Help Print this page 

Document 32013R1381

Title and reference
Uredba (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavi programa o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014.–2020. Tekst značajan za EGP
  • In force
OJ L 354, 28.12.2013, p. 62–72 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/1381/oj
Languages, formats and link to OJ
BG ES CS DA DE ET EL EN FR GA HR IT LV LT HU MT NL PL PT RO SK SL FI SV
HTML html BG html ES html CS html DA html DE html ET html EL html EN html FR html GA html HR html IT html LV html LT html HU html MT html NL html PL html PT html RO html SK html SL html FI html SV
PDF pdf BG pdf ES pdf CS pdf DA pdf DE pdf ET pdf EL pdf EN pdf FR pdf GA pdf HR pdf IT pdf LV pdf LT pdf HU pdf MT pdf NL pdf PL pdf PT pdf RO pdf SK pdf SL pdf FI pdf SV
Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal
 To see if this document has been published in an e-OJ with legal value, click on the icon above (For OJs published before 1st July 2013, only the paper version has legal value).
Multilingual display
Text

28.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 354/62


UREDBA (EU) br. 1381/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 17. prosinca 2013.

o uspostavi programa o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014.–2020.

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 19. stavak 2., članak 21. stavak 2. i članke 114., 168., 169. i 197.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Europska unija temelji se na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i ravnopravnost žena i muškaraca. Osobe u Uniji imaju pravo uživati prava koja su im dodijeljena Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Ugovorom o Europskoj uniji (UEU). Nadalje, Povelja Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), koja je stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona postala pravno obvezujuća u cijeloj Uniji, odražava temeljna prava i slobode koja su zajamčena osobama u Uniji. Ta bi se prava trebala promicati i poštovati. Trebalo bi zajamčiti potpuno uživanje tih prava, kao i prava koja proizlaze iz međunarodnih konvencija kojima je Unija pristupila, kao što je Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, te ukloniti eventualne prepreke. Osim toga, uživanje ovih prava povlači za sobom odgovornosti i dužnosti prema drugim osobama, ljudskoj zajednici i budućim generacijama.

(2)

U Stockholmskom programu (4) Europsko vijeće ponovo je potvrdilo prioritet razvoja područja slobode, sigurnosti i pravde te je kao politički prioritet navelo postizanje Europe prava. Financiranje je bilo utvrđeno kao jedno od važnih sredstava za uspješnu provedbu političkih prioriteta Stockholmskog programa. Ambiciozne ciljeve postavljene Ugovorima i Stockholmskim programom trebalo bi, među ostalim, postići uspostavom, za razdoblje 2014. ‒ 2020., fleksibilnog i učinkovitog Programa o pravima, jednakosti i građanstvu („Program”), koji bi trebao olakšati planiranje i provedbu. Opći i posebni ciljevi Programa trebali bi se tumačiti u skladu s relevantnim strateškim smjernicama koje je definiralo Europsko vijeće.

(3)

Komunikacijom Komisije od 3. ožujka 2010. o strategiji Europa 2020. određuje se strategija za pametan, održiv i uključiv rast. Podrška i promicanje prava osoba unutar Unije, borba protiv diskriminacije i nejednakosti te promoviranje građanstva Unije doprinose promicanju posebnih ciljeva i vodećih inicijativa strategije Europa 2020.

(4)

Nediskriminacija je temeljno načelo Unije. Člankom 19. UFEU-a predviđene su radnje radi suzbijanja diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Nediskriminacija je također sadržana u članku 21. Povelje, koji bi se trebao primjenjivati u okviru granica članka 51. Povelje i u skladu s tim člankom. Trebalo bi se prilagoditi posebnim značajkama različitih oblika diskriminacije te usporedno s tim razviti odgovarajuće mjere za sprečavanje i borbu protiv diskriminacije na temelju jedne ili više osnova.

(5)

Program bi se trebao provoditi zajedno s ostalim aktivnostima Unije koje imaju iste ciljeve i na način da se te aktivnosti uzajamno podržavaju, posebice s onima navedenima u Komunikaciji Komisije od 5. travnja 2011. pod nazivom „Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020.” (5) i u zaključcima Vijeća od 19. svibnja 2011. o Okviru EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020., kojima se države članice pozivaju da potaknu rješavanje pitanja socijalne i gospodarske isključenosti Roma provođenjem pristupa ujednačavanja u četirima ključnim područjima - obrazovanju, zaposlenosti, zdravstvu i stanovanju, kao i osiguravanjem da se Rome ne diskriminira, već da im se omogući jednako priznanje njihovih temeljnih prava i da se poduzmu mjere s ciljem ukidanja segregacije tamo gdje ona postoji, posebno u područjima obrazovanja i stanovanja.

(6)

Rasizam, ksenofobija, homofobija i drugi oblici netolerancije predstavljaju izravno kršenje načela slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava, a na tim je načelima utemeljena Unija i ta su načela zajednička državama članicama. Stoga je borba protiv tih pojava trajan cilj koji zahtijeva koordinirano djelovanje, uključujući i dodjelom sredstava. Te pojave uključuju, između ostalog, javno poticanje nasilja ili mržnje usmjerene na skupinu osoba ili člana takve skupine, kao i ostala kažnjiva djela kada su počinjena na rasističkoj, ksenofobnoj ili homofobnoj osnovi. U tom bi kontekstu posebnu pažnju trebalo obratiti i na sprječavanje i borbu protiv svih oblika nasilja, mržnje, segregacije i stigmatizacije, kao i borbu protiv tiraniziranja (bullying), zlostavljanja i netolerantnog ponašanja, primjerice u javnoj upravi, policiji, pravosuđu, u školi i na radnom mjestu.

(7)

Ravnopravnost između žena i muškaraca jedna je od temeljnih vrijednosti Unije. Nejednakim postupanjem prema ženama i muškarcima krše se temeljna prava. Osim toga, promicanje ravnopravnosti između žena i muškaraca također doprinosi postizanju ciljeva strategije Europa 2020. Cilj promicanja ravnopravnosti između žena i muškaraca trebao bi se provoditi zajedno s ostalim aktivnostima Unije ili država članica koje imaju iste ciljeve i na način da se te aktivnosti uzajamno podržavaju, posebice s onima navedenima u Europskom paktu za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2020.

(8)

Diskriminacija na temelju spola uključuje, u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije, diskriminaciju koja proizlazi iz promjene spola. U provedbi Programa također bi trebalo obratiti pažnju na promjene u pravu Unije i u sudskoj praksi Suda Europske unije u vezi s daljnjim rodnim aspektima, uključujući rodni identitet.

(9)

Pravo svake osobe da se prema njoj odnosi dostojanstveno na radnom mjestu i u društvu općenito izraz je tih temeljnih vrijednosti Unije te je potrebno koordinirano djelovanje kako bi se omogućile ciljane aktivnosti povezane s tržištem zapošljavanja. Stoga bi djelovanja u području ravnopravnosti spolova i nediskriminacije trebale uključivati promicanje ravnopravnosti između žena i muškaraca kao i borbu protiv diskriminacije na radnom mjestu i na tržištu zapošljavanja.

(10)

Nasilje nad djecom, mladima i ženama, kao i nad drugim rizičnim skupinama, u svim oblicima, predstavlja kršenje temeljnih prava i ozbiljnu prijetnju zdravlju. Takvo je nasilje prisutno diljem Unije te ima ozbiljne posljedice na fizičko i psihološko zdravlje žrtava, kao i na cjelokupno društvo. Potrebna je snažna politička volja i koordinirano djelovanje utemeljeno na metodama i rezultatima programâ Daphne (6) kako bi se riješila ta situacija i zaštitilo žrtve. Poduzimanje mjera za suzbijanje nasilja nad ženama doprinosi promicanju ravnopravnosti žena i muškaraca. S obzirom na to da je financiranje u okviru programâ Daphne bilo izuzetno uspješno od njihovog pokretanja 1997. godine, kako u pogledu njihove popularnosti kod zainteresiranih strana (tijela javne vlasti, akademskih institucija i nevladinih organizacija), tako i u pogledu učinkovitosti financiranih projekata, ključno je da se u provedbi Programa zadrži ime „Daphne” kada se radi o posebnom cilju koji teži sprečavaju i suzbijanju nasilja nad djecom, mladima i ženama kako bi profil programâ Daphne ostao što viši.

(11)

Člankom 3. stavkom 3. UEU-a od Unije se zahtijeva da promiče zaštitu prava djece i suzbija diskriminaciju. Djeca su ranjiva, posebno u stanju siromaštva, socijalne isključenosti ili invaliditeta, ili u drugim specifičnim situacijama u kojima su izložena riziku, kao što su zanemarivanje, otmica i nestanak. Potrebno je poduzeti mjere u svrhu promicanja prava djeteta i doprinosa zaštiti djece od ozljeda i nasilja koji predstavljaju opasnost za njihovo fizičko i psihičko zdravlje te predstavljaju kršenje njihovih prava na razvoj, zaštitu i dostojanstvo.

(12)

Osobne podatke i dalje bi trebalo učinkovito štititi u kontekstu stalnog tehnološkog razvoja i globalizacije. Pravni okvir Unije za zaštitu podataka trebao bi se učinkovito i dosljedno primjenjivati unutar Unije. Kako bi se to postiglo, Unija bi trebala moći podržati napore država članica da provedu taj pravni okvir, stavljajući poseban naglasak na to da se pojedincima osigura učinkovito ostvarivanje njihovih prava.

(13)

Građani bi trebali biti više svjesni svojih prava koja proizlaze iz građanstva Unije, to jest svojeg prava da se slobodno kreću i borave u Uniji, prava da glasuju i budu birani na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u državi članici u kojoj imaju boravište pod istim uvjetima kao i državljani te države, prava na podnošenje peticije Europskom parlamentu na bilo kojem jeziku Ugovorâ, prava na podnošenje inicijativa građana, kao i prava na podnošenje pritužbi Europskom ombudsmanu u vezi s nepravilnostima u djelovanju institucija, te bi trebali moći izvršavati ta prava. Poticanje građana da igraju aktivniju ulogu u demokraciji na razini Unije ojačat će europsko civilno društvo, kao i razvoj europskog identiteta. Građani bi se trebali osjećati opušteno što se tiče života, putovanja, studiranja, rada i volontiranja u drugoj državi članici te bi trebali osjećati da mogu imati povjerenje u jednak pristup, u potpuno ostvarivanje i zaštitu svojih prava bez ikakve diskriminacije, bez obzira na to gdje se u Uniji nalaze.

(14)

Pojedinci u svojstvu potrošača ili poduzetnika na unutarnjem tržištu trebali bi moći ostvarivati svoja prava koja proizlaze iz prava Unije u prekograničnom kontekstu.

(15)

U skladu s člancima 8. i 10. UFEU-a, Program bi u svim svojim aktivnostima trebao podržavati rodno osviještenu politiku i integriranje ciljeva nediskriminacije. Praćenje i evaluacija trebali bi se provoditi redovito kako bi se ocijenio način na koji se aktivnosti Programa bave pitanjima ravnopravnosti spolova i nediskriminacije.

(16)

Iskustvo djelovanja na razini Unije pokazalo je da ostvarivanje ciljeva Programa u praksi zahtijeva kombinaciju instrumenata, uključujući pravne akte, inicijative politike i financiranje. Financiranje je važno sredstvo koje nadopunjuje zakonodavne mjere.

(17)

Osim što imaju realnu vrijednost za korisnike, djelovanja financirana u okviru Programa mogu pružati dokaze na kojima će se temeljiti poboljšana izrada politika na nacionalnoj razini i na razini Unije. Na primjer, programi Daphne omogućili su stvarni prijenos znanja i dobre prakse između svih uključenih zainteresiranih strana, uključujući države članice, u pogledu sprječavanja i suzbijanja nasilja nad djecom, mladima i ženama.

(18)

U Komunikaciji Komisije od 29. lipnja 2011. pod nazivom „Proračun za strategiju Europa 2020.” ističe se potreba za racionalizacijom i pojednostavljenjem financiranja Unije. Osobito s obzirom na sadašnju gospodarsku krizu, od presudne je važnosti da sredstva Unije budu što bolje strukturirana i da se njima što pažljivije upravlja. Smisleno pojednostavljenje financiranja i učinkovito upravljanje financiranjem može se ostvariti smanjenjem broja programa i racionalizacijom, pojednostavljenjem i usklađivanjem pravila i postupaka financiranja.

(19)

Odgovarajući na potrebu za pojednostavljenjem financiranja, učinkovitim upravljanjem financiranjem i lakšim pristupom financiranju, Program bi trebao nastaviti i razvijati aktivnosti koje su se prethodno provodile na temelju dijela 4. („Borba protiv diskriminacije i raznolikost”) i dijela 5. („Jednakost spolova”) programa Progress, uspostavljenog Odlukom br. 1672/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7), programa „Temeljna prava i građanstvo”, uspostavljenog Odlukom Vijeća 2007/252/EZ (8) i programa Daphne III. Srednjoročne evaluacije tih programa uključuju preporuke čiji je cilj poboljšati provedbu tih programa. Rezultati tih srednjoročnih evaluacija, kao i rezultati ex-post evaluacija trebaju se uzeti u obzir u provedbi Programa.

(20)

Osiguranje optimalne uporabe financijskih resursa i poboljšanje učinkovitosti potrošnje trebali bi biti vodeća načela za postizanje ciljeva programa. Adekvatno bi financiranje trebalo biti zajamčeno kako bi se podržali napori uspostave Europe prava. Važno je osigurati da se Program provodi na najučinkovitiji i najpristupačniji mogući način te da se istovremeno svim sudionicima jamči pravna sigurnost i pristup. Kako bi se olakšao pristup financiranju svim potencijalnim korisnicima, trebalo bi također pojednostaviti postupke u vezi sa zahtjevom i zahtjeve financijskog upravljanja te ukloniti administrativna opterećenja.

(21)

U Komunikaciji Komisije od 19. listopada 2010. pod nazivom „Revizija proračuna EU-a” i Komunikaciji Komisije od 29. lipnja 2011. pod nazivom „Proračun za strategiju Europa 2020.” ističe se važnost usmjeravanja financiranja na djelovanja s jasnom europskom dodanom vrijednošću, to jest gdje intervencija Unije može donijeti dodanu vrijednost u usporedbi s djelovanjem samih država članica. Djelovanja koja obuhvaća ova Uredba trebala bi doprinijeti razvoju uzajamnog povjerenja među državama članicama, poboljšavajući prekograničnu suradnju i umrežavanje te ostvarujući točnu, usklađenu i dosljednu primjenu prava Unije. Aktivnosti financiranja također bi trebale doprinijeti tome da svi uključeni učinkovitije i bolje upoznaju pravo i politike Unije te pružiti dobru analitičku bazu za potporu i razvoj prava i politika Unije, time doprinoseći njihovoj provedbi i ispravnoj primjeni. Intervencija Unije omogućuje dosljedno ostvarivanje tih aktivnosti diljem Unije te donosi ekonomije razmjera. Pored toga, Unija je u boljem položaju od država članica za rješavanje prekograničnih pitanja i osiguravanje europske platforme za uzajamno učenje.

(22)

Prilikom odabira djelovanja za financiranje u okviru Programa, Komisija bi trebala ocijeniti prijedloge na temelju prethodno utvrđenih kriterija. Ti bi kriteriji trebali uključivati ocjenjivanje europske dodane vrijednosti predloženih djelovanja. Nacionalni projekti i projekti manjeg opsega također mogu imati europsku dodanu vrijednost.

(23)

Tijela ili subjekti koji nastoje postići cilj od općeg europskog interesa u područjima obuhvaćenima Programom trebala bi se smatrati ključnim čimbenicima u mjeri u kojoj su dokazali, ili se očekuje da mogu dokazati, da značajno utječu na ostvarenje tog cilja te bi trebali primiti financijska sredstva u skladu s postupcima i kriterijima utvrđenima u godišnjim programima rada koje je donijela Komisija u skladu s ovom Uredbom.

(24)

Usklađene usluge od društvenog značaja trebale bi se tumačiti u smislu članka 2. Odluke Komisije br. 116/2007/EZ (9).

(25)

Tijela i subjekti koji imaju pristup Programu trebali bi uključivati nacionalna, regionalna i lokalna tijela vlasti.

(26)

Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za čitavo trajanje Programa koja predstavlja primarni referentni iznos, u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013 između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (10), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(27)

Kako bi se osigurala dovoljna fleksibilnost Programa u odgovaranju na potrebe koje se mijenjaju i odgovarajuće prioritete politike za cijelo vrijeme njegova trajanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom postotaka navedenih u Prilogu ovoj Uredbi za svaku skupinu posebnih ciljeva koja bi premašivala te postotke za više od 5 postotnih bodova. U svrhu ocjene potrebe za takvim delegiranim aktom, ti bi se postoci trebali izračunavati na temelju financijske omotnice za čitavo trajanje Programa, a ne na temelju godišnjih odobrenih sredstava. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(28)

Ova bi se Uredba trebala provoditi u punoj usklađenosti s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (11) („Financijska uredba”). Osobito u odnosu na uvjete prihvatljivosti poreza na dodanu vrijednost (PDV) koji plaćaju korisnici bespovratnih sredstava, prihvatljivost PDV-a ne bi smjela ovisiti o pravnom statusu korisnika za aktivnosti koje mogu obavljati privatna i javna tijela i subjekti pod istim pravnim uvjetima. Uzimajući u obzir posebnu prirodu ciljeva i aktivnosti obuhvaćenih ovom Uredbom, u pozivima na dostavu prijedloga trebalo bi se razjasniti da će, za aktivnosti koje mogu obavljati i javna i privatna tijela i subjekti, neodbitni PDV koji je nastao za javna tijela i subjekte biti prihvatljiv, u mjeri u kojoj je plaćen za provedbu aktivnosti, kao što su osposobljavanje ili podizanje svijesti, koje se ne mogu smatrati izvršavanjem javne vlasti. Ovom bi se Uredbom također trebala iskoristiti sredstva pojednostavljenja uvedena Financijskom uredbom. Nadalje, cilj kriterija za određivanje djelovanja koja treba podupirati trebao bi biti dodjela raspoloživih financijskih resursa djelovanjima koja stvaraju najjači učinak u odnosu na cilj politike kojem se teži.

(29)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u odnosu na donošenje godišnjih programa rada. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(30)

Godišnji programi rada koje Komisija donese u skladu s ovom Uredbom trebali bi osigurati prikladnu raspodjelu financijskih sredstava između bespovratnih sredstava i ugovora o javnoj nabavi. Sredstva iz Programa trebala bi se izdvojiti ponajprije za bespovratna sredstva, uz istovremeno održavanje dostatne razine financiranja za nabavu. Najmanji postotak godišnjih izdataka koji se dodjeljuje za bespovratna sredstva trebao bi biti uspostavljen u godišnjim programima rada i ne bi smio biti manji od 65%. Kako bi se olakšalo planiranje projekata i sufinanciranje koje provode zainteresirane strane, Komisija bi trebala uspostaviti jasan vremenski raspored za pozive na dostavu prijedloga, odabir projekata i odluke o dodjeli.

(31)

Kako bi se osigurala učinkovita dodjela sredstava iz općeg proračuna Unije, trebalo bi tražiti dosljednost, komplementarnost i sinergije između programa financiranja kojima se podupiru međusobno usko povezana područja politike, posebno između Programa i programa Pravosuđe uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1382/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (13) programa ‘Europa za građane’, programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14) i drugih programa u područjima zapošljavanja i društvenih pitanja; unutarnjih poslova; zdravstva i zaštite potrošača; obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta; informacijskog društva; proširenja, posebno Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) i europskih strukturnih i investicijskih fondova, čije su zajedničke odredbe utvrđene u Uredbi (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

(32)

Komisija bi trebala osigurati sveobuhvatnu dosljednost, komplementarnost i sinergije s radom tijela, ureda i agencija Unije, kao što je Europski institut za ravnopravnost spolova i Agencija za temeljna prava, te bi trebala uzeti u obzir rad drugih nacionalnih i međunarodnih čimbenika u područjima obuhvaćenima Programom.

(33)

Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama tijekom cjelokupnog ciklusa izdataka, uključujući sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, pogrešno isplaćenih ili nepravilno iskorištenih sredstava te, prema potrebi, određivanje administrativnih i financijskih sankcija, u skladu s Financijskom uredbom.

(34)

S ciljem provedbe načela dobrog financijskog upravljanja, ova Uredba trebala bi osigurati odgovarajuća sredstva za ocjenu svoje učinkovitosti. U tu svrhu trebala bi definirati opće i posebne ciljeve. Kako bi se izmjerilo postizanje tih posebnih ciljeva, trebalo bi uspostaviti skup konkretnih i mjerljivih pokazatelja koji bi trebali biti važeći tijekom čitavog trajanja Programa. Komisija bi jednom godišnje Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnositi izvješće o praćenju, koje bi se trebalo temeljiti, među ostalim, na pokazateljima određenima u ovoj Uredbi te koje bi trebalo pružiti informacije o korištenju raspoloživih sredstava.

(35)

Pri provedbi Programa Komisija bi trebala uzeti u obzir cilj pravedne geografske raspodjele sredstava te pružiti pomoć u onim državama članicama gdje postoji relativno mali broj financiranih djelovanja. Komisija bi pri provedbi Programa također trebala uzeti u obzir treba li, prema međunarodno priznatim indeksima/tijelima za praćenje, poduzeti mjere u nekim državama članicama kako bi se osiguralo učinkovito postizanje ciljeva Programa te bi trebala podržati djelovanje država članica ili civilnog društva u tim područjima.

(36)

U skladu s člankom 180. stavkom 1. točkom (l) Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1268/2012 (16)(„pravila za primjenu”), u sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava trebalo bi utvrditi odredbe o vidljivosti financijske potpore Unije, osim u opravdanim slučajevima kada javno iskazivanje nije moguće ili primjereno.

(37)

U skladu s člankom 35. stavcima 2. i 3. Financijske uredbe i člankom 21. njezinih pravila za primjenu, Komisija bi trebala staviti na raspolaganje, na odgovarajući način i pravodobno, podatke o primateljima te naravi i svrsi mjera koje se financiraju iz općeg proračuna Unije. Ti bi se podaci trebali staviti na raspolaganje uz poštovanje zahtjeva povjerljivosti i sigurnosti, a posebno zaštite osobnih podataka.

(38)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest doprinos daljnjem razvoju područja gdje se jednakost i prava osoba, kako su sadržani u UEU-u, UFEU-u, Povelji i u međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima kojima je Unija pristupila, promiču, štite i učinkovito provode, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(39)

Kako bi se osigurao kontinuitet financiranja aktivnosti koje su se prethodno provodile na temelju dijelova 4. i 5. Odluke br. 1672/2006/EZ, Odluke 2007/252/EZ i Odluke br. 779/2007/EZ, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uspostava i trajanje Programa

1.   Ovom Uredbom uspostavlja se Program o pravima, jednakosti i građanstvu („Program”).

2.   Program obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

Članak 2.

Europska dodana vrijednost

1.   Programom se financiraju djelovanja s europskom dodanom vrijednošću. U tu svrhu Komisija osigurava da djelovanja odabrana za financiranje imaju za cilj ostvarivanje rezultata s europskom dodanom vrijednošću.

2.   Europska dodana vrijednost djelovanja, uključujući vrijednost djelovanja manjeg opsega i nacionalnih djelovanja, ocjenjuje se s obzirom na kriterije kao što su njihov doprinos dosljednoj i koherentnoj provedbi prava Unije, kao i osviještenost šire javnosti o pravima koja iz njega proizlaze, njihov potencijal u smislu razvoja uzajamnog povjerenja među državama članicama te poboljšanja prekogranične suradnje, njihov transnacionalni učinak, njihov doprinos razradi i širenju najbolje prakse ili njihov potencijal u smislu doprinosa stvaranju minimalnih standarda, praktičnih alata i rješenja za postupanje u odnosu na prekogranične izazove ili izazove diljem Unije.

Članak 3.

Opći cilj

Opći je cilj Programa doprinijeti, u skladu s člankom 4., daljnjem razvoju područja gdje se jednakost i prava osoba, kako su sadržani u UEU-u, UFEU-u, Povelji i u međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima kojima je Unija pristupila, promiču, štite i učinkovito provode.

Članak 4.

Posebni ciljevi

1.   Kako bi ostvario opći cilj naveden u članku 3., Program ima sljedeće posebne ciljeve:

(a)

promicati učinkovitu provedbu načela nediskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije te poštovati načelo nediskriminacije na osnovama predviđenima u članku 21. Povelje;

(b)

sprječavati i suzbijati rasizam, ksenofobiju, homofobiju i druge oblike netolerancije;

(c)

promicati i štiti prava osoba s invaliditetom;

(d)

promicati ravnopravnost između žena i muškaraca te poticati rodno osviještenu politiku;

(e)

sprječavati i suzbijati sve oblike nasilja nad djecom, mladima i ženama, kao i nasilja nad drugim rizičnim skupinama, posebno skupinama koje su u opasnosti od nasilja u bliskim odnosima, te zaštititi žrtve od takvog nasilja.

(f)

promicati i štititi prava djece;

(g)

doprinositi osiguravanju najviše razine zaštite privatnosti i osobnih podataka;

(h)

promicati i jačati ostvarivanje prava koja proizlaze iz građanstva Unije;

(i)

omogućiti pojedincima da u svojstvu potrošača ili poduzetnika na unutarnjem tržištu ostvare svoja prava koja proizlaze iz prava Unije, a odnose se na projekte financirane u okviru Programa za potrošače.

2.   Posebni se ciljevi programa posebice ostvaruju putem:

(a)

jačanja osviještenosti i poznavanja prava i politika Unije te prava, vrijednosti i načela na kojima se Unija temelji;

(b)

pružanja potpore učinkovitoj, sveobuhvatnoj i dosljednoj provedbi i primjeni instrumenata prava i politika Unije u državama članicama te njihovom praćenju i evaluaciji;

(c)

promicanja prekogranične suradnje, poboljšanja uzajamnog znanja i jačanja uzajamnog povjerenja među svim zainteresiranim stranama;

(d)

poboljšanja poznavanja i razumijevanja potencijalnih prepreka ostvarenju prava i načela zajamčenih UEU-om, UFEU-om, Poveljom, međunarodnim konvencijama kojima je Unija pristupila i sekundarnim zakonodavstvom Unije.

Članak 5.

Vrste djelovanja

1.   Program financira, između ostalog, sljedeće vrste djelovanja:

(a)

analitičke aktivnosti, poput prikupljanja podataka i statistike; razvoja zajedničkih metodologija i, prema potrebi, pokazatelja ili mjerila vrijednosti; studija, istraživanja, analiza i anketa; evaluacija; izrade i objave vodiča, izvješća i obrazovnog materijala; radionica, seminara, stručnih skupova i konferencija;

(b)

aktivnosti osposobljavanja, poput razmjene osoblja, radionica, seminara, tečajeva obuke instruktora i razvoja internetskih alata za osposobljavanje ili drugih modula osposobljavanja;

(c)

uzajamno učenje, suradnju, aktivnosti podizanja svijesti i širenja kao što su prepoznavanje i razmjena dobre prakse, inovativnih pristupa i iskustava; organiziranje stručnih pregleda te uzajamnog učenja; organiziranje konferencija, seminara, kampanja za medije, uključujući u internetskim medijima; informativne kampanje, uključujući institucionalno priopćivanje političkih prioriteta Unije u onoj mjeri u kojoj su povezani s ciljevima Programa; sastavljanje i objavu materijala za širenje informacija o Programu i njegovim rezultatima; razvoj, djelovanje i održavanje sustava i alata koristeći informacijske i komunikacijske tehnologije;

(d)

potporu glavnim čimbenicima čije aktivnosti doprinose provedbi ciljeva Programa, kao što je potpora nevladinim organizacijama u provedbi djelovanja s europskom dodanom vrijednošću, potpora ključnim europskim čimbenicima, mrežama na europskoj razini te usklađenim uslugama od društvenog značaja; potporu državama članicama u provedbi prava i politika Unije; i potporu za aktivnosti umrežavanja na europskoj razini među specijaliziranim tijelima i subjektima, kao i nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima te nevladinim organizacijama, uključujući potporu kroz bespovratna sredstva za djelovanja ili operativna bespovratna sredstva.

2.   Kako bi se osigurala uključiva perspektiva, korisnici potiču sudjelovanje relevantnih ciljanih skupina u djelovanjima financiranima Programom.

Članak 6.

Sudjelovanje

1.   Pristup Programu otvoren je svim tijelima i subjektima sa zakonitim poslovnim nastanom u:

(a)

državama članicama;

(b)

zemljama Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, u skladu s tim sporazumom;

(c)

zemljama kandidatkinjama, potencijalnim kandidatima i zemljama koje pristupaju Uniji, u skladu s općim načelima i općim uvjetima utvrđenima za sudjelovanje tih zemalja u programima Unije koji su uspostavljeni u odgovarajućim okvirnim sporazumima te odlukama Vijeća za pridruživanje, ili sličnim sporazumima.

2.   Profitna tijela i subjekti imaju pristup Programu samo zajedno s neprofitnim ili javnim organizacijama.

3.   Tijela i subjekti koji imaju zakonit poslovni nastan u trećim zemljama, osim onih koji sudjeluju u Programu u skladu sa stavkom 1. točkama (b) i (c), a posebno zemljama u kojima se primjenjuje Europska politika susjedstva, mogu biti povezani s djelovanjima Programa na vlastiti trošak, ako to služi svrsi tih djelovanja.

4.   Komisija može surađivati s međunarodnim organizacijama pod uvjetima utvrđenima u relevantnom godišnjem programu rada. Pristup Programu otvoren je međunarodnim organizacijama koje su aktivne u područjima obuhvaćenima Programom u skladu s Financijskom uredbom i relevantnim godišnjim programom rada.

Članak 7.

Proračun

1.   Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2014. –2020. iznosi 439 473 000 EUR.

2.   Raspodjela financijskih sredstava Programa također može obuhvaćati izdatke koji se odnose na aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, potrebne za upravljanje Programom i ocjenu postizanja njegovih ciljeva. Dodjela financijskih sredstava može obuhvaćati izdatke koji se odnose na potrebne studije, sastanke stručnjaka, informacijske i komunikacijske aktivnosti, uključujući institucionalno priopćivanje političkih prioriteta Unije u mjeri u kojoj su povezani s općim ciljevima ove Uredbe, kao i izdatke povezane s mrežama informacijske tehnologije koje su usredotočene na obradu i razmjenu informacija; i drugu tehničku i administrativnu pomoć potrebnu u vezi s upravljanjem Programom od strane Komisije.

3.   Europski parlament i Vijeće odobravaju raspoloživa godišnja odobrena sredstva u okviru granica predviđenih u višegodišnjem financijskom okviru uspostavljenom Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (17).

4.   U okviru financijske omotnice za Program, iznosi se raspoređuju za svaku skupinu posebnih ciljeva u skladu s postocima navedenima u Prilogu.

5.   Komisija ne odstupa od dodijeljenih postotaka financijske omotnice, kako je navedeno u Prilogu, za više od 5 postotnih bodova za svaku skupinu posebnih ciljeva. Ako se pokaže da je potrebno premašiti to ograničenje, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8.a za izmjenu svake brojke iz Priloga za više od 5 te najviše 10 postotnih bodova.

Članak 8.

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 5 dodjeljuje se Komisiji za razdoblje trajanja Programa.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavka 5. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 7. stavka 5. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 9.

Provedbene mjere

1.   Komisija provodi Program u skladu s Financijskom uredbom.

2.   Kako bi provela Program, Komisija donosi godišnje programe rada u obliku provedbenih akata. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 10. stavka 2.

3.   Svakim godišnjim programom rada provode se ciljevi Programa, određujući sljedeće:

(a)

djelovanja koja će se poduzeti, u skladu s općim i posebnim ciljevima navedenima u članku 3. i članku 4. stavku 1., uključujući okvirnu raspodjelu financijskih sredstava;

(b)

osnovne kriterije prihvatljivosti, odabira i dodjele koji će se koristiti za odabir prijedlogâ koji će primiti financijske doprinose u skladu s člankom 84. Financijske uredbe i člankom 94. njezinih pravila za primjenu.

(c)

najmanji postotak godišnjih izdataka koji će se izdvojiti za bespovratna sredstva.

4.   Osigurava se odgovarajuća i pravedna raspodjela financijske potpore između različitih područja obuhvaćenih posebnim ciljevima iz članka 4. stavka 1., istovremeno uzimajući u obzir razinu financijskih sredstava već dodijeljenih u okviru prethodnih programa za razdoblje 2007. –2013. koji su uspostavljeni odlukama iz članka 15. Prilikom odlučivanja o raspodjeli sredstava među tim područjima u godišnjim programima rada, Komisija uzima u obzir potrebu da se održi dostatna razina financiranja i osigurava kontinuitet djelovanja i predvidljivost financiranja u svim područjima obuhvaćenima posebnim ciljevima iz članka 4. stavka 1.

5.   Pozivi na dostavu prijedloga objavljuju se na godišnjoj osnovi.

Članak 10.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 11.

Komplementarnost

1.   Komisija, u suradnji s državama članicama, osigurava sveukupnu dosljednost, komplementarnost i sinergije s drugim instrumentima Unije uključujući, između ostalog, s programom Pravosuđe, programom „Europa za građane” i programom Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije, te drugim programima u područjima zapošljavanja i društvenih pitanja; unutarnjih poslova, zdravstva i zaštite potrošača; obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta; informacijskog društva; i proširenja, posebno Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) i europskih strukturnih i investicijskih fondova.

2.   Komisija također osigurava sveobuhvatnu dosljednost, komplementarnost i sinergije s radom tijela, ureda i agencija Unije koji djeluju u područjima obuhvaćenima ciljevima Programa.

3.   Program može dijeliti resurse s drugim instrumentima Unije, posebno s programom Pravosuđe, za potrebe provedbe onih djelovanja kroz koja se ispunjavaju ciljevi obaju programa. Djelovanje za koje su dodijeljena sredstva iz Programa može također potaknuti i dodjelu sredstava iz programa Pravosuđe, pod uvjetom da financiranje ne obuhvaća iste troškovne stavke.

Članak 12.

Zaštita financijskih interesa Unije

1.   Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima osigurava da su, prilikom provedbe djelovanja koja se financiraju u okviru Programa financijski interesi Unije zaštićeni primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i bilo kojih drugih nezakonitih aktivnosti djelotvornim provjerama te, ukoliko se otkriju nepravilnosti, povratom pogrešno isplaćenih iznosa te prema potrebi učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim i financijskim sankcijama.

2.   Komisija ili njezini predstavnici te Revizorski sud ovlašteni su za provedbu revizije, i na temelju dokumenata i na terenu, svih korisnika bespovratnih sredstava, ugovaratelja i podugovaratelja koji su primili sredstva Unije u okviru Programa.

3.   Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (18) i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (19) s ciljem utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja ugrožava financijske interese Unije u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom financiranim u okviru Programa.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i s međunarodnim organizacijama, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava, odluke o dodjeli bespovratnih sredstava i ugovori koji su rezultat provedbe ovog Programa, sadrže odredbe kojima se izričito ovlašćuju Komisija, Revizorski sud i OLAF za provedbu revizija i istraga iz tih stavaka, u skladu s njihovim nadležnostima.

Članak 13.

Praćenje i evaluacija

1.   Komisija na godišnjoj osnovi prati Program kako bi pratila provedbu djelovanja koja se izvršavaju u njegovom okviru te ostvarivanje posebnih ciljeva navedenih u članku 4. Praćenje također osigurava sredstvo za ocjenu načina rješavanja pitanja ravnopravnosti spolova, nediskriminacije i zaštite djece u djelovanjima Programa.

2.   Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi:

(a)

godišnje izvješće o praćenju, koje se temelji na pokazateljima navedenima u članku 14. stavku 2., i uporabi dostupnih sredstava;

(b)

privremeno evaluacijsko izvješće najkasnije 30. lipnja 2018.;

(c)

ex-post evaluacijsko izvješće najkasnije 31. prosinca 2021.

3.   U privremenom evaluacijskom izvješću ocjenjuje se postizanje ciljeva Programa, učinkovitost iskorištavanja resursa i europska dodana vrijednost Programa u svrhu određivanja treba li financiranje u područjima koja su obuhvaćena Programom produljiti, izmijeniti ili suspendirati nakon 2020. Također ispituje mogućnosti za eventualno pojednostavljenje Programa, njegovu unutarnju i vanjsku koherentnost te jesu li svi ciljevi i djelovanja i dalje relevantni. U njemu se uzimaju u obzir rezultati ex-post evaluacija prethodnih programa za razdoblje 2007. –2013. uspostavljenih odlukama iz članka 15.

4.   U ex-post evaluacijskom izvješću ocjenjuje se dugoročni utjecaj Programa i održivost njegovih učinaka s ciljem utjecanja na odluku o sljedećem programu.

Članak 14.

Pokazatelji

1.   U skladu s člankom 13. pokazatelji navedeni u stavku 2. ovog članka služe kao osnova za praćenje i evaluaciju opsega u kojem je svaki od posebnih ciljeva Programa navedenih u članku 4. postignut putem djelovanja predviđenih u članku 5. Oni se mjere u odnosu na unaprijed definirana polazišta koja odražavaju situaciju prije provedbe. Prema potrebi, pokazatelji se raščlanjuju, među ostalim, prema spolu, dobi i invaliditetu.

2.   Pokazatelji iz stavka 1. uključuju, između ostalog, sljedeće:

(a)

broj i postotak osoba u ciljanoj skupini do kojih su dospjele aktivnosti podizanja svijesti koje su financirane u okviru Programa;

(b)

broj zainteresiranih strana koje sudjeluju, između ostalog, u aktivnostima osposobljavanja, razmjenama, studijskim putovanjima, radionicama i seminarima financiranima u okviru Programa;

(c)

poboljšanje u razini poznavanja prava i politika Unije i, prema potrebi, prava, vrijednosti i načela na kojima se temelji Unija, u skupinama koje sudjeluju u aktivnostima financiranima u okviru Programa u usporedbi s cjelokupnom ciljanom skupinom;

(d)

broj slučajeva, aktivnosti i rezultata prekogranične suradnje;

(e)

ocjenu koju sudionici daju u vezi s aktivnostima u kojima su sudjelovali te (očekivanom) održivosti aktivnosti;

(f)

geografsku pokrivenost aktivnosti financiranih Programom;

(g)

broj zahtjeva i bespovratnih sredstava koji se odnose na svaki posebni cilj;

(h)

razinu financiranja koju su zatražili podnositelji zahtjeva i koja je odobrena u odnosu na svaki posebni cilj.

3.   Pored pokazatelja navedenih u stavku 2., u privremenim i ex-post evaluacijskom izvješćima Programa između ostalog se ocjenjuje:

(a)

europska dodana vrijednost Programa, uključujući evaluaciju aktivnosti Programa s obzirom na slične inicijative koje su izrađene na nacionalnoj ili europskoj razini bez potpore financijskim sredstvima Unije te njihove (očekivane) rezultate; i prednosti i/ili nedostaci financiranja Unije u usporedbi s nacionalnim financiranjem za dotičnu vrstu aktivnosti;

(b)

razina financiranja u odnosu na postignute rezultate (učinkovitost);

(c)

moguće administrativne, organizacijske i/ili strukturne prepreke neometanoj, učinkovitijoj i djelotvornijoj provedbi Programa (prostor za pojednostavljenje).

Članak 15.

Prijelazne mjere

Djelovanja započeta na temelju dijela 4. („Borba protiv diskriminacije i raznolikost”) i dijela 5. („Jednakost spolova”) Odluke br. 1672/2006/EZ, Odluke br. 2007/252/EZ ili Odluke br. 779/2007/EZ i dalje su regulirana odredbama tih odluka, sve do njihovog završetka. U odnosu na ta djelovanja, upućivanje na odbore predviđene u članku 13. Odluke br. 1672/2006/EZ, članku 10. Odluke br. 2007/252/EZ i članku 10. Odluke 779/2007/EZ tumači se kao upućivanje na odbor predviđen u članku 10. stavku 1. ove Uredbe.

Članak 16.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2013.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

L. LINKEVIČIUS


(1)  SL C 191, 29.6.2012., str. 108.

(2)  SL C 277, 13.9.2012., str. 43.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 11. prosinca 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 16. prosinca 2013.

(4)  SL C 115, 4.5.2010., str. 1.

(5)  SL C 258, 2.9.2011., str. 6.

(6)  Odluka br. 293/2000/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. siječnja 2000. o donošenju programa djelovanja Zajednice (program Daphne) (2000. ‒ 2003.) o preventivnim mjerama za suzbijanje nasilja nad djecom, mladima i ženama (SL L 34, 9.2.2000., str. 1.); Odluka br. 803/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o donošenju programa djelovanja Zajednice (2004. ‒ 2008.) za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad djecom, mladima i ženama te za zaštitu žrtava i ugroženih skupina (program Daphne II) (SL L 143, 30.4.2004., str. 1.); Odluka br. 779/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o uspostavi posebnog programa za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad djecom, mladima i ženama te zaštitu žrtava i ugroženih skupina za razdoblje 2007. –2013. (Program Daphne III) u okviru Općeg programa „Temeljna prava i pravosuđe” (SL L 173, 3.7.2007., str. 19.).

(7)  Odluka br. 1672/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o uspostavljanju Programa Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost - Progress (SL L 315, 15.11.2006., str.1.).

(8)  Odluka Vijeća 2007/252/EZ od 19. travnja 2007. o uspostavljanju posebnog programa „Temeljna prava i građanstvo” za razdoblje 2007. –2013. u okviru Općeg programa „Temeljna prava i pravosuđe” (SL L 110, 27.4.2007., str. 33.)

(9)  Odluka Komisije br. 116/2007/EZ od 15. veljače 2007. o rezerviranju nacionalnog numeracijskog raspona koji počinje brojem „116” za usklađene brojeve za usklađene usluge od društvenog značaja (SL L 49, 17.2.2007., str. 30.).

(10)  SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(11)  Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(12)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(13)  Uredba (EU) br. 1382/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Pravosuđe za razdoblje 2014. –2020. (Vidi stranicu 73 ovog Službenog lista).

(14)  Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013 o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost - Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238).

(15)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013 o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320).

(16)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

(17)  Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za godine 2014. ‒ 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884).

(18)  Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(19)  Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).


PRILOG

DODJELA SREDSTAVA

U okviru financijske omotnice za Program, svakoj skupini posebnih ciljeva navedenih u članku 4. stavku 1. dodjeljuju se iznosi kako slijedi:

Skupina posebnih ciljeva

Udio u financijskoj omotnici (u %)

Skupina 1.

57 %

promicati učinkovitu provedbu načela nediskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije te poštovati načelo nediskriminacije na osnovama predviđenima u članku 21. Povelje;

sprječavati i suzbijati rasizam, ksenofobiju, homofobiju i druge oblike netolerancije;

promicati i štititi prava osoba s invaliditetom;

promicati ravnopravnost između žena i muškaraca te poticati rodno osviještenu politiku;

Skupina 2.

43 %

sprječavati i suzbijati sve oblike nasilja nad djecom, mladima i ženama, kao i nasilja nad drugim rizičnim skupinama, posebno skupinama koje su u opasnosti od nasilja u bliskim odnosima, te zaštititi žrtve od takvog nasilja;

promicati i štititi prava djece;

doprinositi osiguravanju najviše razine zaštite privatnosti i osobnih podataka;

promicati i jačati ostvarivanje prava koja proizlaze iz građanstva Unije;

omogućiti pojedincima da u svojstvu potrošača ili poduzetnika na unutarnjem tržištu ostvare svoja prava koja proizlaze iz prava Unije, a odnose se na projekte financirane u okviru Programa za potrošače.


Top