21.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 86/14

(1)

Telekomunikacijske mreže i usluge sve se više pretvaraju u internetske infrastrukture s usko povezanim širokopojasnim mrežama i digitalnim uslugama. Internet postaje dominantna platforma u području komunikacija, usluga, obrazovanja, sudjelovanja u društvenom i političkom životu, kulturnog sadržaja i poslovanja. Stoga je transeuropska dostupnost rasprostranjenog i sigurnog pristupa internetu velikih brzina i digitalnih usluga u javnom interesu ključna za socijalni i gospodarski rast, konkurentnost, socijalnu uključenost i unutarnje tržište.

(2)

Dana 17. lipnja 2010. Europsko vijeće potvrdilo je Komunikaciju Komisije od 26. kolovoza 2010. o Digitalnoj agendi za Europu čiji je cilj zadati smjer za maksimalnu iskoristivost socijalnog i gospodarskog potencijala informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Njome se nastoje potaknuti ponuda i potražnja konkurentne infrastrukture interneta velikih brzina i digitalnih internetskih usluga s ciljem približavanja stvarnom digitalnom jedinstvenom tržištu koje je nužno za pametan, održiv i uključiv rast.

(3)

Uredbom (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) određuju se uvjeti, metode i postupci za financijsku pomoć Unije transeuropskim mrežama u sektorima prometne, telekomunikacijske i energetske infrastrukture. S obzirom na to da se sektori obuhvaćeni Instrumentom za povezivanje Europe (CEF) nalaze pred sličnim izazovima i mogućnostima, postoji značajan prostor za istraživanje sinergija, uključujući kombiniranjem financiranja CEF-a s drugim izvorima financiranja.

(4)

Činjenica je da postoji velik broj prekograničnih digitalnih usluga kojima se obavlja razmjena među europskim javnim upravama kao potpora politikama Unije. Prilikom pružanja novih rješenja važno je iskoristiti ona postojeća, provedena u kontekstu drugih europskih inicijativa, izbjegavati dvostruko obavljanje poslova te osigurati koordinaciju i usklađenost pristupa i rješenja u sklopu inicijativa i politika, kao što su primjerice program ISA uspostavljen Odlukom br. 922/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5), program Fiscalis uspostavljen Uredbom (EU) br. 1286/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i Obzor 2020. uspostavljen Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7) Slično tome, važno je da su rješenja u skladu s dogovorenim međunarodnim i/ili europskim normama ili otvorenim specifikacijama za interoperabilnost, posebno s onima koje je identificirala Komisija u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (8), i drugim relevantnim specifikacijama i orijentacijama, kao što je Europski okvir interoperabilnosti za europske javne usluge (EIF).

(5)

Razvoj širokopojasnih mreža velikih brzina imat će koristi od europskih tehničkih normi. Programi Unije za istraživanja i razvoj i pojačano praćenje standardizacijskih postupaka nužni su da bi Unija imala središnju ulogu u telekomunikacijskoj industriji.

(6)

U sklopu pilot-projekata velikih opsega u koje su uključene države članice, a koji su sufinancirani Programom za konkurentnost i inovacije (9), kao što su PEPPOL, STORK, epSOS, eCODEX ili SPOCS, obavljeno je vrednovanje ključnih prekograničnih digitalnih usluga na unutarnjem tržištu na temelju zajedničkih modula, koje se konsolidiraju projektom eSENS. Ti pilot-projekti već su dosegli ili će u bliskoj budućnosti doseći razinu zrelosti potrebnu za uvođenje. Postojeći projekti od zajedničkog interesa već su pokazali jasnu dodanu vrijednost djelovanja na europskoj razini, kao na primjer u području kulturnog nasljeđa (Europeana), zaštite djece (Sigurniji internet), socijalne sigurnosti (EESSI), a predloženi su i drugi kao primjerice u području zaštite potrošača (ODR).

(7)

Kad je riječ o infrastrukturama digitalnih usluga, moduli bi trebali imati prednost nad ostalim infrastrukturama digitalnih usluga, s obzirom na to da su prvi preduvjet za potonje. Između ostalog, infrastrukture digitalnih usluga trebale bi stvarati europsku dodanu vrijednost i ispunjavati dokazane potrebe. Trebale bi biti dostatno razvijene za uvođenje, tehnički i operativno, kako je već dokazano, osobito kroz uspješno provedeno pilotiranje. Trebale bi se temeljiti na konkretnom planu održivosti kako bi se osiguralo srednjoročno do dugoročno djelovanje platformi osnovnih usluga izvan CEF-a. Stoga bi financijsku pomoć u skladu s ovom Uredbom trebalo što više smanjivati tijekom vremena te aktivirati sredstva iz drugih izvora osim CEF-a, kada je to prikladno.

(8)

Važno je financirati infrastrukture digitalnih usluga koje su potrebne za ispunjavanje pravnih obveza u skladu s pravom Unije i/ili koje razvijaju ili pružaju module s potencijalnim velikim utjecajem na razvoj paneuropskih javnih usluga kako bi se podržale infrastrukture višestrukih digitalnih usluga i s vremenom postupno izgradio europski ekosustav interoperabilnosti. U tom kontekstu, pravne obveze predstavljaju specifične odredbe koje zahtijevaju ili razvoj ili korištenje infrastruktura digitalnih usluga, ili zahtijevaju rezultate koje je jedino moguće postići putem europskih infrastruktura digitalnih usluga.

(9)

Europeana i Sigurniji internet za djecu trebali bi, kao dobro uspostavljene infrastrukture digitalnih usluga, imati prioritet za financiranje. Posebno bi trebalo osigurati kontinuitet u financiranju Unije iz drugih programa Unije CEF-u u prvim godinama višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. –2020. utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (10). kako bi se omogućilo neprekinuto i uspješno pružanje usluga na onoj razini koja je predviđena u okviru postojećih programa financiranja. Vijeće je 10. svibnja 2012. istaklo ključnu važnost osiguranja dugoročne održivosti Europeane, uključujući u smislu upravljanja i financiranja (11).

(10)

Trebalo bi osigurati sigurno, uključivo i pozitivno mrežno okruženje za djecu i mlade. Kao ključna mjera za zaštitu i promicanje prava djece u mrežnom okruženju, trebalo bi osigurati funkcioniranje programa Sigurniji internet nakon 2014. Provedbom ove Uredbe trebalo bi financijski podržati provedbu Europske strategije za bolji internet za djecu na razini Unije, kao i na razini država članica, posebno u vezi s centrima za sigurniji internet (SIC-ovi) u državama članicama. Aktivnosti SIC-ova, uključujući centre za osvješćivanje i druge aktivnosti namijenjene podizanju svijesti, telefonske linije za pomoć djeci, roditeljima i pružateljima skrbi o najboljim načinima korištenja interneta za djecu, kao i SOS linije za prijavljivanje sadržaja seksualnog zlostavljanja djece na internetu, ključni su element i preduvjet za uspjeh te strategije.

(11)

Budućim pravnim aktom Unije o elektroničkoj identifikaciji i uslugama provjere za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu trebaju se utvrditi detaljni zahtjevi i uvjeti za uzajamno priznavanje ključnih čimbenika koji se u nastavku navode kao moduli infrastruktura digitalnih usluga. Taj će akt obuhvaćati nekoliko najvažnijih modula, na primjer elektroničku identifikaciju i elektronički potpis kao dio projekata od zajedničkog interesa utvrđenih u Prilogu ovoj Uredbi.

(12)

Infrastrukture digitalnih usluga koje su izvedene u skladu s Odlukom 922/2009/EZ olakšat će elektroničku prekograničnu i međusektorsku interakciju među europskim javnim upravama. To će zauzvrat omogućiti pružanje ključnih usluga u područjima kao što su, između ostalog, elektronička identifikacija i ovjera i nabava, prekogranična međusobna povezanost poslovnih registara, interoperabilne elektroničke prekogranične zdravstvene usluge, kao i prekograničnu suradnju u vezi s kibernetičkom sigurnošću, time doprinoseći digitalnom jedinstvenom tržištu. Takva interakcija među upravama bit će ostvarena pomoću stvaranja i/ili unaprjeđenja interoperabilnih platformi osnovnih usluga, izgrađenih na postojećim zajedničkim modulima, i/ili pružajući dodatne module ključne za razvoj drugih platformi osnovnih usluga te povezane generičke usluge koje nacionalne infrastrukture povezuju s platformama osnovnih usluga radi dostave prekograničnih digitalnih usluga.

(13)

Države članice trebale bi poticati lokalna i regionalna tijela na sveobuhvatnu i učinkovitu uključenost u upravljanje infrastrukturama digitalnih usluga te osigurati da projekti od zajedničkog interesa u vezi s prekograničnom isporukom usluga e-uprave uzmu u obzir preporuke EIF-a.

(14)

U svojoj rezoluciji od 6. srpnja 2011. o europskoj širokopojasnoj mreži: ulaganje u digitalno potaknut rast (12), Europski parlament naglasio je da su širokopojasne usluge ključne za konkurentnost industrije Unije i uvelike doprinose gospodarskom rastu Unije, socijalnoj koheziji i stvaranju kvalitetnog zapošljavanja. Ulaganje u najsuvremeniju tehnologiju i tehnologiju budućnosti ključno je za Uniju ako želi postati središte inovacija, znanja i usluga.

(15)

Europsko tržište s gotovo 500 milijuna ljudi spojenih na širokopojasnu mrežu velike brzine djelovalo bi poticajno na razvoj unutarnjeg tržišta, stvarajući globalno jedinstvenu kritičnu masu korisnika, pružajući svim regijama nove mogućnosti, a svakom korisniku povećanu vrijednost, dok bi Uniji osiguralo mogućnost da bude vodeće svjetsko gospodarstvo koje se temelji na znanju. Brzo uvođenje širokopojasnih mreža velike brzine presudno je za razvoj produktivnosti Unije i nastanak novih i malih poduzeća koja mogu biti predvodnici u različitim sektorima, na primjer u zdravstvenoj skrbi, proizvodnji i uslužnim industrijama.

(16)

Kombinacija novih mogućnosti u pogledu infrastrukture te novih, inovativnih i interoperabilnih usluga trebala bi pokrenuti uspješan krug poticanjem veće potražnje za brzom širokopojasnom mrežom velike brzine na koju bi, u komercijalnom smislu, bilo preporučljivo odgovoriti.

(17)

Digitalnom agendom za Europu određeno je da bi do 2020. svi Europljani trebali imati pristup brzinama interneta većima od 30 Mbit/s te da bi 50 % ili više europskih kućanstava trebalo biti pretplaćeno na internetske veze s brzinom većom od 100 Mbit/s.

(18)

Uzimajući u obzir brzi razvoj digitalnih usluga i aplikacija koje zahtijevaju sve brže internetske veze te brzu evoluciju najnovijih tehnologija koje to omogućavaju, prikladno je u okviru evaluacije Digitalne agende za Europu razmotriti reviziju širokopojasnih ciljeva za 2020. kako bi se osiguralo da Unija ima konkurentne širokopojasne brzine u usporedbi s drugim gospodarstvima svijeta.

(19)

Dio širokopojasnih projekata trebao bi pokazati veće ambicije, imajući za cilj veće brzine, i time služiti kao pilot-projekti za bržu povezanost i modeli s mogućnošću reproduciranja.

(20)

U svojoj rezoluciji od 12. rujna 2013. o Digitalnoj agendi za rast, mobilnost i zapošljavanje, vrijeme je za prelazak u višu brzinu, Europski parlament naglasio je da je cilj revidirane napredne Digitalne agende za Europu za 2020. povezivanje svih kućanstava u Uniji širokopojasnim vezama koje omogućuju brzinu prijenosa od 100 Mbit/s, a da 50 % kućanstava bude pretplaćeno na brzinu od 1 Gbit/s ili većom.

(21)

Privatni sektor trebao bi imati vodeću ulogu pri izvođenju i moderniziranju širokopojasnih mreža, uz potporu konkurentnog regulatornog okvira koji je otvoren za ulaganja. Ako privatna ulaganja postanu nedostatna, nužne mjere za postizanje ciljeva Digitalne agende za Europu trebale bi poduzeti države članice. Javna financijska pomoć širokopojasnim mrežama trebala bi biti ograničena na programe ili inicijative kojima su cilj projekti koji se ne mogu financirati isključivo iz privatnog sektora, što je potvrđeno ex-ante procjenom kojom se utvrđuju nedostaci tržišta ili situacije neoptimalnog ulaganja, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(22)

Financijski instrumenti za širokopojasne mreže ne smiju neopravdano narušavati tržišno natjecanje, istiskivati privatna ulaganja ili privatne operatere odvraćati od ulaganja. Posebno trebaju biti u skladu s člancima 101., 102., 106. i 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kao i, ako je potrebno, sa smjernicama EU-a za primjenu pravila o državnim potporama u vezi s brzim uvođenjem širokopojasnih mreža.

(23)

Javno financiranje širokopojasnih mreža treba utrošiti samo na infrastrukture koje su usklađene s mjerodavnim pravom, posebno s pravom tržišnog natjecanja i s obvezama pristupa u skladu s Direktivom 2002/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14).

(24)

S obzirom na to da su financijska sredstva dostupna u okviru CEF-a ograničena, financijska pomoć trebala bi se usredotočiti na uspostavu financijskih mehanizama na razini Unije kako bi se privukla dodatna ulaganja, promicao multiplicirajući učinak te na taj način olakšala učinkovita upotreba privatnih i drugih javnih sredstava za ulaganje. Ovakav pristup omogućuje doprinose poslovnih i institucionalnih subjekata uvelike iznad razina financiranja izravno dostupnih putem CEF-a.

(25)

S obzirom na ograničena financijska sredstva u okviru CEF-a te u svrhu osiguranja odgovarajućeg financiranja za infrastrukture digitalnih usluga, sveukupna proračunska sredstva namijenjena širokopojasnim mrežama ne bi smjela prijeći minimalni iznos potreban za uspostavljanje troškovno učinkovite intervencije, koji bi trebalo utvrditi ex ante procjenom uzimajući u obzir, između ostalog, vrstu predviđenih financijskih instrumenata, potencijalni učinak poluge za portfelj minimalno učinkovitog projekta te tržišne uvjete.

(26)

Potpora CEF-a uvođenju širokopojasnih mreža trebala bi biti dopuna pomoći koja se osigurava u okviru drugih programa i inicijativa Unije, uključujući i europske strukturne i investicijske fondove (ESI fondovi), u slučajevima kad ex ante procjena utvrdi nedostatke tržišta i situacije neoptimalnog ulaganja te kada tako odrede upravljačka tijela. Financijska pomoć CEF-a uvođenju širokopojasnih mreža trebala bi izravno doprinijeti naporima država članica, ali i omogućiti sredstvo ulaganja za dobrovoljne, namjenske doprinose iz drugih izvora, uključujući ESI fondove, te na taj način omogućiti državama članicama da iskoriste znanje i iskustvo i učinak mjerila za sadržaje kojima upravlja Unija, s ciljem povećanja učinkovitosti javne potrošnje.

(27)

Kako bi se osigurala najbolja vrijednost za novac te s obzirom na ograničena sredstva, financiranje CEF-a trebalo bi biti dostupno za projekte koji se oslanjanju na tehnologije koje su najprikladnije za određeni projekt, mogu pomoći ojačati inovativne poslovne modele te pokazuju visok potencijal za umnožavanje. Ako se projekti financiraju iz dobrovoljnih doprinosa u okviru CEF-a, kao što su ESI fondovi, ili kroz nacionalno ili regionalno financiranje, kriteriji prihvatljivosti trebali bi biti fleksibilniji i uzimati u obzir specifičnu situaciju i uvjete u područjima kojima bi to financiranje trebalo služiti.

(28)

Unija može podupirati uvođenje širokopojasnih mreža koje doprinose ciljevima Digitalne agende za Europu u svim vrstama područja. Smanjenje digitalnog jaza i povećanje digitalne uključenosti važni su ciljevi Digitalne agende za Europu. Sva djelovanja Unije u području širokopojasnih mreža trebala bi stoga obuhvatiti posebne potrebe prigradskih, seoskih i posebno rijetko naseljenih i slabo razvijenih regija, koje trebaju biti opskrbljene vezama. To obuhvaća uvođenje širokopojasnih mreža koje bi povezivale otoke, regije bez izlaza na more te planinske, udaljene i rubne regije, uključujući otočne države članice, sa središnjim regijama Unije i/ili djelovanja za poboljšanje pouzdanosti ili učinkovitosti veza između takvih regija i središnjih regija Unije.

(29)

U svrhu upotpunjavanja digitalnog jedinstvenog tržišta, trebalo bi poticati usklađivanje između programa CEF-a i nacionalnih i regionalnih djelovanja u području širokopojasnih mreža.

(30)

Pri provedbi ove Uredbe, oblike financijske pomoći trebalo bi uskladiti sa značajkama dotičnih djelovanja. Stoga bi u području infrastruktura digitalnih usluga trebalo odrediti prioritete za financiranje platformi osnovnih usluga koje nije moguće financirati iz drugih izvora, putem nabave ili, u iznimnim slučajevima, bespovratnih sredstava, dok bi generičkim uslugama trebalo dati samo ograničenu financijsku pomoć u okviru CEF-a. Nadalje, svaka financijska pomoć iz CEF-a trebala bi imati za cilj učinkovito korištenje financijskih sredstava Unije te bi stoga širokopojasne mreže trebalo podržati financijskim instrumentima koji osiguravaju bolji učinak poluge od bespovratnih sredstava.

(31)

Intervencija u skladu s ovom Uredbom trebala bi imati za cilj postizanje sinergija i interoperabilnosti među različitim projektima od zajedničkog interesa koji su opisani u Prilogu, kao i s drugim infrastrukturama, uključujući prometnu i energetsku infrastrukturu koje podupire CEF, relevantne istraživačke infrastrukture koje između ostalog podupire Obzor 2020. i relevantne infrastrukture koje podupiru ESI fondovi, istovremeno izbjegavajući udvostručavanje i neopravdano administrativno opterećenje.

(32)

Financijsku pomoć za projekte od zajedničkog interesa trebalo bi dopuniti horizontalnim djelovanjima, uključujući tehničku pomoć, mjere poticanja potražnje te koordinaciju, što bi trebalo djelovati u smjeru najvećeg mogućeg povećanja utjecaja intervencije Unije.

(33)

Prilikom izdvajanja sredstava za intervenciju u širokopojasnim mrežama, Komisija bi trebala uzeti u obzir rezultate evaluacija postojećih financijskih instrumenata Unije.

(34)

Komisiji bi trebala pomagati stručna skupina predstavnika svih država članica, s kojom bi se trebalo savjetovati i koja bi trebala davati doprinos u vezi s, između ostalog, praćenjem provedbe ove Uredbe, planiranjem, evaluacijom i rješavanjem problema prilikom provedbe.

(35)

Stručna skupina trebala bi također surađivati s onim subjektima koji su uključeni u provedbu ove Uredbe, kao što su lokalna i regionalna tijela, pružatelji usluga pristupa internetu, administratori javnih mreža i proizvođači komponenti kao i nacionalna regulatorna tijela i Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC), osnovano Uredbom (EZ) br. 1211/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

(36)

Uredbom (EU) br. 1316/2013 uspostavlja se Odbor za koordinaciju CEF-a, koji je također odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (16). Uredbom (EU) br. 1316/2013 također se Komisiji dodjeljuje ovlast za donošenje, u skladu s postupkom ispitivanja, godišnjih i višegodišnjih programa rada, uključujući u telekomunikacijskom sektoru, pri čemu ovi potonji podliježu ovoj Uredbi. Važno je u tom smislu pojasniti da bi države članice, kada se raspravlja o pitanjima u vezi s ovom Uredbom, posebno o nacrtima godišnjih i višegodišnjih programa rada, u Odboru za koordinaciju CEF-a trebali predstavljati stručnjaci iz sektora telekomunikacijske infrastrukture.

(37)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, a posebno koordinirani razvoj transeuropskih mreža u području telekomunikacijske infrastrukture, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog prekograničnog karaktera infrastruktura koje se podupiru i učinaka na cjelokupnom području Unije oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(38)

U svrhu davanja potpore projektima od zajedničkog interesa u sektorima prometne, telekomunikacijske i energetske infrastrukture, Uredbom (EU) br. 1316/2013 utvrđuju se uvjeti, metode i postupci za osiguravanje financijske pomoći Unije transeuropskim mrežama. Njome se također uspostavlja raspodjela sredstava koja će biti dostupna u okviru Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 u svim trima sektorima. Uredba (EU) br. 1316/2013 primjenjuje se od 1. siječnja 2014. Stoga je primjereno uskladiti početak primjene ove Uredbe s početkom primjene Uredbe (EU) br. 1316/2013 i s Uredbom (EU, Euratom) br. 1311/2013. Ova bi se Uredba stoga trebala primjenjivati od 1. siječnja 2014.

(39)

Odluku br. 1336/97/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (17) trebalo bi staviti izvan snage,

(a)

ciljevi i operativni prioriteti projekata od zajedničkog interesa;

(b)

prepoznavanje projekata od zajedničkog interesa;

(c)

kriteriji prema kojima su djelovanja koja doprinose projektima od zajedničkog interesa prihvatljiva za financijsku pomoć Unije u skladu s Uredbom (EU) br. 1316/2013 u njihovom razvoju, provedbi, uvođenju, međusobnoj povezanosti i interoperabilnosti;

(d)

prioriteti za financiranje za projekte od zajedničkog interesa.

(a)

„telekomunikacijska infrastruktura” znači širokopojasne mreže i infrastrukture digitalnih usluga;

(b)

„infrastrukture digitalnih usluga” znači infrastrukture koje omogućuju elektroničku dostavu mrežnih usluga, obično putem interneta, omogućujući transeuropske interoperabilne usluge od zajedničkog interesa za građane, poduzeća i/ili javna tijela, a sastoje se od platformi osnovnih usluga i generičkih usluga;

(c)

„moduli” znači osnovne infrastrukture digitalnih usluga koji su ključni čimbenici koji se ponovno koriste u složenijim infrastrukturama digitalnih usluga;

(d)

„platforme osnovnih usluga” znači središnja čvorišta infrastruktura digitalnih usluga čiji je cilj osigurati transeuropsku povezanost, pristup i interoperabilnost te koja su dostupna državama članicama, a mogu biti dostupna i drugim subjektima;

(e)

„generičke usluge” znači posredničke usluge koje povezuju jednu nacionalnu infrastrukturu ili više njih s platformom (platformama) osnovnih usluga;

(f)

„širokopojasne mreže” znači žične i bežične pristupne mreže, prateća infrastruktura i osnovne mreže koje imaju sposobnost postizanja povezanosti vrlo visoke brzine;

(g)

„horizontalna djelovanja” znači studije i mjere za potporu programa kako su definirane u članku 2. točki 6. odnosno točki 7. Uredbe (EU) br. 1316/2013.

(a)

gospodarski rast i potpora ostvarenju i funkcioniranju unutarnjeg tržišta kako bi se podržala konkurentnost europskog gospodarstva, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP-ovi).

(b)

poboljšanje svakodnevnog života građana, poduzeća i javnih tijela na svim razinama kroz promociju širokopojasnih mreža, međusobne povezanosti i interoperabilnosti nacionalnih, regionalnih i lokalnih širokopojasnih mreža, kao i nediskriminirajući pristup tim mrežama te digitalna uključenost.

(a)

interoperabilnost, povezivost, održivo uvođenje, djelovanje i nadogradnja transeuropskih infrastruktura digitalnih usluga, kao i koordinacija na europskoj razini;

(b)

učinkovit protok privatnih i javnih ulaganja radi stimuliranja uvođenja i modernizacije širokopojasnih mreža s ciljem doprinosa postizanju širokopojasnih ciljeva Digitalne agende za Europu.

(a)

su usmjereni na stvaranje i/ili poboljšanje interoperabilnih te, kad god je to moguće, međunarodno kompatibilnih platformi osnovnih usluga, popraćenih generičkim uslugama za infrastrukture digitalnih usluga;

(b)

pružaju učinkovita sredstva ulaganja za širokopojasne mreže, privlače nove kategorije ulagača i nositelja projekata te potiču sposobnost reproduciranja inovativnih projekata i poslovnih modela.

(a)

nabave; i/ili

(b)

bespovratnih sredstava.

(a)

putem financijskih instrumenata kako su definirani u Uredbi (EU) br. 1316/2013, otvorenih za dodatne doprinose iz drugih sektora CEF-a, drugih instrumenata, programa i proračunskih linija iz proračuna Unije, država članica, uključujući regionalna i lokalna tijela i sve druge ulagače, uključujući privatne ulagače u skladu s člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1316/2013; i/ili

(b)

kombinacijom financijskih instrumenata i bespovratnih sredstava iz javnih izvora osim CEF-a, bilo iz javnih izvora Unije ili nacionalnih javnih izvora.

(a)

nabave; i/ili

(b)

bespovratnih sredstava.

(a)

imati dostatnu zrelost za uvođenje, što je posebno vidljivo kroz uspješno pilotiranje u sklopu programa kao što su programi Unije povezani s inovacijama i istraživanjima;

(b)

doprinositi politikama i aktivnostima Unije kojima se podupire unutarnje tržište;

(c)

stvarati europsku dodanu vrijednost te imati strategiju i planiranje za dugoročnu održivost, kada je to prikladno putem drugih izvora financiranja osim CEF-a, čiju kvalitetu treba dokazati procjenom izvedivosti te troškova i koristi. Takva se strategija prema potrebi ažurira;

(d)

biti u skladu s međunarodnim i/ili europskim normama ili otvorenim specifikacijama i orijentacijama za interoperabilnost, kao što je Europski okvir interoperabilnosti, te izvući korist iz postojećih rješenja.

(a)

daju značajan doprinos ostvarenju ciljeva Digitalne agende za Europu;

(b)

na dostatno su zrelim razinama projektnog razvoja i pripreme koje se temelje na učinkovitim provedbenim mehanizmima;

(c)

rješavaju nedostatke tržišta ili situacije neoptimalnog ulaganja;

(d)

ne dovode do tržišnih poremećaja ili istiskivanja privatnog ulaganja;

(e)

služe se tehnologijom koja se smatra najprikladnijom za djelovanje po pitanju potreba u dotičnom zemljopisnom području, uzimajući u obzir zemljopisne, socijalne i gospodarske čimbenike koji se temelje na objektivnim kriterijima te u skladu s tehnološkom neutralnošću;

(f)

uvode tehnologiju koja je najprikladnija za pojedini projekt, istovremeno osiguravajući najbolju ravnotežu između najsuvremenijih tehnologija u smislu kapaciteta protoka podataka, sigurnosti prijenosa, otpornosti mreže i troškovne učinkovitosti;

(g)

imaju veliki potencijal za reproduciranje i/ili se temelje na inovativnim poslovnim modelima.

(a)

pripremaju ili podržavaju provedbena djelovanja u njihovom uvođenju, u upravljanju njima te u rješavanju postojećih ili nastajućih provedbenih problema;

(b)

stvaraju novu potražnju za infrastrukturama digitalnih usluga.

(a)

praćenju provedbe ove Uredbe,

(b)

uzimanju u obzir nacionalnih planova ili nacionalnih strategija, prema potrebi,

(c)

poduzimanju mjera za evaluaciju provedbe programa rada na financijskoj i tehničkoj razini,

(d)

rješavanju postojećih problema ili problema u nastajanju u vezi s provedbom projekta.

(e)

definiranju strateških orijentacija prije sastavljanja godišnjih i višegodišnjih programa rada iz članka 17. Uredbe (EU) br. 1316/2013, posebnu pažnju posvećujući odabiru i povlačenju djelovanja koja doprinose projektima od zajedničkog interesa i utvrđivanju raščlambe proračuna kao i izmjeni tih programa rada.

(a)

dostupnosti infrastruktura digitalnih usluga, koja se mjeri brojem država članica koje su povezane sa svakom infrastrukturom digitalne usluge;

(b)

postotka građana i poduzeća koji se koriste infrastrukturama digitalnih usluga i dostupnosti takvih prekograničnih usluga;

(c)

opsega privučenog ulaganja u području širokopojasne mreže i učinka poluge za projekte koji se financiraju doprinosima iz javnih izvora iz članka 5. stavka 5. točke (b).