeri da se šteta vjerojatno ne bi ponovo vratila kao posljedica odgode. Komisija će u žurnom postupku ocijeniti utemeljenost svakog propisno obrazloženog zahtjeva koji udovoljava jednoj od te dvije odredbe i ima za cilj održavanje uravnotežene razine zaštite od štetnog dampinga.

(199)

Konačno, tvrdnja ruskog proizvođača izvoznika da se NUC ne bi smio temeljiti isključivo na gubitku magnetiziranja nije prihvaćena iz razloga koji se nalaze u nastavku. Maksimalni gubitak magnetiziranja objektivan je kriterij za razdvajanje različitih vrsta dotičnog proizvoda jednih od drugih, pri čemu se razlika između vrsta prve i druge kvalitete dotičnog proizvoda utvrđuje uglavnom vrlo subjektivnom procjenom, čime bi se otežao svaki nadzor provedbe mjera. Nadalje, NUC-om se ne razlikuju pojedinačni proizvođači izvoznici ni dotične zemlje, kao što je detaljno utvrđeno u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 187.

(200)

Antidampinške mjere utvrđene u ovoj Uredbi za pojedina trgovačka društva bile su utvrđene na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga se njima odražava stanje utvrđeno u pogledu tih trgovačkih društava tijekom tog ispitnog postupka. Te se mjere primjenjuju isključivo na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz dotičnih zemalja koji proizvode navedeni pravni subjekti. Uvoz dotičnog proizvoda koji proizvodi neko drugo trgovačko društvo koje se u izvršnom dijelu ove Uredbe posebno ne spominje, uključujući subjekte povezane s onima koji se posebno spominju, trebao bi podlijegati mjerama koje se primjenjuju na „sva ostala trgovačka društva”. On ne bi trebao podlijegati nikakvim pojedinačne antidampinškim mjerama.

(201)

Trgovačko društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih antidampinških mjera ako promijeni naziv subjekta ili osnuje novi proizvodni ili prodajni subjekt. Zahtjev se mora poslati Komisiji (6). Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke, uključujući promjene djelatnosti društva u pogledu proizvodnje, domaće i izvozne prodaje povezane s, na primjer, tom promjenom naziva ili promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Ako to bude opravdano, Komisija će popis trgovačkih društava s pojedinačnim antidampinškim mjerama ažurirati.

(202)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera sveo na minimum, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških mjera. Te posebne mjere uključuju podnošenje carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa i valjane potvrde o ispunjenim normama, što mora biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u člancima ove Uredbe. Uvoz koji nije popraćen takvim računom i potvrdom o ispunjenim normama podliježe primjenjivoj stopi carine prema vrijednosti za sva ostala trgovačka društva bez upućivanja na najniže uvozne cijene.

(203)

Dođe li do promjene strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. Osnovne uredbe, moguće je pokrenuti ispitni postupak protiv izbjegavanja mjera i, ako su ispunjeni uvjeti, može se nametnuti carina prema vrijednosti.

(204)

Nadalje, kako bi se najbolje zaštitilo od svih mogućih apsorpcija mjera, posebno između povezanih trgovačkih društava, Komisija će odmah pokrenuti reviziju u skladu s člankom 12. stavkom 1. Osnovne uredbe, a pruži li se neki dokaz za takvo ponašanje, može uvoz podvrgnuti i evidentiranju u skladu s člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe.

(205)

Privremene pristojbe u obliku carine prema vrijednosti u rasponu od 21,6 % do 35,9 % za uvoz dotičnog proizvoda, koje su se primjenjivale tijekom razdoblja od 13. svibnja 2015. do 13. studenoga 2015. neće se naplaćivati. Komisija je smatrala da u posebnim okolnostima ovog predmeta naplata privremenih pristojbi u drugačijem obliku od konačnih pristojbi ne bi bila u skladu s interesima Unije s obzirom na to da su cijene tijekom tog razdoblja bile uglavnom više od utvrđenih NUC-ova.

(206)

Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih antidampinških pristojbi. Također im je dan rok unutar kojeg su nakon ove objave mogle uložiti prigovore. Primjedbe koje su dostavile druge strane prikladno su razmotrene, ali nisu bile takve da bi se zaključci zbog njih mijenjali.

(207)

Ruski i korejski proizvođač izvoznik ponudili su preuzimanje obveza u pogledu cijena u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe. Korejski proizvođač izvoznik zatim je svoju ponudu preuzimanja obveza povukao.

(208)

Ruski proizvođač izvoznik izvozi dvije vrste GOES-a („prvorazredne” i „ostale” vrste, pri čemu ovi potonji nose npr. površinske nepravilnosti), s time da obje te vrste pripadaju najnižoj kategoriji proizvoda (proizvodi s maksimalnim gubitkom magnetiziranja većim od 1,05 W/kg). Unutar te kategorije proizvoda on je zahtijevao dva NUC-a dodatno na one utvrđene za pristojbu, kako bi se napravila razlika između te dvije vrste dotičnog proizvoda koje izvozi u Uniju. Taj ruski proizvođač izvoznik ima niz povezanih trgovačkih društava u Uniji, no do sada je svoje dotične proizvode prodavao isključivo preko svojeg povezanog trgovca u Švicarskoj.

(209)

Komisija je tu ponudu ocijenila u odnosu na oblik mjera, odnosno NUC-eve koji su bili utvrđeni za tri kategorije vrsta proizvoda, primjenjive na sve proizvođače izvoznike iz svih dotičnih zemalja, kako je prethodno utvrđeno u uvodnim izjavama 175. i 176. Ponuda za preuzimanje obveza bitno se razlikuje od tog pristupa i za njezino bi ostvarenje bila potrebna mjera specifična za trgovačko društvo.

(210)

Pokazalo se da je razlikovanje prvorazrednih i ostalih proizvoda za potrebe provedbe mjera vrlo subjektivno jer je predloženo da se te dvije vrste proizvoda razlikuju s obzirom na rusku normu. Komisija je smatrala da je takva obveza zbog toga nepraktična, još više zbog toga što bi ta norma bila dodatak na razlikovanje vrsta proizvoda na temelju gubitka magnetiziranja.

(211)

Osim toga, velik broj vrsta proizvoda (njegov čitav raspon dotičnog proizvoda) koje on prodaje u Uniji, kao i njegova struktura kao trgovačkog društva čini tu ponudu složenom za nadziranje od strane službi Komisije, posebno u odnosu na oblik mjera, odnosno opće NUC-eve koji su bili utvrđeni za tri navedene kategorije vrsta proizvoda umjesto uobičajenije carine prema vrijednosti. Konačno, u ovom posebnom slučaju, sveukupni je interes Unije i učinak na korisnike već bio uzet u obzir općim NUC-evima kako je detaljno utvrđeno u uvodnim izjavama 149. i 169. Stoga je to još jedan razlog za odbijanje ponuđenog preuzimanja obveze u pogledu cijena.

(212)

Na temelju prethodno navedenog i zbog razloga opće politike, Komisija je ponudu ruskog proizvođača izvoznika za preuzimanja obveze odbila.

(213)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe,