Help Print this page 

Document 32012D0757

Title and reference
2012/757/EU: Odluka Komisije od 14. studenoga 2012. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost podsustava „odvijanje i upravljanje prometom” željezničkog sustava u Europskoj uniji i o izmjeni Odluke 2007/756/EZ (priopćena pod brojem dokumenta C(2012) 8075) Tekst značajan za EGP
  • In force
OJ L 345, 15.12.2012, p. 1–76 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
Special edition in Croatian: Chapter 13 Volume 060 P. 233 - 308

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2012/757/oj
Multilingual display
Text

13/Sv. 60

HR

Službeni list Europske unije

233


32012D0757


L 345/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ODLUKA KOMISIJE

od 14. studenoga 2012.

o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost podsustava „odvijanje i upravljanje prometom” željezničkog sustava u Europskoj uniji i o izmjeni Odluke 2007/756/EZ

(priopćena pod brojem dokumenta C(2012) 8075)

(Tekst značajan za EGP)

(2012/757/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice (1), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

budući da:

(1)

Članak 12. Uredbe (EZ) br. 881/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o osnivanju Europske agencije za željeznice (Uredba o Agenciji) (2) zahtijeva od Europske agencije za željeznice (Agencija) da osigura prilagođavanje tehničkih specifikacija za interoperabilnost (TSI-ja) tehničkom napretku i trendovima na tržištu kao i društvenim zahtjevima te da predlaže Komisiji izmjene TSI-ja koje smatra potrebnim.

(2)

Komisija je Odlukom C(2010) 2576 od 29. travnja 2010. Agenciji dodijelila mandat za pripremu i reviziju tehničkih specifikacija za interoperabilnost s ciljem širenja područja njihove primjene na čitav željeznički sustav u Europskoj uniji. U skladu s uvjetima navedenog mandata od Agencije je zatraženo da spoji i proširi područje primjene TSI-ja za željeznice velikih brzina i TSI-ja za konvencionalne željeznice koji se odnose na podsustav „Odvijanje i upravljanje prometom”. Ovi TSI-ji usvojeni su Odlukom Komisije 2008/231/EZ (3) odnosno Odlukom Komisije 2011/314/EU (4).

(3)

Agencija je 5. rujna 2011. izdala preporuku o spajanju TSI-ja za odvijanje i upravljanje prometom za konvencionalne željeznice i TSI-ja za odvijanje i upravljanje prometom za željeznice velikih brzina, o proširenju zemljopisnog područja primjene ovih TSI-ja i o prijenosu pojedinosti vezanih uz Europski broj vozila (EVN) na Odluku Komisije 2007/756/EZ (5).

(4)

Provedba TSI-ja iz Priloga i usklađenost s relevantnim točkama navedenog TSI-ja moraju se odrediti u skladu s provedbenim planom koji svaka država članica mora ažurirati za željezničke pruge za koje je nadležna.

(5)

Odvijanje i upravljanje željezničkog prometa trenutačno je u skladu s postojećim nacionalnim, bilateralnim, višenacionalnim ili međunarodnim sporazumima. Važno je da ti sporazumi ne stvaraju prepreku trenutnom i budućem napretku interoperabilnosti. Iz tog bi razloga države članice trebale uspostaviti postupak obavješćivanja o tim sporazumima.

(6)

Željeznička vozila se registriraju od strane tijela koja vode nacionalne registre vozila u skladu s Odlukom 2007/756/EZ, na temelju članka 33. Direktive 2008/57/EZ.

(7)

Oblik Europskog broja vozila kao i zahtjev da ga se označi na vozilu su preduvjet za identifikaciju vozila i stoga bi trebali ostati uključeni u TSI za odvijanje i upravljanje prometom.

(8)

Kako bi se olakšalo razumijevanje nacionalnog registra vozila i postupka registracije vozila, primjereno je da se detalji vezani uz tehničke oznake od kojih se sastoji Europski broj vozila prenesu u Odluku 2007/756/EZ. Odluku 2007/765/EZ bi trebalo stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(9)

Komisija mora preko Odbora ustanovljenog u skladu s člankom 29. Direktive 2008/57/EZ obavješćivati države članice o promjenama u popisima oznaka koje objavljuje Agencija.

(10)

Direktiva 2008/57/EZ određuje podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” kao funkcionalan podsustav. Sukladnost s TSI-jem za odvijanje i upravljanje prometom se stoga ne provjerava kod izdavanja odobrenja za puštanje u uporabu vozila, već kod provjere sustava za upravljanje sigurnošću željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture.

(11)

Zbog jasnoće i jednostavnosti, primjereno je ne mijenjati prijelazne odredbe iz članaka 3., 5. i 7. Odluke 2011/314/EU.

(12)

Odluke 2008/231/EZ i 2011/314/EU bi trebalo staviti izvan snage.

(13)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog u skladu s člankom 29. stavkom 1. Direktive 2008/57/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Donosi se tehnička specifikacija za interoperabilnost (TSI) u vezi s podsustavom „odvijanje i upravljanje prometom” željezničkog sustava u Uniji, kako je utvrđena u Prilogu I.

2.   TSI utvrđen u Prilogu I. ovoj Odluci primjenjuje se na podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” kako je utvrđen u točki 2.5. Priloga II. Direktivi 2008/57/EZ.

Članak 2.

Ako to nisu već učinile u skladu s Odlukom Komisije 2006/920/EZ (6), Odlukom 2008/231/EZ ili Odlukom 2011/314/EU, države članice obavješćuju Komisiju najkasnije do 30. lipnja 2014. o sljedećim vrstama sporazuma:

(a)

nacionalnim sporazumima između država članica i željezničkih prijevoznika ili upravitelja infrastrukture, koji su sklopljeni na određeni ili neodređeni rok i koji su potrebni zbog posebnih ili lokalnih posebnosti predviđenih usluga prijevoza;

(b)

bilateralnim ili multilateralnim sporazumima između željezničkih prijevoznika, upraviteljima infrastrukture ili tijela nadležnih za sigurnost koji omogućuju značajnu razinu lokalne ili regionalne interoperabilnosti;

(c)

međunarodnim sporazumima između jedne ili više država članica i barem jedne treće zemlje, ili između željezničkih prijevoznika ili upravitelja infrastrukture država članica i barem jednoga željezničkog prijevoznika ili upravitelja infrastrukture treće zemlje koji omogućuju značajnu razinu lokalne ili regionalne interoperabilnosti.

Članak 3.

Svaka država članica, djelujući u skladu s poglavljem 7. Priloga I. ovoj Odluci, ažurira nacionalni provedbeni plan za TSI, koji je donijela u skladu s člankom 4. Odluke 2006/929/EZ, člankom 4. Odluke 2008/231/EZ i člankom 5. Odluke 2011/314/EU.

Svaka država članica dostavlja ažurirani provedbeni plan drugim državama članicama i Komisiji najkasnije do 31. prosinca 2014.

Članak 4.

Odluke 2008/231/EZ i 2011/314/EU stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2014.

Članak 5.

Odluka 2007/756/EZ mijenja se kako slijedi:

(a)

nakon članka 1. dodaje se sljedeći članak:

„Članak 1.a

Dodatak 6. Priloga ovoj Odluci primjenjuje se od 1. siječnja 2014.”;

(b)

Prilog se izmjenjuje u skladu s Prilogom II. ovoj Odluci.

Članak 6.

1.   Agencija na svojoj internetskoj stranici objavljuje popise oznaka navedenih u dijelovima 9, 10, 11, 12 i 13 Dodatka 6. Prilogu Odluci 2007/756/EZ.

2.   Agencija ažurira popise oznaka navedenih u stavku 1. i obavješćuje Komisiju o njihovim izmjenama. Komisija obavješćuje države članice o izmjeni navedenih popisa putem Odbora osnovanog u skladu s člankom 29. Direktive 2008/57/EZ.

Članak 7.

Ova se Odluka primjenjuje od 1. siječnja 2014.

Članak 8.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. studenoga 2012.

Za Komisiju

Siim KALLAS

Potpredsjednik


(1)  SL L 191, 18.7.2008., str. 1.

(2)  SL L 164, 30.4.2004., str. 1.

(3)  SL L 84, 26.3.2008., str. 1.

(4)  SL L 144, 31.5.2011., str. 1.

(5)  SL L 305, 23.11.2007., str. 30.

(6)  SL L 359, 18.12.2006., str. 1.


PRILOG I.

TEHNIČKA SPECIFIKACIJA ZA INTEROPERABILNOST ZA PODSUSTAV „ODVIJANJE I UPRAVLJANJE PROMETOM”

SADRŽAJ

1.

UVOD

1.1.

Tehničko područje primjene

1.2.

Zemljopisno područje primjene

1.3.

Sadržaj ovog TSI-ja

2.

OPIS PODSUSTAVA/PODRUČJE PRIMJENE

2.1.

Podsustav

2.2.

Područje primjene

2.2.1.

Osoblje i vlakovi

2.2.2.

Načela

2.2.3.

Primjenjivost na postojeća vozila i infrastrukturu

3.

OSNOVNI ZAHTJEVI

3.1.

Usklađenost s osnovnim zahtjevima

3.2.

Osnovni zahtjevi - pregled

4.

ZNAČAJKE PODSUSTAVA

4.1.

Uvod

4.2.

Funkcionalne i tehničke specifikacije

4.2.1.

Specifikacije koje se odnose na osoblje

4.2.1.1.

Opći zahtjevi

4.2.1.2.

Dokumentacija za strojovođe

4.2.1.2.1

Upute za strojovođu

4.2.1.2.2

Opis pruge i odgovarajuće pružne opreme za pruge na kojima se odvija promet

4.2.1.2.2.1

Priprema Uputa o trasi

4.2.1.2.2.2

Izmjene podataka sadržanih u Uputama o trasi

4.2.1.2.2.3

Obavješćivanje strojovođe u stvarnom vremenu

4.2.1.2.3

Vozni redovi

4.2.1.2.4

Željeznička vozila

4.2.1.3.

Dokumentacija za ostalo osoblje željezničkog prijevoznika osim strojovođa

4.2.1.4.

Dokumentacija za osoblje upravitelja infrastrukture koje odobrava vožnju vlaka

4.2.1.5.

Komunikacija vezana uz sigurnost između osoblja vlaka, drugog osoblja željezničkog prijevoznika i osoblja koje odobrava vožnju vlaka

4.2.2.

Specifikacije koje se odnose na vlakove

4.2.2.1.

Vidljivost vlaka

4.2.2.1.1.

Opći zahtjev

4.2.2.1.2.

Prednji dio

4.2.2.1.3.

Stražnji dio

4.2.2.1.3.1

Putnički vlakovi

4.2.2.1.3.2

Teretni vlakovi u međunarodnom prometu

4.2.2.1.3.3

Teretni vlakovi koji ne prelaze granicu između država članica

4.2.2.2.

Čujnost vlaka

4.2.2.2.1.

Opći zahtjev

4.2.2.2.2.

Upravljanje

4.2.2.3.

Identifikacija vozila

4.2.2.4.

Sigurnost putnika i tereta

4.2.2.4.1

Sigurnost tereta

4.2.2.4.2

Sigurnost putnika

4.2.2.5.

Sastav vlaka

4.2.2.6.

Kočenje vlaka

4.2.2.6.1

Minimalni zahtjevi kočnog sustava

4.2.2.6.2

Učinkovitost kočenja

4.2.2.7.

Osiguravanje voznog stanja vlaka

4.2.2.7.1

Opći zahtjev

4.2.2.7.2

Potrebni podaci

4.2.2.8.

Zahtjevi za uočavanje signalnih i pružnih oznaka

4.2.2.9.

Budnost strojovođe

4.2.3.

Specifikacije koje se odnose na vožnju vlaka

4.2.3.1.

Planiranje vožnje vlaka

4.2.3.2.

Identifikacija vlakova

4.2.3.2.1

Format broja vlaka

4.2.3.3.

Polazak vlaka

4.2.3.3.1

Provjere i ispitivanja prije polaska

4.2.3.3.2

Obavješćivanje upravitelja infrastrukture o radnom stanju vlaka

4.2.3.4.

Upravljanje prometom

4.2.3.4.1

Opći zahtjevi

4.2.3.4.2

Izvješća o položaju vlaka

4.2.3.4.2.1

Podaci potrebni za izvještavanje o položaju vlaka

4.2.3.4.2.2

Predviđeno vrijeme predaje

4.2.3.4.3

Opasne tvari

4.2.3.4.4

Kvaliteta odvijanja prometa

4.2.3.5.

Bilježenje podataka

4.2.3.5.1

Bilježenje nadzornih podataka izvan vlaka

4.2.3.5.2

Bilježenje nadzornih podataka u vlaku

4.2.3.6.

Vožnja u otežanim uvjetima

4.2.3.6.1

Obavijest drugim korisnicima

4.2.3.6.2

Davanje uputa strojovođama

4.2.3.6.3

Pravila za izvanredne situacije

4.2.3.7.

Upravljanje izvanrednim situacijama

4.2.3.8.

Pomoć posadi vlaka u slučaju nesreće ili velikog kvara pružnog vozila

4.3.

Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja

4.3.1.

Sučelja s TSI-jima za građevinski podsustav

4.3.2.

Sučelja s TSI-jem za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

4.3.3.

Sučelja s TSI-jem za željeznička vozila

4.3.3.1.

Sučelja s TSI-jem za lokomotive i putnička vozila

4.3.3.2.

Sučelje s TSI-jem za teretne vagone

4.3.3.3.

Sučelje s TSI-jem za željeznička vozila velikih brzina

4.3.4.

Sučelja s TSI-jem za elektroenergetski podsustav (TSI ENE)

4.4.

Operativna pravila

4.5.

Pravila održavanja

4.6.

Stručna osposobljenost

4.6.1.

Stručna osposobljenost

4.6.1.1.

Stručna znanja

4.6.1.2.

Sposobnost primjene znanja u praksi

4.6.2.

Jezična osposobljenost

4.6.2.1.

Načela

4.6.2.2.

Razina znanja

4.6.3.

Početno i trajno ocjenjivanje osoblja

4.6.3.1.

Osnovni elementi

4.6.3.2.

Analiza potreba za osposobljavanjem

4.6.3.2.1

Razvijanje analize potreba za osposobljavanjem

4.6.3.2.2

Ažuriranje analize potreba za osposobljavanjem

4.6.3.2.3

Posebni elementi za posadu vlaka i pomoćno osoblje

4.6.3.2.3.1

Poznavanje infrastrukture

4.6.3.2.3.2

Znanje o željezničkim vozilima

4.6.3.2.3.3

Pomoćno osoblje

4.7.

Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

4.7.1.

Uvod

4.7.2.

Obrisano

4.7.3.

Obrisano

4.7.4.

Zdravstveni pregled i psihološka procjena

4.7.4.1.

Prije zapošljavanja

4.7.4.1.1

Minimalni sadržaj zdravstvenoga pregleda

4.7.4.1.2

Psihološka procjena

4.7.4.2.

Nakon zapošljavanja

4.7.4.2.1

Učestalost redovitih zdravstvenih pregleda

4.7.4.2.2

Minimalni sadržaj redovitog zdravstvenog pregleda

4.7.4.2.3

Dodatni zdravstveni pregledi i/ili psihološka procjena

4.7.5.

Zdravstveni zahtjevi

4.7.5.1.

Opći zahtjevi

4.7.5.2.

Zahtjevi za vid

4.7.5.3.

Zahtjevi za sluh

4.8.

Registri infrastrukture i vozila

4.8.1.

Infrastruktura

4.8.2.

Željeznička vozila

5.

INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI

5.1.

Definicija

5.2.

Popis interoperabilnih sastavnih dijelova

6.

OCJENA SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI ZA UPORABU INTEROPERABILNIH SASTAVNIH DIJELOVA I PROVJERA PODSUSTAVA

6.1.

Interoperabilni sastavni dijelovi

6.2.

Podsustav „odvijanje i upravljanje prometom”

6.2.1.

Načela

7.

PROVEDBA

7.1.

Načela

7.2.

Smjernice za provedbu

7.3.

Posebni slučajevi

7.3.1.

Uvod

7.3.2.

Popis posebnih slučajeva

7.3.2.1.

Privremeni posebni slučaj (T1) Estonija, Latvija i Litva

7.3.2.2.

Privremeni posebni slučaj (T2) Irska i Ujedinjena Kraljevina

Dodatak A:

operativna pravila ERTMS-a/ETCS-a

Dodatak B:

ostali propisi koji omogućuju usklađen rad

Dodatak C:

metodologija komunikacije vezane uz sigurnost

Dodatak D:

Informacije kojima željeznički prijevoznik mora imati pristup vezane uz trase koje namjerava koristiti

Dodatak E:

Jezična i komunikacijska razina

Dodatak F:

 

Dodatak G:

 

Dodatak H:

 

Dodatak I:

 

Dodatak J:

Minimalni elementi bitni za stručnu osposobljenost za obavljanje poslova vezanih uz „praćenje vlakova”

Dodatak K:

 

Dodatak L:

Minimalni elementi bitni za stručnu osposobljenost za pripremu vlaka

Dodatak M:

 

Dodatak N:

 

Dodatak O:

 

Dodatak P:

Europski broj vozila i povezane abecedne oznake na karoseriji

Dodatak Q:

 

Dodatak R:

 

Dodatak S:

 

Dodatak T:

Učinkovitost kočenja

Dodatak U:

Popis otvorenih točaka

Dodatak V:

 

Dodatak W:

Pojmovnik

1.   UVOD

1.1.   Tehničko područje primjene

Ova tehnička specifikacija za interoperabilnost (u nastavku: TSI) odnosi se na podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” naveden na popisu u točki 1. Priloga II. Direktivi 2008/57/EZ. Dodatne informacije o ovom podsustavu navedene su u poglavlju 2. ovog Priloga.

Po potrebi ovaj TSI razlikuje zahtjeve za konvencionalnu željeznicu i željeznicu velikih brzina kako je određeno u poglavlju 2.1. Priloga I. Direktivi 2008/57/EZ.

1.2.   Zemljopisno područje primjene

Zemljopisno područje primjene ovog TSI-ja je europski željeznički sustav u skladu s člankom 1. Direktive 2008/57/EZ, osim sustava i mreža navedenih u članku 1. stavku 3. Direktive 2008/57/EZ.

1.3.   Sadržaj ovog TSI-ja

U skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive 2008/57/EZ, ovaj TSI:

(a)

navodi namijenjeno područje primjene za podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” - poglavlje 2.;

(b)

utvrđuje osnovne zahtjeve za ovaj podsustav i njegova sučelja s drugim podsustavima - poglavlje 3.;

(c)

utvrđuje funkcionalne i tehničke specifikacije koje mora ispunjavati ciljni podsustav i njegova sučelja s drugim podsustavima. Te specifikacije, ako je potrebno, mogu se razlikovati ovisno o uporabi podsustava, na primjer ovisno o kategoriji pruge, robnim terminalima i/ili željezničkim vozilima kao što je predviđeno u Prilogu I. Direktivi 2008/57/EZ - poglavlje 4.;

(d)

utvrđuje interoperabilne sastavne dijelove i sučelja obuhvaćena europskim specifikacijama, uključujući europske norme, koji su potrebni za postizanje interoperabilnosti u europskom željezničkom sustavu - poglavlje 5.;

(e)

navodi, za svaki razmatrani slučaj, koji se postupci moraju slijediti kako bi se ocijenila sukladnost ili prikladnost za uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova - poglavlje 6.;

(f)

navodi strategiju za provedbu TSI-ja. Posebno je potrebno odrediti pojedine faze koje se moraju provesti i elemente koji se mogu primijeniti za postupan prijelaz iz postojećeg stanja u konačno stanje u kojemu potpuna usklađenost s TSI-jem mora biti osigurana - poglavlje 7.;

(g)

navodi, za dotično osoblje, stručnu osposobljenost te zdravstvene i sigurnosne uvjete na radu koji su potrebni za rad i održavanje dotičnog podsustava, kao i za provedbu TSI-ja - poglavlje 4.

Nadalje, u skladu s člankom 5. stavkom 5. Direktive 2008/57/EZ, za svaki se TSI mogu predvidjeti posebni slučajevi. Oni su navedeni u poglavlju 7.

Ovaj TSI isto tako u poglavlju 4. sadrži pravila za rad i održavanje koji su specifični za područje primjene navedeno u točkama 1.1 i 1.2 ovog Priloga.

2.   OPIS PODSUSTAVA/PODRUČJE PRIMJENE

2.1.   Podsustav

Podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” opisan je u točki 2.5. Priloga II. Direktivi 2008/57/EZ kao:

„Postupci i pripadajuća oprema koji omogućuju usklađeno djelovanje različitih strukturnih podsustava, kako tijekom normalnog rada tako i tijekom rada u otežanim uvjetima, posebno uključujući osposobljavanje za sastavljanje vlakova i upravljanje vlakovima, planiranje prometa, te odvijanje i upravljanje prometom.

Stručnu osposobljenost koja se može zahtijevati za obavljanje prekograničnih željezničkih usluga.”

2.2.   Područje primjene

Ovaj TSI odnosi se na podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika u odnosu na prometovanje vlakova u europskom željezničkom sustavu kako je definiran u poglavlju 1.2.

2.2.1.   Osoblje i vlakovi

Točke 4.6 i 4.7 odnose se na osoblje koje obavlja poslove praćenja vlaka vezane uz sigurnost kada to uključuje prelazak granice (granica) između država i rad izvan svih mjesta koja su u izvješću o mreži upravitelja infrastrukture označena kao „granična” i koja su obuhvaćena njegovim rješenjem o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom.

Točka 4.6.2. također se odnosi na strojovođe kako je utvrđeno točkom 8. Priloga VI. Direktivi 2007/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1). Ako djelatnost osoblja obuhvaća samo rad unutar „graničnih” mjesta kako su opisana u prvom stavku ove točke, ne smatra se da je osoblje prešlo granicu.

Za osoblje koje obavlja poslove otpreme vlakova i odobravanja kretanja vlakova vezane uz sigurnost, primjenjuje se uzajamno priznavanje stručne osposobljenosti i zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta među državama članicama.

Za osoblje koje obavlja poslove vezane uz sigurnost u vezi s posljednjom pripremom vlaka prije nego što treba prijeći granicu (granice) i koje radi izvan „graničnih” područja, kako su opisana u prvom stavku ove točke, primjenjuje se točka 4.6., zajedno s uzajamnim priznanjem zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta među državama članicama. Vlak se ne smatra međunarodnim vlakom ako sva vozila vlaka koji prelazi državnu granicu prelaze granicu samo do „graničnih” područja kako su opisana u prvom stavku ove točke.

To se može sažeti u tablicama 1. i 2.:

Tablica 1.

Osoblje koje sudjeluje u radu na vlakovima koji prelaze državne granice i nastavljaju vožnju preko graničnih mjesta.

Zadaća

Stručna osposobljenost

Zdravstveni zahtjevi

Praćenje vlaka

4.6

4.7

Odobravanje kretanja vlaka

Uzajamno priznavanje

Uzajamno priznavanje

Priprema vlaka

4.6

Uzajamno priznavanje

Otprema vlaka

Uzajamno priznavanje

Uzajamno priznavanje


Tablica 2.

Osoblje koje sudjeluje u radu na vlakovima koji ne prelaze državne granice ili ih prelaze samo do graničnih mjesta

Zadaća

Stručna osposobljenost

Zdravstveni zahtjevi

Praćenje vlaka

Uzajamno priznavanje

Uzajamno priznavanje

Odobravanje kretanja vlaka

Uzajamno priznavanje

Uzajamno priznavanje

Priprema vlaka

Uzajamno priznavanje

Uzajamno priznavanje

Otprema vlaka

Uzajamno priznavanje

Uzajamno priznavanje

2.2.2.   Načela

Ovaj TSI obuhvaća one elemente (kako su utvrđeni u poglavlju 4.) podsustava „odvijanje i upravljanje prometom” za koje između željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture načelno postoje operativna sučelja ili koji su od posebne važnosti za interoperabilnost.

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju osigurati da uspostava odgovarajućih procesa ispunjava sve zahtjeve vezane uz pravila i postupke kao i dokumentaciju. Uspostava ovih procesa važan je dio sustava upravljanja sigurnošću (u nastavku: SMS) željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture, kako je određeno u Direktivi 2004/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2). Sam sustav upravljanja sigurnošću ocjenjuje relevantno nacionalno tijelo nadležno za sigurnost (u nastavku: NSA) prije dodjele rješenja o sigurnosti/rješenja o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom.

2.2.3.   Primjenjivost na postojeća vozila i infrastrukturu

Dok se većina zahtjeva sadržanih u ovome TSI-ju odnosi na procese i postupke, određeni se broj također odnosi na fizičke elemente, vlakove i vozila koji su bitni za odvijanje prometa.

Kriteriji za konstrukciju tih elemenata opisani su u TSI-jima koji obuhvaćaju druge podsustave, kao što su željeznička vozila. U kontekstu ovog TSI-ja u obzir se uzima njihova operativna funkcija.

3.   OSNOVNI ZAHTJEVI

3.1.   Usklađenost s osnovnim zahtjevima

U skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2008/57/EZ, europski željeznički sustav, njegovi podsustavi i njihovi interoperabilni sastavni dijelovi moraju ispunjavati osnovne zahtjeve utvrđene u Prilogu III. Direktivi.

3.2.   Osnovni zahtjevi - pregled

Osnovni zahtjevi obuhvaćaju:

sigurnost,

pouzdanost i raspoloživost,

zaštitu zdravlja,

zaštitu okoliša,

tehničku usklađenost.

U skladu s Direktivom 2008/57/EZ, osnovni se zahtjevi mogu općenito primjenjivati na cjelokupni europski željeznički sustav ili mogu biti specifični za svaki podsustav i njegove sastavne dijelove.

Sljedeća tablica 3. sažima odnose između osnovnih zahtjeva utvrđenih u Prilogu III. Direktivi 2008/57/EZ i ovog TSI-ja.

Tablica 3.

Točka

Naslov točke

Sigurnost

Pouzdanost i raspoloživost

Zaštita zdravlja

Zaštita okoliša

Tehnička usklađenost

Osnovni zahtjevi specifični za odvijanje i upravljanje prometom

1.1.1

1.1.2

1.1.3

1.1.4

1.1.5

1.2

1.3.1

1.3.2

1.4.1

1.4.2

1.4.3

1.4.4

1.4.5

1.5

2.6.1

2.6.2

2.6.3

4.2.1.2

Dokumentacija za strojovođe

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.1.2.1

Upute za strojovođu

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

 

X

 

X

4.2.1.2.2

Upute o trasi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.1.2.2.1

Priprema uputa o trasi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

 

4.2.1.2.2.2

Izmjena podataka sadržanih u uputama o trasi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.1.2.2.3

Obavješćivanje strojovođe u stvarnom vremenu

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

X

4.2.1.2.3

Vozni redovi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

X

4.2.1.2.4

Željeznička vozila

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.1.3

Dokumentacija za osoblje željezničkog prijevoznika osim strojovođa

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.1.4

Dokumentacija za osoblje upravitelja infrastrukture koje odobrava vožnju vlaka

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

 

4.2.1.5

Komunikacija vezana uz sigurnost između osoblja vlaka, drugog osoblja željezničkog prijevoznika i osoblja koje odobrava vožnju vlaka

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

X

4.2.2.1

Vidljivost vlaka

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.2.1.1

Opći zahtjevi

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.2.1.2

Prednji dio

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.2.1.3

Stražnji dio

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.2.2

Čujnost vlaka

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

 

X

 

X

4.2.2.2.1

Opći zahtjevi

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.2.2.2

Nadzor

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

4.2.2.3

Identifikacija vozila

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.2.4

Sigurnost putnika i tereta

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

 

4.2.2.5

Sastav vlaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

 

4.2.2.6

Kočenje vlaka

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.2.6.1

Minimalni zahtjevi za kočni sustav

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.2.6.2

Učinkovitost kočenja

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.2.7

Osiguravanje voznog stanja vlaka

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.2.7.1

Opći zahtjevi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.2.7.2

Zahtijevani podaci

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.2.8

Zahtjevi za uočavanje signala i signalnih oznaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

 

 

4.2.2.9

Budnost strojovođe

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

 

4.2.3.1

Planiranje vožnje vlaka

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

4.2.3.2

Identifikacija vlakova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

X

4.2.3.3

Polazak vlaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.3.3.1

Provjere i ispitivanja prije polaska

 

X

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.3.3.2

Obavješćivanje upravitelja infrastrukture o radnom stanju vlaka

 

X

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

4.2.3.4

Upravljanje prometom

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

X

4.2.3.4.1

Opći zahtjevi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

X

4.2.3.4.2

Izvješće o položaju vlaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

X

4.2.3.4.2.1

Podaci potrebni za izvještavanje o položaju vlaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.3.4.2.2

Predviđeno vrijeme predaje

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.3.4.3

Prijevoz opasnih tvari

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

 

4.2.3.4.4

Kvaliteta odvijanja prometa

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

4.2.3.5

Bilježenje podataka

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

4.2.3.5.1

Bilježenje nadzornih podataka izvan vlaka

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

4.2.3.5.2

Bilježenje nadzornih podataka u vlaku

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

4.2.3.6

Vožnja u otežanim uvjetima

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

X

4.2.3.6.1

Obavješćivanje drugih korisnika

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

X

4.2.3.6.2

Obavješćivanje strojovođa

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

 

4.2.3.6.3

Pravila za izvanredne situacije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

X

4.2.3.7

Upravljanje izvanrednim situacijama

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

X

4.2.3.8

Pomoć posadi vlaka u slučaju nezgode ili većeg kvara željezničkog vozila

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

4.4

Operativna pravila

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

 

4.6

Stručna osposobljenost

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

X

4.7

Uvjeti za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

 

4.   ZNAČAJKE PODSUSTAVA

4.1.   Uvod

Uzimajući u obzir sve odgovarajuće osnovne zahtjeve, podsustav „odvijanje i upravljanje prometom”, kako je opisan u točki 2.2, obuhvaća samo elemente navedene u ovom poglavlju.

U skladu s Direktivom 2001/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3), upravitelj infrastrukture u potpunosti je odgovoran za osiguranje svih odgovarajućih uvjeta koje moraju ispunjavati vlakovi kojima je dopuštena vožnja na njegovoj mreži, uzimajući u obzir zemljopisne pojedinosti pojedinih pruga te funkcionalne ili tehničke specifikacije utvrđene u ovom poglavlju.

4.2.   Funkcionalne i tehničke specifikacije

Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava „odvijanje i upravljanje prometom” čine:

specifikacije koje se odnose na osoblje,

specifikacije koje se odnose na vlakove,

specifikacije koje se odnose na vožnje vlaka.

4.2.1.   Specifikacije koje se odnose na osoblje

4.2.1.1.   Opći zahtjevi

Ova se točka bavi osobljem koje doprinosi radu podsustava obavljanjem poslova vezanih uz sigurnost uključujući izravno sučelje između željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture.

1.

Osoblje željezničkog prijevoznika:

(a)

koje upravlja vlakovima (u ovom se TSI-ju navodi kao „strojovođa”) i dio je „osoblja vlaka”;

(b)

koje obavlja poslove u vlaku (osim upravljanja) i dio je „osoblja vlaka”;

(c)

koje obavlja posao pripreme vlakova.

2.

Osoblje upravitelja infrastrukture koje obavlja posao odobravanja kretanja vlakova

Obuhvaćena područja su:

dokumentacija,

komunikacija.

Pored toga, za osoblje kako je definirano u točki 2.2.1., ovaj TSI utvrđuje zahtjeve za:

stručnu osposobljenost (vidjeti točku 4.6. i Dodatak L)

zdravstvene uvjete i sigurnost na radu (vidjeti točku 4.7.)

4.2.1.2.   Dokumentacija za strojovođe

Željeznički prijevoznik koji je nadležan za vožnju vlaka mora strojovođi dati sve neophodne informacije i dokumentaciju potrebne za obavljanje njegovih poslova.

Ove informacije moraju uzeti u obzir potrebne elemente za odvijanje prometa u redovnim, otežanim i izvanrednim situacijama za trase na kojima će vlak prometovati i za željeznička vozila koja se koriste na tim trasama.

4.2.1.2.1.   Upute za strojovođu

Svi postupci potrebni strojovođi moraju se nalaziti u dokumentu ili na računalnom mediju pod imenom „Upute za strojovođu”.

U Uputama za strojovođu moraju se navesti zahtjevi za sve trase na kojima se odvija promet i za željeznička vozila koja se koriste na tim trasama u skladu s odvijanjem prometa u redovnim, otežanim i izvanrednim situacijama s kojima se strojovođa može suočiti.

Upute za strojovođu moraju obuhvaćati dva različita područja:

područje koje opisuje skup zajedničkih pravila i postupaka (uzimajući u obzir sadržaje Dodataka A, B i C),

područje koje utvrđuje sva potrebna pravila i postupke koji su specifični za svakog upravitelja infrastrukture.

Mora uključivati postupke koji obuhvaćaju barem sljedeće aspekte:

sigurnost i zaštitu osoblja,

prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustav,

vožnju vlaka uključujući otežane uvjete,

vuču i željeznička vozila,

incidente i nesreće.

Željeznički prijevoznik je odgovoran za sastavljanje Uputa za strojovođu.

Željeznički prijevoznik mora pripremiti Upute za strojovođu u jednakom obliku za cjelokupnu infrastrukturu na kojoj rade njegovi strojovođe.

Željeznički prijevoznik mora sastaviti Upute za strojovođu tako da se od strane strojovođe omogućava primjena svih operativnih pravila.

Obvezna su dva dodatka:

Dodatak 1.: Priručnik za komunikacijske postupke,

Dodatak 2.: Zbirka obrazaca.

Unaprijed definirane poruke i obrasci moraju ostati na „radnom” jeziku upravitelja infrastrukture.

Postupak za pripremu i ažuriranje Uputa za strojovođu mora uključivati sljedeće korake:

upravitelj infrastrukture (ili trgovačko društvo ili tijelo odgovorno za pripremu operativnih pravila) mora željezničkom prijevozniku pružiti odgovarajuće podatke na radnom jeziku upravitelja infrastrukture,

željeznički prijevoznik mora sastaviti prvotni ili ažurirani dokument,

ako jezik koji je željeznički prijevoznik odabrao za Upute za strojovođu nije jezik na kojem su prvobitno predane odgovarajuće informacije, željeznički prijevoznik mora osigurati sve potrebne prijevode i/ili osigurati objašnjenja na drugom jeziku.

Upravitelj infrastrukture mora osigurati da je sadržaj dokumentacije predane željezničkim prijevoznicima potpun i točan.

Željeznički prijevoznik mora osigurati da je sadržaj Uputa za strojovođu potpun i točan.

4.2.1.2.2.   Opis pruge i odgovarajuće pružne opreme za pruge na kojima se odvija promet

Strojovođama se mora osigurati opis pruga i pripadajuće pružne opreme za pruge na kojima će upravljati vlakovima i koje su bitne za upravljanje vlakom. Takvi se podaci moraju utvrditi u zasebnome dokumentu pod nazivom „Upute o trasi” (koje mogu biti ili uobičajeni dokument ili u računalnom obliku).

Upute o trasi moraju sadržavati najmanje sljedeće podatke:

opće značajke bitne za odvijanje prometa,

podatke o nagibima pruge,

detaljni dijagram pruge.

4.2.1.2.2.1.   Priprema Uputa o trasi

Oblik Uputa o trasi mora se pripremiti na isti način za cjelokupnu infrastrukturu na kojoj se odvija promet vlakovima pojedinačnog željezničkog prijevoznika.

Željeznički je prijevoznik odgovoran za primjerno i pravilno sastavljanje Uputa o trasi (npr., osiguravanje prijevoda u slučaju potrebe i/ili osiguravanje objašnjenja), koristeći podatke koje je dostavio upravitelj infrastrukture.

Sljedeći se podaci moraju uključiti (popis nije potpun):

(a)

opće značajke bitne za odvijanje prometa:

vrsta signalizacije i odgovarajući način odvijanja prometa (jedno- ili dvokolosiječna pruga, dvosmjerni promet, vožnja lijevom ili desnom stranom itd.),

vrsta napajanja električnom energijom,

vrsta komunikacijske opreme;

(b)

podatke o nagibima pruge s vrijednostima nagiba i lokacijom;

(c)

detaljni dijagram pruge:

nazive kolodvora i službenih mjesta na pruzi te njihovu lokaciju,

tunele, uključujući lokaciju, naziv, duljinu, posebne podatke kao što su postojanje pješačkih prolaza i izlaza u nuždi kao i lokaciju sigurnih područja na koja se mogu evakuirati putnici,

bitne lokacije kao što su neutralne sekcije,

ograničenja dopuštene brzine za svaki kolosijek, uključujući prema potrebi, različite brzine za određene vrste vlakova,

odgovorni upravitelj infrastrukture,

sredstva komunikacije s centrom za upravljanje prometom/odobravanje vožnje vlakova u redovnim i otežanim situacijama.

Upravitelj infrastrukture mora osigurati da je sadržaj dokumentacije predane željezničkim prijevoznicima potpun i točan.

Željeznički prijevoznik mora osigurati da je sadržaj Uputa o trasi potpun i točan.

4.2.1.2.2.2.   Izmjene podataka sadržanih u Uputama o trasi

Upravitelj infrastrukture mora obavijestiti željezničkog prijevoznika o svim trajnim ili privremenim izmjenama podataka predanih u skladu s točkom 4.2.1.2.2.1.

Željeznički prijevoznik te promjene mora svrstati u za to namijenjeni dokument ili na računalni medij čiji oblik mora biti jednak za sve infrastrukture na kojima se odvija promet vlakovima pojedinog željezničkog prijevoznika.

Upravitelj infrastrukture mora osigurati da je sadržaj dokumentacije predane željezničkim prijevoznicima potpun i točan.

Željeznički prijevoznik mora osigurati da je sadržaj dokumenta u koji su svrstane izmjene podataka sadržanih u Uputi o trasi potpun i točan.

4.2.1.2.2.3.   Obavješćivanje strojovođe u stvarnom vremenu

Upravitelj infrastrukture mora obavijestiti strojovođe o svim promjenama na pruzi ili relevantnoj pružnoj opremi koje nisu uvrštene u izmjene podataka za Upute o trasi kako su utvrđene u točki 4.2.1.2.2.2.

4.2.1.2.3.   Vozni redovi

Dostavljanje podataka o voznom redu vlakova omogućuje točnu vožnju vlakova i doprinosi učinkovitosti usluge.

Željeznički prijevoznik mora strojovođama dostavljati podatke potrebne za normalnu vožnju vlaka, koje uključuju barem:

identifikaciju vlaka,

dane kada vlak vozi (prema potrebi),

mjesta zaustavljanja i s tim povezane aktivnosti,

druga mjesta vezana uz vrijeme,

vrijeme dolaska/odlaska/prolaska na svakom navedenom mjestu.

Takve podatke o kretanju vlaka koji se moraju temeljiti na podacima koje dostavlja upravitelj infrastrukture, mogu se poslati ili u elektroničkom ili u papirnatom obliku.

Način prezentiranja podataka strojovođama mora biti jednak na svim prugama na kojima prometuje željeznički prijevoznik.

4.2.1.2.4.   Željeznička vozila

Željeznički prijevoznik mora dostaviti strojovođi sve podatke bitne za rad željezničkih vozila tijekom otežanih situacija (kao što su vlakovi koji trebaju pomoć). Takva se dokumentacija mora također usredotočiti na posebno sučelje s osobljem upravitelja infrastrukture u navedenim slučajevima.

4.2.1.3.   Dokumentacija za ostalo osoblje željezničkog prijevoznika osim strojovođa

Željeznički prijevoznik mora svim članovima svoga osoblja (bilo osoblju vlaka ili drugom osoblju) koje obavlja poslove vezane uz sigurnost i koje obuhvaćaju izravno sučelje s osobljem, opremom ili sustavima upravitelja infrastrukture, dostaviti propise, postupke te posebne podatke o željezničkim vozilima i trasi koje smatra prikladnim za takve poslove. Takvi će se podaci primjenjivati na rad u redovnim i u otežanim uvjetima.

Za osoblje u vlakovima, struktura, oblik, sadržaj i postupak za pripremu i ažuriranje takvih podataka mora se temeljiti na specifikaciji iz pododjeljka 4.2.1.2. ovog TSI-ja.

4.2.1.4.   Dokumentacija za osoblje upravitelja infrastrukture koje odobrava vožnju vlaka

Svi podaci potrebni za osiguranje komunikacije vezane uz sigurnost između osoblja koje odobrava vožnju vlaka i osoblja vlaka moraju se utvrditi u:

dokumentima koji opisuju komunikacijska načela (Dodatak C),

dokumentu s naslovom Knjiga obrazaca.

Upravitelj infrastrukture mora te dokumente sastaviti na svom radnom jeziku.

4.2.1.5.   Komunikacija vezana uz sigurnost između osoblja vlaka, drugog osoblja željezničkog prijevoznika i osoblja koje odobrava vožnju vlaka

Jezik koji se upotrebljava za komunikaciju vezanu uz sigurnost između osoblja vlaka, ostalog osoblja željezničkog prijevoznika (kao što je određeno u Dodatku L) i osoblja koje odobrava vožnju vlaka je radni jezik (vidjeti pojmovnik) koji koristi upravitelj infrastrukture na dotičnoj trasi.

Načela za komunikaciju vezanu uz sigurnost između osoblja vlaka i osoblja odgovornog za odobravanje kretanja vlakova navedena su u Dodatku C.

U skladu s Direktivom 2001/14/EZ upravitelj infrastrukture odgovoran je za objavu „radnog jezika” koji njegovo osoblje upotrebljava u svakodnevnom radu.

Međutim, ako zbog lokalne prakse treba osigurati još jedan jezik, upravitelj infrastrukture mora odrediti zemljopisne granice njegovog korištenja.

4.2.2.   Specifikacije koje se odnose na vlakove

4.2.2.1.   Vidljivost vlaka

4.2.2.1.1.   Opći zahtjev

Željeznički se prijevoznik mora pobrinuti da vlakovi budu opremljeni sredstvima koja označavaju prednji i stražnji dio vlaka.

4.2.2.1.2.   Prednji dio

Željeznički prijevoznik mora osigurati da vlak koji se približava bude jasno vidljiv i prepoznatljiv, izgledom i rasporedom svojih upaljenih prednjih bijelih svjetala.

Na prednji dio prema naprijed usmjerenog prvog vozila vlaka moraju se ugraditi tri svjetla na vrhovima jednakokračnog trokuta, kao što je niže prikazano. Ta svjetla moraju biti upaljena uvijek kada se vlakom upravlja s te strane.

Image

Prednja svjetla moraju optimizirati vidljivost vlaka (npr. za pružne radnike i one koji se služe javnim željezničko-cestovnim prijelazima) (pozicijska svjetla), osigurati dovoljnu vidljivost za strojovođu (osvjetljavanje pruge ispred njega, pružnih oznaka, signalnih oznaka itd.) (čeona svjetla) tijekom noći i u uvjetima slabe vidljivosti i ne smiju zaslijepiti strojovođe vlakova koji dolaze iz suprotnog smjera.

Razmak, visina iznad pruge, promjer, intenzitet svjetla, dimenzije i oblik odaslanog snopa svjetla tijekom prometovanja i danju i noću utvrđeni su u TSI-ju za željeznička vozila (u nastavku: TSI RST).

4.2.2.1.3.   Stražnji dio

Željeznički prijevoznik mora osigurati tražena sredstva za označivanje stražnjeg dijela vlaka. Signal za stražnji dio mora biti postavljen samo na stražnjem dijelu posljednjeg vozila vlaka. Mora biti postavljen kako je niže prikazano.

Image

Image

4.2.2.1.3.1.   Putnički vlakovi

Oznaka stražnjeg dijela putničkog vlaka mora se sastojati od dva stalna crvena svjetla postavljena na istoj visini iznad odbojnika na poprečnoj osi.

4.2.2.1.3.2.   Teretni vlakovi u međunarodnom prometu

Država članica mora obavijestiti koji će se od sljedećih zahtjeva primjenjivati na mreži te države članice za vlakove koji prelaze granicu između država članica:

Ili

dva stalna crvena svjetla, ili

dvije reflektirajuće ploče sljedećeg oblika s bijelim postraničnim trokutima i crvenim trokutima gore i dolje:

Image

Svjetla ili ploče moraju biti na istoj visini iznad odbojnika na poprečnoj osi. Država članica koja kao oznaku stražnjeg dijela vlaka zahtijeva dvije reflektirajuće ploče, mora također prihvaćati i dva stalna svjetla.

4.2.2.1.3.3.   Teretni vlakovi koji ne prelaze granicu između država članica

Za teretne vlakove koji ne prelaze granicu između država članica označivanje stražnjeg dijela vlaka otvoreno je pitanje (vidjeti Dodatak U).

4.2.2.2.   Čujnost vlaka

4.2.2.2.1.   Opći zahtjev

Željeznički prijevoznik mora osigurati da vlakovi budu opremljeni zvučnim upozoravajućim uređajem za označivanje približavanja vlaka.

4.2.2.2.2.   Upravljanje

Strojovođa mora imati mogućnost uključivanja uređaja za zvučno upozoravanje sa svih položaja upravljanja vlakom.

4.2.2.3.   Identifikacija vozila

Svako vozilo mora imati Europski broj vozila po kojemu se jednoznačno razlikuje od svih ostalih tračničkih vozila. Taj broj mora biti prikazan na vidnom mjestu barem na svakoj uzdužnoj strani vozila kako je utvrđeno u Dodatku P.

Europski broj vozila sastoji se od 12 znamenaka; više detalja o njemu navedeno je u Odluci 2007/756/EZ.

Isto se tako moraju vidjeti radna ograničenja koja se primjenjuju na vozilo.

4.2.2.4.   Sigurnost putnika i tereta

4.2.2.4.1.   Sigurnost tereta

Željeznički se prijevoznik mora pobrinuti da su vozila sigurno i pouzdano utovarena i da tako ostane do kraja putovanja

4.2.2.4.2.   Sigurnost putnika

Željeznički prijevoznik mora osigurati da se prijevoz putnika odvija sigurno na polasku i tijekom putovanja.

4.2.2.5.   Sastav vlaka

Željeznički prijevoznik mora odrediti pravila i postupke kojih se njegovo osoblje mora pridržavati kako bi se osigurala usklađenost vlaka s dodijeljenom trasom.

Zahtjevi za sastav vlaka moraju uzeti u obzir sljedeće elemente:

(a)

vozila

sva vozila u vlaku moraju ispunjavati sve zahtjeve koji se primjenjuju na trasama na kojima vlak vozi,

sva vozila u vlaku moraju biti odgovarajuća za vožnju najvećom brzinom koja je planirana za vožnju tog vlaka,

sva vozila u vlaku moraju u danom trenutku biti unutar razdoblja između dvaju utvrđenih održavanja i moraju ostati unutar tog razdoblja tijekom cijelog putovanja (što se tiče vremena i udaljenosti);

(b)

vlak

kombinacija vozila koja sačinjavaju vlak mora biti usklađena s tehničkim ograničenjima dotične trase i ne smije biti duža od najveće dopuštene duljine za otpremne i prihvatne terminale,

željeznički prijevoznik mora osigurati tehničku spremnost vlaka za putovanje na koje kreće i održati tu spremnost do kraja putovanja;

(c)

težina i osovinsko opterećenje

težina vlaka mora biti unutar najveće dopuštene težine za pružnu dionicu, opterećenost kvačila, snagu vuče i ostale odgovarajuće značajke vlaka. Treba poštovati ograničenja osovinskog opterećenja;

(d)

najveća brzina vlaka

najveća dopuštena brzina kojom vlak može voziti mora uzeti u obzir sva ograničenja dotične trase (dotičnih trasa), učinkovitost kočenja, osovinskog opterećenja i vrste vozila;

(e)

kinematički profil

kinematički profil svakoga vozila (zajedno sa svim teretom) vlaka mora biti unutar najvećeg dopuštenog profila pružne dionice.

Mogu se tražiti ili uvesti dodatna ograničenja zbog vrste kočnog režima ili vrste vuče na određenom vlaku.

4.2.2.6.   Kočenje vlaka

4.2.2.6.1.   Minimalni zahtjevi kočnog sustava

Sva vozila u vlaku moraju biti spojena na neprekidni automatski sustav kočenja kako je određeno u TSI-ju za željeznička vozila (odluke Komisije 2006/861/EZ (4), 2008/232/EZ (5) i 2011/291/EU (6)).

Prvo i zadnje vozilo (uključujući vučne jedinice) u vlaku moraju imati funkcionalnu automatsku kočnicu.

U slučaju da se vlak slučajno podijeli na dva dijela, obje se kompozicije razdvojenih vozila moraju automatski zaustaviti zbog prisilnog kočenja.

4.2.2.6.2.   Učinkovitost kočenja

Upravitelj infrastrukture mora željezničkom prijevozniku osigurati podatke o stvarno potrebnoj učinkovitosti kočenja. Ti podaci obuhvaćaju po potrebi uvjete korištenja sustava kočenja koji mogu utjecati na infrastrukturu kao što su magnetske kočnice, regenerativni sustav kočenja i kočnice na vrtložnu struju.

Željeznički prijevoznik je odgovoran da vlak ima dostatnu učinkovitost kočenja dostavljajući svome osoblju propise za kočenje kojih se treba pridržavati.

Pravilima koja se odnose na učinkovitost kočenja mora se upravljati unutar sustava upravljanja sigurnošću upravitelja infrastrukture i željezničkog prijevoznika.

Daljnji zahtjevi utvrđeni su u Dodatku T.

4.2.2.7.   Osiguravanje voznog stanja vlaka

4.2.2.7.1.   Opći zahtjev

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupak kako bi se osiguralo da sva oprema u vlaku koja je vezana uz sigurnost bude u potpuno ispravnom stanju i da vlak može sigurno voziti.

Željeznički prijevoznik mora obavijestiti upravitelja infrastrukture o svim promjenama svojstva vlaka koje utječu na njegove radne karakteristike i o svim promjenama koje bi mogle utjecati na sposobnost vožnje vlaka na dodijeljenoj trasi.

Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik moraju odrediti i ažurno voditi uvjete i postupke za vožnju vlaka u otežanim uvjetima.

4.2.2.7.2.   Potrebni podaci

Podaci koji su potrebni za sigurnu i učinkovitu vožnju i postupak kojim se ti podaci prosljeđuju moraju sadržavati:

identifikaciju vlaka,

identitet željezničkog prijevoznika odgovornog za vlak,

stvarnu duljinu vlaka,

prevozi li vlak neplanirano putnike ili životinje,

sva radna ograničenja s naznakom dotičnog (dotičnih) vozila (širina kolosijeka, ograničenja brzine itd.),

podatke koje traži upravitelj infrastrukture za prijevoz opasnih tvari.

Željeznički prijevoznik mora osigurati da su ovi podaci dostupni upravitelju (upraviteljima) infrastrukture prije polaska vlaka.

Željeznički prijevoznik mora obavijestiti upravitelja (upravitelje) infrastrukture ako vlak ne putuje dodijeljenom trasom ili ako je otkazan.

4.2.2.8.   Zahtjevi za uočavanje signalnih i pružnih oznaka

Strojovođa mora opažati signalne i pružne oznake, a oni moraju biti vidljivi za strojovođu u situacijama kada strojovođa mora poštovati signalne i pružne oznake. Isto se primjenjuje na ostale vrste pružnih znakova ako su vezani uz sigurnost.

Upravljačnice moraju biti konstruirane tako da strojovođa lako može uočiti odgovarajuću informaciju.

4.2.2.9.   Budnost strojovođe

Potrebna je naprava za nadzor budnosti strojovođe u vozilu. Ta naprava zaustavlja vlak ako strojovođa ne reagira u određenom vremenskom roku; vremenski raspon utvrđen je u TSI-ju za željeznička vozila.

4.2.3.   Specifikacije koje se odnose na vožnju vlaka

4.2.3.1.   Planiranje vožnje vlaka

U skladu s Direktivom 2001/14/EZ upravitelj infrastrukture mora priopćiti koji su podaci potrebni kod podnošenja zahtjeva za trasu vlaka.

4.2.3.2.   Identifikacija vlakova

Svaki vlak treba identificirati brojem vlaka. Broj vlaka dodjeljuje upravitelj infrastrukture kada dodjeljuje trasu vlaka i mora biti poznat željezničkom prijevozniku i svim upraviteljima infrastrukture koji upravljaju vlakom. Broj vlaka u svakoj mreži mora biti jedinstven. Treba se izbjegavati mijenjanje broja vlaka u tijeku putovanja vlaka.

4.2.3.2.1.   Format broja vlaka

Format broja vlaka definiran je u Odluci Komisije 2012/88/EU od 25. siječnja 2012. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavom transeuropskog željezničkog sustava (7) (u nastavku: TSI CCS).

4.2.3.3.   Polazak vlaka

4.2.3.3.1.   Provjere i ispitivanja prije polaska

Željeznički prijevoznik mora odrediti provjere i ispitivanja kako bi se osiguralo da su svi polasci protekli sigurno (npr. vrata, teret, kočnice).

4.2.3.3.2.   Obavješćivanje upravitelja infrastrukture o radnom stanju vlaka

Željeznički prijevoznik obavješćuje upravitelja infrastrukture kada je vlak spreman za pristup mreži.

Željeznički prijevoznik mora prije polaska i tijekom putovanja obavješćivati upravitelja infrastrukture o svim nepravilnostima koje utječu na vlak ili njegov rad, a mogu imati negativne posljedice na vožnju vlaka.

4.2.3.4.   Upravljanje prometom

4.2.3.4.1.   Opći zahtjevi

Upravljanje prometom mora osigurati sigurno, učinkovito i točno odvijanje željezničkog prometa uključujući učinkovito uklanjanje zastoja u prometu.

Upravitelj infrastrukture mora odrediti postupke i sredstva za:

upravljanje vlakovima u stvarnom vremenu,

operativne mjere za održavanje najboljih radnih značajki infrastrukture u slučaju stvarnih ili predviđenih kašnjenja ili nezgoda, i

obavješćivanje željezničkog (željezničkih) prijevoznika u takvim slučajevima.

Svi dodatni postupci koje zahtijeva željeznički prijevoznik i koji utječu na sučelje s upraviteljem (upraviteljima) infrastrukture mogu se uvesti nakon dogovora s upraviteljem infrastrukture.

4.2.3.4.2.   Izvješća o položaju vlaka

4.2.3.4.2.1.   Podaci potrebni za izvještavanje o položaju vlaka

Upravitelj infrastrukture mora:

(a)

osigurati sredstva za evidentiranje vremena polaska, dolaska ili prolaska vlakova kroz unaprijed određena mjesta javljanja na svojim mrežama u realnom vremenu, i odstupanja;

(b)

dostaviti posebne podatke potrebne za izvješćivanje o položaju vlaka. Takvi podaci moraju uključivati:

identifikaciju vlaka,

identifikaciju mjesta javljanja,

prugu na kojoj vlak vozi,

planirano vrijeme na mjestu javljanja,

stvarno vrijeme na mjestu javljanja (te je li vlak polazi, dolazi ili prolazi – mora se odvojeno navesti vrijeme dolaska i vrijeme polaska za mjesta između mjesta javljanja u kojima se vlak zaustavlja),,

prijevremeni ili zakašnjeli dolazak na mjesto javljanja u minutama,

početno objašnjenje svakog pojedinačnog kašnjenja duljeg od 10 minuta ili kako to zahtijeva metoda praćenja radnih značajki,

navod da izvješće o položaju vlaka kasni i kašnjenje u minutama,

prijašnju identifikaciju (identifikacije) vlaka, ako ih ima,

otkazivanje vlaka na cjelokupnom ili na dijelu trase.

4.2.3.4.2.2.   Predviđeno vrijeme predaje

Upravitelj infrastrukture mora imati postupak koji omogućuje navođenje procijenjenog broja minuta odstupanja od planiranog vremena predviđenog za primopredaju vlaka između dva upravitelja infrastrukture.

To mora uključivati informacije o smetnjama u prometu (opis i lokacija problema).

4.2.3.4.3.   Opasne tvari

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupke za nadzor prijevoza opasnih tvari.

Ti postupci moraju uključivati:

odredbe utvrđene u Direktivi 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8),

obavijest strojovođi o postojanju i položaju opasnih tvari u vlaku,

podatke potrebne upravitelju infrastrukture za prijevoz opasnih tvari,

utvrđivanje komunikacijskih veza i planiranje posebnih mjera za izvanredne situacije u koje su uključene opasne tvari u suradnji s upraviteljem infrastrukture.

4.2.3.4.4.   Kvaliteta odvijanja prometa

Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik moraju primjenjivati postupke za praćenje učinkovitog obavljanja svih odgovarajućih usluga u prometu.

Postupci praćenja moraju biti predviđeni za analizu podataka i otkrivanje skrivenih rizika, u vezi ljudskih pogrešaka i pogrešaka sustava. Rezultati te analize upotrebljavaju se za osmišljavanje aktivnosti poboljšanja namijenjenih otklanjanju ili ublažavanju događaja koji bi mogli negativno utjecati na učinkovit rad mreže.

Ako bi takve aktivnosti poboljšanja bile korisne za cjelokupnu mrežu, uključujući ostale upravitelje infrastrukture i željezničke prijevoznike, onda bi se one priopćavale pod uvjetima poslovne povjerljivosti.

Upravitelj infrastrukture u najkraćem mogućem roku mora istražiti događaje koji značajno remete odvijanje prometa. Kada je moguće, a posebno ako je u pitanju član njegovoga osoblja, upravitelj infrastrukture mora pozvati željezničkog prijevoznika koji je uključen (željezničke prijevoznike koji su uključeni) u dotični događaj da sudjeluje(-u) u istrazi. Ako takva istraga rezultira preporukama za poboljšanje rada mreže i ako doprinosi otklanjanju ili ublažavanju uzroka nesreća/nezgoda, o tome treba obavijestiti sve relevantne upravitelje infrastrukture i dotične željezničke prijevoznike.

Ti se postupci moraju dokumentirati i provjeravati kroz unutarnju kontrolu.

4.2.3.5.   Bilježenje podataka

Podaci koji se odnose na vožnju vlaka moraju se zabilježiti i zadržati u svrhu:

podrška sustavnog praćenja sigurnosti kao sredstva za sprečavanje incidenata i nesreća,

utvrđivanja načina rada strojovođe, funkcija vlaka i infrastrukture tijekom vremena prije incidenta ili nesreće i (ako je moguće) neposredno nakon incidenta ili nesreće da se omogući utvrđivanje uzroka vezanih uz upravljanje vlakom ili opremu vlaka te da se na temelju toga prihvate nove ili izmijenjene mjere kojima bi se spriječilo ponavljanje tog događaja,

evidentiranja podataka koji se odnose na rad i lokomotive/vučne jedinice i strojovođe.

Iz evidentiranih se podataka mora razabrati:

datum i vrijeme evidentiranja,

točna zemljopisna lokacija događaja koji je zabilježen (udaljenost u kilometrima od prepoznatljive lokacije),

identifikacija vlaka,

identitet strojovođe.

Zahtjevi pohrane, povremenog vrednovanja i pristupa tim podacima utvrđeni su u odgovarajućim nacionalnim propisima države članice:

u kojoj željeznički prijevoznik ima dozvolu (za podatke zabilježene u vozilu), ili

države članice u kojoj se nalazi infrastruktura (za podatke zabilježene izvan vlaka).

4.2.3.5.1.   Bilježenje nadzornih podataka izvan vlaka

Upravitelj infrastrukture mora bilježiti najmanje sljedeće podatke:

ispad pružne opreme vezane uz vožnju vlakova (signalizacija, skretnice itd.),

otkrivanje pregrijanosti osovinskih ležajeva, kada je ta oprema osigurana,

komunikaciju između strojovođe i osoblja upravitelja infrastrukture koje odobrava vožnju vlaka.

4.2.3.5.2.   Bilježenje nadzornih podataka u vlaku

Željeznički prijevoznik mora bilježiti najmanje sljedeće podatke:

vožnja pored signala za zaustavljanje ili za „kraj vožnje” bez posebnog odobrenja,

korištenje kočnice za opasnost,

brzinu kojom se kreće vlak,

bilo kakvo isključivanje ili stavljanje izvan snage sustava za upravljanje vlakom (prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnih sustava) u vlaku,

uključivanje uređaja za zvučno upozoravanje (truba),

uključivanje opreme za upravljanje vratima (otpuštanje, zatvaranje),

aktiviranje uređaja za otkrivanje pregrijanosti ležajeva, ako je ugrađen,

identitet upravljačnice za koju se podaci bilježe radi provjere.

4.2.3.6.   Vožnja u otežanim uvjetima

4.2.3.6.1.   Obavijest drugim korisnicima

Upravitelj infrastrukture mora zajedno sa željezničkim prijevoznikom (prijevoznicima) odrediti postupak trenutačnog međusobnog obavješćivanja o svim situacijama koje umanjuju sigurnost, radne značajke i/ili raspoloživost željezničke mreže ili željezničkih vozila.

4.2.3.6.2.   Davanje uputa strojovođama

Upravitelj infrastrukture mora pri svakom radu u otežanim uvjetima koji je povezan s njegovim područjem odgovornosti dati strojovođama odgovarajuće upute o poduzimanju mjera za sigurno svladavanje tog otežanog uvjeta.

4.2.3.6.3.   Pravila za izvanredne situacije

Upravitelj infrastrukture mora zajedno sa svim željezničkim prijevoznicima koji koriste njegovu infrastrukturu, te prema potrebi sa susjednim upraviteljima infrastrukture, odrediti, objaviti i omogućiti odgovarajuća pravila za postupanje u izvanrednim situacijama, te odrediti odgovornosti kako bi se smanjio negativni utjecaj proizašao iz rada u otežanim uvjetima.

Zahtjevi za planiranjem i reakcija na takve događaje moraju biti razmjerni naravi i mogućoj ozbiljnosti otežanog rada.

Te mjere, koje moraju sadržavati barem planove za ponovnu uspostavu „normalnog” stanja mreže, mogu se također odnositi na:

ispadi željezničkih vozila (na primjer oni koje mogu prouzročiti značajne prekide u odvijanju prometa, postupke za izvlačenje vlakova u kvaru),

ispade infrastrukture (na primjer kada dođe do ispada napajanja ili nastupe uvjeti zbog kojih se vlakovi mogu preusmjeriti s rezervirane trase),

izvanredne vremenske uvjete.

Upravitelj infrastrukture mora uspostaviti i ažurirati podatke potrebne za stupanje u vezu s bitnim osobljem upravitelja infrastrukture i željezničkog prijevoznika kod prekida prometa koji uzrokuje rad u otežanim uvjetima. Ti podaci moraju obuhvaćati detalje za stupanje u vezu tijekom i nakon radnoga vremena.

Željeznički prijevoznik mora te podatke predati upravitelju infrastrukture i obavještavati ga o svim promjenama tih podataka za stupanje u vezu.

Upravitelj infrastrukture mora sve željezničke prijevoznike obavijestiti o svim promjenama svojih podataka.

4.2.3.7.   Upravljanje izvanrednim situacijama

Upravitelj infrastrukture mora, u dogovoru sa:

svim željezničkim prijevoznicima koji koriste njegovu infrastrukturu ili, prema potrebi, predstavničkim tijelima željezničkih prijevoznika koji koriste njegovu infrastrukturu,

sa susjednim upraviteljima infrastrukture, prema potrebi,

lokalnim vlastima, predstavničkim tijelima za postupanje u slučaju opasnosti na lokalnoj ili državnoj razini (uključujući vatrogasce i službu spašavanja), prema potrebi,

odrediti, objaviti i omogućiti odgovarajuće mjere za upravljanje izvanrednim situacijama i ponovnu uspostavu normalnog rada pruge.

Takve mjere u pravilu obuhvaćaju sljedeće situacije:

sudare,

požare u vlaku,

evakuaciju vlakova,

nesreće u tunelima,

incidente koji uključuju opasne tvari,

iskliznuća.

Željeznički prijevoznik mora upravitelju infrastrukture dostaviti sve posebne podatke o tim okolnostima, pogotovo u vezi popravaka ili ponovnog vraćanja svojih vlakova na kolosijek.

Pored toga, željeznički prijevoznik mora imati postupke za obavješćivanje putnika o izvanrednoj situaciji u vlaku te sigurnosnim postupcima.

4.2.3.8.   Pomoć posadi vlaka u slučaju nesreće ili velikog kvara pružnog vozila

Željeznički prijevoznik mora odrediti odgovarajuće postupke za pomoć posadi vlaka u otežanim situacijama kako bi se izbjegla ili smanjila kašnjenja uzrokovana tehničkim ili drugim kvarovima željezničkih vozila (npr. komunikacijske veze, mjere koje treba poduzeti u slučaju evakuacije vlaka).

4.3.   Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja

U smislu osnovnih zahtjeva iz poglavlja 3., funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja su sljedeće:

4.3.1.   Sučelja s TSI-jima za građevinski podsustav

Referentni TSI za odvijanje prometa

 

Referentni TSI za građevinski podsustav konvencionalnih željeznica

 

Parametar

Točka

Parametar

Točka

Učinkovitost kočenja

4.2.2.6.2

Uzdužni otpor kolosijeka

4.2.7.2

Izmjene podataka sadržanih u Uputama o trasi

4.1.2.2.2

Operativna pravila

4.4

Vožnja u otežanim uvjetima

4.2.3.6


Referentni TSI za odvijanje prometa

 

Referentni TSI za građevinski podsustav konvencionalnih željeznica

 

Parametar

Točka

Parametar

Točka

Osoblje i vlakovi

2.2.1.

Stručna osposobljenost

4.6.

4.3.2.   Sučelja s TSI-jem za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

Referentni TSI za odvijanje prometa

 

Referentni TSI za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

 

Parametar

Točka

Parametar

Točka

Upute za strojovođu

4.2.1.2.1.

Pružni sustavi za detekciju vlaka

4.2.10.

Operativna pravila

4.4.

Operativna pravila

4.4.

Uočavanje signalnih i pružnih oznaka

4.2.2.8.

Vidljivost signalizacijskih oznaka uz prugu

4.2.15.

Učinkovitost kočenja

4.2.2.6.

Učinkovitost i obilježja kočenja vlaka

4.2.2.

Broj vlaka

4.2.3.2.1.

ETCS DMI

4.2.12.

GSM-R DMI

4.2.13.

Bilježenje podataka u vlaku

4.2.3.5.

Sučelje s propisanim bilježenjem podataka

4.2.14.

4.3.3.   Sučelja s TSI-jem za željeznička vozila

4.3.3.1.   Sučelja s TSI-jem za lokomotive i putnička vozila

Referentni TSI za odvijanje prometa

 

Referentni TSI za lokomotive i putničke vagone konvencionalnih željeznica

 

Parametar

Točka

Parametar

Točka

Pravila za izvanredne situacije

4.2.3.6.3

Vlačna oprema za spašavanje

4.2.2.2.4

Sastav vlaka

4.2.2.5

Sučelje s infrastrukturom: parametar osovinskog opterećenja i opterećenja kotača

4.2.3.2

Minimalni zahtjevi kočnog sustava

4.2.2.6.1

Učinkovitost kočenja

4.2.4.5

Vidljivost vlaka

4.2.2.1

Vanjska svjetla

4.2.7.1

Čujnost vlaka

4.2.2.2

Sirena

4.2.7.2

Uočavanje signala

4.2.2.8

Vanjska vidljivost

4.2.9.1.3

Optička obilježja vjetrobrana

4.2.9.2.2

Unutarnje osvjetljenje

4.2.9.1.8

Budnost strojovođe

4.2.2.9

Naprava za kontroliranje budnosti strojovođe

4.2.9.3.1

Bilježenje podataka

4.2.3.5.2

Naprava za snimanje

4.2.9.6

4.3.3.2.   Sučelje s TSI-jem za teretne vagone

Referentni TSI za odvijanje prometa

 

Referentni TSI za teretne vagone konvencionalnih željeznica

 

Parametar

Točka

Parametar

Točka

Stražnji kraj

4.2.2.1.3.2

Naprave za pričvršćivanje signala za stražnji kraj

4.2.6.3

Stražnji kraj

4.2.2.1.3.2

Signal za stražnji kraj

Prilog E

Sastav vlaka

4.2.2.5

Profiliranje

4.2.3.1

Sastav vlaka

4.2.2.5

Parametar osovinskog opterećenja

4.2.3.2.

Pravila za izvanredne situacije

4.2.3.6.3

Dizanje

4.2.2.2

Kočenje vlaka

4.2.2.6

Kočnica

4.2.4

4.3.3.3.   Sučelje s TSI-jem za željeznička vozila velikih brzina

Referentni TSI za odvijanje prometa

 

Referentni TSI za željeznička vozila velikih brzina

 

Parametar

Točka

Parametar

Točka

Sastav vlaka

4.2.2.5.

Minimalna učinkovitost kočenja

4.2.4.1.

Minimalni zahtjevi kočnog sustava

4.2.2.6.1.

Zahtjevi kočnog sustava

4.2.4.3.

Učinkovitost kočenja

4.2.2.6.2.

Učinkovitost kočenja

4.2.2.6.2.

Kočnice na vrtložnu struju

4.2.4.5.

Učinkovitost kočenja

4.2.2.6.2.

Zaštita vlaka u slučaju kvara

4.2.4.6.

Učinkovitost kočenja

4.2.2.6.2.

Učinkovitost kočenja na strmim nagibima

4.2.4.7.

Obavješćivanje strojovođe u stvarnom vremenu

4.2.1.2.2.3

Zahtjevi za putnička vozila

4.2.2.4.

Pristup

4.2.2.4.

Alarm za putnike

4.2.5.3.

Izlazi za nuždu

4.2.7.1.

Prednji dio

4.2.2.1.2.

Prednja i stražnja svjetla

4.2.7.4.1.

Stražnji dio

4.2.2.1.3.

Prednja i stražnja svjetla

4.2.7.4.1.

Čujnost vlaka

4.2.2.2.

Sirene

4.2.7.4.2.

Zahtjevi za uočavanje signala i signalnih oznaka

4.2.2.8.

Vjetrobransko staklo i prednji dio vlaka

4.2.2.7.

Budnost strojovođe

4.2.2.9.

Uređaj za praćenje budnosti strojovođe

4.2.7.8.

Sastav vlaka

4.2.2.5.

Stražnja kvačila i rezervna kvačila

4.2.2.2.

Pravila za izvanredne situacije

4.2.3.6.3.

Upravljanje izvanrednim situacijama

4.2.3.7.

Kvačila

Prilog K

Maksimalna duljina vlaka

4.2.3.5.

Vožnja u otežanim uvjetima

4.2.3.6.

Nadziranje stanja osovinskih ležajeva

4.2.3.3.2.

Dinamičko ponašanje željezničkih vozila

4.2.3.4.

Posipanje pijeskom

Dodatak B (C.1)

Posipanje pijeskom

4.2.3.10.

Poznavanje funkcija željezničkih vozila od strane osoblja vlaka

4.2.2.5.

Izgled vlaka

4.2.1.2.

Dodatak J

Koncepti nadziranja i dijagnostike

4.2.7.10.

Pravila za izvanredne situacije

4.2.3.6.3.

Stražnja kvačila i rezervna kvačila

4.2.2.2.

Upravljanje izvanrednim situacijama

4.2.3.7.

Kvačila

Prilog K

Vožnja u otežanim uvjetima

4.2.3.6.

Mjere u izvanrednim situacijama

4.2.7.1.

Upravljanje izvanrednim situacijama

4.2.3.7.

Protupožarna zaštita

4.2.7.2.

Bilježenje nadzornih podataka u vlaku

4.2.3.5.2.

Koncepti nadziranja i dijagnostike

4.2.7.10.

Obavješćivanje strojovođe u stvarnom vremenu

4.2.1.2.2.3.

Podizanje zastora (balasta)

4.2.3.11.

Sastav vlaka

4.2.2.5.

Uvjeti okoline

4.2.6.1.

Obavješćivanje upravitelja infrastrukture o radnom stanju vlaka

4.2.3.3.2.

Obavješćivanje strojovođe u stvarnom vremenu

4.2.1.2.2.3.

Bočni vjetrovi

4.2.6.3.

Vožnja u otežanim uvjetima

4.2.3.6.

Obavješćivanje strojovođe u stvarnom vremenu

4.2.1.2.2.3.

Maksimalne varijacije tlaka u tunelima

4.2.6.4.

Vožnja u otežanim uvjetima

4.2.3.6.

Upravljanje izvanrednim situacijama

4.2.3.7.

Vanjska buka

4.2.6.5.

Upravljanje izvanrednim situacijama

4.2.3.7.

Protupožarna zaštita

4.2.7.2.

Upravljanje izvanrednim situacijama

4.2.3.7.

Postupci dizanja/spašavanja

4.2.7.5.

Bilježenje nadzornih podataka u vlaku

4.2.3.5.2.

Posebne specifikacije za tunele

4.2.7.11.

Dodatak J

Priprema uputa o trasi

4.2.1.2.2.1.

Sustavi za osvjetljavanje u izvanrednim situacijama

4.2.7.12.

Upravljanje izvanrednim situacijama

4.2.3.7.

Pomoćno osoblje

4.6.3.2.3.3.

Sastav vlaka

4.2.2.5.

Zahtjevi u vezi s vučnom silom

4.2.8.1.

Obavješćivanje upravitelja infrastrukture o radnom stanju vlaka

4.2.3.3.2.

Obavješćivanje upravitelja infrastrukture o radnom stanju vlaka

4.2.3.3.2.

Zahtjevi u vezi s adhezijom kotač/tračnica

4.2.8.2.

Vožnja u otežanim uvjetima

4.2.3.6.

Opis pruge i relevantne pružne opreme vezane uz pruge na kojima se prometuje

4.2.1.2.2.

Vožnja u otežanim uvjetima

4.2.3.6.

Funkcionalne i tehničke specifikacije vezane uz napajanje električnom energijom

4.2.8.3.

Opis pruge i relevantne pružne opreme vezane uz pruge na kojima se prometuje

4.2.1.2.2.

4.3.4.   Sučelja s TSI-jem za elektroenergetski podsustav (TSI ENE)

Referentni TSI za odvijanje prometa

 

Referentni TSI za elektroenergetski podsustav konvencionalnih željeznica

 

Parametar

Točka

Parametar

Točka

Opis pruge i odgovarajuće pružne opreme za pruge na kojima se odvija promet

4.2.1.2.2

Upravljanje napajanjem električnom energijom

4.4.2

Obavješćivanje strojovođe u stvarnom vremenu

4.2.1.2.2.3

Izmjene podataka sadržanih u Uputama o trasi

4.2.1.2.2.2

Izvođenje radova

4.4.3


Referentni TSI za odvijanje prometa

 

Referentni TSI za elektroenergetski podsustav konvencionalnih željeznica

 

Parametar

Točka

Parametar

Točka

Osoblje i vlakovi

2.2.1.

Stručna osposobljenost

4.6.

4.4.   Operativna pravila

Pravila i postupci koji omogućuju usklađen rad novih i različitih strukturnih podsustava namijenjenih uporabi u europskom željezničkom sustavu, a posebno onih koji su izravno povezani s radom novog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog sustava, moraju u jednakim situacijama biti jednaki.

S tim ciljem su u Dodatku A utvrđena operativna pravila za Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS/ETCS) i za komunikacijski sustav ERTMS/GSM-R.

Ostala operativna pravila koja se mogu standardizirati u cijelom europskom željezničkom sustavu utvrđena su u Dodatku B.

4.5.   Pravila održavanja

Ne primjenjuju se.

4.6.   Stručna osposobljenost

U skladu s točkom 2.2.1. ovog TSI-ja u ovoj je točki opisana stručna i jezična osposobljenost osoblja te postupci koji su potrebni da bi osoblje steklo tu osposobljenost.

4.6.1.   Stručna osposobljenost

Osoblje željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture mora steći odgovarajuću stručnu osposobljenost za obavljanje svih potrebnih poslova vezanih uz sigurnost u normalnim, otežanim i izvanrednim situacijama. Takva osposobljenost obuhvaća stručno znanje i sposobnost primjene toga znanja u praksi.

Minimalni elementi vezani uz stručnu osposobljenost za pojedine poslove navedeni su u dodacima J i L.

4.6.1.1.   Stručna znanja

Uzimajući u obzir navedene dodatke, te ovisno o poslovima pojedinačnog člana osoblja potrebno znanje obuhvaća sljedeće:

(a)

općenito znanje o radu željeznica s posebnim naglaskom na aktivnostima bitnim za sigurnost:

načela djelovanja sustava upravljanja sigurnošću njihovih trgovačkih društava,

uloge i odgovornosti bitnih osoba koje sudjeluju u interoperabilnim aktivnostima,

procjena hazarda, posebno vezano uz rizike koji obuhvaćaju rad željeznice i napajanje električnom energijom;

(b)

odgovarajuće poznavanje poslova vezanih uz sigurnost u vezi s postupcima i sučeljima za:

pruge i pružnu opremu,

željeznička vozila,

okoliš.

4.6.1.2.   Sposobnost primjene znanja u praksi

Da bi osoblje bilo sposobno primijeniti to znanje u redovnim, otežanim i izvanrednim situacijama mora u potpunosti poznavati:

metodu i načela primjene tih pravila i postupaka,

postupak za korištenje pružne opreme i željezničkih vozila, kao i sve posebne opreme vezane uz sigurnost,

načela sustava upravljanja sigurnošću kako bi se izbjeglo uvođenje bilo kakvih nepotrebnih rizika za osobe i za proces.

Osoblje mora također biti općenito sposobno prilagođavanju različitim okolnostima s kojima se pojedinac može susresti.

Od željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture zahtijeva se da uspostave sustav upravljanja osposobljenošću kako bi osigurali ocjenjivanje i održavanje osposobljenosti pojedinih članova svoga osoblja. Pored toga, prema potrebi se mora osigurati osposobljavanje kako bi se osiguralo obnavljanje znanja i vještina, pogotovo u vezi sa slabostima i pomanjkanjima u radu sustava ili pojedinaca.

4.6.2.   Jezična osposobljenost

4.6.2.1.   Načela

Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik moraju osigurati da je njihovo odgovarajuće osoblje osposobljeno za korištenje komunikacijskih protokola i načela utvrđenih u ovom TSI-ju.

Ako upravitelj infrastrukture upotrebljava drugačiji radni jezik od jezika kojime se uobičajeno služi osoblje željezničkog prijevoznika, jezično i komunikacijsko osposobljavanje mora predstavljati bitan dio cjelokupnog sustava upravljanja osposobljenošću željezničkog prijevoznika.

Osoblje željezničkog prijevoznika čiji je posao komunikacija s osobljem upravitelja infrastrukture o predmetima bitnim za sigurnost, bilo u redovnim, otežanim ili izvanrednim situacijama, mora imati dostatnu razinu znanja na radnom jeziku upravitelja infrastrukture.

4.6.2.2.   Razina znanja

Razina znanja na jeziku upravitelja infrastrukture mora biti dostatna iz sigurnosnih razloga.

(a)

Kao minimum ta razina znanja strojovođe mora obuhvatiti njegovu sposobnost da:

pošalje i razumije sve poruke navedene u Dodatku C ovog TSI-ja,

da učinkovito komunicira u redovnim, otežanim i izvanrednim situacijama,

da ispunjava obrasce vezane uz korištenje Zbirke obrazaca;

(b)

Ostali članovi osoblja vlaka čiji poslovi zahtijevaju da razgovaraju s osobljem upravitelja infrastrukture o predmetima bitnim za sigurnost moraju biti u stanju barem poslati i razumjeti podatke koji opisuju vlak i njegovo radno stanje.

Naputci o prikladnim razinama osposobljenosti navedeni su u Dodatku E. Razina znanja za strojovođe je najmanje razina 3. Razina znanja za osoblje koje prati vlakove je najmanje razina 2.

4.6.3.   Početno i trajno ocjenjivanje osoblja

4.6.3.1.   Osnovni elementi

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju odrediti postupak ocjenjivanja svog osoblja.

Preporuča se da se u obzir uzmu sljedeće stavke:

A.

Odabir osoblja

procjena iskustva i stručne osposobljenosti pojedinca,

procjena osposobljenosti pojedinca za korištenje bilo kojeg potrebnog stranog jezika (jednog ili više njih) ili nadarenosti za učenje stranih jezika

B.

Početna stručna izobrazba

analiza potreba za osposobljavanjem,

sredstva osposobljavanja,

osposobljavanje instruktora.

C.

Početno ocjenjivanje

osnovni uvjeti,

program ocjenjivanja uključujući praktično pokazivanje znanja,

stručna osposobljenost instruktora,

izdavanje potvrda o osposobljenosti.

D.

Očuvanje znanja

načela očuvanja znanja,

metode koje treba primjenjivati,

standardizacija postupka održavanja znanja,

postupak ocjenjivanja.

E.

Tečajevi za obnavljanje znanja

načela trajnog osposobljavanja (uključujući jezik).

4.6.3.2.   Analiza potreba za osposobljavanjem

4.6.3.2.1.   Razvijanje analize potreba za osposobljavanjem

Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju provesti analizu potreba za osposobljavanjem svog odgovarajućeg osoblja.

Ta analiza mora utvrditi i opseg i složenost potreba za osposobljavanjem i uzeti u obzir rizike vezane uz vožnju vlakova, posebno u vezi s ljudskim sposobnostima i ograničenjima (ljudski faktori) koji mogu proizići kao posljedica:

razlika u načinu rada između pojedinih upravitelja infrastrukture i rizika vezanih uz prijelaz između njih,

razlika između poslova, radnih postupaka i komunikacijskih protokola,

bilo kakvih razlika u radnom jeziku koji koristi osoblje upravitelja infrastrukture,

lokalnih uputa za rad koje mogu uključivati posebne postupke ili posebnu opremu koja se primjenjuje u određenim slučajevima, na primjer u određenom tunelu.

Naputci za elemente koje bi trebalo uzeti u obzir mogu se naći u dodacima navedenim u točki 4.6.1. Prema potrebi se upotrebljavaju elementi osposobljavanja osoblja koji to uzimaju u obzir.

Postoji mogućnost da zbog radnih postupaka koje planira željeznički prijevoznik ili zbog naravi mreže kojom upravlja upravitelj infrastrukture, neki elementi iz dodataka navedenih u točki 4.6.1. nisu primjereni. Analiza potreba za osposobljavanjem mora dokumentirati one elemente koji se ne smatraju primjerenima i razloge zašto se ne smatraju primjerenim.

4.6.3.2.2.   Ažuriranje analize potreba za osposobljavanjem

Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju odrediti postupak za pregled i ažuriranje svojih vlastitih potreba za osposobljavanjem uzimajući u obzir pitanja kao što su prijašnje revizije, povratne informacije sustava i poznate promjene pravila i postupaka, infrastrukture i tehnologije.

4.6.3.2.3.   Posebni elementi za posadu vlaka i pomoćno osoblje

4.6.3.2.3.1.   Poznavanje infrastrukture

Željeznički prijevoznik mora osigurati da osoblje u vlaku posjeduje odgovarajuće znanje za relevantnu infrastrukturu.

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupak stjecanja i održavanja znanja osoblja vlaka o trasama na kojima se odvija promet. Taj se postupak mora:

temeljiti na podacima o trasama koje dostavlja upravitelj infrastrukture, i

biti u skladu s postupkom opisanim u točki 4.2.1.

4.6.3.2.3.2.   Znanje o željezničkim vozilima

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupak kojim će njegova posada vlaka usvajati i održavati znanje o vuči i željezničkim vozilima.

4.6.3.2.3.3.   Pomoćno osoblje

Željeznički prijevoznik osigurava da je pomoćno osoblje (npr. za opskrbu pripremljenom hranom i pićem i čišćenje) koje nije dio „osoblja vlaka”, pored svojih osnovnih poslova, osposobljeno za slijeđenje uputa danih od potpuno osposobljenih članova „osoblja vlaka”.

4.7.   Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

4.7.1.   Uvod

Osoblje koje je u točki 4.2.1. navedeno kao osoblje koje obavlja poslove vezane uz sigurnost u skladu s točkom 2.2. mora biti u odgovarajućoj fizičkoj spremi kako bi se osiguralo udovoljavanje svim operativnim i sigurnosnim standardima.

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju sastaviti i dokumentirati postupak koji provode u okviru svojeg sustava upravljanja sigurnošću radi osiguranja ispunjavanja medicinskih, psiholoških i zdravstvenih zahtjeva za svoje osoblje.

Zdravstvene preglede iz točke 4.7.4. i sve uz njih vezane odluke o fizičkoj spremi pojedinog člana osoblja mora provoditi priznati liječnik medicine rada.

Osoblje ne smije obavljati poslove vezane uz sigurnost ako njihovu budnost onemogućavaju tvari kao što su alkohol, droge ili psihotropni lijekovi. Stoga željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju pripremiti postupke za nadzor rizika da osoblje ne radi pod utjecajem takvih tvari, niti da te tvari konzumira na poslu.

U vezi s određenim ograničenjima gore navedenih tvari primjenjuju se nacionalni propisi države članice u kojoj se odvija željeznički promet.

4.7.2.   Obrisano

4.7.3.   Obrisano

4.7.4.   Zdravstveni pregled i psihološka procjena

4.7.4.1.   Prije zapošljavanja

4.7.4.1.1.   Minimalni sadržaj zdravstvenoga pregleda

Zdravstveni pregledi moraju obuhvaćati:

opći zdravstveni pregled,

preglede osjetilnih funkcija (vid, sluh, raspoznavanje boja),

analizu urina ili krvne slike za otkrivanje šećerne bolesti (diabetes mellitus) i ostalih stanja indiciranih kliničkim pregledom,

pregled za otkrivanje prisutnosti opojnih droga.

4.7.4.1.2.   Psihološka procjena

Cilj psihološke procjene je pomoć željezničkom prijevozniku pri imenovanju i upravljanju osobljem koje ima kognitivne i psihomotorne sposobnosti te odgovarajuće ponašanje i osobnost za sigurno obavljanje svojih poslova.

Pri određivanju sadržaja psihološke procjene, psiholog mora uzeti u obzir najmanje sljedeća mjerila koja su bitna za zahtjeve svake sigurnosne funkcije:

(a)

kognitivne sposobnosti:

pozornost i koncentracija,

pamćenje,

sposobnost percepcije,

zaključivanje,

komunikacija;

(b)

psihomotoričke sposobnosti:

brzina reagiranja,

koordinacija pokreta,

(c)

ponašanje i osobnost:

samokontrolu emocija,

pouzdanost ponašanja,

samostalnost,

savjesnost.

Ako psiholog propusti jedno od navedenih mjerila, tu svoju odluku mora obrazložiti i dokumentirati.

4.7.4.2.   Nakon zapošljavanja

4.7.4.2.1.   Učestalost redovitih zdravstvenih pregleda

Mora se obaviti najmanje jedan sistematski zdravstveni pregled:

svakih 5 godina za osoblje u dobi do 40 godina,

svake 3 godine za osoblje u dobi od 41 do 62 godine,

svake godine za osoblje u dobi iznad 62 godine.

Liječnik medicine rada mora propisati redovitije preglede ako to zahtijeva zdravstveno stanje člana osoblja.

4.7.4.2.2.   Minimalni sadržaj redovitog zdravstvenog pregleda

Ako djelatnik ispunjava kriterije koji se zahtijevaju pri pregledu koji je proveden prije početka rada na njegovom radnom mjestu, povremeni specijalistički pregledi moraju obuhvaćati barem:

opći zdravstveni pregled,

preglede osjetilnih funkcija (vid, sluh, raspoznavanje boja),

analizu urina ili krvne slike za otkrivanje šećerne bolesti (diabetes mellitus) i ostalih stanja indiciranih kliničkim pregledom,

pregled za otkrivanje prisutnosti opojnih droga ako je klinički indiciran.

4.7.4.2.3.   Dodatni zdravstveni pregledi i/ili psihološka procjena

Pored redovitih zdravstvenih pregleda moraju se obaviti dodatni posebni zdravstveni pregled i/ili psihološka procjena ako postoji opravdani razlog za sumnju u zdravstveno ili psihološko stanje člana osoblja ili opravdana sumnja na uporabu opojnih droga ili zlouporabu ili neprimjerenu uporabu alkohola. To je prije svega potrebno nakon nezgode ili nesreće uzrokovane ljudskom greškom pojedinca.

Poslodavac mora zahtijevati zdravstveni pregled nakon svakog bolovanja duljeg od 30 dana. U odgovarajućim se slučajevima takvi pregledi mogu ograničiti na pregled liječnika medicine rada na temelju dostupnih zdravstvenih podatka koji ukazuju da sposobnost uposlenika za rad nije narušena.

Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture mora utemeljiti sustave za osiguranje provođenja takvih dodatnih pregleda i procjena prema potrebi.

4.7.5.   Zdravstveni zahtjevi

4.7.5.1.   Opći zahtjevi

Osoblje ne smije bolovati od neke bolesti niti uzimati lijekove koji mogu uzrokovati:

nagli gubitak svijesti,

smanjivanje svjesnosti ili koncentracije,

iznenadnu nesposobnost za rad,

narušen osjećaj za ravnotežu ili koordinaciju,

znatno ograničenje pokretljivosti.

Moraju se ispuniti sljedeći zahtjevi za vid i sluh:

4.7.5.2.   Zahtjevi za vid

oštrina vida na daljinu s pomagalom ili bez: 0,8 (desno oko + lijevo oko – mjereno odvojeno); najmanje 0,3 na lošijem oku,

najsnažnije kontaktne leće: dalekovidnost + 5/kratkovidnost - 8. Ovlašteni liječnik medicine rada može dopustiti odstupanja od vrijednosti unutar toga okvira u iznimnim slučajevima i nakon dobivenog mišljenja očnog specijalista,

vid na srednju udaljenost i na blizinu: dostatan s pomagalom ili bez,

kontaktne leće su dopuštene,

normalno raspoznavanje boja: uporabom priznatoga testa, kao što je Ishihara, prema potrebi dopunjenog drugim priznatim testom,

vidno polje: normalno (nema nikakvih nepravilnosti koje bi utjecale na posao koji treba obaviti),

vid na oba oka: prisutan,

binokularni vid: prisutan,

osjetljivost na kontrast: dobra,

odsutnost progresivne očne bolesti,

ugrađene leće, keratotomije i keratektomije dopuštene su samo pod uvjetom da se kontrolni pregledi obavljaju jednom godišnje ili tako često kako je utvrdio liječnik medicine rada.

4.7.5.3.   Zahtjevi za sluh

Dostatan sluh potvrđen tonskim audiogramom, odnosno:

sluh je dovoljno dobar za obavljanje telefonskog razgovora i za primjećivanje upozoravajućih tonova i radijskih poruka.

Kao smjernice se upotrebljavaju sljedeće informativne vrijednosti:

smanjenje sluha ne smije prelaziti 40 dB pri 500 i 1 000 Hz,

smanjenje sluha na uhu koje lošije provodi prijenos zvuka zrakom ne smije prelaziti 45 dB pri 2 000 Hz.

4.8.   Registri infrastrukture i vozila

Zbog svojih značajki registri infrastrukture i vozila, kako su definirani u člancima 33., 34. i 35. Direktive 2008/57/EZ, nisu primjereni za posebne zahtjeve podsustava „odvijanje i upravljanje prometom”. Stoga ovaj TSI ne utvrđuje ništa u vezi s tim registrima.

Međutim, postoji operativni zahtjev da se određeni podaci koji se odnose na infrastrukturu moraju staviti na raspolaganje željezničkom prijevozniku, te obratno, da se određeni podaci koji se odnose na željeznička vozila moraju staviti na raspolaganje upravitelju infrastrukture, kako je utvrđeno u točkama 4.8.1. i 4.8.2. U oba slučaja dotični podaci moraju biti potpuni i točni.

4.8.1.   Infrastruktura

Zahtjevi za podatke o željezničkoj infrastrukturi koji se odnose na podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” i koji moraju biti raspoloživi željezničkim prijevoznicima utvrđeni su u Dodatku D. Upravitelj infrastrukture odgovoran je za točnost podataka.

4.8.2.   Željeznička vozila

Upraviteljima infrastrukture moraju biti raspoloživi sljedeći podaci o željezničkim vozilima. Posjednik vozila odgovoran je za točnost podataka:

je li vozilo izgrađeno od materijala koji u slučaju nesreće ili požara mogu biti opasni (npr. azbest),

ukupne duljine preko odbojnika, ako postoje.

5.   INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI

5.1.   Definicija

U skladu s člankom 2. točkom (f) Direktive 2008/57/EZ „interoperabilni sastavni dijelovi” znači „svi osnovni elementi, skupina elemenata, sklopovi ili uređaji koji su ugrađeni ili koje se namjerava ugraditi u podsustav o kojem, izravno ili neizravno, ovisi interoperabilnost željezničkog sustava. Pojam „sastavni dio” obuhvaća materijalne proizvode, te nematerijalne kao što je programska podrška”.

5.2.   Popis interoperabilnih sastavnih dijelova

Za podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” ne postoje interoperabilni sastavni dijelovi.

6.   OCJENA SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI ZA UPORABU INTEROPERABILNIH SASTAVNIH DIJELOVA I PROVJERA PODSUSTAVA

6.1.   Interoperabilni sastavni dijelovi

Budući da ovaj TSI još uvijek ne navodi nikakve interoperabilne sastavne dijelove, nije se razgovaralo o dogovorima za procjenu.

6.2.   Podsustav „odvijanje i upravljanje prometom”

6.2.1.   Načela

Podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” funkcionalni je podsustav u skladu s Prilogom II. Direktivi 2008/57/EZ.

U skladu s člancima 10. i 11. Direktive 2004/49/EZ, kada podnose zahtjev za novo ili izmijenjeno rješenje o sigurnosti ili rješenje o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom, željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju dokazati da se unutar njihovog sustava upravljanja sigurnošću poštuju zahtjevi ovog TSI-ja.

Zajedničke sigurnosne metode o postupcima za ocjenu sukladnosti od nacionalnih sigurnosnih tijela traže uspostavu svakodnevnog nadzora i praćenja usklađenosti sa sustavom upravljanja sigurnošću, uključujući sve TSI-jeve. Treba napomenuti da ni jedan element sadržan u ovome TSI-ju ne zahtijeva da ga posebno procijeni prijavljeno tijelo.

Zahtjevi iz ovog TSI-ja koji se odnose na strukturne podsustave i koji su navedeni u sučeljima (točka 4.3) ocjenjuju se u skladu s relevantnim strukturnim TSI-jima.

7.   PROVEDBA

7.1.   Načela

Provedbu ovog TSI-ja i usklađenost s odgovarajućim točkama ovog TSI-ja treba utvrditi u skladu s planom provedbe koji sastavlja svaka država članica za pruge za koje je odgovorna.

Taj plan mora uzeti u obzir:

(a)

posebne točke u odnosu na ljudski faktor povezane s radom na jednoj zadanoj pruzi;

(b)

pojedinačne operativne i sigurnosne elemente svake pojedinačne pruge; i

(c)

vrijedi li provedba razmatranih elemenata:

za sve vlakove na pruzi ili ne,

samo za određene pruge,

za sve pruge,

za sve vlakove koji voze na prugama mreže;

(d)

odnos s provedbom ostalih podsustava (prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava, željeznička vozila itd.).

U ovome trenutku treba uzeti u obzir sve posebne iznimke koje se primjenjuju i dokumentirati ih kao dio plana.

Plan provedbe mora uzeti u obzir različite razine mogućnosti provedbe u svim sljedećim primjerima, naime kada:

(a)

željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture započinje s radom;

(b)

se uvedu obnovljeni ili modernizirani operativni sustavi željezničkog prijevoznika ili upravitelja infrastrukture; ili

(c)

se puste u uporabu novi ili modernizirani građevinski ili elektroenergetski podsustavi ili podsustav željezničkih vozila ili prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav koji zahtijevaju odgovarajuće radne postupke.

Jasno je da se svi elementi ovog TSI-ja ne mogu provesti u cijelosti dokle god se ne uskladi odgovarajuća sklopovska oprema (građevinska oprema, prometno-upravljačka i signalno-sigurnosna oprema itd.) kojom treba upravljati. Smjernice iz ovog poglavlja treba smatrati samo privremenom fazom koja podupire prijelaz na ciljni sustav.

7.2.   Smjernice za provedbu

Postoje tri različita elementa provedbe:

(a)

potvrda da svi postojeći sustavi i postupci ispunjavaju zahtjeve ovog TSI-ja;

(b)

prilagodba svih postojećih sustava i postupaka u svrhu usklađivanja sa zahtjevima ovog TSI-ja;

(c)

novi sustavi i postupci koji proizlaze iz provedbe ostalih podsustava;

nove/modernizirane konvencionalne pruge (građevinski/elektroenergetski podsustav),

nova ili modernizirana signalizacijska oprema ETCS-a, radijska oprema GSM-R-a, uređaji za otkrivanje pregrijanih osovinskih ležajeva … (prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav),

nova željeznička vozila (željeznička vozila).

7.3.   Posebni slučajevi

7.3.1.   Uvod

U posebnim slučajevima navedenim dalje u tekstu dopuštene su sljedeće posebne odredbe.

Ti posebni slučajevi pripadaju dvjema kategorijama:

odredbe se primjenjuju ili trajno (slučaj „P”), ili privremeno (slučaj „T”),

u privremenim slučajevima države članice se usklađuju s odgovarajućim podsustavom ili do 2016. godine (slučaj „T1”), ili do 2024. godine (slučaj „T2”).

7.3.2.   Popis posebnih slučajeva

7.3.2.1.   Privremeni posebni slučaj (T1) Estonija, Latvija i Litva

Za provedbu točke 4.2.2.1.3.2. ovog TSI-ja, vlakovi koji prometuju isključivo u mreži Estonije, Latvije i Litve sa širinom tračnica od 1 520 mm mogu koristiti drugačiji utvrđeni način signalizacije stražnjeg dijela vlaka.

7.3.2.2.   Privremeni posebni slučaj (T2) Irska i Ujedinjena Kraljevina

Za provedbu točke 4.2.3.2.1. ovog TSI-ja Irska i Ujedinjena Kraljevina u postojećim sustavima koriste alfanumerički broj. Država članica utvrđuje zahtjeve i vremenski raspored prijelaza s alfanumeričkog označavanja broja vlaka na numeričko označivanje broja vlaka u ciljnom sustavu.


(1)  SL L 315, 3.12.2007., str. 51.

(2)  SL L 164, 30.4.2004., str. 44.

(3)  SL L 75, 15.3.2001., str. 29.

(4)  SL L 344, 8.12.2006., str. 1.

(5)  SL L 84, 26.3.2008., str. 132.

(6)  SL L 139, 26.5.2011., str. 1.

(7)  SL L 51, 23.2.2012., str. 1.

(8)  SL L 260, 30.9.2008., str 13.

Dodatak A

OPERATIVNA PRAVILA ERTMS-a/ETCS-a

Operativna pravila za ERTMS/ETCS i ERTMS/GSM-R utvrđena su u tehničkom dokumentu „Operativna pravila i načela za ERTMS – Verzija 2” objavljenom na mrežnoj stranici Europske agencije za željeznice (http://www.era.europa.eu).

Dodatak B

Ostali propisi koji omogućuju usklađen rad

A.   OPĆENITO

Pridržano

B.   SIGURNOST I ZAŠTITA OSOBLJA

Pridržano

C.   OPERATIVNO SUČELJE SA PROMETNO-UPRAVLJAČKOM I SIGNALNO-SIGURNOSNOM OPREMOM

C1.   Posipanje pijeskom

Ako je vlak opremljen uređajem za posipanje pijeskom koji se aktivira ručno, strojovođa mora uvijek imati mogućnost posipanja pijeskom, ali se to mora izbjeći kad god je moguće:

na području skretnica i križišta,

tijekom kočenja pri brzini manjoj od 20 km/h,

u mirovanju.

Pri tome su iznimke:

ako postoji opasnost od vožnje pored signala za zaustavljanje (SPAD) ili drugi ozbiljni incidenti prilikom kojih bi primjena pijeska pomogla adheziji kotača,

pri pokretanju,

kada je potrebno testirati opremu za posipanje pijeskom na vučnoj jedinici. (Testiranje se ne bi trebalo obavljati na područjima koja su posebno odabrana u Registru infrastrukture).

C2.   Aktivacija uređaja za otkrivanje pregrijanih ležajeva

Pridržano

D.   VOŽNJA VLAKA

D1.   Redovni uvjeti

D2.   Otežani uvjeti

Pridržano

E.   NEPRAVILNOSTI, NEZGODE I NESREĆE

Pridržano

Dodatak C

Metodologija komunikacije vezane uz sigurnost

UVOD

Ovaj Dodatak utvrđuje pravila za međusobnu komunikaciju vezanu uz sigurnost između pružne opreme i vozila, koja se u sigurnosno kritičnim situacijama primjenjuje na proslijeđene ili razmijenjene podatke na interoperabilnoj mreži, a posebno za:

određivanje naravi i strukture poruka vezanih uz sigurnost,

određivanje metodologije glasovnog prijenosa tih poruka.

Ovaj Dodatak služi kao osnova:

da se upravitelju infrastrukture omogući da sastavi poruke i zbirke obrazaca. Ti će se elementi dostaviti željezničkom prijevozniku istodobno kada pravila i propisi postanu raspoloživi; upravitelju infrastrukture i željezničkom prijevozniku da sastave dokumente za svoje osoblje (Zbirke obrazaca), upute za osoblje koje odobrava vožnju vlaka i Dodatak 1. Uputama za strojovođu „Priručnik komunikacijskih postupaka”.

Opseg uporabe obrazaca i njihova struktura mogu se razlikovati. Za neke je rizike uporaba obrazaca primjerena, dok za druge nije primjerena.

U kontekstu određenoga rizika upravitelj infrastrukture odlučuje je li uporaba obrasca primjerena. Obrazac bi se trebao upotrebljavati samo ako vrijednost njegove korisnosti za sigurnost i za rad premašuje bilo kakav nedostatak u vezi sigurnosti i rada.

Upravitelji infrastrukture moraju koristiti formalizirani komunikacijski protokol u skladu sa sljedeće 3 kategorije:

hitne usmene poruke (u slučaju opasnosti),

pisani nalozi,

dodatne poruke (upute za rad).

Kako bi se podržao disciplinirani pristup prijenosu tih poruka razvijena je komunikacijska metodologija.

1.   KOMUNIKACIJSKA METODOLOGIJA

1.1.   Elementi i načela metodologije

1.1.1.   Standardna terminologija koja se upotrebljava u postupcima

1.1.1.1.   Postupak prijenosa govora

Izraz koji označava da druga strana ima priliku govoriti:

prijam

1.1.1.2.   Postupak primanja poruka

po primitku izravne poruke

Izraz kojim se potvrđuje da je poslana poruka primljena:

primljeno

Izraz koji se koristi za ponavljanje poruke u slučaju lošega prijama ili nesporazuma:

ponovi (+ govori polako)

po primitku poruke koja je ponovljena

Izrazi koji se upotrebljavaju za potvrđivanje je li ponovljena poruka točno odgovara poslanoj poruci:

točno

ili ne:

greška (+ ponavljam)

1.1.1.3.   Postupak prekida komunikacije

ako je poruka završila:

kraj

ako je prekid privremen i ne prekida vezu

Izraz koji se upotrebljava za stavljanje druge strane na čekanje:

čekaj

ako je prekid privremen, ali je veza prekinuta

Izraz koji se upotrebljava za obavješćivanje druge strane da se komunikacija prekida, ali će se kasnije opet uspostaviti:

zovem ponovno

1.1.1.4.   Opoziv pisanog naloga

Izraz koji se upotrebljava za opoziv postupka pisanoga naloga u tijeku:

opozovi postupak

Ako se poruka naknadno nastavlja, postupak se ponavlja od početka.

1.1.2.   Načela koja se primjenjuju u slučaju greške ili nesporazuma

Da bi se dopustilo ispravljanje eventualnih grešaka tijekom komunikacije, primjenjuju se sljedeća pravila:

1.1.2.1.   Greške

greška tijekom prijenosa

Ako sam pošiljatelj otkrije grešku u prijenosu, pošiljatelj mora zatražiti opoziv slanjem sljedeće poruke:

greška (+ pripremi novi obrazac …)

ili:

greška + ponavljam

i potom ponovo poslati prvobitnu poruku.

greška tijekom ponavljanja

Ako pošiljatelj otkrije grešku dok mu se poruka ponovno čita, pošiljatelj šalje sljedeće poruke:

greška + ponavljam

i ponovno šalje prvobitnu poruku.

1.1.2.2.   Nesporazum

Ako jedna od strana ne shvati poruku, mora zamoliti drugu stranu da poruku ponovi koristeći sljedeći tekst:

ponovi (+ govori polako)

1.1.3.   Šifra za sricanje riječi, brojeva, vremena, udaljenosti, brzine i datuma

Kako bi se pomoglo razumijevanju i izražavanju poruka u različitim situacijama, svaki se izraz mora izgovoriti polako i točno sricanjem svih riječi ili naziva i brojeva koji bi se mogli krivo razumjeti. Primjeri su šifre za označivanje signala ili točaka.

Primjenjuju se sljedeća pravila za sricanje:

1.1.3.1.   Sricanje riječi i skupina slova

Upotrebljava se međunarodna fonetska abeceda.

A

Alpha

B

Bravo

C

Charlie

D

Delta

E

Echo

F

Foxtrot

G

Golf

H

Hotel

I

India

J

Juliet

K

Kilo

L

Lima

M

Mike

N

November

O

Oscar

P

Papa

Q

Quebec

R

Romeo

S

Sierra

T

Tango

U

Uniform

V

Victor

W

Whisky

X

X-ray

Y

Yankee

Z

Zulu

Primjer:

Točke A B= točke alpha-bravo.

Broj signala KX 835= signal Kilo X-Ray osam tri pet.

Upravitelj infrastrukture može dodati još slova zajedno sa fonetskim izgovorom za svako dodano slovo ako je to potrebno za abecedu radnog jezika (radnih jezika) upravitelja infrastrukture.

Željeznički prijevoznik može dodati još znakova za izgovor ako to smatra potrebnim.

1.1.3.2.   Izražavanje brojeva

Svaka se znamenka u broju mora izgovarati posebno.

0

nula

1

jedan

2

dva

3

tri

4

četiri

5

pet

6

šest

7

sedam

8

osam

9

devet

Primjer: vlak 2183 = vlak dva-jedan-osam-tri.

Decimalni se brojevi izražavaju riječju „točka”.

Primjer: 12,50 = jedan-dva-točka-pet-nula.

1.1.3.3.   Izražavanje vremena

Vrijeme se izražava u lokalnom vremenu i jednostavnom jeziku.

Primjer: 10:52 sati = deset pedeset-dva.

Navedeno se smatra načelom ali, kada god je potrebno, prihvaćat će se izražavanje vremena znamenku po znamenku (jedan nula pet dva sata).

1.1.3.4.   Izražavanje udaljenosti i brzine

Udaljenost se izražava u kilometrima, a brzina u kilometrima na sat.

Milje se mogu upotrebljavati ako se ta mjerna jedinica upotrebljava na dotičnoj infrastrukturi.

1.1.3.5.   Izražavanje datuma

Datumi se izražavaju na uobičajeni način.

Primjer: 10. prosinca

1.2.   Struktura komunikacije

Prijenos glasa u sigurnosnim porukama u načelu se sastoji od dvije sljedeće faze:

identifikacija i zahtjev za upute,

prijenos same poruke i završetak prijenosa.

Prva se faza može skratiti ili u potpunosti preskočiti kada se radi o sigurnosnim porukama najvišeg prioriteta.

1.2.1.   Pravila za identifikaciju i zahtjevi za upute

Da bi se stranama omogućilo da jedna drugu identificiraju, utvrde radno stanje i prenesu upute, primjenjuju se sljedeći propisi:

1.2.1.1.   Identifikacija

Jako je važno da se na početku svake komunikacije, s iznimkom vrlo hitnih sigurnosnih poruka najvišeg prioriteta, osobe koje stupaju u komunikaciju međusobno identificiraju. Strojovođe se identificiraju brojem vlaka i položajem. U komunikaciji između osobe zadužene za signalizaciju i strojovođe glavna je odgovornost osobe zadužene za signalizaciju da osigura da komunikacija teče između prave osobe zadužene za signalizaciju i odgovarajućeg strojovođe. Ovo je posebno važno kada se komunikacija odvija na mjestima gdje dolazi do preklapanja komunikacijskih granica.

To se načelo primjenjuje čak i nakon prekida tijekom prijenosa.

U tu svrhu različite stranke koriste sljedeće poruke.

osoblje koje izdaje ovlaštenje za vožnju vlaka:

vlak …

(broj)

ovo je … prometnik

(ime)

strojovođa:

… signalizira

(ime)

ovo je vlak …

(broj)

Treba napomenuti da nakon identifikacije može uslijediti poruka s dodatnim podatkom pružajući osoblju koje ovlašćuje vožnju vlaka dovoljno detalja o situaciji za točno određivanje postupka koji će strojovođa naknadno eventualno morati slijediti.

1.2.1.2.   Zahtjev za upute

Svakoj primjeni postupka na temelju pisanoga naloga mora prethoditi zahtjev za uputom.

Za zahtjev za uputom upotrebljavaju se sljedeći izrazi:

pripremi postupak

1.2.2.   Pravila za prijenos pisanih naloga i usmenih poruka

1.2.2.1.   Sigurnosne poruke najvišeg prioriteta

Zbog svoje hitne i nužne naravi se ove poruke:

mogu poslati ili primiti u vožnji,

mogu poslati bez identifikacijskog dijela,

moraju ponoviti,

moraju popratiti daljnjim informacijama što je moguće prije.

1.2.2.2.   Pisani nalozi

S ciljem pouzdanog slanja i primanja operativnih poruka iz Zbirke obrazaca (tijekom mirovanja vlaka), primjenjuju se sljedeća pravila:

1.2.2.2.1.   Slanje poruka

Obrazac se može ispuniti prije odašiljanja poruka tako da se cjelokupni tekst poruke može poslati u jednom prijenosu.

1.2.2.2.2.   Primanje poruka

Primatelj poruke mora ispuniti obrazac iz Zbirke obrazaca na temelju podataka koje mu je pružio pošiljatelj.

1.2.2.2.3.   Čitanje primljenih poruka

Za sve se unaprijed određene željezničke poruke iz Zbirke obrazaca traži da se ponovno pročitaju pošiljatelju. Čitanje primljenih poruka uključuje poruku prikazanu u obrascu na sivom polju u odjeljku za „povratno izvješće” zajedno sa svim drugim dodatnim i dopunskim podacima.

1.2.2.2.4.   Potvrđivanje točnog čitanja primljene poruke

Nakon svake pročitane primljene poruke slijedi potvrda usklađenosti ili neusklađenosti pošiljatelja poruke.

točno

ili

greška + ponavljam

uz ponovno slanje prvobitne poruke

1.2.2.2.5.   Potvrđivanje

Za svaku primljenu poruku pozitivno se ili negativno potvrđuje primitak:

primljeno

ili

nije primljeno, ponovi (+ govori polako)

1.2.2.2.6.   Sljedivost i provjera

Sve poruke poslane sa pruge moraju imati jedinstvenu identifikaciju ili broj ovlaštenja:

ako se poruka odnosi na aktivnosti strojovođe za koju mora imati posebno ovlaštenje (npr. prolazak pokraj signala za zaustavljanje…):

ovlaštenje

(broj)

u svim drugim slučajevima (npr. nastavi vožnju oprezno…):

Poruka

(broj)

1.2.2.2.7.   Povratno izvješće

Nakon svake poruke koja sadrži zahtjev za „povratnim izvješćem” slijedi „izvješće”.

1.2.2.3.   Dodatne poruke

Dodatne poruke moraju:

uslijediti nakon postupka identifikacije,

biti kratke i precizne (kad je god moguće ograničene na podatke koji se moraju prenijeti i gdje se primjenjuju),

se ponovno čitati pošiljatelju nakon čega slijedi potvrda jesu li točno pročitane ili ne,

nakon njih može slijediti zahtjev za uputom ili zahtjev za daljnjim podacima.

1.2.2.4.   Poruke koje sadrže podatke promjenjivog sadržaja koji nije unaprijed utvrđen

Poruke koje sadrže podatke promjenjivog sadržaja moraju:

uslijediti nakon postupka identifikacije,

se pripremiti prije slanja,

se ponovno pročitati pošiljatelju i nakon njih slijedi potvrda jesu li točno pročitane ili ne.

2.   OPERATIVNE PORUKE

2.1.   Narav poruka

Operativne poruke koriste se za slanje operativnih uputa povezanih s odgovarajućim situacijama iz Uputa za strojovođe.

Sadrže tekst same poruke koji odgovara situaciji te identifikacijski broj poruke.

Ako poruka zahtijeva od primatelja povratno izvješće, daje se i tekst odgovora.

U tim se porukama koristi unaprijed utvrđeni tekst koji propisuje upravitelj infrastrukture na svojem „radnom jeziku” i dane su u obliku unaprijed pripremljenih obrazaca ili u otisnutom obliku ili na računalnom mediju.

2.2.   Obrasci

Obrasci su formalni medij za prenošenje operativnih poruka. Te su poruke općenito vezane uz otežane radne uvjete. Tipični primjeri su ovlaštenje strojovođe za prolazak pokraj signala za zaustavljanje ili „kraj ovlaštenja za vožnju”, zahtjev za vožnju smanjenom brzinom u određenom području ili za pregled pruge. Postoje i druge okolnosti u kojima se može zahtijevati korištenje ovakvih poruka.

Njihova je svrha:

osigurati opći radni dokument koji osoblje koje ovlašćuje vožnju vlaka i strojovođe koriste u stvarnom vremenu,

podsjetiti strojovođu (pogotovo kada radi u nepoznatom ili neobičnom okruženju) na postupak kojega se mora pridržavati,

omogućiti sljedivost komunikacije.

Da bi se obrasci mogli prepoznati, treba razviti jedinstvenu tekstualnu ili brojčanu šifru koja se odnosi na određeni postupak. To se može temeljiti na mogućoj učestalosti korištenog obrasca. Ako se pokaže da se od svih razvijenih obrazaca najčešće upotrebljava obrazac za prolazak pokraj signala za zaustavljanje ili kraja odobrenja za vožnju (EOA) u slučaju opasnosti, taj bi se obrazac mogao označiti brojem 001 i tako dalje.

2.3.   Zbirka obrazaca

Nakon označavanja svih obrazaca koji će se koristiti, cijeli se komplet mora uvrstiti u dokument ili računalnu datoteku pod imenom Zbirka obrazaca.

To je zajednički dokument koji u međusobnoj komunikaciji upotrebljavaju strojovođa i osoblje koje ovlašćuje vožnju vlakova. Stoga je važno da su zbirka koju upotrebljava strojovođa i zbirka koju upotrebljava osoblje koje ovlašćuje vožnju vlakova sastavljene i označene brojem na isti način.

Upravitelj infrastrukture odgovoran je za sastavljanje Zbirke obrazaca i samih obrazaca na svome „radnom jeziku”.

Jezik koji se mora koristiti pri prijenosu poruka uvijek je „radni jezik” upravitelja infrastrukture.

Zbirka obrazaca sastoji se od dva dijela.

Prvi dio sadrži sljedeće točke:

podsjetnik za korištenje zbirke obrazaca,

kazalo operativnih obrazaca koji se šalju sa pruge,

kazalo operativnih obrazaca koje šalje strojovođu ako je potrebno,

popis situacija s pozivanjem na operativni obrazac koji treba primijeniti,

pojmovnik u kojem se navode situacije na koje se primjenjuje svaki operativni obrazac,

šifru za sricanje poruka (fonetska abeceda itd.).

Drugi dio sadrži same operativne obrasce. Njih mora skupiti željeznički prijevoznik i dati ih strojovođi.

3.   DODATNE PORUKE

Dodatne poruke su informativne poruke koje se koriste za obavješćivanje o situacijama neobične naravi za koje se unaprijed pripremljeni obrazac smatra nepotrebnim ili koje se odnosi na vožnju vlaka ili na tehničke uvjete vlaka ili infrastrukture i koje upotrebljava ili:

strojovođa da obavijesti osoblje koje ovlašćuje vožnju vlaka, ili

osoblje koje ovlašćuje vožnju vlaka da obavijesti strojovođu.

Za lakše opisivanje situacija i sastavljanje informativnih poruka bi bilo korisno pripremiti smjernice za sastavljanje poruka, pojmovnik željezničke terminologije, opisnu shemu željezničkog vozila koje se koristi, te opisnu izjavu o infrastrukturnoj opremi (kolosijeku, napajanju itd.).

3.1.   Preporučena struktura poruka

Ove poruke mogu se strukturirati na sljedeći način:

Faza komunikacije

Element poruke

Razlog za prosljeđivanje podatka

radi obavješćivanja

radi djelovanja

Primijećene pojave

Tu je

Vidio sam

Imao sam

Udario sam

Položaj

 

-

uzduž pruge

u …

(ime kolodvora)

(karakteristično mjesto)

na miljnoj/kilometarskoj oznaci …

(broj)

-

s obzirom na moj vlak

pogonsko vozilo …

(broj)

vučno vozilo …

(broj)

Narav

predmet

osoba

(vidjeti pojmovnik)

Stanje

 

statično

stoji na

leži na

palo je na

kreće se

u hodu

u trku

prema

Položaj s obzirom na kolosijek

Image

Image

Nakon ovih poruka može uslijediti zahtjev za uputama.

Elementi tih poruka dani su i na jeziku koji je odabrao željeznički prijevoznik i na radnom jeziku (jezicima) dotičnih upravitelja infrastrukture.

3.2.   Pojmovnik željezničke terminologije

Željeznički prijevoznik sastavlja pojmovnik željezničke terminologije za svaku mrežu na kojoj promet obavljaju njegovi vlakovi. Sadrži izraze koji se uobičajeno upotrebljavaju na jeziku koji je odabrao željeznički prijevoznik i na „radnom” jeziku upravitelja infrastrukture na čijoj se infrastrukturi obavlja promet.

Pojmovnik se sastoji od dva dijela:

popisa izraza po temama,

abecednoga popisa izraza.

3.3.   Opisna shema željezničkih vozila

Ako željeznički prijevoznik smatra da bi to bilo korisno za njegovo poslovanje, sastavlja opisnu shemu korištenih željezničkih vozila. U opisnoj bi se shemi trebala navesti naziva različitih sastavnih dijelova koje mogu biti predmet komunikacije s različitim dotičnim upraviteljima infrastrukture i trebala bi obuhvatiti uobičajene nazive za standardne izraze na jeziku koji je odabrao željeznički prijevoznik i na „radnom” jeziku upravitelja infrastrukture na čijoj se infrastrukturi obavlja promet.

3.4.   Opisna izjava o svojstvima opreme infrastrukture (kolosijek, napajanje itd.)

Ako željeznički prijevoznik to smatra korisnim za svoj rad, priprema opisnu izjavu o karakteristikama opreme svoje infrastrukture na trasi na kojem se obavlja promet (kolosijek, napajanje itd.). Ona će sadržavati nazive različitih sastavnih dijelova koje mogu biti predmetom komunikacije s različitim dotičnim upraviteljima infrastrukture. Sadržavat će uobičajene nazive za standardne izraze na jeziku koji je odabrao željeznički prijevoznik i na „radnom” jeziku upravitelja infrastrukture na čijoj se infrastrukturi obavlja promet.

4.   VRSTA I STRUKTURA VERBALNIH PORUKA

4.1.   Poruke opasnosti

Namjena poruka u opasnosti je osiguranje hitnih operativnih uputa koje su izravno vezane uz sigurnost željeznice.

Kako bi se izbjegao bilo kakav rizik od nesporazuma, poruke se uvijek moraju jednom ponoviti.

U daljnjem su tekstu navedene glavne poruke koje se mogu poslati razvrstane prema potrebi.

Upravitelj infrastrukture može povrh toga odrediti druge poruke u opasnosti prema potrebama svog rada.

Pisani nalog može uslijediti nakon poruka u opasnosti (vidjeti pododjeljak 2.).

Vrsta teksta koji se unosi u obrazac poruka u opasnosti mora se uključiti u Dodatak 1. „Priručnik za komunikacijske postupke” Uputama za strojovođe i u dokumentaciju izdanu osoblju koje ovlašćuje vožnju vlaka.

4.2.   Poruke poslane sa pruge ili poruke koje šalje strojovođa

(a)

Treba zaustaviti sve vlakove:

Poruka za zaustavljanje svih vlakova mora se prenijeti zvučnim signalom; ako on nije raspoloživ može se upotrijebiti sljedeći izraz:

Opasnost, zaustaviti sve vlakove

Podatak o lokaciji ili području navodi se u poruci ako je potrebno.

Povrh toga, ova se poruka mora brzo dopuniti ako je moguće razlogom, mjestom opasnosti i identifikacijom vlaka:

zapreka

ili požar

ili

(drugi razlog)

na pruzina

(ime) (km)

strojovođa

(broj)

(b)

Potrebno je zaustaviti određeni vlak:

Vlak(na pruzi/kolosijeku)

(ime) (ime/broj)

U ovom je slučaju moguće u smislu dopune ovoj poruci navesti ime ili broj pruge ili kolosijeka na kojem se vlak kreće.

4.3.   Poruke koje šalje strojovođa

Treba isključiti napajanje vuče:

Isključivanje napajanja u slučaju opasnosti

Ova se poruka mora brzo dopuniti ako je moguće razlogom, mjestom opasnosti i identifikacijom vlaka:

Na

(km)

napruzi/kolosijeku

(ime/broj)

izmeđui

(kolodvor) (kolodvor)

razlog

strojovođa

(broj)

U ovom je slučaju moguće u smislu dopune ovoj poruci navesti ime ili broj pruge ili kolosijeka na kojem se vlak kreće.

Dodatak D

Informacije kojima željeznički prijevoznik mora imati pristup vezane uz trase koje namjerava koristiti

DIO 1.   OPĆE INFORMACIJE U VEZI S UPRAVITELJEM INFRASTRUKTURE

1.1   Naziv(i)/identitet upravitelja infrastrukture

1.2   Država (ili države)

1.3   Kratak opis

1.4.   Popis općih operativnih pravila i propisa (i kako ih nabaviti)

DIO 2.   KARTE I DIJAGRAMI

2.1.   Zemljopisna karta

2.1.1.   Trase

2.1.2.   Glavna službena mjesta (kolodvori, ranžirni kolodvori, križanja, robni terminali)

2.2.   Dijagram pruga

Informacije, koje će biti uključene u dijagrame, prema potrebi nadopunjene tekstom. Ako se dostavlja poseban dijagram kolodvora/ranžirnog kolodvora/depoa, tada informacije na dijagramu pruga mogu biti pojednostavljene

2.2.1.   Naznaka udaljenosti

2.2.2.   Oznaka prolaznih kolosijeka, obilaznica, sporednih kolosijeka i iskliznica, petlji, ranžirnih kolosijeka i skretnica

2.2.3.   Veze između prolaznih kolosijeka

2.2.4.   Glavna službena mjesta (putnički i teretni kolodvor, ranžirni kolodvor, odvajanja, robni terminali)

2.2.5   Lokacije i značenja svih nepokretnih signala

2.3.   Dijagrami putničkih i teretnih kolodvora/ranžirnih kolodvora/depoa (Napomena: primjenjuje se samo na lokacije koje su dostupne za interoperabilni promet)

Informacije će se prikazati na dijagramima specifičnim za lokaciju te prema potrebi nadopuniti tekstom

2.3.1.   Naziv lokacije

2.3.2.   Identifikacijska oznaka lokacije

2.3.3.   Vrsta službenog mjesta (putnički kolodvor, teretni kolodvor, ranžirni kolodvor, depo)

2.3.4.   Lokacija i značenja svih nepokretnih signala

2.3.5.   Identifikacija i plan kolosijeka, uključujući iskliznice

2.3.6.   Identifikacija perona

2.3.7.   Duljina perona

2.3.8.   Visina perona

2.3.9.   Identifikacija sporednih kolosijeka

2.3.10.   Duljina sporednih kolosijeka

2.3.11.   Raspoloživost napajanja električnom energijom na lokaciji

2.3.12.   Udaljenost između ruba perona i sredine kolosijeka, paralelno s voznom površinom

2.3.13.   (Za putničke kolodvore) Pristup za osobe smanjene pokretljivosti

DIO 3.   POSEBNE INFORMACIJE O PRUŽNOJ DIONICI

3.1.   Općenita obilježja

3.1.1.   Država

3.1.2.   Identifikacijska oznaka pružne dionice: nacionalna oznaka

3.1.3.   Završetak pružne dionice 1

3.1.4.   Završetak pružne dionice 2

3.1.5.   Vrijeme otvaranja za promet (vrijeme, dani, poseban raspored za praznike)

3.1.6.   Oznake udaljenosti uz prugu (učestalost, izgled i položaj)

3.1.7.   Vrsta prometa (miješani, putnički, teretni …)

3.1.8.   Najveća(-e) dopuštena(-e) brzina(-e)

3.1.9.   Sve druge informacije koje su potrebne iz sigurnosnih razloga

3.1.10.   Posebni lokalni operativni zahtjevi (uključujući posebne kvalifikacije osoblja)

3.1.11.   Posebna ograničenja za opasne tvari

3.1.12.   Posebna ograničenja vezane uz teret

3.1.13.   Model upozorenja o privremenim radovima (i način kako ga dobiti)

3.1.14.   Upozorenje da je pružna dionica zakrčena (članak 22. Direktive 2001/14/EZ)

3.2.   Posebne tehničke značajke

3.2.1.   EZ provjera u odnosu na TSI za građevinski podsustav

3.2.2.   Datum puštanja u uporabu kao interoperabilna pruga

3.2.3.   Popis mogućih posebnih slučajeva

3.2.4.   Popis mogućih posebnih odstupanja

3.2.5.   Širina kolosijeka

3.2.6.   Slobodni profil

3.2.7.   Najveće dopušteno osovinsko opterećenje

3.2.8.   Najveće dopušteno opterećenje po duljinskom metru

3.2.9.   Poprečne sile na kolosijek

3.2.10.   Bočne sile na kolosijek

3.2.11.   Minimalni promjer luka kolosijeka

3.2.12.   Postotak nagiba

3.2.13.   Lokacija nagiba

3.2.14.   Za kočne sustave koji ne koriste trenje između kotača i tračnice: prihvaćena kočna sila

3.2.15.   Mostovi

3.2.16.   Vijadukti

3.2.17.   Tuneli

3.2.18.   Komentari

3.3.   Elektroenergetski podsustav

3.3.1.   EZ provjera u odnosu na TSI za elektroenergetski podsustav

3.3.2.   Datum puštanja u uporabu kao interoperabilna pruga

3.3.3.   Popis mogućih posebnih slučajeva

3.3.4.   Popis mogućih posebnih odstupanja

3.3.5.   Vrsta sustava napajanja električnom energijom (npr. neelektrificirano, kontaktna mreža, treća tračnica)

3.3.6.   Frekvencija napajanja električnom energijom (npr. izmjenična, istosmjerna)

3.3.7.   Minimalni napon

3.3.8.   Maksimalni napon

3.3.9.   Ograničenja vezana uz potrošnju energije posebnih električnih vučnih vozila

3.3.10.   Ograničenja vezana uz željeznička vozila za višestruke sustave napajanja za odvajanje kontaktne mreže (položaj oduzimača struje)

3.3.11.   Kako ostvariti električnu izolaciju

3.3.12.   Visina kontaktnog voda

3.3.13.   Mogući nagib kontaktnog voda u odnosu na kolosijek i varijacija nagiba

3.3.14.   Vrsta odobrenih oduzimača struje

3.3.15.   Minimalna statička sila

3.3.16.   Maksimalna statička sila

3.3.17.   Lokacija neutralnih sekcija

3.3.18.   Informacije o radu

3.3.19.   Spuštanje oduzimača struje

3.3.20.   Uvjeti koji se primjenjuju u odnosu na regenerativno kočenje

3.3.21.   Najveća dopuštena vučna struja

3.4.   Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

3.4.1.   EZ provjera u odnosu na TSI za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

3.4.2.   Datum puštanja u uporabu kao interoperabilna pruga

3.4.3.   Popis mogućih posebnih slučajeva

3.4.4.   Popis mogućih specifičnih odstupanja

ERTMS/ETCS

3.4.5.   Razina primjene

3.4.6.   Neobavezne pružne funkcije

3.4.7.   Neobavezne funkcije potrebne u vozilu

3.4.8.   Broj verzije softvera

3.4.9.   Datum puštanja te verzije u promet

ERTMS/GSM-R radio

3.4.10.   Operativne funkcije kako su utvrđene u FFZ-u

3.4.11.   Broj verzije

3.4.12.   Datum puštanja te verzije u uporabu

Za 1. razinu ERTMS-a/ETCS-a s funkcijom prijama podataka (in-fill)

3.4.13.   Tehnička provedba potrebna za željeznička vozila

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustav razreda B

3.4.14.   Nacionalna pravila za rad sustava razreda B (i način kako ih nabaviti)

Pružni sustav

3.4.15.   Nadležna država članica

3.4.16.   Naziv sustava

3.4.17.   Broj verzije softvera

3.4.18.   Datum puštanja ove verzije u uporabu

3.4.19.   Istek roka valjanosti

3.4.20.   Potreba za više od jednog aktivnog sustava istodobno

3.4.21.   Sustav u vlaku

Radijski sustavi razreda B

3.4.22.   Nadležna država članica

3.4.23.   Naziv sustava

3.4.24.   Broj verzije

3.4.25.   Datum puštanja ove verzije u uporabu

3.4.26.   Istek roka valjanosti

3.4.27.   Posebni uvjeti za prebacivanje između različitih prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih sustava razreda B

3.4.28.   Posebni tehnički uvjeti potrebni za prebacivanje između ERTMS-a/ETCS-a i sustava razreda B

3.4.29.   Posebni uvjeti za prebacivanje između različitih radijskih sustava

Tehnički moduli za rad u otežanim uvjetima za:

3.4.30.   ERTM/ETCS

3.4.31.   Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustavi razreda B

3.4.32.   ERTM/GSM-R

3.4.33.   Radijski sustav razreda B

3.4.34.   Signalizacija uz prugu

Ograničenja brzine koja se odnose na učinkovitost kočenja

3.4.35.   ERTM/ETCS

3.4.36.   Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustavi razreda B

Nacionalni pravila za rad sustava razreda B

3.4.37.   Nacionalna pravila vezana uz učinkovitost kočenja

3.4.38.   Ostala nacionalna pravila, npr. podaci u skladu s uputom UIC 512 (osmo izdanje od 1. siječnja 1979. godine i dvije izmjene)

Podložnost EMC-u prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog sustava

3.4.39.   Zahtjev koji treba precizirati prema europskim normama

3.4.40.   Dopuštenost uporabe kočnica na vrtložne struje

3.4.41.   Dopuštenost uporabe magnetskih kočnica

3.4.42.   Zahtjevi za tehnička rješenja vezana uz primijenjena odstupanja

3.5.   Podsustav za odvijanje prometa i upravljanje prometom

3.5.1.   EZ provjera u odnosu na TSI za odvijanje prometa i upravljanje prometom

3.5.2.   Datum puštanja u uporabu kao interoperabilna pruga

3.5.3.   Popis mogućih posebnih slučajeva

3.5.4.   Popis mogućih odstupanja

3.5.5.   Jezik koji se koristi za komunikaciju s osobljem upravitelja infrastrukture koja je vezana uz sigurnost

3.5.6.   Posebni klimatski uvjeti i povezana rješenja

Dodatak E

Jezična i komunikacijska razina

Usmeno vladanje određenim jezikom može se podijeliti na pet razina:

Razina

Opis

5

zna prilagoditi svoj način govora svakom sugovorniku

zna izraziti mišljenje

zna pregovarati

zna uvjeriti

zna dati savjet

4

zna se snaći u potpuno nepredvidivim situacijama

zna pretpostaviti

zna izraziti argumentirano mišljenje

3

zna se snaći u praktičnim situacijama koje uključuju nepredvidivi element

zna opisivati

zna voditi jednostavan razgovor

2

zna se snaći u jednostavnim praktičnim situacijama

zna postavljati pitanja

zna odgovarati na pitanja

1

zna razgovarati korištenjem napamet naučenih rečenica

Dodatak F

Ne koristi se

Dodatak G

Ne koristi se

Dodatak H

Ne koristi se

Dodatak I

Ne koristi se

Dodatak J

Minimalni elementi bitni za stručnu osposobljenost za obavljanje poslova vezanih uz „praćenje vlakova”

1.   OPĆI ZAHTJEVI

(a)

Ovaj Dodatak, koji se mora čitati zajedno s točkama 4.6. i 4.7., popis je elemenata koji se smatraju bitnima vezano uz praćenje vlaka na mreži.

(b)

Izraz „stručna osposobljenost”, u kontekstu ovog TSI-ja, odnosi se na one elemente koji su bitni kako bi se osiguralo da je operativno osoblje osposobljeno i sposobno razumjeti i obavljati svoje poslove.

(c)

Pravila i postupci odnose se na poslove koje je potrebno obaviti i na osobu koja obavlja taj posao. Te poslove može obavljati bilo koja ovlaštena i kvalificirana osoba bilo kojeg naziva, položaja ili ranga koji se koriste u pravilima i postupcima ili koje koristi određeno trgovačko društvo.

(d)

Ovlaštena osoba mora primjenjivati sva pravila i postupke vezane uz posao koji obavlja.

2.   STRUČNO ZNANJE

Svako ovlaštenje zahtijeva uspješno položen početni ispit i odredbe vezano uz trajno ocjenjivanje i usavršavanje opisano u točki 4.6.

2.1.   Opće stručno znanje

(a)

Opća načela upravljanja sigurnošću u željezničkom sustavu koja se odnose na određeni posao, uključujući sučelja s drugim podsustavima

(b)

Opći uvjeti bitni za sigurnost putnika ili tereta i osoba na željezničkoj pruzi ili u njezinoj blizini

(c)

Uvjeti zdravlja i sigurnosti na radu

(d)

Opća načela sigurnosti željezničkog sustava

(e)

Osobna sigurnost uključujući kada se vlak ostavlja na otvorenoj pruzi

2.2.   Poznavanje operativnih postupaka i sustava sigurnosti koji se primjenjuju na infrastrukturu koja će se koristiti

(a)

Operativni postupci i sigurnosna pravila

(b)

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustav

(c)

Načela komunikacije i formalizirani sustav razmjene poruka, uključujući uporabu komunikacijske opreme

2.3.   Poznavanje željezničkih vozila

(a)

Unutarnja oprema putničkih vagona

(b)

Popravljanje manjih kvarova u putničkim dijelovima vagona, na temelju zahtjeva željezničkog prijevoznika

2.4.   Poznavanje trase

(a)

Operativna rješenja (kao što je način otpreme vlaka) na pojedinim mjestima (signalizacija, oprema na postaji itd.)

(b)

Kolodvora na kojima se putnici mogu iskrcavati ili ukrcavati

(c)

Lokalna operativna rješenja i rješenja za hitne slučajeve specifična za pruge na određenoj trasi

3.   SPOSOBNOST PRIMJENE ZNANJA U PRAKSI

(a)

Provjere prije kretanja, uključujući ispitivanje kočnica i pravilno zatvaranje vrata

(b)

Postupci pri odlasku

(c)

Komunikacija s putnicima, posebno u odnosu na okolnosti vezane uz sigurnost putnika

(d)

Rad u otežanim okolnostima

(e)

Procjena mogućnosti kvara u putničkim kolima i postupanje u skladu s pravilima i postupcima

(f)

Mjere zaštite i upozorenja u skladu s pravilima i propisima ili kao pomoć vozaču

(g)

Evakuacija vlaka i sigurnost putnika, posebno ako moraju biti na pruzi ili pored pruge

(h)

Komunikacija s osobljem upravitelja infrastrukture kod pomaganja vozaču ili tijekom nesreće koja zahtjeva evakuaciju

(i)

Prijava neobičnih okolnosti vezanih uz funkcioniranje vlaka, stanje željezničkih vozila i sigurnost putnika. Ako je potrebno, te prijave moraju biti u pismenom obliku na jeziku koji odabere željeznički prijevoznik.

Dodatak K

Ne koristi se

Dodatak L

Minimalni elementi bitni za stručnu osposobljenost za pripremu vlaka

1.   OPĆI ZAHTJEVI

Ovaj Dodatak, koji se mora čitati vezano uz točku 4.6., daje popis elemenata koji se smatraju bitnim za pripremu vlaka na mreži.

(a)

Izraz „stručna osposobljenost”, u kontekstu ovog TSI-ja, odnosi se na one elemente koji su bitni za osiguravanje osposobljenosti operativnog osoblja i njegove sposobnosti da razumije i obavi elemente poslova.

(b)

Pravila i postupci primjenjuju se na poslove koji će se obavljati i na osobu koja obavlja određene poslove. Te poslove može obavljati svaka ovlaštena i osposobljena osoba bez obzira na ime, položaj ili rang koji se koristi u pravilima ili postupcima ili od strane određenog trgovačkog društva.

(c)

Svaka ovlaštena i osposobljena osoba mora poštovati sva pravila i postupke vezane uz poslove koja se obavlja.

2.   STRUČNO ZNANJE

Za dobivanje ovlaštenja mora se položiti početni ispit i moraju se ispuniti odredbe trajnog ocjenjivanja i osposobljavanja iz pododjeljka 4.6.

2.1.   Opće stručno znanje

(a)

Opća načela upravljanja sigurnošću u željezničkom sustavu koja se odnose na određeni posao, uključujući sučelja s drugim podsustavima

(b)

Opći uvjeti bitni za sigurnost putnika i/ili tereta, uključujući prijevoz opasnih tvari ili izvanrednih tereta

(c)

Zdravstveni uvjeti i sigurnost na radu

(d)

Opća načela sigurnosti željezničkog sustava

(e)

Osobna sigurnost za vrijeme zadržavanja na željezničkoj pruzi ili u njezinoj blizini

(f)

Komunikacijska načela i formalizirani postupak razmjene poruka uključujući uporabu komunikacijske opreme

2.2.   Poznavanje operativnih postupaka i sigurnosnih sustava na infrastrukturi koja se koristi

(a)

Rad vlakova u redovnim, otežanim i izvanrednim uvjetima

(b)

Operativni postupci na pojedinim mjestima (signalizacija, oprema kolodvora/depoa, ranžirnog kolodvora) i sigurnosna pravila

(c)

Lokalna operativna rješenja

2.3.   Poznavanje opreme vlaka

(a)

Namjena i uporaba opreme vagona i vozila

(b)

Određivanje i priprema tehničkih pregleda.

3.   SPOSOBNOST PRIMJENE ZNANJA U PRAKSI

(a)

Primjena pravila o sastavu vlaka, pravila o kočenju vlaka, pravila o utovarivanju vlaka itd. kako bi se osiguralo da je vlak u voznom stanju

(b)

Razumijevanje oznaka i natpisnih pločica na vozilima

(c)

Postupak za određivanje podataka o vlaku i omogućavanje njihove raspoloživosti

(d)

Komunikacija s posadom vlaka

(e)

Komunikacija s osobljem odgovornim za upravljanje vlakovima

(f)

Upravljanje u otežanim uvjetima, posebno što se tiče pripreme vlakova

(g)

Zaštitne mjere i mjere upozoravanja koje propisuju pravila i propisi ili lokalni dogovori na dotičnom mjestu

(h)

Radnje koje treba poduzeti u vezi s nezgodama koje uključuju prijevoz opasnih tvari (ako je potrebno).

Dodatak M

Ne koristi se

Dodatak N

Ne koristi se

Dodatak O

Ne koristi se

Dodatak P

Europski broj vozila i povezane abecedne oznake na karoseriji

1.   OPĆE ODREDBE O EUROPSKOM BROJU VOZILA

Europski broj vozila dodjeljuje se u skladu s oznakama iz Dodatka 6. Odluke 2007/756/EZ.

Europski broj vozila mijenja se kada on zbog tehničkih izmjena vozila ne odražava sposobnost interoperabilnosti ili tehničke značajke u skladu s ovim Dodatkom. Takve tehničke izmjene mogu prema potrebi zahtijevati novo odobrenje za puštanje u uporabu prema člancima 20. do 25. Direktive 2008/57/EZ.

2.   OPĆA RJEŠENJA ZA VANJSKE OZNAKE

Velika tiskana slova i brojevi koji čine oznake moraju biti barem 80 mm visine u fontu san serif vrhunske kvalitete. Niža slova mogu se koristiti samo ako nema druge mogućnosti nego staviti oznaku na samostojeće šipke.

Oznaka se stavlja najviše 2 metra iznad razine tračnica.

Posjednik može, koristeći slova veća od slova Europskog broja vozila, dodati vlastitu brojčanu oznaku (koja se uglavnom sastoji od znamenki serijskog broja uz dodatak abecednih oznaka) korisnu u radu. Posjednik sam odabire mjesto na koje postavlja vlastitu oznaku, međutim uvijek mora biti moguće lako razlikovati Europski broj vozila od vlastite brojčane oznake posjednika.

3.   TERETNI VAGONI

Oznake se upisuju na karoseriju vagona na sljedeći način:

23.

TEN

80

D-RFC

7369 553-4

Zcs

31.

TEN

80

D-DB

0691 235-2

Tanoos

33.

TEN

84

NL-ACTS

4796 100-8

Slpss

Pri čemu, u gornjim primjerima:

 

D i NL označavaju državu članicu u kojoj je vagon registriran u skladu s Odlukom 2007/756/EZ o nacionalnom registru vozila, Dodatak 6. dio 4.

 

RFC, DB i ACTS predstavljaju oznaku posjednika u skladu s Odlukom 2007/756/EZ o nacionalnom registru vozila, Dodatak 6. dio 1.

U slučaju vagona na čijoj karoseriji nema dovoljno mjesta za ovakav raspored, posebno u slučaju plato vagona, oznake se upisuju na sljedeći način:

0187

3320

644-7

TEN

F-SNCF

Ks

Kada se na vagon upisuje jedno ili više slovnih oznaka od nacionalnog značaja, ta nacionalna oznaka mora se vidjeti nakon međunarodne slovne oznake i biti odvojena crticom.

0187

3320

644-7

TEN

F-SNCF

Ks-xy

4.   PUTNIČKI VAGONI I VUČENI PUTNIČKI VAGONI

Broj se upisuje na svaku stranu vozila na sljedeći način:

F-SNCF

61 87 20 – 72 021 – 7

 

B10 tu

Oznaka države u kojoj je vozilo registrirano i tehničke značajke upisuju se izravno ispred, iza ili ispod Europskog broja vozila.

U slučaju putničkih vagona s kabinom strojovođe, brojevi se upisuju i unutar kabine.

5.   LOKOMOTIVE, VUČNA VOZILA I POSEBNA VOZILA

Europski broj vozila mora se upisati na svakoj strani vučnog vozila na sljedeći način:

92 10 1108 062-6

Europski broj vozila upisuje se i unutar svake upravljačnice vučnog vozila.

6.   SLOVNE OZNAKE ZA SPOSOBNOST INTEROPERABILNOSTI

„TEN”.: Vozilo koje:

„PPV/PPW”: Vozilo koje je u skladu s PPV/PPW ili sa PGW sporazumom (unutar država OSJD-a). (izvorno: PPV/PPW: ППВ (Правила пользования вагонами в международном сообщении); PGW: Правила Пользования Грузовыми Вагонами).

Vozila koja nisu odobrena za uporabu u svim državama članicama u skladu s člankom 23. stavkom 1. Direktive 2008/57/EZ moraju nositi oznaku na kojoj su navedene države članice u kojima su odobrena. Spomenute oznake u skladu su s jednim od sljedećih crteža, u kojem slučaju D predstavlja državu članicu koja je prva izdala odobrenje (u danom primjeru je to Njemačka), a F drugu državu u kojoj je izdano odobrenje (u danom primjeru je to Francuska). Države članice su označene u skladu s Odlukom 2007/756/EZ, Dodatak 6. dio 4.

Image

Image

Dodatak Q

Ne koristi se

Dodatak R

Ne koristi se

Dodatak S

Ne koristi se

Dodatak T

Učinkovitost kočenja

A.   ULOGA UPRAVITELJA INFRASTRUKTURE

Upravitelj infrastrukture obavješćuje željezničkog prijevoznika o učinkovitosti kočenja koja je potrebna za svaku trasu i mora dati informacije o karakteristikama trase. Upravitelj infrastrukture mora osigurati da su učinak značajki trase i pružne sigurnosne rezerve uključene u ocjenu potrebne učinkovitosti kočenja.

Osim ako su se upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik dogovorili oko drukčije jedinice za izražavanje rada kočnica, zahtijevana učinkovitost kočenja izražava se:

1.

za vlakove koji postižu maksimalnu brzinu višu od 200 km/h, profilom usporavanja i ekvivalentnom vremenu reagiranja na pruzi u ravnini;

2.

za jedinice vlakova ili za fiksne sastave vlakova koji ne postižu maksimalnu brzinu višu od 200 km/h, profilom usporavanja (kao iznad u 1.) ili postotkom težine kočnice;

Upravitelj infrastrukture, na zahtjev željezničkog prijevoznika, zahtjeve izražava i u alternativnim jedinicama (postotak težine kočnice ili usporavanje);

3.

za ostale vlakove (promjenjivi sastavi vlakova koji ne postižu maksimalnu brzinu višu od 200 km/h): postotkom težine kočnice.

B.   ULOGA ŽELJEZNIČKOG PRIJEVOZNIKA

Željeznički prijevoznik osigurava da svaki vlak zadovoljava ili prelazi zahtjeve vezane uz učinkovitost kočenja koje odredi upravitelj infrastrukture. Prema tome, željeznički prijevoznik izračunava učinkovitost kočenja vlaka uzimajući u obzir sastav vlaka.

Željeznički prijevoznik mora uzeti u obzir učinkovitost kočenja vozila ili vlaka koje su određene kod puštanja u uporabu. Moraju se uzeti u obzir sigurnosne rezerve vezane uz željeznička vozila kao što su pouzdanost i dostupnost kočnica. Željeznički prijevoznik mora uzeti u obzir i informacije o karakteristikama trase koje utječu na ponašanje vlaka kod prilagodbe učinkovitosti kočenja za zaustavljanje i osiguravanje vlaka.

Učinkovitost kočenja koja proizlaze iz kočne probe stvarnog vlaka (kao što je sastav vlaka, dostupnost kočnica, postavke kočnica) koristi se kao ulazna vrijednost za operativna pravila koja će se kasnije primjenjivati na vlak.

C.   NEOSTVARENOST UČINKOVITOSTI KOČENJA

Upravitelj infrastrukture mora odrediti pravila u slučaju da vlak ne ostvari potrebnu učinkovitost kočenja i ta pravila moraju biti dostupna željezničkom prijevozniku.

Ako vlak ne ostvari učinkovitost kočenja koja je potrebna za trase na kojima će vlak prometovati, željeznički prijevoznik mora poštovati iz tog nastala ograničenja kao što je ograničenje brzine.

Dodatak U

Popis otvorenih točaka

DODATAK B (VIDI TOČKU 4.4. OVOG TSI-ja)

Druga pravila koja omogućuju dosljedan rad

TOČKA 4.2.2.1.3.3.

Teretni vlakovi koji ne prelaze granicu između država članica

Dodatak V

Ne koristi se

Dodatak W

Pojmovnik

Definicije u ovom pojmovniku odnose se na uporabu pojmova u ovom TSI-ju OPE.

Izraz

Definicija

Nesreća

Kao što je utvrđeno u članku 3. Direktive 2004/49/EZ.

Ovlaštenje za vožnju vlakova

Izvođenje radnih postupaka i ostalih aktivnosti za sigurno odvijanje željezničkog prometa u postavnicama, upravljačkim centrima za električnu vuču i centrima za upravljanje prometom koji odobravaju vožnju vlakova. To ne uključuje ono osoblje zaposleno kod željezničkih prijevoznika odgovorno za upravljanje resursima kao što je osoblje vlaka ili željeznička vozila.

Stručnost

Kvalifikacije i iskustvo potrebno za sigurno i pouzdano obavljanje poslova. Iskustvo se može steći kroz osposobljavanje.

Opasne tvari

U skladu s Direktivom 2008/68/EZ.

Rad u otežanim uvjetima

Rad u nepredviđenim okolnostima koji onemogućuje redovno odvijanje željezničkog prometa.

Otprema

Vidjeti Otprema vlaka.

Strojovođa

Kao što je utvrđeno u članku 3. Direktive 2007/59/EZ.

Izvanredni tereti

Teret koji se prevozi u željezničkom vozilu, na primjer kontejner, zamjenjivi sanduk ili drugi teret za čiji se prijevoz radi veličine željezničkoga vozila i/ili osovinskog opterećenja treba imati posebno odobrenje za vožnju i/ili se moraju primijeniti posebni uvjeti na cijeloj trasi ili na neki njezin dio.

Zdravstveni zahtjevi

U kontekstu ovog TSI-ja to se odnosi samo na zdravstvene i psihološke zahtjeve potrebne za rad s odgovarajućim elementima podsustava.

Pregrijan osovinski ležaj

Osovinski ležaj čija temperatura je veća od dopuštene radne temperature.

Incident

Kao što je utvrđeno u članku 3. Direktive 2004/49/EZ.

Duljina vlaka

Ukupna duljina svih vozila preko branika, uključujući lokomotivu(-e).

Radni jezik

Jezik ili jezici koji se upotrebljavaju u svakodnevnom radu upravitelja infrastrukture i koji su objavljeni u njegovoj Izjavi o mreži, za razmjenu radnih poruka ili poruka vezanih za sigurnost između osoblja upravitelja infrastrukture i željezničkog prijevoznika.

Putnik

Osoba (osim zaposlenika s posebnim dužnostima na vlaku) koja putuje vlakom ili koja se nalazi na željezničkom području prije ili poslije puta vlakom.

Praćenje radnih karakteristika

Sustavno praćenje i bilježenje radnih karakteristika vlaka i infrastrukture u svrhu uvođenja poboljšanja njihovih radnih karakteristika.

Osposobljenost

Fizička i psihološka podobnost za obavljanje poslova zajedno s potrebnim znanjem.

Stvarno vrijeme

Mogućnost razmjene ili obrade podataka o određenim događajima (kao što je dolazak na kolodvor, prolazak kroz kolodvor ili odlazak s kolodvora) tijekom vožnje vlaka onako kako se oni zaista događaju.

Mjesto javljanja

Mjesto u voznom redu na kojemu se treba javiti vrijeme dolaska, odlaska ili prolaska.

Trasa

Određena pružna dionica ili pružne dionice.

Poslovi vezani uz sigurnost

Djelatnost osoblja koje upravlja ili utječe na vožnje vozila koja može utjecati na zdravlje i sigurnost osoba.

Osoblje

Zaposlenici željezničkog prijevoznika ili upravitelja infrastrukture, odnosno njihovi podizvoditelji, koji obavljaju poslove utvrđene u ovom TSI.

Stajalište

Mjesto navedeno u voznom redu na kojem se vlak uobičajeno zaustavlja da bi se omogućile određene radnje kao što je ukrcaj ili iskrcaj putnika.

Vozni red

Dokument ili sustav s detaljima o vožnji vlaka (vlakova) na određenoj trasi.

Mjesto za mjerenje vremena

Mjesto navedeno u voznome redu na kojem se mjeri određeno vrijeme. To vrijeme može biti vrijeme dolaska, vrijeme odlaska ili ako zaustavljanje vlaka u određenom mjestu nije predviđeno, vrijeme prolaska.

Vučno vozilo

Pogonsko vozilo koje se može samostalno kretati i vući druga vozila koja se na njega mogu priključiti.

Vlak

Vlak se definira kao vučno vozilo (vučna vozila) sa ili bez zakvačenih željezničkih vozila s raspoloživim podacima o vlaku koje obavlja promet između dva ili više određenih mjesta.

Otprema vlaka

Znak strojovođi da su sve radnje u kolodvoru ili u depou završene i da je, što se tiče odgovornog osoblja, dano ovlaštenje za vožnju vlaka.

Osoblje vlaka

Članovi osoblja u vlaku koji posjeduju potvrdu o osposobljenosti i koje je željeznički prijevoznik imenovao za obavljanje određenih poslova vezanih za sigurnost u vlaku, na primjer strojovođa ili kondukter.

Priprema vlaka

Osiguranje primjerenog stanja vlaka za početak odvijanja prometa, tako da oprema vlaka ispravno funkcionira i da sastav vlaka odgovara dodijeljenoj trasi. Priprema vlaka također uključuje tehničke inspekcijske preglede prije polaska.


Kratica

Objašnjenje

AC

Izmjenična struja

CCS

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

CEN

Europski odbor za normizaciju (Comite Européen de Normalisation)

COTIF

Konvencija o međunarodnom željezničkom prijevozu (Convention relative aux Transports Internationaux Ferroviaires)

CR

Konvencionalni željeznički sustav (Conventional Rail)

dB

Decibel

DC

Istosmjerna struja

DMI

Sučelje između strojovođe i stroja (Driver Machine Interface)

EC

Europska zajednica

ECG

Elektrokardiogram

EIRENE

Europska integrirana radijski pokrivena željeznička mreža (European Integrated Railway Radio Enhanced Network)

EN

Europska norma

ENE

Elektroenergetski podsustav

ERA

Europska agencija za željeznice

ERTMS

Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (European Rail Traffic Management System)

ETCS

Europski sustav upravljanja i nadzora vlakova (European Train Control System)

EU

Europska unija

FRS

Specifikacija funkcionalnih zahtjeva (Functional Requirement Specification)

GSM-R

Globalni sustav pokretnih komunikacija za željeznički promet (Global System for Mobile communication – Railways)

HABD

Uređaji za otkrivanje pregrijanih ležajeva (Hot Axle Box Detection)

Hz

Hertz

IM

Upravitelj infrastrukture (Infrastructure Manager)

INF

Građevinski podsustav

OPE

Odvijanje prometa i upravljanje prometom (operation and traffic management)

OSJD

Organizacija za suradnju željeznica

PPV/PPW

Ruska kratica za „Prawila Polsowanija Wagonami w meschdunarodnom soobschtschenij” = propisi za uporabu željezničkih vozila u međunarodnom prometu

RST

Željeznička vozila (Rolling Stock)

RU

Željeznički prijevoznik (Railway Undertaking)

SMS

Sustav upravljanja sigurnošću

SPAD

Vožnja pored signala za zaustavljanje (Signal Passed at Danger)

SRS

Specifikacija sustavnih zahtjeva (System Requirement Specification)

TAF

Telematske aplikacije u teretnom prometu (Telematic Applications for Freight)

TEN

Transeuropska mreža

TSI

Tehnička specifikacija za interoperabilnost

UIC

Međunarodni željeznički savez (Union Internationale des Chemins de fer)

VKM

Oznaka posjednika vozila (Vehicle Keeper Marking)


PRILOG II.

Prilog Odluci 2007/756/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

Poglavlje 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

opis polja s podacima 1. „Europski broj vozila” zamjenjuje se sljedećim:

„brojčana identifikacijska oznaka kako je definirana u Dodatku 6.”;

(b)

fusnota (1) zamjenjuje se sljedećim:

„(1)

Ne koristi se.”;

(c)

opis polja s podacima 2.1. zamjenjuje se sljedećim:

„Brojčana oznaka države članice kako je definirana u Dodatku 6., dijelu 4.”;

(d)

opis polja s podacima 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Brojčana oznaka države članice kako je definirana u Dodatku 6., dijelu 4.”

2.

U poglavlju 2.1., Poveznice s ostalim registrima, objašnjenje vezano uz Registar oznaka posjednika vozila (VKMR – Vehicle Keeper Marking Register) zamjenjuje se sljedećim:

„VKMR: ovim registrom zajednički upravljaju ERA i OTIF (ERA za EU, a OTIF za sve države članice OTIF-a, koje nisu članice EU-a). Posjednik je upisan u NRV. Dodatak 6. utvrđuje druge svjetske središnje registre (kao što su kodovi za vrste vozila, kodovi interoperabilnosti, oznake država itd.) kojima mora upravljati „središnje tijelo”, utvrđeno na temelju suradnje između ERA-e i OTIF-a.”

3.

Dodaje se sljedeći Dodatak:

„Dodatak 6.

DIO ‚0’ -   IDENTIFIKACIJA VOZILA

Opće napomene

U ovom se Dodatku opisuju Europski broj vozila (EVN – European Vehicle Number) i povezane oznake koje su na vidljiv način pričvršćene na vozilo za njegovu jedinstvenu i trajnu identifikaciju u prometu. Ne opisuju se ostali brojevi ili oznake koje mogu biti trajno ugravirane ili pričvršćene na šasiju ili glavne sastavne dijelove vozila tijekom njegove izrade.

Europski broj vozila i povezane kratice

Svako željezničko vozilo dobiva broj koji se sastoji od 12 znamenki (Europski broj vozila (EVN)) sljedeće strukture:

Skupina željezničkih vozila

Vrsta vozila i oznaka interoperabilnosti

[2 broja]

Država u kojoj je vozilo registrirano

[2 broja]

Tehničke značajke

[4 broja]

Serijski broj

[3 broja]

Kontrolni broj

[1 broj]

Teretni vagoni

00 do 09

10 do 19

20 do 29

30 do 39

40 do 49

80 do 89

[opširnije u dijelu 6.]

01 do 99

[opširnije u dijelu 4.]

0000 do 9999

[opširnije u dijelu 9.]

000 do 999

0 do 9

[opširnije u dijelu 3.]

Vučeni putnički vagoni

50 do 59

60 do 69

70 do 79

[opširnije u dijelu 7.]

0000 do 9999

[opširnije u dijelu 10.]

000 do 999

Vučna željeznička vozila

90 do 99

[opširnije u dijelu 8.]

0000001 do 8999999

[značenje ovih znamenki određuju države članice bilateralnim ili multilateralnim sporazumom]

Posebna vozila

9000 do 9999

[opširnije u dijelu 11.]

000 do 999

U određenoj su državi 7 znamenki tehničkih značajki i serijski broj dovoljni za jedinstvenu identifikaciju vozila unutar svake skupine vučenih putničkih vagona i posebnih vozila (1).

Broj nadopunjuju slovne oznake:

(a)

kratica države u kojoj je vozilo registrirano (opširnije u dijelu 4.);

(b)

oznaka posjednika vozila (opširnije u dijelu 1.);

(c)

kratica za tehničke značajke (opširnije u dijelu 12. za teretne vagone, dijelu 13. za vučene putničke vagone).

Europski broj vozila mijenja se kada zbog tehničkih izmjena vozila ne odražava sposobnost interoperabilnosti ili tehničke značajke u skladu s ovim Dodatkom. Takve tehničke izmjene mogu prema potrebi zahtijevati novo odobrenje za puštanje u uporabu prema člancima 20. do 25. Direktive 2008/57/EZ.

DIO 1. –   OZNAKA POSJEDNIKA VOZILA

1.   Definicija oznake posjednika vozila (VKM)

Oznaka posjednika vozila (VKM – Vehicle Keeper Marking) je slovna oznaka koja se sastoji od dva do pet slova (2). VKM se upisuje na svako željezničko vozilo pored Europskog broja vozila. VKM označava posjednika vozila koji je upisan u nacionalni registar vozila.

VKM je jedinstven i vrijedi u svim državama obuhvaćenim ovim TSI-jem i svim državama koje sklope sporazum koji uključuje primjenu sustava numeriranja vozila i VKM opisan u ovom TSI-ju.

2.   Format oznake posjednika vozila

VKM je prikaz punog naziva ili kratice posjednika vozila, ako je moguće na prepoznatljivi način. Moguće je koristiti svih 26 slova latiničnog pisma. Slova VKM-a napisana su tiskanim slovima. Slova koja ne predstavljaju prva slova riječi naziva posjednika vozila mogu se pisati malim slovom. Kod provjere jedinstvenosti naziva, mala tiskana slova smatrat će se kao da su napisana velikim tiskanim slovima.

Slova mogu sadržavati dijakritičke znakove (3). Dijakritički znakovi koje sadrže ta slova zanemaruju se kod provjere jedinstvenosti.

U slučaju vozila registriranih u državi koja ne koristi latinično pismo, iza VKM-a može se odvojen kosom crtom (‚/’) navesti prijevod VKM-a na pismo koje se koristi u toj zemlji. Taj se prevedeni VKM zanemaruje u svrhe obrade podataka.

3.   Odredbe o dodjeli oznaka posjednika vozila

Posjednik vozila može dobiti više od jednog VKM-a, ako:

posjednik vozila ima službeni naziv na više od jednog jezika,

posjednik vozila ima dobar razlog za razlikovanje pojedinačnih voznih parkova u svojem trgovačkom društvu.

Jedan VKM može se izdati za skupinu trgovačkih društava:

u okviru iste korporativne strukture (npr. holdinga),

koja pripadaju istoj korporativnoj strukturi koja je imenovala jedno trgovačko društvo u svojoj strukturi za rješavanje svih pitanja u ime svih ostalih,

koja je imenovala posebnu pravnu osobu za rješavanje svih pitanja u njezino ime, u kojem slučaju je ta pravna osoba posjednik vozila.

4.   Registar oznaka posjednika vozila i postupak dodjele

Registar VKM-a je javan i ažurira se u stvarnom vremenu.

Prijava za VKM predaje se nadležnom nacionalnom tijelu podnositelja zahtjeva i prosljeđuje Europskoj agenciji za željeznice. VKM se može koristiti samo nakon objave od strane Europske agencije za željeznice.

Nositelj VKM-a dužan je obavijestiti nadležno nacionalno tijelo kada prestane koristiti VKM, a nadležno će nacionalno tijelo proslijediti informacije Europskoj agenciji za željeznice. VKM se poništava kada posjednik dokaže da je oznaka promijenjena na svim predmetnim vozilima. Ne smije se ponovno izdavati 10 godina, osim ako se izdaje izvornom nositelju ili na njegov zahtjev nekom drugom nositelju.

VKM se može prenijeti na drugog nositelja, koji je pravni slijednik izvornog nositelja. VKM ostaje valjan kada nositelj promijeni naziv u naziv koji nije sličan VKM-u.

Ako dođe do promjene posjednika koja zahtjeva promjenu VKM-a, predmetni vagoni moraju se označavati novim VKM-om u roku od tri mjeseca od datuma registracije promjene posjednika u Nacionalnom registru vozila. U slučaju nedosljednosti između VKM-a na vozilu i podataka upisanih u Nacionalni registar vozila, prevladava Nacionalni registar vozila.

DIO 2.

Ne koristi se

DIO 3. –   PRAVILA ZA ODREĐIVANJE KONTROLNOG BROJA (BROJ 12)

Kontrolni broj određuje se na sljedeći način:

kod znamenki na parnim položajima od osnovnog broja (brojeći s desne strane) uzimaju se njihove decimalne vrijednosti,

znamenke na neparnim položajima od osnovnog broja (brojeći s desne strane) množe se s 2,

zatim se utvrđuje zbroj znamenki na neparnim položajima i svih znamenki koji čine umnoške brojeva na neparnim položajima,

zadržava se znamenka jedinica tog zbroja,

kontrolni broj čini broj koji je potreban da broj jedinica dođe do 10; ako je broj jedinica 0, onda će kontrolni broj isto biti nula.

Primjeri:

1.

Neka osnovni broj bude

3

3

8

4

4

7

9

6

1

0

0

Množitelj

2

1

2

1

2

1

2

1

2

1

2

 

6

3

16

4

8

7

18

6

2

0

0

Zbroj: 6 + 3 + 1 + 6 + 4 + 8 + 7 + 1 + 8 + 6 +2 + 0 + 0 = 52

Broj jedinica ovog zbroja je 2.

Kontrolni broj će stoga biti 8 i registracijski broj je 33 84 4796 100 – 8.

2.

Neka osnovni broj bude

3

1

5

1

3

3

2

0

1

9

8

Množitelj

2

1

2

1

2

1

2

1

2

1

2

 

6

1

10

1

6

3

4

0

2

9

16

Zbroj: 6 + 1 + 1 + 0 + 1 + 6+3 + 4 + 0 + 2 + 9 + 1 + 6 = 40

Broj jedinica ovog zbroja je 0.

Kontrolni broj će stoga biti 0 i registracijski broj je 31 51 3320 198 – 0.

DIO 4. -   OZNAKE DRŽAVA U KOJIMA SU VOZILA REGISTRIRANA (ZNAMENKE 3-4 I KRATICE)

Informacije koje se odnose na treće zemlje daju se samo u informativne svrhe:

Države

Slovna oznaka države (4)

Brojčana oznaka države

Albanija

AL

41

Alžir

DZ

92

Armenija

AM

58

Austrija

A

81

Azerbajdžan

AZ

57

Bjelarus

BY

21

Belgija

B

88

Bosna i Hercegovina

BIH

49

Bugarska

BG

52

Kina

RC

33

Hrvatska

HR

78

Kuba

CU (4)

40

Cipar

CY

 

Češka

CZ

54

Danska

DK

86

Egipat

ET

90

Estonija

EST

26

Finska

FIN

10

Francuska

F

87

Gruzija

GE

28

Njemačka

D

80

Grčka

GR

73

Mađarska

H

55

Iran

IR

96

Irak

IRQ (4)

99

Irska

IRL

60

Izrael

IL

95

Italija

I

83

Japan

J

42

Kazakstan

KZ

27

Kirgistan