Help Print this page 

Document 32014R0283

Title and reference
Uredba (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture i stavljanju izvan snage Odluke br. 1336/97/EZ Tekst značajan za EGP
  • In force
OJ L 86, 21.3.2014, p. 14–26 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2014/283/oj
Languages, formats and link to OJ
BG ES CS DA DE ET EL EN FR GA HR IT LV LT HU MT NL PL PT RO SK SL FI SV
HTML html BG html ES html CS html DA html DE html ET html EL html EN html FR html GA html HR html IT html LV html LT html HU html MT html NL html PL html PT html RO html SK html SL html FI html SV
PDF pdf BG pdf ES pdf CS pdf DA pdf DE pdf ET pdf EL pdf EN pdf FR pdf GA pdf HR pdf IT pdf LV pdf LT pdf HU pdf MT pdf NL pdf PL pdf PT pdf RO pdf SK pdf SL pdf FI pdf SV
Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal
 To see if this document has been published in an e-OJ with legal value, click on the icon above (For OJs published before 1st July 2013, only the paper version has legal value).
Multilingual display
Text

21.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 86/14


UREDBA (EU) br. 283/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. ožujka 2014.

o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture i stavljanju izvan snage Odluke br. 1336/97/EZ

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 172.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenja Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenja Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Telekomunikacijske mreže i usluge sve se više pretvaraju u internetske infrastrukture s usko povezanim širokopojasnim mrežama i digitalnim uslugama. Internet postaje dominantna platforma u području komunikacija, usluga, obrazovanja, sudjelovanja u društvenom i političkom životu, kulturnog sadržaja i poslovanja. Stoga je transeuropska dostupnost rasprostranjenog i sigurnog pristupa internetu velikih brzina i digitalnih usluga u javnom interesu ključna za socijalni i gospodarski rast, konkurentnost, socijalnu uključenost i unutarnje tržište.

(2)

Dana 17. lipnja 2010. Europsko vijeće potvrdilo je Komunikaciju Komisije od 26. kolovoza 2010. o Digitalnoj agendi za Europu čiji je cilj zadati smjer za maksimalnu iskoristivost socijalnog i gospodarskog potencijala informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Njome se nastoje potaknuti ponuda i potražnja konkurentne infrastrukture interneta velikih brzina i digitalnih internetskih usluga s ciljem približavanja stvarnom digitalnom jedinstvenom tržištu koje je nužno za pametan, održiv i uključiv rast.

(3)

Uredbom (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) određuju se uvjeti, metode i postupci za financijsku pomoć Unije transeuropskim mrežama u sektorima prometne, telekomunikacijske i energetske infrastrukture. S obzirom na to da se sektori obuhvaćeni Instrumentom za povezivanje Europe (CEF) nalaze pred sličnim izazovima i mogućnostima, postoji značajan prostor za istraživanje sinergija, uključujući kombiniranjem financiranja CEF-a s drugim izvorima financiranja.

(4)

Činjenica je da postoji velik broj prekograničnih digitalnih usluga kojima se obavlja razmjena među europskim javnim upravama kao potpora politikama Unije. Prilikom pružanja novih rješenja važno je iskoristiti ona postojeća, provedena u kontekstu drugih europskih inicijativa, izbjegavati dvostruko obavljanje poslova te osigurati koordinaciju i usklađenost pristupa i rješenja u sklopu inicijativa i politika, kao što su primjerice program ISA uspostavljen Odlukom br. 922/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5), program Fiscalis uspostavljen Uredbom (EU) br. 1286/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i Obzor 2020. uspostavljen Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7) Slično tome, važno je da su rješenja u skladu s dogovorenim međunarodnim i/ili europskim normama ili otvorenim specifikacijama za interoperabilnost, posebno s onima koje je identificirala Komisija u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (8), i drugim relevantnim specifikacijama i orijentacijama, kao što je Europski okvir interoperabilnosti za europske javne usluge (EIF).

(5)

Razvoj širokopojasnih mreža velikih brzina imat će koristi od europskih tehničkih normi. Programi Unije za istraživanja i razvoj i pojačano praćenje standardizacijskih postupaka nužni su da bi Unija imala središnju ulogu u telekomunikacijskoj industriji.

(6)

U sklopu pilot-projekata velikih opsega u koje su uključene države članice, a koji su sufinancirani Programom za konkurentnost i inovacije (9), kao što su PEPPOL, STORK, epSOS, eCODEX ili SPOCS, obavljeno je vrednovanje ključnih prekograničnih digitalnih usluga na unutarnjem tržištu na temelju zajedničkih modula, koje se konsolidiraju projektom eSENS. Ti pilot-projekti već su dosegli ili će u bliskoj budućnosti doseći razinu zrelosti potrebnu za uvođenje. Postojeći projekti od zajedničkog interesa već su pokazali jasnu dodanu vrijednost djelovanja na europskoj razini, kao na primjer u području kulturnog nasljeđa (Europeana), zaštite djece (Sigurniji internet), socijalne sigurnosti (EESSI), a predloženi su i drugi kao primjerice u području zaštite potrošača (ODR).

(7)

Kad je riječ o infrastrukturama digitalnih usluga, moduli bi trebali imati prednost nad ostalim infrastrukturama digitalnih usluga, s obzirom na to da su prvi preduvjet za potonje. Između ostalog, infrastrukture digitalnih usluga trebale bi stvarati europsku dodanu vrijednost i ispunjavati dokazane potrebe. Trebale bi biti dostatno razvijene za uvođenje, tehnički i operativno, kako je već dokazano, osobito kroz uspješno provedeno pilotiranje. Trebale bi se temeljiti na konkretnom planu održivosti kako bi se osiguralo srednjoročno do dugoročno djelovanje platformi osnovnih usluga izvan CEF-a. Stoga bi financijsku pomoć u skladu s ovom Uredbom trebalo što više smanjivati tijekom vremena te aktivirati sredstva iz drugih izvora osim CEF-a, kada je to prikladno.

(8)

Važno je financirati infrastrukture digitalnih usluga koje su potrebne za ispunjavanje pravnih obveza u skladu s pravom Unije i/ili koje razvijaju ili pružaju module s potencijalnim velikim utjecajem na razvoj paneuropskih javnih usluga kako bi se podržale infrastrukture višestrukih digitalnih usluga i s vremenom postupno izgradio europski ekosustav interoperabilnosti. U tom kontekstu, pravne obveze predstavljaju specifične odredbe koje zahtijevaju ili razvoj ili korištenje infrastruktura digitalnih usluga, ili zahtijevaju rezultate koje je jedino moguće postići putem europskih infrastruktura digitalnih usluga.

(9)

Europeana i Sigurniji internet za djecu trebali bi, kao dobro uspostavljene infrastrukture digitalnih usluga, imati prioritet za financiranje. Posebno bi trebalo osigurati kontinuitet u financiranju Unije iz drugih programa Unije CEF-u u prvim godinama višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. –2020. utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (10). kako bi se omogućilo neprekinuto i uspješno pružanje usluga na onoj razini koja je predviđena u okviru postojećih programa financiranja. Vijeće je 10. svibnja 2012. istaklo ključnu važnost osiguranja dugoročne održivosti Europeane, uključujući u smislu upravljanja i financiranja (11).

(10)

Trebalo bi osigurati sigurno, uključivo i pozitivno mrežno okruženje za djecu i mlade. Kao ključna mjera za zaštitu i promicanje prava djece u mrežnom okruženju, trebalo bi osigurati funkcioniranje programa Sigurniji internet nakon 2014. Provedbom ove Uredbe trebalo bi financijski podržati provedbu Europske strategije za bolji internet za djecu na razini Unije, kao i na razini država članica, posebno u vezi s centrima za sigurniji internet (SIC-ovi) u državama članicama. Aktivnosti SIC-ova, uključujući centre za osvješćivanje i druge aktivnosti namijenjene podizanju svijesti, telefonske linije za pomoć djeci, roditeljima i pružateljima skrbi o najboljim načinima korištenja interneta za djecu, kao i SOS linije za prijavljivanje sadržaja seksualnog zlostavljanja djece na internetu, ključni su element i preduvjet za uspjeh te strategije.

(11)

Budućim pravnim aktom Unije o elektroničkoj identifikaciji i uslugama provjere za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu trebaju se utvrditi detaljni zahtjevi i uvjeti za uzajamno priznavanje ključnih čimbenika koji se u nastavku navode kao moduli infrastruktura digitalnih usluga. Taj će akt obuhvaćati nekoliko najvažnijih modula, na primjer elektroničku identifikaciju i elektronički potpis kao dio projekata od zajedničkog interesa utvrđenih u Prilogu ovoj Uredbi.

(12)

Infrastrukture digitalnih usluga koje su izvedene u skladu s Odlukom 922/2009/EZ olakšat će elektroničku prekograničnu i međusektorsku interakciju među europskim javnim upravama. To će zauzvrat omogućiti pružanje ključnih usluga u područjima kao što su, između ostalog, elektronička identifikacija i ovjera i nabava, prekogranična međusobna povezanost poslovnih registara, interoperabilne elektroničke prekogranične zdravstvene usluge, kao i prekograničnu suradnju u vezi s kibernetičkom sigurnošću, time doprinoseći digitalnom jedinstvenom tržištu. Takva interakcija među upravama bit će ostvarena pomoću stvaranja i/ili unaprjeđenja interoperabilnih platformi osnovnih usluga, izgrađenih na postojećim zajedničkim modulima, i/ili pružajući dodatne module ključne za razvoj drugih platformi osnovnih usluga te povezane generičke usluge koje nacionalne infrastrukture povezuju s platformama osnovnih usluga radi dostave prekograničnih digitalnih usluga.

(13)

Države članice trebale bi poticati lokalna i regionalna tijela na sveobuhvatnu i učinkovitu uključenost u upravljanje infrastrukturama digitalnih usluga te osigurati da projekti od zajedničkog interesa u vezi s prekograničnom isporukom usluga e-uprave uzmu u obzir preporuke EIF-a.

(14)

U svojoj rezoluciji od 6. srpnja 2011. o europskoj širokopojasnoj mreži: ulaganje u digitalno potaknut rast (12), Europski parlament naglasio je da su širokopojasne usluge ključne za konkurentnost industrije Unije i uvelike doprinose gospodarskom rastu Unije, socijalnoj koheziji i stvaranju kvalitetnog zapošljavanja. Ulaganje u najsuvremeniju tehnologiju i tehnologiju budućnosti ključno je za Uniju ako želi postati središte inovacija, znanja i usluga.

(15)

Europsko tržište s gotovo 500 milijuna ljudi spojenih na širokopojasnu mrežu velike brzine djelovalo bi poticajno na razvoj unutarnjeg tržišta, stvarajući globalno jedinstvenu kritičnu masu korisnika, pružajući svim regijama nove mogućnosti, a svakom korisniku povećanu vrijednost, dok bi Uniji osiguralo mogućnost da bude vodeće svjetsko gospodarstvo koje se temelji na znanju. Brzo uvođenje širokopojasnih mreža velike brzine presudno je za razvoj produktivnosti Unije i nastanak novih i malih poduzeća koja mogu biti predvodnici u različitim sektorima, na primjer u zdravstvenoj skrbi, proizvodnji i uslužnim industrijama.

(16)

Kombinacija novih mogućnosti u pogledu infrastrukture te novih, inovativnih i interoperabilnih usluga trebala bi pokrenuti uspješan krug poticanjem veće potražnje za brzom širokopojasnom mrežom velike brzine na koju bi, u komercijalnom smislu, bilo preporučljivo odgovoriti.

(17)

Digitalnom agendom za Europu određeno je da bi do 2020. svi Europljani trebali imati pristup brzinama interneta većima od 30 Mbit/s te da bi 50 % ili više europskih kućanstava trebalo biti pretplaćeno na internetske veze s brzinom većom od 100 Mbit/s.

(18)

Uzimajući u obzir brzi razvoj digitalnih usluga i aplikacija koje zahtijevaju sve brže internetske veze te brzu evoluciju najnovijih tehnologija koje to omogućavaju, prikladno je u okviru evaluacije Digitalne agende za Europu razmotriti reviziju širokopojasnih ciljeva za 2020. kako bi se osiguralo da Unija ima konkurentne širokopojasne brzine u usporedbi s drugim gospodarstvima svijeta.

(19)

Dio širokopojasnih projekata trebao bi pokazati veće ambicije, imajući za cilj veće brzine, i time služiti kao pilot-projekti za bržu povezanost i modeli s mogućnošću reproduciranja.

(20)

U svojoj rezoluciji od 12. rujna 2013. o Digitalnoj agendi za rast, mobilnost i zapošljavanje, vrijeme je za prelazak u višu brzinu, Europski parlament naglasio je da je cilj revidirane napredne Digitalne agende za Europu za 2020. povezivanje svih kućanstava u Uniji širokopojasnim vezama koje omogućuju brzinu prijenosa od 100 Mbit/s, a da 50 % kućanstava bude pretplaćeno na brzinu od 1 Gbit/s ili većom.

(21)

Privatni sektor trebao bi imati vodeću ulogu pri izvođenju i moderniziranju širokopojasnih mreža, uz potporu konkurentnog regulatornog okvira koji je otvoren za ulaganja. Ako privatna ulaganja postanu nedostatna, nužne mjere za postizanje ciljeva Digitalne agende za Europu trebale bi poduzeti države članice. Javna financijska pomoć širokopojasnim mrežama trebala bi biti ograničena na programe ili inicijative kojima su cilj projekti koji se ne mogu financirati isključivo iz privatnog sektora, što je potvrđeno ex-ante procjenom kojom se utvrđuju nedostaci tržišta ili situacije neoptimalnog ulaganja, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(22)

Financijski instrumenti za širokopojasne mreže ne smiju neopravdano narušavati tržišno natjecanje, istiskivati privatna ulaganja ili privatne operatere odvraćati od ulaganja. Posebno trebaju biti u skladu s člancima 101., 102., 106. i 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kao i, ako je potrebno, sa smjernicama EU-a za primjenu pravila o državnim potporama u vezi s brzim uvođenjem širokopojasnih mreža.

(23)

Javno financiranje širokopojasnih mreža treba utrošiti samo na infrastrukture koje su usklađene s mjerodavnim pravom, posebno s pravom tržišnog natjecanja i s obvezama pristupa u skladu s Direktivom 2002/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14).

(24)

S obzirom na to da su financijska sredstva dostupna u okviru CEF-a ograničena, financijska pomoć trebala bi se usredotočiti na uspostavu financijskih mehanizama na razini Unije kako bi se privukla dodatna ulaganja, promicao multiplicirajući učinak te na taj način olakšala učinkovita upotreba privatnih i drugih javnih sredstava za ulaganje. Ovakav pristup omogućuje doprinose poslovnih i institucionalnih subjekata uvelike iznad razina financiranja izravno dostupnih putem CEF-a.

(25)

S obzirom na ograničena financijska sredstva u okviru CEF-a te u svrhu osiguranja odgovarajućeg financiranja za infrastrukture digitalnih usluga, sveukupna proračunska sredstva namijenjena širokopojasnim mrežama ne bi smjela prijeći minimalni iznos potreban za uspostavljanje troškovno učinkovite intervencije, koji bi trebalo utvrditi ex ante procjenom uzimajući u obzir, između ostalog, vrstu predviđenih financijskih instrumenata, potencijalni učinak poluge za portfelj minimalno učinkovitog projekta te tržišne uvjete.

(26)

Potpora CEF-a uvođenju širokopojasnih mreža trebala bi biti dopuna pomoći koja se osigurava u okviru drugih programa i inicijativa Unije, uključujući i europske strukturne i investicijske fondove (ESI fondovi), u slučajevima kad ex ante procjena utvrdi nedostatke tržišta i situacije neoptimalnog ulaganja te kada tako odrede upravljačka tijela. Financijska pomoć CEF-a uvođenju širokopojasnih mreža trebala bi izravno doprinijeti naporima država članica, ali i omogućiti sredstvo ulaganja za dobrovoljne, namjenske doprinose iz drugih izvora, uključujući ESI fondove, te na taj način omogućiti državama članicama da iskoriste znanje i iskustvo i učinak mjerila za sadržaje kojima upravlja Unija, s ciljem povećanja učinkovitosti javne potrošnje.

(27)

Kako bi se osigurala najbolja vrijednost za novac te s obzirom na ograničena sredstva, financiranje CEF-a trebalo bi biti dostupno za projekte koji se oslanjanju na tehnologije koje su najprikladnije za određeni projekt, mogu pomoći ojačati inovativne poslovne modele te pokazuju visok potencijal za umnožavanje. Ako se projekti financiraju iz dobrovoljnih doprinosa u okviru CEF-a, kao što su ESI fondovi, ili kroz nacionalno ili regionalno financiranje, kriteriji prihvatljivosti trebali bi biti fleksibilniji i uzimati u obzir specifičnu situaciju i uvjete u područjima kojima bi to financiranje trebalo služiti.

(28)

Unija može podupirati uvođenje širokopojasnih mreža koje doprinose ciljevima Digitalne agende za Europu u svim vrstama područja. Smanjenje digitalnog jaza i povećanje digitalne uključenosti važni su ciljevi Digitalne agende za Europu. Sva djelovanja Unije u području širokopojasnih mreža trebala bi stoga obuhvatiti posebne potrebe prigradskih, seoskih i posebno rijetko naseljenih i slabo razvijenih regija, koje trebaju biti opskrbljene vezama. To obuhvaća uvođenje širokopojasnih mreža koje bi povezivale otoke, regije bez izlaza na more te planinske, udaljene i rubne regije, uključujući otočne države članice, sa središnjim regijama Unije i/ili djelovanja za poboljšanje pouzdanosti ili učinkovitosti veza između takvih regija i središnjih regija Unije.

(29)

U svrhu upotpunjavanja digitalnog jedinstvenog tržišta, trebalo bi poticati usklađivanje između programa CEF-a i nacionalnih i regionalnih djelovanja u području širokopojasnih mreža.

(30)

Pri provedbi ove Uredbe, oblike financijske pomoći trebalo bi uskladiti sa značajkama dotičnih djelovanja. Stoga bi u području infrastruktura digitalnih usluga trebalo odrediti prioritete za financiranje platformi osnovnih usluga koje nije moguće financirati iz drugih izvora, putem nabave ili, u iznimnim slučajevima, bespovratnih sredstava, dok bi generičkim uslugama trebalo dati samo ograničenu financijsku pomoć u okviru CEF-a. Nadalje, svaka financijska pomoć iz CEF-a trebala bi imati za cilj učinkovito korištenje financijskih sredstava Unije te bi stoga širokopojasne mreže trebalo podržati financijskim instrumentima koji osiguravaju bolji učinak poluge od bespovratnih sredstava.

(31)

Intervencija u skladu s ovom Uredbom trebala bi imati za cilj postizanje sinergija i interoperabilnosti među različitim projektima od zajedničkog interesa koji su opisani u Prilogu, kao i s drugim infrastrukturama, uključujući prometnu i energetsku infrastrukturu koje podupire CEF, relevantne istraživačke infrastrukture koje između ostalog podupire Obzor 2020. i relevantne infrastrukture koje podupiru ESI fondovi, istovremeno izbjegavajući udvostručavanje i neopravdano administrativno opterećenje.

(32)

Financijsku pomoć za projekte od zajedničkog interesa trebalo bi dopuniti horizontalnim djelovanjima, uključujući tehničku pomoć, mjere poticanja potražnje te koordinaciju, što bi trebalo djelovati u smjeru najvećeg mogućeg povećanja utjecaja intervencije Unije.

(33)

Prilikom izdvajanja sredstava za intervenciju u širokopojasnim mrežama, Komisija bi trebala uzeti u obzir rezultate evaluacija postojećih financijskih instrumenata Unije.

(34)

Komisiji bi trebala pomagati stručna skupina predstavnika svih država članica, s kojom bi se trebalo savjetovati i koja bi trebala davati doprinos u vezi s, između ostalog, praćenjem provedbe ove Uredbe, planiranjem, evaluacijom i rješavanjem problema prilikom provedbe.

(35)

Stručna skupina trebala bi također surađivati s onim subjektima koji su uključeni u provedbu ove Uredbe, kao što su lokalna i regionalna tijela, pružatelji usluga pristupa internetu, administratori javnih mreža i proizvođači komponenti kao i nacionalna regulatorna tijela i Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC), osnovano Uredbom (EZ) br. 1211/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

(36)

Uredbom (EU) br. 1316/2013 uspostavlja se Odbor za koordinaciju CEF-a, koji je također odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (16). Uredbom (EU) br. 1316/2013 također se Komisiji dodjeljuje ovlast za donošenje, u skladu s postupkom ispitivanja, godišnjih i višegodišnjih programa rada, uključujući u telekomunikacijskom sektoru, pri čemu ovi potonji podliježu ovoj Uredbi. Važno je u tom smislu pojasniti da bi države članice, kada se raspravlja o pitanjima u vezi s ovom Uredbom, posebno o nacrtima godišnjih i višegodišnjih programa rada, u Odboru za koordinaciju CEF-a trebali predstavljati stručnjaci iz sektora telekomunikacijske infrastrukture.

(37)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, a posebno koordinirani razvoj transeuropskih mreža u području telekomunikacijske infrastrukture, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog prekograničnog karaktera infrastruktura koje se podupiru i učinaka na cjelokupnom području Unije oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(38)

U svrhu davanja potpore projektima od zajedničkog interesa u sektorima prometne, telekomunikacijske i energetske infrastrukture, Uredbom (EU) br. 1316/2013 utvrđuju se uvjeti, metode i postupci za osiguravanje financijske pomoći Unije transeuropskim mrežama. Njome se također uspostavlja raspodjela sredstava koja će biti dostupna u okviru Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 u svim trima sektorima. Uredba (EU) br. 1316/2013 primjenjuje se od 1. siječnja 2014. Stoga je primjereno uskladiti početak primjene ove Uredbe s početkom primjene Uredbe (EU) br. 1316/2013 i s Uredbom (EU, Euratom) br. 1311/2013. Ova bi se Uredba stoga trebala primjenjivati od 1. siječnja 2014.

(39)

Odluku br. 1336/97/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (17) trebalo bi staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

1.   Ovom se Uredbom utvrđuju smjernice za pravovremeno uvođenje i interoperabilnost projekata od zajedničkog interesa u području transeuropskih mreža u području telekomunikacijske infrastrukture.

2.   Ovom Uredbom posebno se utvrđuju:

(a)

ciljevi i operativni prioriteti projekata od zajedničkog interesa;

(b)

prepoznavanje projekata od zajedničkog interesa;

(c)

kriteriji prema kojima su djelovanja koja doprinose projektima od zajedničkog interesa prihvatljiva za financijsku pomoć Unije u skladu s Uredbom (EU) br. 1316/2013 u njihovom razvoju, provedbi, uvođenju, međusobnoj povezanosti i interoperabilnosti;

(d)

prioriteti za financiranje za projekte od zajedničkog interesa.

Članak 2.

Definicije

1.   Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se definicije navedene u članku 2. Uredbe (EU) br. 1316/2013.

2.   Za potrebe ove Uredbe i Uredbe (EU) br. 1316/2013, također se primjenjuju sljedeće definicije:

(a)

„telekomunikacijska infrastruktura” znači širokopojasne mreže i infrastrukture digitalnih usluga;

(b)

„infrastrukture digitalnih usluga” znači infrastrukture koje omogućuju elektroničku dostavu mrežnih usluga, obično putem interneta, omogućujući transeuropske interoperabilne usluge od zajedničkog interesa za građane, poduzeća i/ili javna tijela, a sastoje se od platformi osnovnih usluga i generičkih usluga;

(c)

„moduli” znači osnovne infrastrukture digitalnih usluga koji su ključni čimbenici koji se ponovno koriste u složenijim infrastrukturama digitalnih usluga;

(d)

„platforme osnovnih usluga” znači središnja čvorišta infrastruktura digitalnih usluga čiji je cilj osigurati transeuropsku povezanost, pristup i interoperabilnost te koja su dostupna državama članicama, a mogu biti dostupna i drugim subjektima;

(e)

„generičke usluge” znači posredničke usluge koje povezuju jednu nacionalnu infrastrukturu ili više njih s platformom (platformama) osnovnih usluga;

(f)

„širokopojasne mreže” znači žične i bežične pristupne mreže, prateća infrastruktura i osnovne mreže koje imaju sposobnost postizanja povezanosti vrlo visoke brzine;

(g)

„horizontalna djelovanja” znači studije i mjere za potporu programa kako su definirane u članku 2. točki 6. odnosno točki 7. Uredbe (EU) br. 1316/2013.

Članak 3.

Ciljevi

1.   Projekti od zajedničkog interesa doprinose postizanju općih ciljeva navedenih u članku 3. Uredbe (EU) br. 1316/2013.

2.   Uz opće ciljeve, projekti od zajedničkog interesa usmjereni su na jedan ili više sljedećih posebnih ciljeva:

(a)

gospodarski rast i potpora ostvarenju i funkcioniranju unutarnjeg tržišta kako bi se podržala konkurentnost europskog gospodarstva, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP-ovi).

(b)

poboljšanje svakodnevnog života građana, poduzeća i javnih tijela na svim razinama kroz promociju širokopojasnih mreža, međusobne povezanosti i interoperabilnosti nacionalnih, regionalnih i lokalnih širokopojasnih mreža, kao i nediskriminirajući pristup tim mrežama te digitalna uključenost.

3.   Sljedeći operativni prioriteti doprinose postizanju ciljeva iz stavaka 1. i 2.:

(a)

interoperabilnost, povezivost, održivo uvođenje, djelovanje i nadogradnja transeuropskih infrastruktura digitalnih usluga, kao i koordinacija na europskoj razini;

(b)

učinkovit protok privatnih i javnih ulaganja radi stimuliranja uvođenja i modernizacije širokopojasnih mreža s ciljem doprinosa postizanju širokopojasnih ciljeva Digitalne agende za Europu.

Članak 4.

Projekti od zajedničkog interesa

1.   Projekti od zajedničkog interesa posebno:

(a)

su usmjereni na stvaranje i/ili poboljšanje interoperabilnih te, kad god je to moguće, međunarodno kompatibilnih platformi osnovnih usluga, popraćenih generičkim uslugama za infrastrukture digitalnih usluga;

(b)

pružaju učinkovita sredstva ulaganja za širokopojasne mreže, privlače nove kategorije ulagača i nositelja projekata te potiču sposobnost reproduciranja inovativnih projekata i poslovnih modela.

2.   Projekti od zajedničkog interesa mogu obuhvaćati njihov čitavi ciklus, uključujući studije izvedivosti, provedbu, kontinuirano djelovanje i nadogradnju, koordinaciju i evaluaciju.

3.   Projekte od zajedničkog interesa moguće je poduprijeti horizontalnim djelovanjima.

4.   Projekti od zajedničkog interesa i djelovanja kojima im se doprinosi dalje su opisani u Prilogu.

Članak 5.

Vrste intervencija

1.   U području infrastruktura digitalnih usluga, platforme osnovnih usluga ponajprije provodi Unija, dok generičke usluge provode strane povezane s relevantnom platformom osnovne usluge. Ulaganja u širokopojasne mreže uglavnom provodi privatni sektor, uz potporu konkurentnog regulatornog okvira koji je otvoren za ulaganja. Javna potpora za širokopojasne mreže pruža se samo kada postoje nedostaci tržišta ili u situaciji neoptimalnog ulaganja.

2.   Države članice i drugi subjekti koji su odgovorni za provedbu projekata od zajedničkog interesa ili doprinose toj provedbi potiču se da poduzmu mjere potrebne za olakšavanje provedbe projekata od zajedničkog interesa. Konačna odluka o provedbi projekta od zajedničkog interesa koji se odnosi na državno područje države članice donosi se nakon odobrenja te države članice.

3.   Djelovanja koja doprinose projektima od zajedničkog interesa, a koja zadovoljavaju kriterije iz članka 6. ove Uredbe, prihvatljiva su za financijsku pomoć Unije u okviru uvjeta i instrumenata dostupnih u skladu s Uredbom (EU) br. 1316/2013. Financijska pomoć pruža se u skladu s relevantnim pravilima i postupcima koje je usvojila Unija, prioritetima financiranja navedenima u članku 6. ove Uredbe i dostupnosti resursa, uzimajući u obzir posebne potrebe korisnika.

4.   Potpora djelovanjima koja doprinose projektima od zajedničkog interesa u području infrastruktura digitalnih usluga pruža se putem:

(a)

nabave; i/ili

(b)

bespovratnih sredstava.

5.   Potpora djelovanjima koja doprinose projektima od zajedničkog interesa u području širokopojasnih mreža pruža se:

(a)

putem financijskih instrumenata kako su definirani u Uredbi (EU) br. 1316/2013, otvorenih za dodatne doprinose iz drugih sektora CEF-a, drugih instrumenata, programa i proračunskih linija iz proračuna Unije, država članica, uključujući regionalna i lokalna tijela i sve druge ulagače, uključujući privatne ulagače u skladu s člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1316/2013; i/ili

(b)

kombinacijom financijskih instrumenata i bespovratnih sredstava iz javnih izvora osim CEF-a, bilo iz javnih izvora Unije ili nacionalnih javnih izvora.

6.   Potpora horizontalnim djelovanjima pruža se putem:

(a)

nabave; i/ili

(b)

bespovratnih sredstava.

7.   Ukupni iznos proračuna dodijeljen financijskim instrumentima za širokopojasne mreže ne smije prelaziti minimalni iznos potreban za uspostavu troškovno učinkovitih intervencija koji se utvrđuje na temelju ex ante procjena navedenih u članku 14. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1316/2013.

Taj iznos predstavlja 15 % financijske omotnice za telekomunikacijski sektor iz članka 5. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1316/2013.

8.   Barem jednoj trećini širokopojasnih projekata koji primaju financijsku pomoć u okviru ove Uredbe cilj su širokopojasne brzine iznad 100 Mbit/s.

9.   Nakon izvješća iz članka 8. stavka 6. Europski parlament i Vijeće mogu, na prijedlog Komisije, izmijeniti iznos utvrđen u skladu sa stavkom 7. ovog članka i udio projekata iz stavka 3.e ovog članka.

10.   Kada potpora CEF-a nadopunjuje potporu ESI fondova i druge izravne javne potpore, moguće je osnažiti postizanje sinergije između djelovanja CEF-a i potpore ESI fondova korištenjem odgovarajućeg mehanizma koordinacije.

Članak 6.

Kriteriji prihvatljivosti i prioriteti financiranja

1.   Kako bi bila prihvatljiva za financiranje, djelovanja koja doprinose projektima od zajedničkog interesa u području infrastruktura digitalnih usluga moraju ispunjavati sve sljedeće kriterije:

(a)

imati dostatnu zrelost za uvođenje, što je posebno vidljivo kroz uspješno pilotiranje u sklopu programa kao što su programi Unije povezani s inovacijama i istraživanjima;

(b)

doprinositi politikama i aktivnostima Unije kojima se podupire unutarnje tržište;

(c)

stvarati europsku dodanu vrijednost te imati strategiju i planiranje za dugoročnu održivost, kada je to prikladno putem drugih izvora financiranja osim CEF-a, čiju kvalitetu treba dokazati procjenom izvedivosti te troškova i koristi. Takva se strategija prema potrebi ažurira;

(d)

biti u skladu s međunarodnim i/ili europskim normama ili otvorenim specifikacijama i orijentacijama za interoperabilnost, kao što je Europski okvir interoperabilnosti, te izvući korist iz postojećih rješenja.

2.   Odabir djelovanja koja doprinose projektima od zajedničkog interesa u području infrastruktura digitalnih usluga koja će se financirati u okviru CEF-a, kao i razine njihova financiranja, provodi se kao dio godišnjeg programa rada iz članka 17. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1316/2013.

3.   Moduli koji su ključni za razvoj, uvođenje i djelovanje drugih infrastruktura digitalnih usluga navedenih u odjeljku 1. točki 1. Priloga i za koje je izgledno da u sklopu njih budu korišteni, imaju najviši prioritet pri financiranju.

4.   Drugi prioritet daje se drugim infrastrukturama digitalnih usluga koje podupiru pravo, politike i programe Unije, kako je navedeno u odjeljku 1. točkama 2 i 3 Priloga i, ako je to moguće, temelje se na postojećim modulima.

5.   Potpora platformama osnovnih usluga ima prednost u odnosu na generičke usluge.

6.   Na temelju ciljeva predviđenih u članku 3. ove Uredbe, opisom projekata od zajedničkog interesa u Prilogu ovoj Uredbi te, uzimajući u obzir raspoloživi proračun, godišnjim i višegodišnjim programima rada iz članka 17. Uredbe (EU) br. 1316/2013 mogu se utvrditi daljnji kriteriji prihvatljivosti i prioriteta u području infrastruktura digitalnih usluga.

7.   Kako bi bila prihvatljiva za financiranje, djelovanja koja doprinose projektima od zajedničkog interesa u području širokopojasnih mreža moraju ispunjavati sve sljedeće kriterije:

(a)

daju značajan doprinos ostvarenju ciljeva Digitalne agende za Europu;

(b)

na dostatno su zrelim razinama projektnog razvoja i pripreme koje se temelje na učinkovitim provedbenim mehanizmima;

(c)

rješavaju nedostatke tržišta ili situacije neoptimalnog ulaganja;

(d)

ne dovode do tržišnih poremećaja ili istiskivanja privatnog ulaganja;

(e)

služe se tehnologijom koja se smatra najprikladnijom za djelovanje po pitanju potreba u dotičnom zemljopisnom području, uzimajući u obzir zemljopisne, socijalne i gospodarske čimbenike koji se temelje na objektivnim kriterijima te u skladu s tehnološkom neutralnošću;

(f)

uvode tehnologiju koja je najprikladnija za pojedini projekt, istovremeno osiguravajući najbolju ravnotežu između najsuvremenijih tehnologija u smislu kapaciteta protoka podataka, sigurnosti prijenosa, otpornosti mreže i troškovne učinkovitosti;

(g)

imaju veliki potencijal za reproduciranje i/ili se temelje na inovativnim poslovnim modelima.

8.   Kriteriji iz stavka 7. točke (g) ovog članka ne zahtijevaju se na projekte koji se financiraju iz dodatnih namjenskih doprinosa osiguranih u skladu s člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1316/2013.

9.   Kako bi bila prihvatljiva za financiranje, horizontalna djelovanja moraju ispunjavati jedan od sljedećih kriterija:

(a)

pripremaju ili podržavaju provedbena djelovanja u njihovom uvođenju, u upravljanju njima te u rješavanju postojećih ili nastajućih provedbenih problema;

(b)

stvaraju novu potražnju za infrastrukturama digitalnih usluga.

Članak 7.

Međunarodna suradnja s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama

1.   Unija može uspostavljati kontakte, raspravljati i razmjenjivati informacije te surađivati s javnim tijelima ili bilo kojim drugim organizacijama u trećim zemljama kako bi postigla bilo koji cilj koji proizlazi iz ove Uredbe. Tom se suradnjom među ostalim nastoji promicati interoperabilnost između mreža u području telekomunikacijske infrastrukture u Uniji i sličnih mreža u trećim zemljama.

2.   Zemlje Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskoga gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u sektoru CEF-a koji obuhvaća telekomunikacijsku infrastrukturu u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u.

3.   Odstupajući od članka 8. stavka 3. i članka 9. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1316/2013, države pristupnice i zemlje kandidatkinje koje ostvaruju korist od pretpristupne strategije mogu sudjelovati u sektoru CEF-a koji obuhvaća telekomunikacijsku infrastrukturu, u skladu sa sporazumima potpisanima s Unijom.

4.   Za potrebe sudjelovanja zemalja EFTA-e, sektor CEF-a koji obuhvaća telekomunikacijske infrastrukture smatra se zasebnim programom.

Članak 8.

Razmjena informacija, praćenje i izvješćivanje

1.   Na temelju informacija primljenih u skladu s člankom 22. trećim stavkom Uredbe (EU) br. 1316/2013, države članice i Komisija razmjenjuju informacije i najbolje prakse o napretku postignutom u provedbi ove Uredbe. Ako je to potrebno, države članice uključuju lokalna i regionalna tijela u taj postupak. Komisija objavljuje godišnji pregled tih informacija i podnosi ga Europskom parlamentu i Vijeću.

2.   Stručna skupina, sastavljena od predstavnika svake države članice, pomaže i savjetuje Komisiju. Stručna skupina posebno pomaže Komisiji u:

(a)

praćenju provedbe ove Uredbe,

(b)

uzimanju u obzir nacionalnih planova ili nacionalnih strategija, prema potrebi,

(c)

poduzimanju mjera za evaluaciju provedbe programa rada na financijskoj i tehničkoj razini,

(d)

rješavanju postojećih problema ili problema u nastajanju u vezi s provedbom projekta.

(e)

definiranju strateških orijentacija prije sastavljanja godišnjih i višegodišnjih programa rada iz članka 17. Uredbe (EU) br. 1316/2013, posebnu pažnju posvećujući odabiru i povlačenju djelovanja koja doprinose projektima od zajedničkog interesa i utvrđivanju raščlambe proračuna kao i izmjeni tih programa rada.

3.   Stručna skupina može također razmatrati svako drugo pitanje u vezi s razvojem transeuropskih mreža u području telekomunikacijske infrastrukture.

4.   Komisija obavješćuje stručnu skupinu o napretku u provedbi godišnjih i višegodišnjih programa rada iz članka 17. Uredbe (EU) br. 1316/2013.

5.   Stručna skupina surađuje sa subjektima uključenima u planiranje, razvoj i upravljanje digitalnim mrežama i uslugama, kao i s ostalim relevantnim zainteresiranim stranama.

Komisija i drugi subjekti odgovorni za provedbu ove Uredbe, kao što je Europska investicijska banka, posebnu pozornost posvećuju primjedbama stručne skupine.

6.   U vezi s evaluacijom u sredini razdoblja te ex post evaluacijom Uredbe (EU) br. 1316/2013 kako je navedeno u članku 27. te uredbe i uz pomoć stručne skupine, Komisija objavljuje izvješće o napretku u provedbi ove Uredbe. To izvješće podnosi se Europskom parlamentu i Vijeću.

7.   U tom izvješću daje se evaluacija napretka postignutog u razvoju i provedbi projekata od zajedničkog interesa, uključujući slučajeve kašnjenja u provedbi i poteškoće koje su se pojavile, kao i informacije o preuzetim obvezama i plaćanjima.

8.   U tom izvješću Komisija također procjenjuje odražava li opseg projekata od zajedničkog interesa i dalje tehnološka kretanja i inovacije, kao i regulatorne ili tržišne i gospodarske promjene te treba li, s obzirom na takva kretanja i potrebu za dugoročnom održivošću, financiranje bilo kojeg projekta od zajedničkog interesa kojem se pruža potpora postupno ukinuti ili osigurati sredstva na drugi način. Kad se radi o projektima koji će vjerojatno značajno utjecati na okoliš, ta izvješća uključuju analizu utjecaja na okoliš, uzimajući u obzir, gdje je to prikladno, potrebe za prilagodbu na klimatske promjene i njihovo ublažavanje, kao i otpornost na nepogode. Takvu evaluaciju moguće je također provesti i u bilo koje drugo vrijeme koje se smatra prikladnim.

9.   Ostvarenje posebnih ciljeva navedenih u članku 3. mjeri se ex post, između ostalog na temelju:

(a)

dostupnosti infrastruktura digitalnih usluga, koja se mjeri brojem država članica koje su povezane sa svakom infrastrukturom digitalne usluge;

(b)

postotka građana i poduzeća koji se koriste infrastrukturama digitalnih usluga i dostupnosti takvih prekograničnih usluga;

(c)

opsega privučenog ulaganja u području širokopojasne mreže i učinka poluge za projekte koji se financiraju doprinosima iz javnih izvora iz članka 5. stavka 5. točke (b).

Članak 9.

Stavljanje izvan snage

Odluka br. 1336/97/EZ stavlja se izvan snage.

Članak 10.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2014.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 11. ožujka 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  Mišljenje od 22. veljače 2012. (SL C 143, 22.5.2012., str. 120.) i Mišljenje od 16. listopada 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu)..

(2)  SL C 225, 27.7.2012., str. 211. i SL C 356, 5.12.2013., str. 116.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 26. veljače 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 11. ožujka 2014.

(4)  Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).

(5)  Odluka br. 922/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o interoperabilnim rješenjima za europske javne uprave (ISA) (SL L 260, 3.10.2009., str. 20.).

(6)  Uredba (EU) br. 1286/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o donošenju akcijskog programa za poboljšanje rada poreznih sustava u Europskoj uniji za razdoblje 2014. – 2020. (Fiscalis 2020) i ukidanju Odluke br. 1482/2007/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 25.).

(7)  Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

(8)  Uredba (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 316, 14.11.2012, str. 12.).

(9)  Odluka br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o uspostavljanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. – 2013.) (SL L 310, 9.11.2006., str. 15.).

(10)  Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).

(11)  SL C 169, 15.6.2012., str. 5.

(12)  SL C 33 E, 5.2.2013., str. 89.

(13)  Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(14)  Direktiva 2002/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o pristupu i međusobnom povezivanju elektroničkih komunikacijskih mreža i pripadajuće opreme (Direktiva o pristupu) (SL L 108, 24.4.2002., str. 7.).

(15)  Uredba (EZ) br. 1211/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i Ureda (SL L 337, 18.12.2009., str. 1.).

(16)  Uredba (EZ) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(17)  Odluka br. 1336/97/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 1997. o smjernicama za transeuropske telekomunikacijske mreže (SL L 183, 11.7.1997., str. 12.).


PRILOG

PROJEKTI OD ZAJEDNIČKOG INTERESA

ODJELJAK 1.   INFRASTRUKTURE DIGITALNIH USLUGA

Intervencije u području digitalnih usluga uglavnom se oslanjaju na pristup dvoslojne arhitekture: platforme osnovnih usluga i generičke usluge. Platforma osnovnih usluga preduvjet je za uspostavu infrastrukture digitalnih usluga.

Platforme osnovnih usluga obuhvaćaju interoperabilnost i sigurnosne potrebe projekata od zajedničkog interesa. Njihova je namjera omogućiti digitalne interakcije između javnih tijela i građana, između javnih tijela i poduzeća te organizacija, ili između javnih tijela različitih država članica putem standardiziranih, prekograničnih te interaktivnih platformi prilagođenih korisniku.

Infrastrukture modula digitalnih usluga imaju prednost pred drugim infrastrukturama digitalnih usluga, s obzirom na to da su prve preduvjet za druge. Generičke usluge omogućuju vezu s platformama osnovnih usluga i pružaju mogućnost da nacionalne usluge dodane vrijednosti koriste platforme osnovnih usluga. One omogućuju vezu između nacionalnih službi i platformi osnovnih usluga te omogućuju nacionalnim javnim tijelima i organizacijama, poduzećima i/ili građanima pristup platformi osnovnih usluga za njihove prekogranične transakcije. Moraju se osigurati kvaliteta usluge te podrška zainteresiranim stranama uključenima u prekogranične transakcije. One moraju podupirati i poticati prihvaćanje platformi osnovnih usluga.

Naglasak ne smije u cijelosti biti na stvaranju infrastruktura digitalnih usluga i povezanih usluga, već i na upravljanju povezanom s djelovanjem takvih platformi.

Nove platforme osnovnih usluga moraju se uglavnom temeljiti na postojećim platformama i njihovim modulima i/ili, ako je to moguće, moraju se dodavati novi moduli.

1.

Moduli infrastruktura koji su određeni za uključivanje u programe rada podložno članku 6. stavcima 1. i 3. su sljedeći:

(a)

elektronička identifikacija i ovjera: ovo se odnosi na usluge kojima se omogućuje prekogranično prepoznavanje i potvrđivanje e-identifikacije i e-potpisa.

(b)

elektronička dostava dokumenata: ovo se odnosi na usluge za siguran i sljediv prekogranični prijenos elektroničkih dokumenata.

(c)

automatizirano prevođenje: ovo se odnosi na aplikaciju za strojno prevođenje i specijalizirane jezične resurse uključujući potrebne alate i programska sučelja potrebna za upravljanje paneuropskim digitalnim uslugama u višejezičnom okruženju.

(d)

kritična podrška digitalnim infrastrukturama: ovo se odnosi na komunikacijske kanale i platforme kojima se namjerava ojačati kapacitet za pripravnost, razmjenu informacija, koordinaciju i odgovor na internetske prijetnje diljem Unije.

(e)

elektroničko fakturiranje: ovo se odnosi na usluge koje omogućuju sigurnu elektroničku razmjenu faktura.

2.

Dobro utvrđene infrastrukture digitalnih usluga koje su posebno određene kao prihvatljive za financiranje koje doprinosi neprekinutoj usluzi, podložno članku 6. stavku 1.:

(a)

pristup digitalnim resursima europske baštine. Ovo se odnosi na platformu osnovnih usluga koja se temelji na sadašnjem portalu Europeana. Platforma omogućuje pristupnu točku sadržaju kulturne baštine Europeana na razini predmeta, skup specifikacija sučelja za interakciju s infrastrukturom (pretraga i preuzimanje podataka), podršku prilagodbi metapodataka i dodavanje novog sadržaja, kao i podatke o uvjetima za ponovno korištenje sadržaja dostupnih putem infrastrukture.

(b)

sigurnija infrastruktura internetskih usluga. Ovo se odnosi na platformu za stjecanje, upravljanje i održavanje zajedničkih računalnih uređaja, baza podataka i alata programske podrške kao i razmjenu najbolje prakse za centre za sigurniji internet (CSI-ovi) u državama članicama. Također su obuhvaćene i administrativne usluge kojima se obrađuju prijave sadržaja vezanih uz seksualno zlostavljanje djece na internetu, kao i poveznica s policijom, uključujući međunarodne organizacije kao što je Interpol, te prema potrebi, uklanjanje tog sadržaja od strane relevantnih internetskih stranica. Gore navedeno podržavaju zajedničke baze podataka i zajednički sustavi programske podrške. CSI-ovi i njihove odgovarajuće aktivnosti, poput telefonskih linija za pomoć, SOS linija, centara za osvješćivanje i drugih aktivnosti namijenjenih podizanju svijesti, ključni su element infrastrukture sigurnijeg interneta.

3.

Ostale infrastrukture digitalnih usluga koje su određene kao prihvatljive za financiranje, podložno članku 6. stavku 1.:

(a)

interoperabilne prekogranične usluge elektroničke nabave. Ovo se odnosi na skup usluga koje mogu koristiti pružatelji usluga e-nabave u privatnom i javnom sektoru za potrebe postavljanja prekograničnih platformi e-nabave. Ova infrastruktura omogućit će svakom poduzeću u Uniji da odgovara na postupke javne nabave bilo kojeg naručitelja ili subjekta u bilo kojoj državi članici koji obavljaju aktivnosti elektroničke nabave prije i nakon sklapanja ugovora, uključujući funkcionalnosti kao što su elektroničko podnošenje ponuda, virtualni dosje poduzeća, e-katalozi, e-nalozi i e-fakturiranje.

(b)

interoperabilne prekogranične usluge e-zdravstva. Ovo se odnosi na platformu koja omogućuje interakciju između građana/pacijenata i pružatelja zdravstvene skrbi, prijenos podataka od institucije do institucije i od organizacije do organizacije, ili ravnopravnu komunikaciju između građana/pacijenata i/ili zdravstvenih radnika i institucija. Usluge obuhvaćaju prekogranični pristup elektroničkoj zdravstvenoj evidenciji te elektroničkim receptima kao i telemedicini i teleuslugama životne pripomoći itd.

(c)

europska platforma za međusobnu povezanost europskih poslovnih registara. Ovo se odnosi na platformu sa skupinom središnjih alata i usluga koji poslovnim registrima u svim državama članicama pružaju mogućnost razmjene informacija o registriranim poduzećima, njihovim podružnicama, spajanjima i likvidacijama. Također pruža višejezičnu uslugu pretraživanja u više zemalja za korisnike koji se služe središnjom točkom pristupa koja je dostupna putem portala e-pravosuđe.

(d)

pristup ponovno iskoristivim informacijama iz javnog sektora. Ovo se odnosi na platformu za jedinstvenu točku pristupa višejezičnim (na službenim jezicima institucija Unije) skupovima podataka u posjedu javnih tijela u Uniji na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; alate za pretraživanje i vizualizaciju skupina podataka; jamstvo da su dostupne skupine podataka zaštićene na odgovarajući način - anonimne, licencirane te, ako je to moguće, i cjenovno označene kako bi ih se moglo objaviti, ponovno distribuirati i koristiti, uključujući i revizijski trag porijekla podataka.

Elektronički postupci za osnivanje i vođenje poduzeća u drugoj europskoj zemlji. Ova usluga omogućit će vođenje svih administrativnih postupaka elektroničkim putem preko granica kroz jedinstvene kontaktne točke. Ova se usluga zahtijeva u Direktivi 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1).

(e)

interoperabilne prekogranične internetske usluge. Ovo se odnosi na platforme koje će olakšati interoperabilnost i suradnju među državama članicama u područjima od zajedničkog interesa, posebno s ciljem poboljšanja djelovanja jedinstvenog tržišta, kao što je e-pravosuđe, koje će omogućiti internetski prekogranični pristup građana, poduzeća, organizacija i pravnih stručnjaka pravnim izvorima/dokumentima i sudskim postupcima, internetsko rješavanje sporova (ODR) koje će omogućiti internetsko rješavanje prekograničnih sporova između potrošača i trgovaca, te elektroničku razmjenu podataka o socijalnoj sigurnosti (EESSI) koja će tijelima za socijalno osiguranje diljem Unije omogućiti bržu i sigurniju razmjenu informacija.

ODJELJAK 2.   ŠIROKOPOJASNE MREŽE

1.   Opseg djelovanja

Djelovanja se posebno sastoje od jedne ili više sljedećih sastavnica:

(a)

uvođenje pasivne fizičke infrastrukture, aktivne fizičke infrastrukture ili njihove kombinacije te pratećih infrastrukturnih sastavnica, uz usluge koje su potrebne za upravljanje takvom infrastrukturom;

(b)

povezana oprema i povezane usluge, kao što su ožičenje u zgradama, antene, tornjevi i druge potporne konstrukcije, kabelska kanalizacija, vodovi, stupovi, zdenci i kabineti;

(c)

kada je to moguće, iskorištavaju se potencijalne sinergije između izgradnje širokopojasnih mreža i mreža drugih komunalnih službi (za električnu energiju, prijevoz, vodovod, kanalizaciju itd.), posebno onih povezanih s pametnom distribucijom električne energije.

2.   Doprinos ostvarenju ciljeva Digitalne agende za Europu.

Svi projekti koji primaju financijsku pomoć u okviru ovog odjeljka znatno doprinose postizanju ciljeva Digitalne agende za Europu.

Djelovanja koja izravno financira Unija:

(a)

temelje se na žičnoj ili bežičnoj tehnologiji, koja je u mogućnosti dostaviti širokopojasne usluge vrlo velike brzine, na taj način zadovoljavajući potražnju za aplikacijama koje zahtijevaju veliku pojasnu širinu;

(b)

temelje se na inovativnim poslovnim modelima i/ili privlače nove kategorije nositelja projekata, odnosno nove kategorije ulagača; ili

(c)

imaju velik potencijal za reproduciranje te na taj način omogućuju postizanje većeg utjecaja na tržište zbog svojeg učinka izlaganja;

(d)

ako je to moguće, pomažu u smanjenju digitalnog jaza;

(e)

poštuju mjerodavno pravo, posebno pravo tržišnog natjecanja, te obveze pristupa u skladu s Direktivom 2002/19/EZ.

Djelovanja koja se financiraju iz dodatnih namjenskih doprinosa predviđenih u skladu s člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1316/2013 na tržište donose značajne nove mogućnosti u smislu dostupnosti, brzina i kapaciteta širokopojasne usluge. Projekti koji daju brzine prijenosa podataka manje od 30 Mbit/s trebali bi tijekom vremena osigurati povećanje brzina na najmanje 30 Mbit/s i ako je to moguće na 100 Mbit/s.

3.   Projektna procjena za uspostavu optimalnih struktura financiranja

Provedba djelovanja zasniva se na sveobuhvatnoj projektnoj procjeni. Takva projektna procjena između ostalog obuhvaća tržišne uvjete uključujući podatke o postojećoj i/ili planiranoj infrastrukturi, regulatornim obvezama za nositelje projekata, kao i komercijalne i marketinške strategije. Projektnom procjenom posebno se za program utvrđuje sljedeće:

(a)

je li neophodan za rješavanje nedostataka tržišta ili situacija koje nisu optimalne za ulaganje, a koje se ne mogu riješiti regulatornim mjerama;

(b)

dovodi li do tržišnih poremećaja i istiskivanja privatnih ulaganja.

Ovi se kriteriji primarno utvrđuju na temelju potencijala za stvaranje prihoda i razine rizika povezanog s projektom i vrstom zemljopisnog područja pokrivenog nekim djelovanjem.

4.   Izvori financiranja

(a)

Projekti od zajedničkog interesa u području širokopojasnih mreža financiraju se putem financijskih instrumenata. Proračun dodijeljen tim instrumentima mora biti dostatan, no ne smije premašivati iznos nužan za uspostavu potpuno operativne intervencije i postizanje minimalno učinkovite veličine instrumenta.

(b)

Podložno pravilima Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, Uredbe (EU) br. 1316/2013 te svih relevantnih uredaba o ESI fondovima, financijske instrumente iz točke (a) moguće je kombinirati s dodatnim doprinosima:

(i)

iz drugih sektora CEF-a;

(ii)

iz drugih instrumenata, programa i proračunskih linija iz proračuna Unije;

(iii)

od država članica, uključujući regionalna i lokalna tijela, koje odluče doprinijeti svojim vlastitim sredstvima ili sredstvima dostupnima iz ESI fondova. Doprinosi ESI fondova bit će zemljopisno vezani kako bi se osiguralo da su utrošeni unutar države članice ili regije koja osigurava doprinos;

(iv)

svih drugih ulagača, uključujući privatne.

(c)

Financijske instrumente iz točaka (a) i (b) također je moguće kombinirati s bespovratnim sredstvima država članica, uključujući regionalna i lokalna tijela, koje žele doprinijeti svojim vlastitim sredstvima ili sredstvima dostupnima iz ESI fondova, pod uvjetom:

(i)

da dotično djelovanje ispunjava sve kriterije za financiranje u skladu s ovom Uredbom; i

(ii)

da je pribavljeno odgovarajuće odobrenje za državnu potporu.

ODJELJAK 3.   HORIZONTALNA DJELOVANJA

Uvođenje transeuropskih mreža u području telekomunikacijske infrastrukture koje će pomoći ukloniti uska grla koja postoje na digitalnom jedinstvenom tržištu popraćeno je studijama i djelovanjima programske potpore. Ta djelovanja mogu se sastojati od:

(a)

tehničke pomoći za pripremu ili podršku provedbenim djelovanjima u njihovom uvođenju, upravljanju i rješavanju postojećih ili nastajućih problema u provedbi; ili

(b)

djelovanja za stvaranje nove potražnje za infrastrukturama digitalnih usluga.

Potpora Unije u skladu s ovom Uredbom koordinira se s podrškom iz svih ostalih dostupnih izvora, uz istodobno izbjegavanje udvostručavanja infrastrukture i sprečavanje istiskivanja privatnih ulaganja.


(1)  Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str 36.).


Top