EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32015R0451

Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/451 оd 16. prosinca 2015. o utvrđivanju općih načela i kriterija ulagačke strategije i pravila za upravljanje jedinstvenim fondom za sanaciju

C/2015/9013

OJ L 79, 30.3.2016, p. 2–9 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2016/451/oj

30.3.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 79/2


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/451

оd 16. prosinca 2015.

o utvrđivanju općih načela i kriterija ulagačke strategije i pravila za upravljanje jedinstvenim fondom za sanaciju

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (1), a posebno njezin članak 75. stavak 4.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) br. 806/2014 uspostavlja se jedinstveni fond za sanaciju („Fond”) u vlasništvu jedinstvenog odbora za sanaciju („Odbor”).

(2)

Općim načelima i kriterijima ulagačke strategije Fonda potrebno je definirati nužne i temeljne elemente ulagačke strategije koju će donijeti Odbor. Ciljevi ulaganja trebali bi biti jedan od tih elemenata. U skladu sa zahtjevom da Odbor treba imati opreznu i razboritu ulagačku strategiju, nadređeni cilj trebala bi biti zaštita vrijednosti Fonda i zadovoljavanje njegovih zahtjeva likvidnosti. Međutim, zbog osnovne prirode ulaganja, okruženja s promjenjivim tržišnim uvjetima i kamatnim stopama, čak i najsigurnija i najlikvidnija imovina može imati negativan povrat. U tom pogledu gubitak koji portfelj pretrpi ne bi trebao značiti da se nisu poštovali ciljevi ulaganja.

(3)

Uredbom (EU) br. 806/2014 zahtijeva se da se iznose koji se nalaze u Fondu ulaže u obveze država članica ili međuvladinih organizacija ili u visoko likvidnu imovinu velike kreditne sposobnosti, uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2015/61 (2) kojom je definirana visoko likvidna imovina velike kreditne sposobnosti i kojom su propisani zahtjevi za njezin sastav. Stoga bi imovinu koja je prihvatljiva za ulaganja Fonda i kriterije za sastav portfelja trebalo definirati u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2015/61. Prihvatljivost imovine za ulaganje ne bi trebala značiti da će Odbor automatski donijeti odluku o ulaganju. Odbor bi uvijek trebao obaviti procjenu prihvatljive imovine. Pri utvrđivanju razboritosti pojedinačnog ulaganja trebalo bi uzeti u obzir njegovo međudjelovanje s cjelinom ulagačkog portfelja. Na primjer, volatilnu imovinu s negativnom korelacijom prema portfelju moglo bi se izolirano procijeniti kao previše opasnu, ali bi ona mogla imati pozitivan učinak diversifikacije na ukupni portfelj. Za tu procjenu Odbor bi trebao birati između različitih razina (izdavatelj, klasa imovine, sigurnost) i izvora informacija koji mu omogućuju ocjenjivanje likvidnosti, kreditne sposobnosti i kompatibilnosti s ciljevima ulaganja.

(4)

Potrebno je odrediti kriterije kojima bi se dodatno specificiralo sektorsku diversifikaciju. Kako bi je se moglo primjenjivati, za sektorsku je diversifikaciju potrebno definirati značenje termina „sektor”. Iz praktičnih je razloga potrebno upotrebljavati visoke razine sektorske klasifikacije. Uredbom Vijeća (EZ) br. 2223/96 (3) definirani su institucionalni sektori koji se mogu upotrebljavati za diversifikaciju ulaganja Fonda prema vrsti gospodarskog subjekta. Osim toga, Uredbom (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (4) definirana je statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti čija je najveća razina (područje) primjerena za određivanje kriterija diversifikacije za Odbor. Naposljetku, s obzirom na misiju Fonda, potrebno je ograničiti ne samo izravna nego i neizravna izlaganja prema financijskom sektoru.

(5)

Potrebno je odrediti kriterije kojima bi se dodatno specificiralo geografsku diversifikaciju. Kako bi osigurao dostatnu geografsku diversifikaciju Odbor bi trebao primjenjivati dostupne kriterije, konkretno načela iz članka 77. Uredbe (EU) br. 806/2014 kojima se pretpostavlja izračun udjelâ doprinosâ institucija ustanovljenih u svakoj državi članici sudionici. S obzirom na to da su ti udjeli utemeljeni na veličini kreditnih institucija i investicijskih društava koji pridonose i prilagođeni njihovom profilu rizika, oni su pozitivno korelirani s veličinom i dubinom odgovarajućih financijskih tržišta. S obzirom na to da zbog drugih razloga mogu biti potrebna dodatna ulaganja u nekoj državi članici sudionici, potrebno je uvesti rezervu kako bi se Odboru omogućio dodatni diskrecijski prostor za donošenje odluka i istodobno osigurala minimalna diversifikacija u dovoljnom broju država članica sudionica. Osim toga, s obzirom na to da se ti udjeli ne mogu izračunavati za ulaganja u državama članicama koje nisu sudionice ili u trećim zemljama, oni trebaju biti u okviru ograničenja koja Odbor određuje proporcionalno onima za države članice sudionice, na temelju sličnosti između zemalja.

(6)

Potrebno je odrediti kriterije kojima bi se dodatno specificiralo proporcionalnu diversifikaciju. Razborito je da Odbor ograniči izlaganje prema bilo kojem pojedinačnom izdanju ili izdavatelju i da primjenjuje različite rokove dospijeća kako bi zadovoljio svoje ciljeve ulaganja. U pogledu pojedinačnih izdanja, komercijalni zapis izdaje se s međunarodnim identifikacijskim brojem vrijednosnog papira (ISIN), koji odgovara specifičnom ulaganju ulagača (u pogledu dospijeća, iznosa i drugih svojstava), tako da je ulagač stopostotni vlasnik vrijednosnog papira čak i ako nije stopostotni vlasnik ukupnog programa komercijalnog zapisa. To je potrebno uzeti u obzir pri definiranju ograničenja izlaganja prema specifičnom izdanju. Osim toga, s obzirom na to da neopozive obveze plaćanja mogu činiti znatan udio ukupnog iznosa doprinosa Fondu, Odbor isto tako pri praćenju ukupnog rizika koncentracije treba uzeti u obzir kolateral obećan kao osiguranje za neopozive obveze plaćanja.

(7)

S obzirom na potrebu da se uspostavi razborita i oprezna ulagačka strategija, Odbor bi trebao ograničiti svoju upotrebu izvedenica. Kako bi se što više smanjio kreditni rizik druge ugovorne strane, Odbor bi trebao upotrebljavati samo izvedenice koje je poravnala središnja druga ugovorna strana odobrena ili priznata u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Transakcije s određenim središnjim bankama isto tako bi mogle biti u skladu s ciljem što većeg smanjenja rizika druge ugovorne strane, ako se odgovarajuće kontrolira druge rizike kao što je kreditni rizik. S obzirom na to da izvedenice obično izdaju kreditne institucije i drugi subjekti iz članka 7. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) 2015/61 opća zabrana ulaganja u imovinu koju su izdali ti subjekti koja je propisana tom odredbom ne bi se trebala primjenjivati na upotrebu izvedenica.

(8)

Odbor bi trebao nastojati pokriti valutni rizik u mješavini valuta država članica koje sudjeluju u Fondu na temelju financijskog kapaciteta Fonda i očekivanih isplata utvrđenih na temelju postojećih informacija, pretpostavki i kriznih scenarija. Opseg pokrivenosti i stoga preostale izloženosti otvorene valute trebao bi se prilagođavati kako bi se ograničio valutni rizik za Fond u mjeri koja je primjerena i u skladu s njegovim ciljevima ulaganja.

(9)

U pogledu upravljanja rizikom Odbor bi trebao upotrebljavati najbolje prakse i uspostaviti unutarnje kapacitete i funkcije radi njihove provedbe. Odgovarajuće mjerenje rizika trebalo bi biti ključan element tog trajnog postupka.

(10)

Iako je Odbor ovlašten za odlučivanje o provedbi ulaganjâ, i stoga o eksternalizaciji dijela ili svih svojih zadataka ulaganja, potrebno je izbjegavati sve potencijalne konflikte s razboritim i opreznim ponašanjem kakvo se traži od Odbora i s njegovim ukupnim ciljevima ulaganja uzimajući u obzir da je u interesu javnosti da Fond uvijek bude u stanju obavljati svoje dužnosti. Stoga bi Odbor trebao poslove ulaganja trebao eksternalizirati samo dobavljačima koji nisu profitom motivirani poduzetnici. To ne bi trebalo sprečavati pružatelje usluga i Odbor u ugovaranju potrebnih usluga od drugih trećih osoba u svrhu izvršenja. Nadalje, Odbor bi, bez obzira na odluku o eksternalizaciji trebao uvijek zadržati odgovornost i nadzor u svojim rukama. Pri pozivanju na najbolje poslovne prakse u pogledu eksternalizacije u financijskom sektoru, Odbor bi, u mjeri u kojoj je to moguće, trebao uzeti u obzir postojeće najbolje prakse, kao što su Smjernice o eksternalizaciji od 14. prosinca 2006. koje je donio Odbor europskih nadzornih tijela za bankarstvo.

(11)

Dok ne donese svoju prvu ulagačku strategiju, Odboru bi trebalo biti dopušteno da provodi članak 75. stavak 3. Uredbe (EU) br. 806/2014 polaganjem depozita u središnjim bankama Isto tako, trebalo bi mu biti dopušteno da se za određivanje ograničenja postotaka zemljopisnih koncentracija propisanih ovom Uredbom služi procjenama dok stvarni podaci za njihovo izračunavanje ne postanu dostupni.

(12)

S obzirom na jedinstvenu prirodu Fonda, opća načela i kriterije njegove ulagačke strategije i pravila za upravljanje njime koja su propisana ovom Uredbom možda će trebati revidirati relativno brzo nakon njihova stupanja na snagu, kada ih Odbor počne primjenjivati. Odbor bi u tu svrhu trebao Komisiji pružiti dostatne informacije o praktičnoj primjeni novih pravila godinu dana nakon uspostavljanja Fonda, u skladu s člankom 99. Uredbe (EU) br. 806/2014.

(13)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2016. kada Fond postaje operativan u skladu s Uredbom (EU) br. 806/2014,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Područje primjene

1.   Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o iznosima iz jedinstvenog fonda za sanaciju („Fond”) iz članka 75. stavka 3. Uredbe (EU) br. 806/2014 koje ulaže jedinstveni odbor za sanaciju („Odbor”).

2.   Ova se Uredba ne primjenjuje na kolaterale niskog rizika neopterećene pravima bilo koje treće strane, koji stoje na raspolaganju i izdvojeni su isključivo za uporabu od strane Odbora, kako je navedeno u članku 70. stavku 3. Uredbe (EU) br. 806/2014.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„institucionalni sektori” znači institucionalni sektori kako su definirani u stavku 1.28. Priloga A Uredbi (EZ) br. 2223/96;

2.

„sektori ekonomskih djelatnosti” znači područja iz Priloga I. Uredbe (EZ) br. 1893/2006;

3.

„tijela kojima se upravlja na temelju javnog prava” znači tijela kojima se upravlja na temelju javnog prava kako je definirano u članku 1. stavku 9. Direktive 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6);

4.

„središnje banke ESSB-a” znači središnje banke ESSB-a kako su definirane člankom 4. stavkom 1. točkom 45. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

Članak 3.

Ciljevi ulaganja

1.   Odbor provodi razboritu i opreznu ulagačku strategiju kako bi se zaštitila vrijednost iznosa koji se drže u Fondu i ispunili zahtjevi Fonda u pogledu likvidnosti. Odbor uzima u obzir i financijski kapacitet Fonda i očekivane isplate u skladu s misijom Fonda kako je definirana u članku 76. Uredbe (EU) br. 806/2014. Uzima u obzir sve dostupne informacije i odgovarajuće pretpostavke i krizne scenarije.

2.   Ulagačka strategija uključuje definiciju sklonosti riziku, kvantificirajući maksimalni podnošljivi potencijalni gubitak tijekom definiranog vremenskog razdoblja s definiranom vjerojatnošću.

3.   Iznosi iz članka 1. stavka 1. ove Uredbe ulažu se zajedno kao jedinstveni skup sredstava, bez obzira na to što je Fond podijeljen na nacionalne odjeljke kako je propisano člankom 77. Uredbe (EU) br. 806/2014.

Članak 4.

Imovina prihvatljiva za ulaganje

1.   Odbor određuje je li imovina prihvatljiva za ulaganje na temelju općih zahtjeva za likvidnu imovinu kreditnih institucija koji su definirani u članku 7. stavcima 2., 4., 5. i 6. te u članku 7. stavku 7. točkama (a) i (b) Delegirane uredbe (EU) 2015/61.

2.   Odbor ulaže iznose iz članka 1. stavka 1. isključivo u imovinu koja ispunjava zahtjeve iz članka 10. stavka 1., članka 11. stavka 1., članka 12. stavka 1. točaka (a) do (e) i članka 15. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2015/61.

3.   Zahtjevi koji se odnose na kreditne institucije definirani u drugoj rečenici članka 10. stavka 1. točke (d) te u članku 10. stavku 1. točki (f) podtočki iii., članku 11. stavku 1. točki (c) podtočki iii., članku 11. stavku 1. točki (d) podtočki v. i članku 12 stavku 1. točki (e) podtočki ii. Delegirane uredbe (EU) 2015/61 ne primjenjuju se na Odbor.

4.   Prije ulaganja u prihvatljivu imovinu Odbor je na primjeren način procjenjuje te ocjenjuje njezinu likvidnost, kreditnu sposobnost i njezinu usklađenost s ciljevima ulaganja iz članka 3. Pri utvrđivanju razboritosti pojedinačnog ulaganja trebalo bi uzeti u obzir njegovo međudjelovanje s cjelinom ulagačkog portfelja.

5.   U slučaju da određena imovina postane neprihvatljiva Odbor postupno smanjuje izloženost Fonda prema toj imovini. Ne dovodeći u pitanje članak 3., Odbor to čini u vremenskom okviru i na način kojima se bilo kakav utjecaj na tržišne cijene smanjuje na najmanju moguću mjeru.

Članak 5.

Sastav portfelja

1.   Pri definiranju sastava portfelja Fonda Odbor mora ispuniti sljedeće zahtjeve:

(a)

najmanje 60 % portfelja mora se sastojati od imovine koja ispunjava zahtjeve iz članka 10. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2015/61;

(b)

najmanje 30 % portfelja mora se sastojati od imovine koja ispunjava zahtjeve iz članka 10. stavka 1. točaka (a) do (e) i točke (g) Delegirane uredbe (EU) 2015/61;

(c)

najviše 15 % portfelja mora se držati u obliku imovine koja ispunjava zahtjeve iz članka 12. stavka 1. točaka (a) do (e) Delegirane uredbe (EU) 2015/61.

2.   Za potrebe stavka 1., imovina koja ispunjava zahtjeve iz članka 15. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2015/61 ima jednakovrijedan tretman kao odnosna imovina predmetnog subjekta.

Članak 6.

Sektorska diversifikacija

1.   Ulaganja iznosa koji se drže u Fondu moraju biti dovoljno sektorski diversificirana.

2.   Odbor ograničava izloženosti prema pojedinačnim institucionalnim sektorima i prema pojedinačnim sektorima ekonomskih djelatnosti.

3.   Odbor uzima u obzir to da korelacije među sektorima ekonomskih djelatnosti mogu smanjiti stupanj stvarne diversifikacije koja se postiže primjenom stavka 2.

4.   Osim zahtjeva iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe, Odbor ograničava i neizravne izloženosti prema izdavateljima iz članka 7. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) 2015/61.

Članak 7.

Geografska diversifikacija

1.   Ulaganja iznosa koji se drže u Fondu moraju biti geografski diversificirana, uzimajući u obzir strukturu i sastav eventualnih rashoda Fonda, koji su procijenjeni u dijelu II. proračuna Odbora u skladu s člankom 60. Uredbe (EU) br. 806/2014.

2.   Izloženosti prema prihvatljivoj imovini iz članka 4. koja potječe od izdavatelja s poslovnim nastanom u određenoj državi članici sudionici, kao udio ukupnih izloženosti Fonda, smiju biti najviše 1,2 puta veće od udjela ex ante doprinosa prikupljenih u skladu s člankom 70. Uredbe (EU) br. 806/2014 od odobrenih institucija u odgovarajućoj državi članici.

3.   Izloženosti prema prihvatljivoj imovini iz članka 4. koja potječe od izdavatelja s poslovnim nastanom u određenoj državi članici koja nije sudionica ili trećoj zemlji, izražene kao udio ukupne izloženosti Fonda, moraju biti dovoljno geografski diversificirane, uzimajući u obzir kriterije kao što su veličina gospodarstva, dubina i likvidnost financijskog tržišta te dodatne prilike za ulaganja, među ostalim u smislu diversifikacije rizikâ.

Izloženost ni u kojem slučaju ne smije prelaziti najvišu granicu određenu u stavku 2.

Članak 8.

Diversifikacija po izdavatelju i izdanju

1.   Odbor određuje gornju granicu od najviše 30 % bilo kojeg pojedinačnog izdanja u koje se mogu uložiti iznosi koji se drže u Fondu. Ta se gornja granica može prijeći samo ako, uzimajući u obzir vrstu ulaganja, kupnja bilo kojeg iznosa vrijednosnog papira tog ulaganja rezultira stopostotnim vlasništvom pripadajućeg međunarodnog identifikacijskog broja vrijednosnog papira (ISIN).

2.   Odbor određuje gornju granicu od najviše 30 % za ukupna izdanja bilo kojeg izdavatelja u koja se mogu uložiti iznosi koji se drže u Fondu.

Članak 9.

Dodatni kriteriji za diversifikaciju

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 3., Odbor nastoji diversificirati ulaganja prema dospijeću.

2.   Pri donošenju odluke o diversifikaciji Odbor uzima u obzir elemente iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe i, ako je relevantno, likvidnost i druge značajke kolaterala navedene u članku 70. stavku 3. Uredbe (EU) br. 806/2014.

Članak 10.

Izvedenice

1.   Odbor se koristi izvedenicama isključivo za potrebe upravljanja rizikom, uključujući upravljanje tržišnim rizikom i rizikom u pogledu likvidnosti. Odbor može donijeti smjernice kako bi pobliže definirao prihvatljive oblike korištenja izvedenicama.

2.   Odbor se koristi isključivo izvedenicama koje je poravnala:

(a)

središnja druga ugovorna strana odobrena u skladu s člankom 14. ili 15. Uredbe (EU) br. 648/2012 ili priznata u skladu s njezinim člankom 25.; ili

(b)

središnja banka, pod uvjetom da je izloženostima prema toj središnjoj banci ili njezinoj središnjoj državi dodijeljena kreditna procjena odabrane vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika (VIPKR) čiji stupanj kreditne kvalitete mora biti najmanje 1 u skladu s člankom 114. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.

3.   Zahtjev iz članka 7. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) 2015/61 ne primjenjuje se na slučajeve u kojima se Odbor koristi izvedenicama u skladu s ovim člankom.

Članak 11.

Valuta

1.   Odbor pokriva valutni rizik u eurima ili u valutama država članica sudionica čije valute nisu euro kako bi osigurao da je preostali valutni rizik za Fond ograničen.

2.   Kako bi upravljao valutnim rizikom među različitim valutama iz stavka 1., ako je primjenjivo, Odbor uzima u obzir elemente navedene u članku 3. stavku 1.

Članak 12.

Dodatna opća načela

1.   Pri svakoj odluci o ulaganju Odbor uzima u obzir moguće posljedice za kreditnu sposobnost Fonda kako bi zadržao svoje ovlasti u pogledu oba alternativna načina financiranja iz članka 73. Uredbe (EU) br. 806/2014 i u pogledu pristupa financijskim aranžmanima iz članka 74. te Uredbe kada je riječ o trenutnoj dostupnosti dodatnih financijskih sredstava.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 3., Odbor sve transakcije povezane s ulaganjima Fonda provodi na način kojim se ograničava bilo kakav utjecaj na tržišne cijene, čak i u kriznim situacijama na tržištu.

3.   Budući da bi trenutno ulaganje ili rješavanje iznosâ iz članka 1. stavka 1. moglo utjecati na tržište, Odbor može tolerirati određenu razinu privremenog odstupanja od općih načela i kriterija ulagačke strategije Fonda.

Članak 13.

Revizija strategije

Odbor svake godine revidira ulagačku strategiju.

Članak 14.

Administracija

1.   Odbor uspostavlja okvir upravljanja koji obuhvaća raspodjelu zadataka i odgovornosti te delegiranje koje je potrebno kako bi se osigurala učinkovita provedba ulagačke strategije.

2.   Odbor uspostavlja standarde interne kontrole na temelju kojih provjerava je li provedba ulagačke strategije u skladu sa samom ulagačkom strategijom i pravilima utvrđenima ovom Uredbom.

3.   Izvršno tijelo Odbora redovito na plenarnim sjednicama obavješćuje ostale članove Odbora o rezultatima provedbe ulagačke strategije.

4.   Odbor donosi sva interna pravila i postupke potrebne za primjenu ove Uredbe.

5.   Odbor može uspostaviti odbor plenarne sjednice koji mu pomaže u primjeni ove Uredbe.

Članak 15.

Upravljanje rizikom

1.   Odbor se pridržava načela dobrog financijskog upravljanja i dobrog upravljanja rizikom.

2.   Odbor kvantificira sve rizike koristeći se primjerenim mjerama upravljanja i kontrole odgovarajućih vrsta rizika.

3.   Odbor na svaku vrstu rizika primjenjuje više mjera za suzbijanje rizika, uzima u obzir i trenutačne aspekte i aspekte koji se odnose na budućnost te se koristi i kvantitativnim i kvalitativnim informacijama kako bi se izbjeglo njegovo pretjerano oslanjanje na samo jednu mjeru suzbijanja rizika.

4.   Osim uobičajenog mjerenja rizikâ, Odbor se služi i testovima otpornosti na stres te analizom scenarija kako bi identificirao visokorizična područja i ocijenio kombinirane učinke financijskih šokova.

Članak 16.

Eksternalizacija

1.   Izvršno tijelo Odbora može odlučiti potpuno ili djelomično eksternalizirati određene aktivnosti koje su povjerene Odboru na temelju članka 75. stavka 3. Uredbe (EU) br. 806/2014.

2.   Odbor može eksternalizirati aktivnosti iz stavka 1. isključivo jednom ili više tijela kojima se upravlja na temelju javnog prava, središnjim bankama ESSB-a, međunarodnim institucijama osnovanima na temelju međunarodnog javnog prava ili institucijama osnovanima na temelju prava Unije, pod uvjetom da imaju uspostavljenu praksu upravljanja sličnim ulaganjima i ne dovodeći u pitanje mogućnost pružatelja usluga da sklapaju ugovore o pružanju usluga s trećim stranama.

3.   U okviru mandata za ulaganja koji Odbor daje pružatelju usluga moraju biti jasno definirani barem trajanje, dospijeće, prihvatljiva područja djelovanja i zahtjevi u pogledu referentnih mjerila te uspostavljen okvir na temelju kojega pružatelj usluga redovito podnosi izvješća Odboru.

4.   Bilo kakav ugovor između Odbora i pružatelja usluga koji se odnosi na aktivnosti iz stavka 1. mora sadržavati klauzule o pravima Odbora na otkazivanje ugovora, o lancima eksternalizacije i situacijama u kojima pružatelj usluga ne izvrši ugovorne obveze.

5.   Izvršno tijelo Odbora na plenarnoj sjednici obavješćuje ostale članove o budućim odlukama o eksternalizaciji.

6.   Ako Odbor potpuno ili djelomično eksternalizira aktivnosti iz stavka 1. on je i dalje potpuno odgovoran za ispunjavanje svih svojih obveza na temelju Uredbe (EU) br. 806/2014 i ove Uredbe.

7.   Ako odluči eksternalizirati bilo koju aktivnost iz stavka 1., Odbor se pritom vodi najboljim poslovnim praksama u pogledu eksternalizacije u financijskom sektoru.

8.   Ako Odbor potpuno ili djelomično eksternalizira aktivnosti iz stavka 1., on u svakom trenutku osigurava da:

(a)

eksternalizacija ne rezultira delegiranjem njegovih odgovornosti;

(b)

eksternalizacija ne isključuje odgovornost koju Odbor ima u skladu s člankom 45. i člankom 46. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 806/2014 niti njegovu neovisnost u skladu s člankom 47. te Uredbe;

(c)

eksternalizacija ne rezultira time da se Odbor liši sustava i kontrola potrebnih za upravljanje rizicima kojima je izložen;

(d)

pružatelj usluge provodi aranžmane osiguravanja kontinuiteta poslovanja koji su jednakovrijedni onima koje ima Odbor;

(e)

Odbor i dalje posjeduje stručnost i sredstva potrebne da bi mogao ocijeniti kvalitetu usluga koje mu se pružaju i organizacijsku sposobnost i adekvatnost kapitala pružatelja usluga te učinkovito nadzirati eksternalizirane poslovne procese i upravljanje rizicima koji su povezani s eksternalizacijom, te da kontinuirano nadzire te procese i upravlja tim rizicima;

(f)

Odbor ima izravan pristup relevantnim informacijama o eksternaliziranim aktivnostima;

(g)

pružatelj usluge štiti sve povjerljive informacije koje se odnose na Odbor.

Članak 17.

Prijelazne odredbe

1.   Prije donošenja svoje prve ulagačke strategije, Odbor može sve iznose iz članka 1. stavka 1. deponirati u središnjim bankama jedne ili više država članica.

2.   Prije nego što prvi put izračuna udjele iz članka 7. stavka 2., Odbor se, za potrebe primjene članka 7. stavaka 2. i 3., može koristiti procjenama.

Članak 18.

Izvješće

Odbor do 31. prosinca 2016. Komisiji podnosi izvješće o primjeni ove Uredbe.

Članak 19.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2016.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. prosinca 2015.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 225, 30.7.2014., str. 1.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/61 оd 10. listopada 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost kreditnih institucija (SL L 11, 17.1.2015., str. 1.).

(3)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96 od 25. lipnja 1996. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (SL L 310, 30.11.1996., str. 1.).

(4)  Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.).

(5)  Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).

(6)  Direktiva 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (SL L 134, 30.4.2004., str. 114.).

(7)  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).


Top