21.9.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 251/13

(1)

Kako bi se povećala produktivnost, zaposlenost i konkurentnost te u konačnici ostvario gospodarski rast i postigli ciljevi strategije Europa 2020., nužno je dalje razvijati unutarnje tržište EU-a za elektroničke komunikacijske mreže i usluge, osobito uvođenjem brzih internetskih mreža. Komisija, nacionalna regulatorna tijela (NRA) i Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) pridonose razvoju unutarnjeg tržišta za elektroničke komunikacije izgradnjom zajedničkih pristupa za dosljednu primjenu regulatornog okvira utvrđenog Direktivom 2002/21/EZ (regulatorni okvir).

(2)

Uvođenje brze širokopojasne mreže važno je za ulaganja Unije, stvaranje novih radnih mjesta i cjelokupni gospodarski oporavak. Komisija i Europsko vijeće postavili su stoga visoke ciljeve za uvođenje brze širokopojasne mreže u okviru Unijina Digitalnog programa za Europu (DAE), jedne od vodećih inicijativa strategije Europa 2020.

(3)

Jedan od glavnih ciljeva Digitalnog programa za Europu uvođenje je pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA mreže). Cilj je Digitalnog programa za Europu podupirati znatna ulaganja koja će biti potrebna tijekom nadolazećih godina. Cilj je ove Preporuke potaknuti djelotvorne inovacije i ulaganja u novu, bolju infrastrukturu pritom vodeći računa o održavanju tržišnog natjecanja djelotvornim, što se smatra važnim poticajem na dugoročna ulaganja. Ciljevi su ove Preporuke i. osigurati jednake uvjete natjecanja primjenom strožih pravila o nediskriminaciji; ii. utvrditi predvidljive i stabilne regulirane veleprodajne cijene pristupa bakrenom paricom; i iii. pružiti veću sigurnost u pogledu okolnosti koje dovode do nenametanja reguliranih veleprodajnih cijena za usluge pristupa NGA mrežama. Veća zakonodavna i regulatorna predvidljivost koja bi se postigla na taj način poslužila bi kao dodatni poticaj na potrebna ulaganja u kraćem i srednjem roku.

(4)

Regulatorna predvidljivost nužna je za poticanje djelotvornih inovacija i ulaganja u novu i poboljšanu infrastrukturu. Od presudnog je značenja primjenjivati jedinstven i stabilan regulatorni pristup tijekom duljeg razdoblja kako bi ulagači stekli pouzdanje potrebno za izradu održivih poslovnih planova. Da bi se omogućila potrebna predvidljivost tijekom duljeg razdoblja tj. dulje od trajanja jedne revizije tržišta, nacionalna regulatorna tijela moraju mjerama koje nalažu regulatorne korektivne mjere u skladu s regulatornim okvirom pojasniti, u mjeri u kojoj je to moguće, na koji bi način predvidljive promjene u tržišnim uvjetima mogle utjecati na povezane korektivne mjere.

(5)

Tijekom ocjenjivanja nacrta mjera dostavljenih Komisiji u skladu s člankom 7. Direktive 2002/21/EZ, pokazalo se da unutar Unije još uvijek postoje znatne razlike u primjeni obveza nediskriminacije u skladu s člankom 10. i obveza nadzora cijena i troškovnog računovodstva u skladu s člankom 13. Direktive 2002/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) za tržište veleprodajnog pristupa mrežnoj infrastrukturi (tržište 4.) i tržište veleprodajnog širokopojasnog pristupa (tržište 5.) iz Preporuke Komisije 2007/879/EZ (3).

(6)

Regulatorne obveze nametnute u skladu s člankom 10. Direktive 2002/19/EZ još uvijek se znatno razlikuju unutar Unije, čak i u državama članicama čiji su osnovni tržišni problemi usporedivi. Iako u posljednje vrijeme sve više nacionalnih regulatornih tijela razmatra detaljniju primjenu opće obveze nediskriminacije s pomoću ključnih pokazatelja uspješnosti i osiguravanjem striktne istovjetnosti pristupa, u nacrtu mjera dostavljenog Komisiji u skladu s člankom 7. Direktive 2002/21/EZ vidljive su znatne razlike u pristupu nacionalnih regulatornih tijela u pogledu opsega, primjene, praćenja ispunjavanja i provedbe te obveze, osobito u odnosu na odabrani model istovjetnosti (ako se on primjenjuje).

(7)

Slično tomu, među državama članicama postoje znatne razlike i u regulatornim obvezama koje se odnose na cijene pristupa nametnute u skladu s člankom 13. Direktive 2002/19/EZ na tržištima 4. i 5. iako takve razlike nisu opravdane na temelju različitih okolnosti u pojedinim državama članicama. S tim u vezi Komisija je dosad na temelju ovlasti u skladu s člankom 7. Direktive 2002/21/EZ dosljedno pozivala nacionalna regulatorna tijela i. da se koriste odgovarajućim metodama troškovnog računovodstva i primjenjuju jedinstvene cijene za pristupne proizvode u istom vrijednosnom lancu kako bi se očuvalo načelo ljestvice ulaganja; ii. da dosljedno primjenjuju načela odgovarajućeg troškovnog modela na sve relevantne ulazne podatke; i iii. da pri određivanju cijena pristupa uzmu u obzir važnost troškova moderne i učinkovite mreže.

(8)

Znatne razlike u regulatornim pristupima koje primjenjuju nacionalna regulatorna tijela u odnosu na te dvije korektivne mjere otežavaju razvoj unutarnjeg tržišta elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te sprečavaju moguće dobrobiti od značenja za cjelokupno gospodarstvo. Takve razlike stvaraju regulatornu nesigurnost i imaju za posljedicu nedosljednu regulaciju pristupa te na taj način ograničavaju mogućnosti ostvarenja ekonomije razmjera.

(9)

Ako je na tržištu 4. i/ili 5. prisutan operator sa značajnom tržišnom snagom (SMP), potrebno je primjenjivati niz odgovarajućih korektivnih mjera u skladu s načelima utvrđenima Direktivom 2002/19/EZ, a posebno njezinim člankom 8. stavkom 4. Stoga se korektivne mjere utvrđene ovom Preporukom moraju primjenjivati u skladu s načelima utvrđenima direktivama 2002/21/EZ i 2002/19/EZ.

(10)

Ova je Preporuka usklađena s Preporukom Komisije 2010/572/EU (4) i nadovezuje se na smjernice Komisije o primjeni posebnih obveza u regulatornom okviru utvrđenima Preporukom 2010/572/EU. Primjerice, podrobnije su utvrđeni slučajevi u kojima troškovno usmjeren veleprodajni širokopojasni pristup NGA mrežama nije nuždan u skladu s točkom 36. Preporuke 2010/572/EU te se predviđaju situacije u kojima bi uspostavljene mjere za zaštitu tržišnog natjecanja dovele do odstupanja nacionalnih regulatornih tijela od osnovnog načela troškovno usmjerenog pristupa NGA mrežama u skladu s točkom 25. Preporuke 2010/572/EU. Stoga je pri tumačenju obje preporuke potrebno uzeti u obzir načela utvrđena ovom Preporukom, posebno njezinim uvodnim izjavama od 25. do 28., 49. i 50. te točkom 58.

(11)

Ovom se Preporukom rješavaju i pitanja koja nisu predmet Preporuke 2010/572/EU, primjerice dosljedna primjena članka 10. Direktive 2002/19/EZ i dosljedan pristup pri utvrđivanju veleprodajnih cijena pristupa bakrenom paricom.

(12)

Jedna od glavnih prepreka u osiguravanju uistinu jednakih uvjeta natjecanja za tražitelje pristupa elektroničkim komunikacijskim mrežama povlašteno je postupanje prema ovisnim društvima, primjerice maloprodajnom sektoru, vertikalno integriranog operatora sa značajnom tržišnom snagom (SMP operator) na temelju cjenovne i necjenovne diskriminacije (npr. diskriminacija na temelju kvalitete usluge, pristupa informacijama, taktike odgađanja, neopravdanih zahtjeva i strateškog dizajna osnovnih karakteristika proizvoda). U tom je pogledu osobito teško otkriti i rješavati slučajeve necjenovne diskriminacije isključivo na temelju primjene opće obveze nediskriminacije. Stoga je važno osigurati uistinu istovjetan pristup striktnom primjenom obveze nediskriminacije i učinkovitim praćenjem ispunjavanja obveze i osiguravanjem njezine provedbe.

(13)

U vezi s rješavanjem i sprečavanjem diskriminirajućeg ponašanja koje nije povezano s cijenom Komisija je ustanovila znatne razlike među regulatornim pristupima koje primjenjuju nacionalna regulatorna tijela. Komisija smatra da je model istovjetnosti ulaznih proizvoda (engl. Equivalence of Inputs, EoI) u pravilu najsigurniji način postizanja učinkovite zaštite od diskriminacije jer tražiteljima pristupa omogućuje natjecanje s ovisnim društvima vertikalno integriranog SMP operatora uporabom istih reguliranih veleprodajnih proizvoda, po istim cijenama i primjenom istih transakcijskih postupaka. Osim toga, EoI je pogodniji od modela istovjetnosti izlaznih proizvoda (engl. Equivalence of Output, EoO) u pogledu osiguravanja transparentnosti i rješavanja problema nejednakog pružanja informacija.

(14)

U skladu s člankom 8. stavkom 4. Direktive 2002/19/EZ nacionalna regulatorna tijela dužna su osigurati da se regulatorne obveze nametnute nakon što je određeni operator prepoznat kao operator sa značajnom tržišnom snagom (SMP) temelje na prirodi utvrđenog problema i da su razmjerne u smislu članka 8. stavka 5. Direktive 2002/21/EZ, a posebno njezina članka 8. stavka 5. točke (b). Pružanje reguliranih veleprodajnih ulaznih proizvoda na temelju modela EoI moglo bi zbog nužnih prilagodbi sustava prouzročiti veće troškove osiguravanja sukladnosti u usporedbi s manje strogim oblicima primjene obveze nediskriminacije. Osim toga, SMP operator ne bi mogao iskoristiti određene vertikalne sinergije jer bi mu bila dopuštena uporaba isključivo istih veleprodajnih proizvoda koje pruža, odnosno, nudi svojim konkurentima. Međutim, veće troškove osiguravanja sukladnosti potrebno je mjeriti u odnosu na koristi koje će se dobiti povećanim tržišnim natjecanjem na maloprodajnoj razini.

(15)

U tom je pogledu manja vjerojatnost da će se ostvariti dovoljna količina neto koristi nužna za zadovoljavanje testa razmjernosti ako se od SMP operatora bude tražilo da u skladu s modelom EoI pružaju naslijeđene ulazne proizvode veleprodajnog pristupa bakrenom paricom na temelju postojećih sustava zbog većih troškova povezanih s redizajniranjem postojećih sustava za pružanje usluge i operativnu podršku u cilju sukladnosti s modelom EoI. U suprotnom, ako se od SMP operatora bude tražilo da u skladu s modelom EoI pružaju veleprodajne NGA inpute, koji se u puno slučajeva već pružaju na temelju novih sustava, vjerojatnost da se nužna količina neto koristi ostvari i time zadovolji načelo razmjernosti bit će veća s obzirom na usporedno manje inkrementalne troškove osiguravanja sukladnosti s modelom EoI. Prije pružanja novih ulaznih proizvoda svojim ovisnim društvima SMP operator mora biti u stanju ugraditi model EoI uz razmjeran trošak već u fazi osmišljavanja novih proizvoda.

(16)

S obzirom na potencijalno velike troškove osiguravanja sukladnosti zahtjev da SMP operator primjenjuje EoI na svakoj razini vrijednosnog lanca može se smatrati nerazmjernim. Stoga bi nacionalna regulatorna tijela u skladu s okolnostima u svojoj državi članici prvo trebala utvrditi razinu na kojoj bi se nametanjem modela EoI ostvarile najveće koristi za tržišno natjecanje i inovacije, a zatim procijeniti bi li nametanje modela EoI bilo primjereno i razmjerno i za ostale razine. S obzirom na to da bi se modelom EoI mogle brže omogućiti inovacije na maloprodajnom tržištu, EoI bi u pravilu trebalo uvesti na najnižoj mogućoj mrežnoj razini na kojoj bi tržišno natjecanje dugoročno bilo učinkovito i održivo. U državama članicama s puno malih SMP operatora nametanje modela EoI svim operatorima može se pokazati nerazmjernim.

(17)

Ako nacionalna regulatorna tijela ustanove da je obveza pružanja reguliranih veleprodajnih ulaznih proizvoda u skladu s modelom EoI nerazmjerna, potrebno je primijeniti model EoO, kojim se osigurava da su veleprodajni proizvodi koji se pružaju alternativnim operatorima, unatoč uporabi različitih sustava i postupaka, usporedivi u smislu funkcionalnosti i cijena s onima kojima se koristi vertikalno integrirani operator.

(18)

Odluka o nametanju modela EoI, tamo gdje je to primjereno, opravdano i razmjerno te nakon savjetovanja u skladu s člancima 6. i 7. Direktive 2002/21/EZ, smatra se obvezom nediskriminacije u skladu s člankom 10. Direktive 2002/19/EZ, ne dovodeći u pitanje i. moguće nametanje obveze funkcionalnog razdvajanja u skladu s člankom 13.a Direktive 2002/19/EZ u slučaju kada nacionalno regulatorno tijelo ustanovi da se odgovarajućim obvezama (uključujući obveze nediskriminacije poput načela EoI) nije uspjelo postići djelotvorno tržišno natjecanje; ii. bilo koje dobrovoljno razdvajanje u skladu s člankom 13.b Direktive 2002/19/EZ; i iii. analizu uvjeta tržišnog natjecanja u područjima zajedničke izgradnje FTTH mreža (engl. fibre-to-the-home, svjetlovodna nit do stana), koja je preporučena u točki 28. Preporuke 2010/572/EU.

(19)

Popusti na količinu i/ili dugoročni sporazumi o cijeni pristupa smatraju se važnim alatima za poticanje ulaganja u NGA mreže, osobito u slučajevima malog broja korisnika te usluge, te mogu biti u skladu s modelima EoI i EoO. Međutim, kako bi se omogućio ulazak djelotvornih tržišnih natjecatelja na tržište, nacionalna regulatorna tijela smiju SMP operatorima dopustiti popuste na količinu za njihova ovisna društva, primjerice maloprodajnom sektoru, samo ako ti popusti nisu veći od najvećeg popusta na količinu koji SMP operator u dobroj vjeri nudi trećim tražiteljima pristupa. Nacionalna regulatorna tijela isto tako smiju dopustiti dugoročne sporazume o cijeni pristupa između SMP operatora i njihovih ovisnih društava, primjerice maloprodajnog dijela, samo ako se njima ne nadmašuje najveći popust na dugoročni pristup koji SMP operator u dobroj volji nudi trećim tražiteljima pristupa.

(20)

Neovisno o načelu istovjetnosti koje nameću nacionalna regulatorna tijela, ako ta tijela odluče da je primjena obveze nediskriminacije primjerena, opravdana i razmjerna u skladu s člankom 10. Direktive 2002/19/EZ, u cilju osiguravanja jednakih uvjeta natjecanja važno je alternativnim tražiteljima pristupa osigurati mogućnost tehničke replikacije maloprodajnih ponuda SMP operatora na temelju dobivenih reguliranih veleprodajnih ulaznih proizvoda. Iako nacionalna regulatorna tijela ne moraju propisati sve pojedinosti dizajna relevantnih proizvoda veleprodajnog pristupa, ona moraju osigurati da se za nove maloprodajne ili vezane (engl. bundle) usluge provede test tehničke replikacije i provjeri niz čimbenika.

(21)

Tijekom provedbe testa tehničke replikacije odnosno ocjenjivanja rezultata testa koji je proveo SMP operator, nacionalna regulatorna tijela moraju uzeti u obzir prijeti li opasnost da se novim ponudama prouzrokuje monopolizacija tržišta niže u proizvodnom lancu i kakav je učinak tih ponuda u pogledu inovacija. Na primjer, relevantni proizvodi veleprodajnog pristupa moraju biti dostupni tražiteljima pristupa u razumnom roku prije objave odgovarajuće maloprodajne ponude SMP operatora kako bi se spriječila nedopuštena vremenska prednost u korist SMP operatora, uzimajući u obzir vrijeme potrebno djelotvornom alternativnom operatoru za razvoj i prilagodbu vlastitih sustava i postupaka kako bi mogao ponuditi novu, konkurentnu maloprodajnu uslugu.

(22)

Budući da je za tržišno natjecanje važno osigurati tehničku replikaciju, od presudnog je značenja da regulirani SMP operator osigura tehničku replikaciju novih maloprodajnih ponuda prije njihove objave i u svakom trenutku nakon te objave. Stoga se test tehničke replikacije može provesti i prije objave nove maloprodajne ponude i nakon te objave ovisno o tome kada nacionalno regulatorno tijelo to smatra prikladnim. Na primjer, ako pravila o povjerljivosti utvrđena nacionalnim zakonodavstvom ograničavaju nacionalno regulatorno tijelo u objavljivanju poslovnih podataka SMP operatora, ono može odlučiti da se test tehničke replikacije provede nakon objave maloprodajnih usluga.

(23)

Zbog nedovoljne transparentnosti u pogledu usporedbe kvalitete usluge koju SMP operator pruža sebi i kvalitete usluge koju pruža trećim tražiteljima pristupa često je teško otkriti diskriminirajuće ponašanje i shodno tomu osigurati provedbu obveze nediskriminacije u skladu s člankom 10. Direktive 2002/19/EZ. Ključni pokazatelji uspješnosti smatraju se najprikladnijim alatima za otkrivanje potencijalnog diskriminirajućeg ponašanja i povećanje transparentnosti kada je riječ o pružanju usluge i kvaliteti proizvoda reguliranog veleprodajnog pristupa koje SMP operator nudi na relevantnim tržištima. U cilju veće transparentnosti i jačeg povjerenja u tržište nacionalna regulatorna tijela mogu u suradnji s odgovarajućim gospodarskim forumima pridonijeti sklapanju sporazuma o detaljnim ključnim pokazateljima uspješnosti između SMP operatora i trećih tražitelja pristupa te osigurati da se takvi ključni pokazatelji uspješnosti revidiraju i objavljuju na način koji omogućuje rano otkrivanje potencijalnog diskriminirajućeg ponašanja. Ključni pokazatelji uspješnosti moraju se odnositi na ključne aktivnosti u ciklusu pružanja usluge, uključujući sve faze tj. postupak naručivanja, dostavu usluge odnosno njezino pružanje, kvalitetu usluge, uključujući nedostatke i vrijeme potrebno za njihovo rješavanje, i migraciju tražitelja pristupa s jednog reguliranog veleprodajnog proizvoda na drugi.

(24)

Da bi se zaista osigurala nediskriminacija, ključne pokazatelje uspješnosti (KPI) potrebno je dopuniti sporazumima o razini usluge (SLA) i jamstvima o razini usluge (SLG). Nametanjem sporazumâ o razini usluge tražiteljima pristupa jamči se dogovorena kvaliteta usluge, a povezanim jamstvima o razini usluge sprječava se diskriminirajuće ponašanje. Nacionalna regulatorna tijela trebala bi aktivno sudjelovati u izradi sporazuma o razini usluge, primjerice odobravanjem sporazuma o razini usluge koje je izradio SMP operator u sklopu standardne ponude.

(25)

Da bi se ostvarili ciljevi regulatornog okvira, primjereno je upotrebljavati troškovnu metodologiju iz koje proizlaze cijene pristupa najbliže onima koje se očekuju na tržištu s djelotvornim natjecanjem. Takva troškovna metodologija trebala bi se temeljiti na modernoj i učinkovitoj mreži, odražavati potrebu za stabilnim i predvidljivim veleprodajnim cijenama pristupa bakrenom paricom tijekom duljeg razdoblja, kojima se mogu izbjeći znatne fluktuacije i šokovi, kako bi se omogućilo uspostavljanje jasnog okvira za ulaganja i omogućilo određivanje troškovno usmjerenih veleprodajnih cijena pristupa bakrenom paricom koje služe kao cjenovno sidro za usluge pristupa NGA mrežama te rješavati na primjeren i dosljedan način problem smanjenja broja korisnika na bakrenoj pristupnoj mreži prouzrokovanog prijelazom na NGA mrežu, tj. izbjeći umjetno povećanje veleprodajnih cijena pristupa bakrenom paricom koje bi se u protivnom moglo interpretirati kao posljedica migracije korisnikâ na NGA mrežu SMP operatora.

(26)

Pokrivanje troškova smatra se ključnim načelom u troškovnoj metodologiji. Njime se operatorima osigurava mogućnost pokrivanja stvarno nastalih troškova i odgovarajući povrat na uloženi kapital.

(27)

Troškovnom metodologijom koja polazi od dvojbe „graditi ili kupiti” postiže se odgovarajuća ravnoteža između osiguravanja djelotvornog ulaska na tržište i omogućavanja dostatnih poticaja ulaganja, namijenjenih osobito uvođenju NGA mreža i pružanju novih, bržih i kvalitetnijih širokopojasnih usluga.

(28)

Preporučenom troškovnom metodologijom trebala bi se osigurati transparentnost i usklađenost unutar Unije. Njome bi se isto tako trebalo osigurati da se u okviru primjene istovjetnog modela uzimaju u obzir posebne okolnosti u različitim državama članicama.

(29)

Troškovna metodologija BU LRIC+ (engl. bottom-up long-run incremental costs plus, dugoročni inkrementalni troškovi odozdo prema gore plus) pri određivanju cijena za usluge reguliranog širokopojasnog pristupa na najbolji način omogućuje ostvarenje tih ciljeva. Tom se metodologijom modeliraju inkrementalni kapitalni (uključujući nepovratne troškove) i operativni troškovi koje snosi zamišljeni djelotvoran operator pri pružanju svih usluga pristupa te se povrh toga primjenjuje dodatak (engl. mark-up) za potpuno pokrivanje zajedničkih troškova. Stoga metoda BU LRIC + omogućuje pokrivanje ukupnih stvarno nastalih učinkovitih troškova.

(30)

Metodologijom BU LRIC+ obračunavaju se tekući troškovi primjenom pristupa pogled unaprijed (engl. forward looking) (na temelju suvremenih tehnologija, očekivane potražnje itd.) koje bi djelotvoran mrežni operator u ovom trenutku snosio pri izgradnji moderne mreže koja bi mu omogućila pružanje svih potrebnih usluga. Stoga se metodologijom BU LRIC + daju točni i učinkoviti signali za ulazak na tržište.

(31)

U slučajevima kada se kabelske, svjetlovodne (FttX) i, u manjoj mjeri, pokretne mreže (osobito LTE mreže, engl. long term evolution) natječu s bakrenim mrežama, SMP operatori nadograđuju bakrene mreže i postupno ih zamjenjuju NGA mrežama kako bi odgovorili na taj izazov tržišnog natjecanja. Stoga se metodologijom BU LRIC + obračunavaju tekući troškovi uvođenja moderne i učinkovite NGA mreže jer u današnje vrijeme ni jedan operator ne bi gradio isključivo bakrenu mrežu.

(32)

Učinkovita NGA mreža trebala bi se sastojati isključivo ili djelomično od optičkih elemenata, ovisno o okolnostima u državi članici i imati kapacitet za ispunjavanje ciljeva Digitalne agende za Europu u odnosu na širinu pojasa, pokrivenost i korištenje.

(33)

Vrednovanje imovine takve NGA mreže na temelju tekućih troškova najbolje odražava postojeći proces tržišnog natjecanja, a osobito mogućnost replikacije imovine.

(34)

Za razliku od imovine poput tehničke opreme i prijenosnog medija (npr. svjetlovodna nit), mala je vjerojatnost da će se građevinska imovina (npr. cijevi, kanali i stupovi) moći replicirati. Ne očekuje se da će tehnološke promjene, razina tržišnog natjecanja i maloprodajna potražnja alternativnim operatorima omogućiti uvođenje paralelne građevinske infrastrukture, barem ne u slučajevima kada se naslijeđena građevinska infrastruktura može iskoristiti za uvođenje NGA mreže.

(35)

U skladu s preporučenom troškovnom metodologijom regulatorna imovinska osnovica (engl. regulatory asset base, RAB) koja se odnosi na iskoristivu naslijeđenu građevinsku imovinu vrednuje se na temelju tekućih troškova, uzimajući u obzir protekli ekonomski vijek trajanja imovine i prema tome i troškove koje je regulirani SMP operator već vratio. Ovim pristupom daju se učinkoviti signali za ulazak na tržište u pogledu dvojbe „graditi ili kupiti” i sprečava rizik prekomjernog povrata troškova za iskoristivu naslijeđenu građevinsku infrastrukturu. Prekomjeran povrat troškova ne bi bio opravdan u pogledu osiguravanja djelotvornog ulaska na tržište i poticanja ulaganja jer opcija izgradnje nije ekonomski izvediva za tu vrstu imovine.

(36)

Za obračun tekućih troškova za regulatornu imovinsku osnovicu koja odgovara iskoristivoj naslijeđenoj građevinskoj imovini primjenjivala bi se metoda indeksiranja. Ta se metoda preporučuje jer je praktična, robusna i transparentna. Temeljila bi se na povijesnim podacima o troškovima, akumuliranoj amortizaciji i otuđenju imovine, do mjere do koje su oni dostupni u zakonskim i regulatornim računima te financijskim izvještajima SMP operatora i na javno dostupnom cjenovnom indeksu poput indeksa maloprodajnih cijena.

(37)

Stoga bi se početna vrijednost regulatorne imovinske osnovice koja odgovara ponovno iskoristivoj naslijeđenoj građevinskoj imovini temeljila na regulatornoj računovodstvenoj vrijednosti bez akumulirane amortizacije u trenutku obračuna, indeksiranoj na temelju odgovarajućeg cjenovnog indeksa, poput indeksa maloprodajnih cijena.

(38)

Početna vrijednost regulatorne imovinske osnovice bi se zatim trebala fiksirati i prenositi iz jednog regulatornog razdoblja u sljedeće. Fiksiranjem regulatorne imovinske osnovice osiguralo bi se da, u trenutku kada se ponovno iskoristiva naslijeđena građevinska imovina čija replikacija nije moguća potpuno amortizira, ta imovina više ne ulazi u regulatornu imovinsku osnovicu te da se više ne smatra troškom za tražitelje pristupa, kao što se više ne smatra ni troškom za SMP operatora. Takvim pristupom bi se osigurala i odgovarajuća naknada za SMP operatora te istodobno omogućila regulatorna sigurnost tijekom duljeg razdoblja i za SMP operatora i za tražitelje pristupa.

(39)

Broj aktivnih bakrenih parica se smanjuje jer korisnici migriraju na kabelske, svjetlovodne i/ili pokretne mreže. Modeliranjem jedinstvene učinkovite NGA mreže za pristupne proizvode bakrenom paricom i NGA mrežama neutralizira se inflacijski učinak količine koji bi nastao pri modeliranju bakrene mreže kod kojeg se fiksni troškovi mreže raspodjeljuju na sve manji broj aktivnih bakrenih parica. Time se omogućuje postupan prijenos prometa s bakrene parice na NGA mreže uvođenjem NGA mreža i migracijom na njih. Povećanje jediničnih troškova proizlazi isključivo iz prijenosa prometa na drugu infrastrukturu (npr. kabelske ili pokretne mreže) koja nije uključena u troškovni model.

(40)

Uzimajući u obzir načelo tehnološke neutralnosti i različite okolnosti u različitim državama članicama, nacionalnim regulatornim tijelima potreban je određen stupanj fleksibilnosti pri modeliranju takve moderne i učinkovite NGA mreže. Stoga se NGA mreža može temeljiti na bilo kojoj tehnologiji pristupa i bilo kojoj topologiji mreže koji su dostupni operatorima pri uvođenju NGA mreže.

(41)

Modernom i učinkovitom NGA mrežom može se smatrati FttH mreža, FttC mreža ili kombinacija obiju mreža. U skladu s ovim pristupom trebalo bi prilagoditi trošak obračunan za NGA mrežu kako bi se uzele u obzir različite karakteristike bakrene mreže. U tu je svrhu potrebno procijeniti razliku u troškovima između pristupnih proizvoda koji se temelje na NGA mrežama i pristupnih proizvoda koji se temelje isključivo na bakrenoj parici unoseći nužne mrežne inženjerske prilagodbe u NGA model kako bi se utvrdila veleprodajna cijena pristupa bakrenom paricom. Pri utvrđivanju ekonomskog vijeka trajanja imovine za modeliranu FttC mrežu nacionalna regulatorna tijela morala bi uzeti u obzir očekivani tehnološki i mrežni razvoj različitih mrežnih komponenata.

(42)

Ako se topologija NGA mreže koja se modelira razlikuje od bakrene mreže do te mjere da inženjerska prilagodba NGA modela nije izvediva, nacionalna regulatorna tijela mogu utvrditi trošak pristupa bakrenom paricom modeliranjem prekrivajuće NGA mreže kod koje dvije paralelne mreže (bakrena i svjetlovodna, FttH ili FttC) u određenoj mjeri dijele istu mrežu građevinske infrastrukture. Ovim pristupom bi se neutralizirao inflacijski učinak količine za građevinsku imovinu jer bi modelirana bakrena i svjetlovodna mreža dijelile istu građevinsku imovinu. Jedinični troškovi te imovine, koji čine najveći dio troškova pristupne mreže, ostali bi stabilni.

(43)

Kako bi se izbjegli nepotrebni poremećaji i omogućio stabilan i transparentan regulatorni pristup, potrebno je osigurati dovoljno dugačko prijelazno razdoblje. S obzirom da bi nacionalna regulatorna tijela trebala primijeniti preporučenu troškovnu metodologiju, a operatori morali prilagoditi poslovne planove u skladu s tim, prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2016. smatra se primjerenim. Nacionalna regulatorna tijela nisu dužna primjenjivati troškovne modele za obračun veleprodajnih cijena pristupa bakrenom paricom u slučajevima kada se ne nameće prethodna (ex ante) regulacija cijena, primjerice ako ne postoji potražnja za tim uslugama.

(44)

U skladu s načelima regulatorne transparentnosti i predvidljivosti i u cilju osiguravanja stabilnosti cijena, Komisija je utvrdila raspon cijena unutar kojeg očekuje da će se kretati prosječna mjesečna cijena najma (bez ikakvog poreza) potpuno izdvojenog pristupa lokalnoj bakrenoj petlji u Uniji ako se primjenjuje preporučena troškovna metodologija.

(45)

Osnovna je svrha tog raspona da bude smjernica nacionalnim regulatornim tijelima pri primjeni metodologije obračuna troškova kako bi se ostvario opći cilj Preporuke u odnosu na stabilnost i predvidljivost cijena pristupa bakrenom paricom. Ako se u trenutku stupanja na snagu ove Preporuke regulirane cijene izdvojenog pristupa lokalnoj petlji nalaze izvan raspona u određenim državama članicama, nacionalna regulatorna tijela trebaju preporučenu troškovnu metodologiju u tim državama članicama primijeniti što prije. Nacionalna regulatorna tijela trebaju ocijeniti je li potrebno postupno prilagođavati cijene u skladu s preporučenom metodologijom obračuna cijena do 31. prosinca 2016., osobito u onim državama članicama u kojima cijene pristupa trenutačno nisu troškovno usmjerene, pa će za njih vjerojatno biti potrebne značajnije prilagodbe. Da bi se izbjegla sumnja, ovom se Preporukom ne zahtijeva od nacionalnih regulatornih tijela da nameću cijene pristupa unutar utvrđenog raspona ako nacionalno regulatorno tijelo primjenjuje preporučenu troškovnu metodologiju ili metodologiju koja se koristi u skladu s točkom 40.

(46)

Cijene pristupa smatraju se stabilnima čak i kada slijede određeni trend u nominalnom smislu. Međutim, one ne bi smjele znatno fluktuirati u danom razdoblju kako bi ostale predvidljive.

(47)

U skladu s načelima regulatorne transparentnosti i predvidljivosti te potrebom za osiguravanjem stabilnosti cijena, druge troškovne metodologije koje se trenutačno primjenjuju, a nisu preporučena troškovna metodologija, mogu također ispunjavati uvjete utvrđene točkom 40. Primjena ovog načela na svaku pojedinu državu članicu treba se ocijeniti na pojedinačnoj osnovi i podliježe pravovremenoj provjeri nakon priopćenja Komisiji, BEREC-u i drugim nacionalnim regulatornim tijelima prije 31. prosinca 2016.

(48)

Nacionalna regulatorna tijela s ograničenim resursima mogu u iznimnim slučajevima imati potrebu za dodatnim prijelaznim razdobljem nakon 2016. za izradu preporučenog troškovnog modela. U takvim slučajevima nacionalno regulatorno tijelo treba razmotriti određivanje privremenih cijena na temelju referentne vrijednosti koja uzima u obzir samo prosječne cijene pristupa koje određuju nacionalna regulatorna tijela u skladu s odredbama ove Preporuke. U razdoblju primjene privremenih cijena dotična nacionalna regulatorna tijela mogu zatražiti praktičnu pomoć i smjernice od BEREC-a kako bi prevladale probleme nedostatka resursa, osobito kada je riječ o troškovima primjene preporučene troškovne metodologije.

(49)

Zbog trenutačne nesigurnosti u pogledu potražnje za širokopojasnim uslugama velikih brzina važno je, u cilju poticanja djelotvornih ulaganja i inovacija u skladu s člankom 8. stavkom 5. točke (d) Direktive 2002/21/EZ, operatorima koji ulažu u NGA mreže dopustiti određeni stupanj fleksibilnosti u određivanju cijena kako bi testirali različite cjenovne točke i odredili odgovarajuće penetracijske cijene. Time bi se omogućila podjela ulagačkog rizika između SMP operatora i tražitelja pristupa razlikovanjem cijena veleprodajnog pristupa ovisno o razini angažiranosti tražitelja pristupa. To bi imalo za posljedicu niže cijene na temelju dugoročnih sporazuma s jamstvima za količinu, čime bi tražitelji pristupa preuzeli dio rizika povezanog s nesigurnošću potražnje. Osim toga, fleksibilnost cijena na veleprodajnoj razini potrebna je kako bi se i tražiteljima pristupa i maloprodajnom dijelu SMP operatora omogućilo razlikovanje cijena na tržištu širokopojasnog pristupa u cilju djelotvornijeg odgovora na želje korisnika i poticanja penetracije širokopojasnih usluga velikih brzina.

(50)

U skladu s točkama 48. – 57., kako bi se spriječilo da pretjerana cjenovna fleksibilnost dovede do prekomjernih cijena na tržištima na kojima je prisutan SMP operator, potrebno je utvrditi dodatne mjere za zaštitu tržišnog natjecanja. U tu svrhu, uz striktnu provedbu obveze nediskriminacije (model EoI i test tehničke replikacije) potrebno je jamčiti ekonomsku replikaciju ovisnih proizvoda u kombinaciji s reguliranjem cijena proizvoda veleprodajnog pristupa bakrenom paricom.

(51)

U cilju osiguravanja transparentnosti i lakšeg praćenja razvoja ulagačkog okruženja u području širokopojasnog pristupa NGA mrežama, te praćenja uvjeta tržišnog natjecanja, nacionalna regulatorna tijela bi trebala zatražiti od SMP operatora redovito dostavljanje ažuriranih planova koji se odnose na ulaganja i uvođenje NGA mreža. Rezultati takvog praćenja mogu poslužiti i za potrebe postupka praćenja koju provodi mreža stručnjaka BEREC-a i Komisije u skladu s uvodnom izjavom 69.

(52)

Uzimajući u obzir koristi koje proizlaze iz fleksibilnosti cijena u danim okolnostima, u skladu s preporučenim pristupom, smatra se da su cijene veleprodajnog pristupa za ulazne proizvode pasivnog veleprodajnog pristupa NGA mrežama ili ulazne proizvode nefizičkog odnosno virtualnog pristupa NGA mrežama koji nude istovjetnu funkcionalnost dovoljno ograničene (tj. problemi tržišnog natjecanja povezani s cijenama smatraju se riješenima) ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti: i. postoji očito ograničenje maloprodajnih cijena zbog tržišnog natjecanja na temelju infrastruktura ili cjenovnog sidra koje se temelji na troškovno usmjerenim cijenama veleprodajnog pristupa bakrenom paricom; ii. provodi se prethodni (ex ante) test ekonomske replikacije u slučajevima kada se regulacija veleprodajnih cijena ne nameće; i iii. postoji obveza pružanja usluga veleprodajnog pristupa u skladu s modelom EoI. Drugim riječima, ako se primjenjuje model EoI i nacionalna regulatorna tijela smatraju da su spomenute mjere za zaštitu tržišnog natjecanja zadovoljene, ona ne bi smjela nametati regulirane cijene pristupa za ulazne proizvode veleprodajnog pristupa NGA mrežama.

(53)

Kada je riječ o ulaznim proizvodima aktivnog veleprodajnog pristupa NGA mrežama smatra se da mjere za zaštitu tržišnog natjecanja postoje ako se tražitelji pristupa mogu koristiti veleprodajnim proizvodima više u lancu na tržištu za pristup mrežnoj infrastrukturi (npr. izdvojeni pristup ili virtualni izdvojeni pristup), koji se pružaju u skladu s modelom EoI, uz uvjet da se stvarnim korištenjem tim proizvoda ili postojanjem alternativne infrastrukture osigurava očito ograničenje maloprodajnih cijena te stoga na veleprodajnoj razini nisu potrebne dodatne zaštitne mjere.

(54)

Na temelju takvog očitog ograničenja maloprodajnih cijena ne može se zaključiti da je tržišno natjecanje na relevantnom veleprodajnom tržištu dovoljno djelotvorno te da na njemu nema SMP operatora. Međutim, to ograničenje maloprodajnih cijena moralo bi spriječiti operatora koji ima SMP status na veleprodajnoj razini da odredi previsoke maloprodajne cijene.

(55)

Nenametanje ili ukidanje reguliranih veleprodajnih cijena pristupa NGA mrežama u skladu s točkama 48. i 49. ne dovodi u pitanje mjere poduzete u vezi s rješavanjem problema nedostatnih marži utvrđenih s pomoću prethodnog (ex ante) testa ekonomske replikacije kako je utvrđeno ovom Preporukom u cilju zaštite tržišnog natjecanja u slučajevima kada se SMP operatoru ne nameću regulirane veleprodajne cijene.

(56)

Ako proizvod koji SMP operator nudi na naslijeđenoj pristupnoj mreži više ne može jamčiti očito ograničenje maloprodajne cijene za proizvod pristupa NGA mrežama (primjerice u slučaju isključenja pristupa bakrenom paricom), on se može u načelu zamijeniti proizvodom koji se temelji na NGA mrežama i ima iste značajke. Međutim, ne predviđa se da će takvo cjenovno sidro koje se temelji na NGA mrežama biti potrebno u bliskoj budućnosti tj. prije 2020.

(57)

Nacionalno regulatorno tijelo trebalo bi utvrditi postupak provedbe modela EoI nakon savjetovanja sa SMP operatorom i zainteresiranim stranama. Utvrđena mjera trebala bi sadržavati detaljan plan kojim se utvrđuju ključne točke potrebne za potpunu provedbu modela EoI za relevantne pristupne proizvode.

(58)

Preuzimanje obveze pravodobne provedbe nediskriminacijskih mjera moralo bi osigurati dovoljno mjera zaštite kako bi se omogućila fleksibilnost cijena prije potpune provedbe plana, a moglo bi imati i neposredan pozitivan učinak u pogledu poticanja ulaganja. S druge strane, nacionalna regulatorna tijela moraju imati određenu slobodu u odlučivanju o tome kada će se cjenovna fleksibilnost primjenjivati kako bi se zaštitilo tržišno natjecanje i osobito spriječila opasnost narušavanja postojećih sporazuma o cijeni pristupa.

(59)

Ako regulirani SMP operator ne ispuni preuzete obveze utvrđene u planu, slijede posljedice s preventivnim učinkom. Konkretno, neispunjenjem jedne ključne točke iz plana ili više njih smatrat će se da EoI nije ni nametnut, a kako je navedeno u točki 51. ove Preporuke. Kao posljedica toga uvjeti nediskriminacije zbog kojih se ne nameću ili ne zadržavaju regulirane cijene veleprodajnog pristupa NGA mrežama više se ne smatraju ispunjenima, što dovodi do ponovnog nametanja reguliranih cijena veleprodajnog pristupa ili do toga da nacionalno regulatorno tijelo na temelju svojih ovlasti primjeni kazne u skladu s regulatornim okvirom.

(60)

Da bi se u slučaju neispunjenja obveze nediskriminacije mogle nametnuti regulirane cijene veleprodajnog pristupa kako je utvrđeno točkom 54., a da pritom nacionalno regulatorno tijelo ne mora provesti novu analizu tržišta, početno priopćenom mjerom mora biti predviđena takva mogućnost i ne smije doći do značajnih razlika u podacima o tržištu na temelju kojih je nacionalno regulatorno tijelo provelo prvobitnu analizu tržišta. Činjenica da nova analiza tržišta nije obvezna ne dovodi u pitanje obvezu priopćenja izmjena korektivnih mjera u skladu s postupkom iz članka 7.

(61)

U cilju utvrđivanja može li alternativni tražitelj pristupa ekonomski replicirati ovisnu ponudu SMP operatora na temelju dostupnog reguliranog veleprodajnog ulaznog proizvoda u slučajevima kada se ne nameću regulirane veleprodajne cijene, nacionalno regulatorno tijelo trebalo bi provesti test mogućnosti ekonomske replikacije.

(62)

S obzirom na trenutačnu nesigurnost u pogledu potražnje maloprodajnih usluga koje se temelje na NGA mrežama, SMP operator čiji veleprodajni ulazni proizvodi koji se temelje na NGA mrežama ne podliježu primjeni reguliranih cijena pristupa mogu se služiti strategijama penetracijskih cijena kako bi se potaknula maloprodajna potražnja za takvu vrstu maloprodajnih usluga koje se temelje na NGA mrežama. Svrha testa ekonomske replikacije u kombinaciji s ostalim mjerama za zaštitu tržišnog natjecanja, poput modela EoI, testa tehničke replikacije i očitog ograničenja maloprodajnih cijena na temelju „bakrenog sidra” ili alternativne infrastrukture, spriječiti je mogućnost da SMP operator zloupotrijebi cjenovnu fleksibilnost kako bi isključio (potencijalne) konkurente s tržišta. Smjernice utvrđene Prilogom II. ograničene su na primjenu točke 56.

(63)

Takav test ne dovodi u pitanje naknadne (ex post) testove istiskivanja margine koje provode Komisija i/ili nadležno nacionalno regulatorno tijelo u skladu s pravom tržišnog natjecanja. Osim toga, nacionalna regulatorna tijela mogu provesti i prethodni (ex ante) test istiskivanja margine za regulirane veleprodajne ulazne proizvode kako bi se osiguralo da cijene veleprodajnog pristupa za proizvode pristupa bakrenom paricom ne otežavaju tržišno natjecanje na maloprodajnoj razini ili kako bi se omogućio odgovarajući ekonomski prostor među različitim ulaznim proizvodima pristupa bakrenom paricom. Međutim, strategije penetracijskih cijena ne bi trebalo primjenjivati za ulazne proizvode koji se temelje na naslijeđenim ulaznim proizvodima pristupa bakrenom paricom s obzirom na zrelost tržišta i usmjerenost prema troškovima koja je u načelu primjenjiva na veleprodajne ulazne proizvode koji se temelje na bakrenoj parici.

(64)

Nacionalna regulatorna tijela morala bi osigurati da marža između maloprodajne cijene SMP operatora i cijene ulaznog proizvoda veleprodajnog pristupa NGA mrežama pokriva inkrementalne maloprodajne troškove i razuman postotak zajedničkih troškova. U slučajevima kada se SMP operatoru ne nameću regulirane veleprodajne cijene za ulazne proizvode veleprodajnog pristupa NGA mrežama pri primjeni dodatnih mjera zaštite u skladu s ovom Preporukom, nemogućnost ekonomske replikacije može se dokazati ako se pokaže da ovisni maloprodajni sektor SMP operatora ne bi mogao poslovati s dobiti na temelju cijene koju veleprodaja istog SMP operatora naplaćuje njegovim konkurentima (test EEO, engl. equally efficient operator tj. test „jednako djelotvornog operatora”). Uporaba standarda EEO nacionalnim regulatornim tijelima omogućuje podupiranje ulaganja SMP operatora u NGA mreže i potiče inovacije u području usluga koje se temelje na NGA mrežama.

(65)

U slučajevima kada se primjenjuju posebni tržišni uvjeti, primjerice ako u prošlosti ulazak na tržište ili širenje tržišta nije uspjelo, nacionalna regulatorna tijela mogu prilagoditi troškove SMP operatora na temelju opsega kako bi ekonomska replikacija postala realno moguća. U takvim slučajevima razumno djelotvoran opseg koji nacionalno regulatorno tijelo utvrdi ne smije prelaziti opseg tržišne strukture s dovoljnim brojem operatora koji ispunjavaju uvjete kako bi se osiguralo djelotvorno tržišno natjecanje.

(66)

Nacionalno regulatorno tijelo trebalo bi u okviru mjere donesene nakon analize tržišta unaprijed utvrditi i objaviti postupke i parametre koje će primjenjivati pri provedbi prethodnog (ex ante) testa ekonomske replikacije. Nacionalno regulatorno tijelo može provesti test prije nego što SMP operator objavi novu maloprodajnu ponudu, primjerice ako nacionalno regulatorno tijelo smatra da je primjereno vremenski uskladiti provođenje testa ekonomske replikacije i testa tehničke replikacije ako se on isto provodi prije objave. Nacionalno regulatorno tijelo ne mora provoditi test za svaku novu maloprodajnu uslugu, već samo za one proizvode koje odredi kao referentne. Nacionalno regulatorno tijelo može provesti test i samoinicijativno, primjerice u početnoj fazi provedbe mjere za koju je dopuštena fleksibilnost cijena, osobito u slučajevima kada su u prošlosti već bile nametnute regulirane veleprodajne cijene pristupa ili kako bi se odgovorilo na strukturne promjene na tržištu nastale, primjerice, slijedom tehnološkog razvoja.

(67)

Unaprijed utvrđeni test ekonomske replikacije mora biti dovoljno detaljan te sadržavati u najmanju ruku relevantne parametre kako bi se operatorima osigurala potrebna predvidljivost i transparentnost. Nacionalna regulatorna tijela trebala bi primjenjivati model LRIC+ i pritom uzimati u obzir revidirane maloprodajne troškove SMP operatora te procijeniti ostvarenu maržu između najrelevantnijih maloprodajnih proizvoda, uključujući širokopojasne usluge (vodeći proizvodi), i reguliranih ulaznih proizvoda pristupa NGA mrežama koji se najčešće koriste ili se smatraju najrelevantnijima na temelju pristupa s pogledom unaprijed u pogledu osiguravanja maloprodajnih proizvoda za dano razdoblje analize tržišta. Koncepcija testa, koji se primjenjuje na revidirane maloprodajne troškove SMP operatora i samo za referentne proizvode, ima za svrhu osigurati da se ovom mjerom ne spriječe ulaganja u NGA mreže i željeni učinak preporučene cjenovne fleksibilnosti. Kako bi se isključila mogućnost unakrsnog subvencioniranja između proizvodâ unutar istog paketa ili portfelja, nacionalno regulatorno tijelo moralo bi provesti test samo na jednoj razini, tj. između maloprodajnih usluga i ulaznog proizvoda pristupa NGA mrežama koji je najrelevantniji za tražitelje pristupa (npr. FttCab pristup, (engl. fiber to the cabinet, svjetlovodna nit do uličnog kabineta), virtualno izdvojeni pristup itd.). Međutim, novi ulazni proizvod pristupa NGA mrežama može s vremenom postati značajniji (npr. izdvojeni pristup na svjetlovodnom razdjelniku (engl. optical distribution frame, ODF)), pa će test mogućnosti ekonomske replikacije biti potrebno provesti u odnosu na novi ulazni proizvod, a ne u odnosu na ulazni proizvod koji se u početku najviše koristio. Ako su okolnosti tržišnog natjecanja u državi članici takve da postoje razlike između različitih zemljopisnih područja ovisno o tome koji se ulazni proizvod pristupa NGA mrežama koristi (primjerice između ruralnih i gusto naseljenih područja) nacionalna regulatorna tijela trebaju provesti različite testove ovisno o konkretnom ulaznom proizvodu koji je prepoznat kao najrelevantniji.

(68)

Nacionalna regulatorna tijela možda neće pronaći spomenuta ograničenja tržišnog natjecanja na cijelom utvrđenom tržištu. Ako nacionalno regulatorno tijelo ne može ustanoviti da su različiti uvjeti tržišnog natjecanja stabilni tijekom duljeg razdoblja i da je na temelju njih opravdano utvrditi podnacionalna tržišta, ono bi unatoč tomu trebalo razmotriti primjenu različitih korektivnih mjera kao odgovor na različite okolnosti tržišnog natjecanja, primjerice ukidanjem reguliranih veleprodajnih cijena samo u područjima u kojima je moguće uspostaviti potrebne mjere za zaštitu tržišnog natjecanja. Ako nacionalno regulatorno tijelo ustanovi da uvjeti tržišnog natjecanja i regulatorni uvjeti dovoljno ograničavaju SMP operatora u određivanju cijena, nacionalno regulatorno tijelo može pri primjeni regulatornog okvira odlučiti ne nametati regulirane cijene. Pri ocjeni je li primjereno ne nametati regulirane cijene na mreže sljedeće generacije potrebno je uzeti u obzir provedbu funkcionalnog ili dobrovoljnog razdvajanja u skladu s člankom 13.a odnosno 13.b Direktive 2002/19/EZ (Direktiva o pristupu).

(69)

BEREC i Komisija sporazumni su da će provedbu ove Preporuke pomno pratiti mreža njihovih stručnjaka čija je zadaća pratiti posljedice Preporuke, osobito učinak na ulaganja, tržišno natjecanje i maloprodajne cijene te po potrebi pružiti dodatne smjernice nacionalnim regulatornim tijelima. Time bi se omogućilo pravodobno i zajedničko rješavanje eventualnih nepredviđenih posljedica. Mreža stručnjaka imat će koristi od ažuriranih podataka koje će im nacionalna regulatorna tijela dostavljati, a koji se odnose na planove operatora o ulaganjima i uvođenju NGA mreža kako je utvrđeno točkom 55.,

1.

Cilj je ove Preporuke poboljšati regulatorne uvjete potrebne za poticanje djelotvornog tržišnog natjecanja, unaprijediti jedinstveno tržište elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te potaknuti ulaganja u pristupne mreže sljedeće generacije (NGA). Ovom se Preporukom na tehnološki neutralan način pridonosi ostvarenju općih ciljeva strategije Europa 2020. u pogledu ostvarenja gospodarskog rasta, povećanja zaposlenosti, poticanja inovacija i u konačnici pružanja učinkovitijih digitalnih usluga krajnjim korisnicima u Uniji te daljnjeg razvoja digitalne uključenosti. Cilj joj je također povećati pravnu sigurnost i regulatornu predvidljivost u odnosu na dugoročna ulaganja u NGA mreže.

2.

Ako tijekom provedbe postupaka analize tržišta u skladu s člankom 15. i člankom 16. stavkom 4. Direktive 2002/21/EZ nacionalna regulatorna tijela zaključe da na tržištu iz točke 5. u nastavku ne postoji djelotvorno natjecanje i odrede poduzeća koja samostalno ili zajednički imaju značajnu tržišnu snagu na tom tržištu (SMP operatori), nacionalna regulatorna tijela nameću, kada je to primjereno, obveze nediskriminacije pri međusobnom povezivanju i/ili pristupu u skladu s člankom 10. Direktive 2002/19/EZ i obveze nadzora cijena i troškovnog računovodstva, osobito usmjerenost prema troškovima u skladu s člankom 13. Direktive 2002/19/EZ.

3.

Ovom se Preporukom utvrđuje primjena tih obveza i zajednički pristup za usklađenu i djelotvornu provedbu u pogledu naslijeđenih i NGA mreža koje omogućavaju pružanje usluga širokopojasnog pristupa.

4.

Ovom se Preporukom utvrđuju dodatne smjernice o regulatornim načelima utvrđenima Preporukom 2010/572/EU, osobito uvjeti u kojima je potrebno primjenjivati regulirane cijene veleprodajnog pristupa.

5.

Načela utvrđena ovom Preporukom primjenjuju se na tržište veleprodajnog pristupa mrežnoj infrastrukturi (tržište 4.) i tržište veleprodajnog širokopojasnog pristupa (tržište 5.) iz Preporuke 2007/879/EZ te sva tržišta koja podliježu prethodnoj (ex ante) regulaciji prema mišljenju nacionalnog regulatornog tijela na temelju tržišne analize i koja zamjenjuju spomenuta tržišta i pokrivaju iste mrežne slojeve. To među ostalim obuhvaća i. pristup građevinskoj infrastrukturi; ii. izdvojeni pristup bakrenoj i svjetlovodnoj petlji; iii. izdvojeni pristup bakrenoj potpetlji; iv. nefizički ili virtualni pristup mreži; i v. veleprodajni širokopojasni pristup (bitstream-usluge) bakrenom i svjetlovodnom mrežom (uključujući, među ostalim, ADSL, ADSL2+, VDSL i Ethernet).

6.

Za potrebe ove Preporuke primjenjuju se definicije iz Direktive 2002/21/EZ, Direktive 2002/19/EZ i Preporuke 2010/572/EU. Primjenjuju se i sljedeće definicije:

7.

Najsigurniji način postizanja djelotvorne nediskriminacije primjena je modela istovjetnosti ulaznih proizvoda (EoI), kojim se ovisnim društvima SMP operatora, primjerice njegovom maloprodajnom sektoru, i trećim tražiteljima pristupa osiguravaju jednaki uvjeti natjecanja te se potiče tržišno natjecanje. U slučajevima kada nacionalna regulatorna tijela ustanove da je za SMP operatore nametanje obveze nediskriminacije u skladu s člankom 10. Direktive 2002/19/EZ primjereno, razmjerno i opravdano na temelju članka 16. stavka 4. Direktive 2002/21/EZ i članka 8. stavka 4. Direktive 2002/19/EZ, ona moraju ispitati je li razmjerno tražiti od SMP operatora da pružaju relevantne veleprodajne ulazne proizvode u skladu s modelom EoI. Pritom nacionalna regulatorna tijela moraju uzeti u obzir, među ostalim, jesu li predviđene koristi za tržišno natjecanje vrednije od troškova usklađivanja, primjerice zbog redizajniranja postojećih sustava. Pritom nacionalna regulatorna tijela moraju tijekom testa razmjernosti uzeti u obzir, među ostalim, sljedeće aspekte: i. inkrementalni troškovi sukladnosti s modelom EoI u pravilu su manji ako se dizajniraju novi sustavi; ii. s tim u vezi postoji mogućnost nenametanja reguliranih cijena veleprodajnog pristupa NGA mrežama, kako je utvrđeno točkama 48. i 49.; iii. mogući pozitivan učinak primjene modela EoI u pogledu inovacija i tržišnog natjecanja; iv. eventualnu spremnost SMP operatora da tražiteljima pristupa dobrovoljno omogući veleprodajne ulazne proizvode u skladu s modelom EoI uz uvjet da takva dobrovoljna ponuda zadovoljava uvjete utvrđene ovom Preporukom; i v. broj i veličinu SMP operatora.

8.

Ako je to razmjerno, EoI je potrebno primjenjivati na najprikladnijim razinama u vrijednosnom lancu na one veleprodajne ulazne proizvode koje SMP operator omogućuje svojim ovisnim društvima, primjerice vlastitom maloprodajnom sektoru, osim ako se nacionalnom regulatornom tijelu nakon savjetovanja s trećim tražiteljima pristupa dostave dokazi da ne postoji razumna potražnja za predmetnim veleprodajnim ulaznim proizvodom.

9.

U slučajevima kada je model EoI nerazmjeran, nacionalna regulatorna tijela moraju osigurati da SMP operator tražiteljima pristupa omogući veleprodajne ulazne proizvode u skladu s modelom istovjetnosti izlaznih proizvoda (EoO).

10.

U slučajevima kada se nameće obveza nediskriminacije, nacionalna regulatorna tijela moraju osigurati da se tražitelji pristupa mogu koristiti relevantnim sustavima i postupcima s istom razinom pouzdanosti i učinkovitosti kao i ovisni maloprodajni sektor SMP operatora.

11.

Nacionalna regulatorna tijela trebala bi zahtijevati od SMP operatora koji podliježu obvezi nediskriminacije da tražiteljima pristupa omoguće regulirane veleprodajne ulazne proizvode na temelju kojih se tražiteljima pristupa omogućuje djelotvorna tehnička replikacija novih maloprodajnih ponuda ovisnog maloprodajnog sektora SMP operatora, osobito u slučajevima kada model EoI nije proveden u potpunosti.

12.

U tu svrhu i u cilju osiguravanja jednakih uvjeta natjecanja za ovisni maloprodajni sektor SMP operatora i treće tražitelje pristupa nacionalna regulatorna tijela moraju osigurati da ovisnim društvima SMP operatora i trećim tražiteljima pristupa stoje na raspolaganju iste tehničke i poslovne informacije o relevantnim veleprodajnim ulaznim proizvodima, ne dovodeći u pitanje primjenjiva pravila o povjerljivosti poslovnih podataka. Relevantne informacije uključuju informacije o novim reguliranim veleprodajnim ulaznim proizvodima ili izmjenama postojećih veleprodajnih ulaznih proizvoda, koje se moraju dostaviti unutar roka koji se utvrđuje za svaki slučaj zasebno.

13.

Pri ocjeni tehničke replikacije nove maloprodajne ponude SMP operatora, nacionalna regulatorna tijela moraju uzeti u obzir i. jesu li odgovarajući veleprodajni ulazni proizvodi za narudžbu, isporuku i popravak stavljeni na raspolaganje u razumnom roku prije nego što SMP operator ili njegov maloprodajni sektor objave vlastite odgovarajuće maloprodajne usluge kako bi djelotvoran operator mogao razviti ili prilagoditi vlastite sustave i postupke te ponuditi nove, konkurentne maloprodajne usluge, uzimajući u obzir čimbenike utvrđene Prilogom I.; i ii. dostupnost odgovarajućih sporazuma o razini usluge i ključnih pokazatelja uspješnosti.

14.

Zahtijevani test tehničke replikacije može provesti SMP operator ili nacionalno regulatorno tijelo.

15.

Ako test tehničke replikacije provodi SMP operator, nacionalno regulatorno tijelo mora zatražiti od SMP operatora da mu dostavi rezultate testa, uključujući sve potrebne informacije kojima se dokazuje da je tehnička replikacija u potpunosti osigurana, dovoljno vremena unaprijed kako bi nacionalno regulatorno tijelo moglo potvrditi rezultate testa, a tražitelji pristupa replicirali relevantnu maloprodajnu ponudu u skladu s parametrima utvrđenima u Prilogu I.

16.

Ako test tehničke replikacije provodi nacionalno regulatorno tijelo, ono mora zatražiti od SMP operatora da ga obavijesti o pojedinostima novih maloprodajnih ponuda koje se temelje na relevantnom reguliranom veleprodajnom ulaznom proizvodu zajedno sa svim informacijama koje su nacionalnom regulatornom tijelu potrebne za ocjenu mogućnosti replikacije dovoljno vremena prije objave tih maloprodajnih ponuda. Obavijest mora biti dana dovoljno vremena unaprijed kako bi nacionalno regulatorno tijelo moglo provesti test tehničke replikacije, a tražitelji pristupa replicirali relevantnu maloprodajnu ponudu u skladu s parametrima utvrđenima u Prilogu I.

17.

U slučajevima kada nacionalno regulatorno tijelo smatra da tehnička replikacija nove maloprodajne ponude nije osigurana, ono mora zatražiti od SMP operatora da izmjeni regulirane veleprodajne ulazne proizvode kako bi se osigurala mogućnost tehničke replikacije.

18.

U slučajevima kada nacionalno regulatorno tijelo smatra da se zbog maloprodajne ponude čija tehnička replikacija nije moguća može značajno naštetiti tržišnom natjecanju, ono mora zatražiti od SMP operatora da u skladu s člankom 10. Direktive 2002/20/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća (5) prekine ili odgodi stavljanje na tržište relevantne maloprodajne ponude dok se ne ispune zahtjevi tehničke replikacije.

19.

Pri nametanju obveze nediskriminacije u skladu s člankom 10. Direktive 2002/19/EZ, nacionalna regulatorna tijela moraju nametnuti SMP operatoru uporabu ključnih pokazatelja uspješnosti u cilju djelotvornog praćenja ispunjavanja obveze nediskirminacije.

20.

Ključni pokazatelji uspješnosti moraju obuhvaćati barem sljedeće ključne elemente u pogledu pružanja reguliranih veleprodajnih usluga:

21.

Nacionalna regulatorna tijela moraju nametnuti ključne pokazatelje uspješnosti za svaki od gore navedenih ključnih elemenata pri pružanju reguliranih veleprodajnih usluga. Ključni pokazatelji uspješnosti moraju omogućivati usporedbu između usluga koje SMP operator interno pruža svojem ovisnom maloprodajnom sektoru i onima koje pruža trećim osobama koje traže pristup.

22.

SMP operator i treće osobe koje traže pristup mogu se dogovoriti oko posebnih pojedinosti ključnih pokazatelja uspješnosti koje nameće nacionalno regulatorno tijelo u skladu s točkom 21. i koji se redovito ažuriraju s skladu s potrebama.

23.

Pri nametanju ključnih pokazatelja uspješnosti nacionalna regulatorna tijela moraju uzeti u obzir već postojeća mjerila uspješnosti, čak i ako se SMP operator njima koristi samo za interne svrhe.

24.

Kako bi se osiguralo rano otkrivanje mogućeg diskriminirajućeg ponašanja i zajamčila transparentnost u pogledu pružanja reguliranih veleprodajnih usluga, nacionalna regulatorna tijela moraju osigurati da se ključni pokazatelji uspješnosti objavljuju u odgovarajućem obliku barem svaka tri mjeseca na internetskim stranicama nacionalnog regulatornog tijela ili na internetskim stranicama neovisne treće strane koju je imenovalo nacionalno regulatorno tijelo.

25.

Nacionalna regulatorna tijela moraju osigurati da ključne pokazatelje uspješnosti redovito revidira nacionalno regulatorno tijelo ili neovisni revizor.

26.

U slučaju kada rezultati ključnih pokazatelja uspješnosti pokažu da postoji mogućnost da SMP operator ne ispunjava obvezu nediskriminacije, nacionalno regulatorno tijelo mora podrobnije ispitati slučaj i po potrebi osigurati ispunjavanje obveze. Nacionalna regulatorna tijela moraju objaviti, primjerice na svojim internetskim stranicama, odluku o poduzimanju mjera protiv neispunjavanja obveze.

27.

Nacionalna regulatorna tijela moraju zatražiti od SMP operatora da uz ključne pokazatelje uspješnosti primjenjuje i sporazume o razini usluge.

28.

Nacionalna regulatorna tijela moraju zatražiti od SMP operatora da dostavi odgovarajuća jamstva o razini usluge u slučaju povrede sporazuma o razini usluge.

29.

Nacionalna regulatorna tijela moraju osigurati da se plaćanja jamstva o razini usluge u pravilu obavljaju bez neopravdanog odgađanja i na temelju unaprijed određenog postupka plaćanja i obračuna. Razina povezanih kazni treba biti dovoljno visoka kako bi se osiguralo da SMP operator ispuni svoje obveze u pogledu pružanja usluga.

30.

Za potrebe određivanja veleprodajnih cijena pristupa bakrenom paricom i NGA mrežama ako se troškovna usmjerenost nameće kao korektivna mjera, nacionalna regulatorna tijela trebala bi primjenjivati, tamo gdje je primjereno, opravdano i razmjerno u skladu s člankom 16. stavkom 4. Direktive 2002/21/EZ i člankom 8. stavkom 4. Direktive 2002/19/EZ, metodu obračuna troškova BU LRIC+ (obračun dugoročnih inkrementalnih troškova odozdo prema gore plus) koja sadržava pristup modeliranja odozdo prema gore na temelju troškovnog modela LRIC i dodatka za pokrivanje zajedničkih troškova.

31.

Nacionalna regulatorna tijela trebala bi primjenjivati troškovnu metodologiju BU LRIC+ kojom se procjenjuje trenutačni trošak koji bi zamišljeni djelotvoran operator snosio pri izgradnji moderne i učinkovite NGA mreže. Time se ne dovodi u pitanje podliježe li NGA mreža na relevantnom zemljopisnom tržištu obvezi reguliranih veleprodajnih cijena pristupa o kojoj je riječ u točki 36. Preporuke 2010/572/EU i točkama 48. i 49. ove Preporuke.

32.

Pri modeliranju NGA mreže nacionalna regulatorna tijela trebala bi utvrditi zamišljenu učinkovitu NGA mrežu koja ima kapacitet za ispunjavanje ciljeva Digitalne agende za Europu u odnosu na širinu pojasa, pokrivenost i korištenje i koja se sastoji isključivo ili djelomično od optičkih elemenata. Pri modeliranju NGA mreže, nacionalna regulatorna tijela trebala bi uzeti u obzir postojeću građevinsku imovinu koja je u načelu iskoristiva i za NGA mreže te građevinsku imovinu koju je potrebno iznova izgraditi za NGA mreže. Stoga pri izgradnji BU LRIC+ modela nacionalna regulatorna tijela ne bi trebala predviđati izgradnju potpuno nove građevinske infrastrukture za uvođenje NGA mreža.

33.

Nacionalna regulatorna tijela trebala bi određivati vrijednost cjelokupne imovine koja čini regulatornu imovinsku osnovicu modelirane mreže na temelju troškova zamjene, osim kada je riječ iskoristivoj naslijeđenoj građevinskoj imovini.

34.

Nacionalna regulatorna tijela morala bi odrediti vrijednost iskoristive naslijeđene građevinske imovine i njezinu odgovarajuću regulatornu imovinsku osnovicu na temelju metode indeksiranja. Konkretno, nacionalna regulatorna tijela morala bi utvrditi vrijednost regulatorne imovinske osnovice za tu vrstu imovine na temelju regulatorne računovodstvene vrijednosti bez akumulirane amortizacije u trenutku obračuna i indeksirane na temelju odgovarajućeg cjenovnog indeksa, poput indeksa maloprodajnih cijena. Nacionalna regulatorna tijela morala bi pregledati knjigovodstvene evidencije SMP operatora ako su dostupne kako bi utvrdila jesu li oni dovoljno pouzdan temelj za rekonstrukciju regulatorne računovodstvene vrijednosti. Ako to nije slučaj, nacionalna regulatorna tijela trebala bi odrediti vrijednost na temelju referentne vrijednosti utvrđene najboljom praksom u državama članicama čija je situacija usporediva. Nacionalna regulatorna tijela ne bi smjela uključivati iskoristivu građevinsku imovinu koja je potpuno amortizirana, a još je uvijek u uporabi.

35.

Pri primjeni metode utvrđivanja vrijednosti imovine opisane u točki 34., nacionalna regulatorna tijela trebala bi fiksirati regulatornu imovinsku osnovicu koja se odnosi na iskoristivu naslijeđenu građevinsku imovinu i prenositi je iz jednog regulatornog razdoblja u sljedeće.

36.

Nacionalna regulatorna tijela morala bi odrediti životni vijek građevinske imovine na temelju odgovarajućeg razdoblja korištenja imovine i na temelju očekivane potražnje. Ako je riječ o kanalima, to u pravilu nije manje od 40 godina.

37.

U pogledu načela tehnološke neutralnosti nacionalna regulatorna tijela morala bi razmotriti različite pristupe modeliranju zamišljene učinkovite NGA mreže ovisno o tehnologiji pristupa i topologiji mreže koji nabolje odgovaraju okolnostima u državi članici. Pri određivanju cijena pristupa za usluge koje se u potpunosti temelje na bakrenoj infrastrukturi, nacionalna regulatorna tijela trebala bi prilagoditi troškove obračunane za modeliranu NGA mrežu kako bi oni odražavali različite značajke usluga veleprodajnog pristupa koje se temelje isključivo na bakrenoj infrastrukturi. U tu svrhu nacionalna regulatorna tijela trebala bi procijeniti razliku u cijenama između proizvoda pristupa koji se temelji primjerice na FttC/FttH mreži i proizvoda pristupa koji se u potpunosti temelji na bakrenoj infrastrukturi zamjenom, ako je primjereno, optičkih elemenata u građevinskom modelu bakrenim elementima s učinkovitom cijenom. Ako je primjereno, nacionalna regulatorna tijela mogu cijenu pristupa bakrenom infrastrukturom dobiti modeliranjem prekrivajuće NGA mreže u slučajevima kada dvije mreže (bakrena parica i svjetlovodna nit, FttH ili FttC) u određenoj mjeri dijele istu mrežu građevinske infrastrukture.

38.

Pri određivanju troškovno usmjerenih cijena pristupa nacionalna regulatorna tijela trebala bi uzeti u obzir načela regulatorne transparentnosti i predvidljivosti te potrebu osiguravanja stabilnosti bez znatnih fluktuacija kod određivanja troškovno usmjerenih cijena pristupa kako pri razvoju troškovne metodologije preporučene u točkama od 30. do 37. („preporučena troškovna metodologija”) tako i pri primjeni metodologije nakon njezine izrade ili pri uporabi metodologije u skladu s točkom 40.

39.

Nacionalna regulatorna tijela morala bi osigurati provedbu preporučene troškovne metodologije najkasnije do 31. prosinca 2016., izuzev nacionalnih regulatornih tijela koja primjenjuju metodologiju u skladu s točkom 40.

40.

Pri nametanju troškovno usmjerenih cijena pristupa nacionalna regulatorna tijela mogu se i nakon 31. prosinca 2016. koristiti troškovnom metodologijom koju su upotrebljavali u trenutku stupanja ove Preporuke na snagu uz uvjet da ona ispunjava ciljeve preporučene metodologije utvrđene uvodnim izjavama od 25. do 28. i sljedeće kriterije: i. ako se ne modelira NGA mreža, metodologija mora odražavati postupni prijelaz s bakrene mreže na NGA mrežu; ii. primijenjena metoda određivanja vrijednosti imovine mora uzeti u obzir činjenicu da određena građevinska imovina neće biti replicirana u postupku tržišnog natjecanja; iii. metodologija mora biti popraćena dokumentiranim projekcijama cijena bakrenih mreža koje ukazuju na to da cijene neće znatno fluktuirati te da će ostati stabilne tijekom duljeg razdoblja i da alternativna metodologija ispunjava ciljeve regulatorne transparentnosti i predvidljivosti te potrebu za osiguravanjem stabilnih cijena; i iv. u cilju ispunjavanja prvih triju kriterija potrebne su samo minimalne izmjene troškovne metodologije koja se već koristi u danoj državi članici.

41.

S obzirom na postojeće cijene pristupa u državama članicama i uzimajući u obzir mogućnost ograničenog variranja troškova na lokalnoj razini, Komisija očekuje da bi primjena ključnih značajki preporučene troškovne metodologije (temelji se na modernoj i učinkovitoj mreži, odražava potrebu za stabilnim i predvidljivim veleprodajnim cijenama pristupa bakrenom paricom tijekom duljeg razdoblja i rješava problem smanjenja količina na primjeren i dosljedan način) i metodologija koje se upotrebljavaju u skladu s točkom 40. mogla dovesti do stabilnih cijena bakrenog pristupa i prosječne mjesečne cijene najma potpuno izdvojenog pristupa lokalnoj bakrenoj petlji u Uniji u rasponu od 8 do 10 EUR (bez ikakvih poreza) izraženo u cijenama iz 2012. (raspon cijene).

42.

Kao rezultat toga, u onim državama članicama u kojima je u trenutku stupanja ove Preporuke na snagu mjesečna cijena najma potpuno izdvojenog pristupa lokalnoj bakrenoj petlji bila unutar raspona cijene, kako je prilagođen u skladu s Unijinim indeksom prosječne (godišnje) cijene najma, nacionalna regulatorna tijela mogu do 31. prosinca 2016. primjenjivati metodologiju obračuna troškova koju su upotrebljavali u trenutku stupanja ove Preporuke na snagu. To ne dovodi u pitanje mogućnost da nacionalna regulatorna tijela koja se nalaze u situaciji opisanoj u točki 40. nastave primjenjivati tu metodologiju i nakon tog razdoblja. Nacionalna regulatorna tijela moraju uzeti u obzir ciljeve regulatorne transparentnosti i predvidljivosti te potrebu za osiguravanjem stabilnih cijena bez znatnih fluktuacija.

43.

Izuzev slučajeva opisanih u točki 40., u državama članicama u kojima je u trenutku stupanja ove Preporuke na snagu mjesečna cijena najma potpuno izdvojenog pristupa lokalnoj bakrenoj petlji bila izvan raspona cijene, nacionalna regulatorna tijela morala bi obračunati troškove i pripadajuće cijene pristupa na temelju preporučene troškovne metodologije što je prije moguće te pravodobno dostaviti nacrt odgovarajuće mjere u skladu s postupkom savjetovanja iz članka 7. Direktive 2002/21/EZ kako bi se osigurala potpuna provedba preporučene troškovne metodologije do 31. prosinca 2016., uzimajući u obzir moguću potrebu za postupnim prilagodbama cijene, osobito u državama članicama u kojima cijene pristupa trenutačno nisu troškovno usmjerene. Pri određivanju rokova za dostavljanje nacrta potrebno je uzeti u obzir da u slučaju kada postoji znatna razlika između regulirane cijene koja vrijedi u trenutku stupanja ove Preporuke na snagu i cijene koja proizlazi iz preporučene troškovne metodologije, nacionalna regulatorna tijela trebala bi nametnuti cijene pristupa koje postupno osiguravaju da se cijena koja proizlazi iz primjene troškovne metodologije postigne najkasnije do 31. prosinca 2016., uzimajući u obzir učinak koji nagle prilagodbe cijena mogu imati na tržišno natjecanje. Kako bi se izbjegla sumnja, od nacionalnih regulatornih tijela se ne zahtijeva da nameću cijene pristupa unutar utvrđenog raspona ako primjenjuju preporučenu troškovnu metodologiju ili metodologiju koja se primjenjuje u skladu s točkom 40.

44.

Nacionalna regulatorna tijela koja namjeravaju primjenjivati točku 40. moraju dostaviti nacrt odgovarajuće odluke u skladu s postupkom savjetovanja iz članka 7. Direktive 2002/21/EZ što je prije moguće te dovoljno unaprijed da bi Komisija mogla provjeriti njezinu sukladnost s regulatornim okvirom i osobito s ovom Preporukom te da bi osigurala njezinu pravodobnu provedbu.

45.

U iznimnim okolnostima kada nacionalno regulatorno tijelo ne može, osobito zbog ograničenih resursa, u potpunosti provesti preporučenu metodologiju do 31. prosinca 2016., ono bi moralo utvrditi privremene cijene pristupa na temelju referentne vrijednosti kojom se uzima u obzir samo prosjek cijena pristupa koje su utvrdila nacionalna regulatorna tijela u usporedivim zemljama (u pogledu troškovnih ulaznih proizvoda) i u skladu s ovom Preporukom. BEREC bi, uključujući povezane radne skupine, u suradnji s Komisijom morao pomoći nacionalnim regulatornim tijelima da što prije provedu preporučenu troškovnu metodologiju kako bi se prevladali problemi nedostatka resursa, osobito kada je riječ o troškovima primjene preporučene troškovne metodologije.

46.

Nakon što u potpunosti provedu preporučenu metodologiju obračuna troškova, nacionalna regulatorna tijela morala bi razmotriti njezinu daljnju primjenu u skladu s člankom 8. stavkom 5. točkom (a) Direktive 2002/21/EZ u cilju promicanja regulatorne predvidljivosti osiguravanjem stabilnih cijena pristupa tijekom najmanje dva odgovarajuća razdoblja revizije, uz uvjet da zadrže obvezu nadzora cijene tijekom cijelog razdoblja.

47.

Ako se provodi preporučena troškovna metodologija ili alternativne troškovne metodologije u skladu s točkama 40. i 44. i ako nacionalno regulatorno tijelo nastavlja primjenjivati metodologiju u skladu s točkom 46., nacionalna regulatorna tijela moraju samo ažurirati ulazne podatke na kojima se temelji troškovna metodologija kada provode novu analizu tržišta u načelu nakon tri godine. Pri ažuriranju modela, nacionalna regulatorna tijela morala bi te podatke, u pravilu i uz uvjet da su tržišni uvjeti ostali stabilni, prilagoditi isključivo u skladu sa stvarnim kretanjem cijena pojedinačnih ulaznih proizvoda i svakako osigurati da se s vremenom potpuno pokriju troškovi nastali u vezi s pružanjem usluga reguliranog veleprodajnog pristupa. Nacionalna regulatorna tijela morala bi objaviti ažurirani rezultat troškovne metodologije i pripadajuće cijene pristupa tijekom relevantnog trogodišnjeg razdoblja.

48.

Nacionalno regulatorno tijelo moralo bi odlučiti da neće nametati ili zadržavati regulirane veleprodajne cijene za aktivne ulazne proizvode veleprodajnog pristupa NGA mrežama, osim za ulazne proizvode navedene u točki 49. u skladu s člankom 13. Direktive 2002/19/EZ, ako, u okviru iste mjere, nacionalno regulatorno tijelo SMP operatoru nameće obveze nediskriminacije povezane s pasivnim i aktivnim ulaznim proizvodima veleprodajnog pristupa NGA mrežama u skladu s člankom 10. Direktive 2002/19/EZ, a koje su u skladu:

uz uvjet da stvarno korištenje pasivnih veleprodajnih ulaznih proizvoda više u lancu ili nefizičkih odnosno virtualnih veleprodajnih ulaznih proizvoda koji nude iste funkcije ili pak postojanje alternativne infrastrukture stvaraju očito ograničenje maloprodajnih cijena.

49.

Nacionalno regulatorno tijelo moralo bi odlučiti da neće nametati ili zadržavati regulirane veleprodajne cijene za pasivne ulazne proizvode veleprodajnog pristupa NGA mrežama ili nefizičke odnosno virtualne veleprodajne ulazne proizvode koji nude iste funkcije, u skladu s člankom 13. Direktive 2002/19/EZ, ako, u okviru iste mjere, nacionalno regulatorno tijelo SMP operatoru nameće obveze nediskriminacije povezane s pasivnim ulaznim proizvodima veleprodajnog pristupa NGA mrežama ili nefizičkim odnosno virtualnim veleprodajnim ulaznim proizvodima koji nude iste funkcije, u skladu s člankom 10. Direktive 2002/19/EZ, a koje su u skladu:

50.

Na zemljopisnim tržištima unutar kojih su uvjeti utvrđeni točkama 48. i 49. ispunjeni samo u određenim područjima, nacionalna regulatorna tijela trebala bi primjenjivati različite korektivne mjere i zadržati, odnosno, nametnuti obveze nadzora cijena u skladu s člankom 13. Direktive 2002/19/EZ samo u onim područjima u kojima ti uvjeti nisu ispunjeni. Nacionalna regulatorna tijela morala bi primjenjivati preporučenu troškovnu metodologiju kako nametanje različitih korektivnih mjera unutar određenog zemljopisnog tržišta ne bi utjecalo na rezultat.

51.

Smatra se da nacionalno regulatorno tijelo nameće model EoI u skladu s točkama 48.a i 49.a ako tu korektivnu mjeru, koja je bila predmet savjetovanja u skladu s člankom 7. Direktive 2002/21/EZ, ugradi u konačnu mjeru na temelju koje je odlučilo da neće nametati ili zadržavati regulirane veleprodajne cijene pristupa za ulazne proizvode veleprodajnog pristupa NGA mrežama. Mjerom bi trebale biti obuhvaćene pojedinosti i vremenski plan provedbe modela EoI („detaljan plan”). Detaljan plan bi trebao sadržavati ključne korake i raspored provedbe svakog od njih. Prvi ključni koraci morali bi u najmanju ruku sadržavati obveze osiguravanja tehničke replikacije i osigurati nametanje najrelevantnijih ključnih pokazatelja uspješnosti, sporazuma o razini usluge i jamstava o razini usluge nužnih za pružanje ključnih reguliranih veleprodajnih usluga što je prije moguće, a najkasnije šest mjeseci od nametanja EoI obveze.

52.

Nacionalna regulatorna tijela ne bi smjela nametati regulirane veleprodajne cijene za bilo koji ulazni proizvod veleprodajnog pristupa NGA mrežama na istom tržištu na kojem su ispunjeni uvjeti utvrđeni točkama 48. i 49., neovisno o tome nameće li se EoI obveza na cijeli niz ulaznih proizvoda na tom tržištu ili se odnosi samo na one razine tog tržišta koje nacionalno regulatorno tijelo smatra razmjernima.

53.

Odluka nacionalnog regulatornog tijela da ne nameće ili da ne zadržava regulirane veleprodajne cijene ne bi se smjela primjenjivati na pristup građevinskoj infrastrukturi, neovisno o tome je li ona dio tržišta proizvoda ili se nameće kao dodatna korektivna mjera.

54.

Ako nacionalno regulatorno tijelo odluči na temelju dogovorenog detaljnog plana, koji je u skladu s modelom EoI, ukinuti prethodno nametnute regulirane cijene veleprodajnog pristupa, a SMP operator zatim ne ispuni dogovorene ključne korake, nacionalno regulatorno tijelo trebalo bi razmotriti ponovno nametanje reguliranih cijena veleprodajnog pristupa u skladu s metodologijom utvrđenom ovom Preporukom i načelima utvrđenima Direktivom 2002/19/EZ ili nametanje kazni na temelju svojih ovlasti u skladu s regulatornim okvirom.

55.

Svoju odluku da ne nameće ili da ne zadržava regulirane veleprodajne cijene nacionalno regulatorno tijelo moralo bi popratiti mjerama za praćenje razvoja ulagačkog okruženja u području širokopojasnog pristupa NGA mrežama i razvoja uvjeta tržišnog natjecanja, tj. nacionalna regulatorna tijela morala bi tražiti od operatora da im redovito dostavljaju ažurirane informacije o planovima koji se odnose na ulaganja i uvođenje NGA mreža, koje bi nacionalno regulatorno tijelo zatim moralo, ako je to pravno moguće, proslijediti mreži stručnjaka Komisije i BEREC-a iz uvodne izjave 69.

56.

Smatra se da nacionalno regulatorno tijelo nameće obveze mogućnosti ekonomske replikacije iz točaka 48.c i 49.c ako elemente navedene u točkama (a), (b) i (c), koji su bili predmet savjetovanja u skladu s člankom 7. Direktive 2002/21/EZ, uključi u konačnu mjeru na temelju koje je odlučilo da neće nametati ili zadržavati regulirane veleprodajne cijene pristupa za ulazne proizvode veleprodajnog pristupa NGA mrežama:

57.

Nakon donošenja mjere nacionalna regulatorna tijela morala bi na svojim internetskim stranicama u okviru konačne mjere objaviti detaljni plan i pojedinosti prethodnog (ex ante) testa ekonomske replikacije. Nacionalna regulatorna tijela trebala bi razmotriti uporabu svih instrumenata za provedbu ispunjavanja obveze predviđenih regulatornim okvirom kako bi osigurala ispunjavanje svih aspekata nametnutih mjera.

58.

Uvjete utvrđene točkama od 48. do 57. ne treba smatrati jedinim okolnostima u kojima nacionalna regulatorna tijela mogu odlučiti ne nametati regulirane cijene pristupa za veleprodajne ulazne proizvode pristupa NGA mrežama. Ovisno o dokazanoj djelotvornoj istovjetnosti pristupa i uvjetima tržišnog natjecanja, a osobito o djelotvornom tržišnom natjecanju na temelju infrastrukture, moguće su i situacije u kojima se nametanje reguliranih cijena veleprodajnog pristupa ne smatra opravdanim u skladu s regulatornim okvirom.

59.

Ovom se Preporukom ne dovode u pitanje definicije tržištâ, rezultati tržišnih analiza i regulatorne obveze koje su nacionalna regulatorna tijela donijela u skladu s člankom 15. stavkom 3. i člankom 16. Direktive 2002/21/EZ prije datuma stupanja ove Preporuke na snagu.

60.

Ovom se Preporukom predviđa prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2016. za provedbu preporučenih metoda obračuna troškova iz točaka 30. – 37. Stoga se smatra da bi Preporuka trebala postići učinak postupno i tijekom duljeg razdoblja. BEREC i Komisija pomno će pratiti učinak na ulaganje, tržišno natjecanje i maloprodajne cijene, među ostalim na temelju informacija koje im nacionalna regulatorna tijela dostave u skladu s točkom 55. Ova će se Preporuka revidirati čim bude moguće u cijelosti ocijeniti njezin učinak, a to se ne očekuje ranije od sedam godina nakon njezina stupanja na snagu. Ovisno o razvoju tržišta Komisija može odlučiti da reviziju provede i ranije.