07/Sv. 013

HR

Službeni list Europske unije

287

L 288/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

25.10.2011.

(1)

Unapređenje sigurnosti na cestama glavni je cilj prometne politike Unije. Unija provodi politiku unapređenja sigurnosti na cestama s ciljem smanjenja broja poginulih, ozlijeđenih i materijalne štete. Važan je element te politike dosljedna provedba kazni za prometne prekršaje počinjene u Uniji koji značajno ugrožavaju sigurnost prometa na cestama.

(2)

Međutim, zbog nepostojanja odgovarajućih postupaka i neovisno o postojećim mogućnostima u skladu s Odlukom Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (2) i Odlukom Vijeća 2008/616/PUP od 23. lipnja 2008. o provedbi Odluke 2008/615/PUP (3) („Odluke iz Prüma”), sankcije u obliku novčanih kazni za određene prometne prekršaje često se ne provode ako su prometni prekršaji počinjeni vozilom koje je registrirano u drugoj državi članici, a ne u onoj u kojoj je počinjen prekršaj. Ova Direktiva ima za cilj, čak i u takvim slučajevima, osigurati učinkovitu istragu prometnih prekršaja vezanih uz sigurnost prometa na cestama.

(3)

Komisija je, u svojoj Komunikaciji od 20. srpnja 2010. pod naslovom „Prema Europskoj zoni sigurnosti prometa na cestama: smjernice politike sigurnosti prometa na cestama 2011.-2020.” naglasila da je provedba i dalje ključni čimbenik za stvaranje uvjeta za značajnije smanjenje broja poginulih i ozlijeđenih osoba. Vijeće je, u svojim zaključcima o sigurnosti prometa na cestama od 2. prosinca 2010., upozorilo na potrebu za unapređenjem provedbe pravila o sigurnosti na cestama u državama članicama i, gdje je to primjenjivo, na razini Unije. Vijeće je pozvalo Komisiju da preispita mogućnosti usklađivanja prometnih pravila na razini Unije, gdje je to prikladno. Komisija bi stoga trebala razmotriti potrebu da u budućnosti predloži dodatne mjere za olakšavanje prekogranične provedbe kazni u slučaju prometnih prekršaja, posebno onih vezanih uz teške prometne nesreće.

(4)

Treba poticati i veću usklađenost kontrolnih mjera između država članica i Komisija bi u tome smislu trebala preispitati potrebu za razvojem zajedničkih normi za automatiziranu opremu za kontrolu sigurnosti na cestama.

(5)

Treba povećati svijest građana Unije u pogledu pravila o sigurnosti prometa na cestama koja su na snazi u različitim državama članicama i u pogledu provedbe ove Direktive, posebno kroz odgovarajuće mjere kojima se jamči pružanje dovoljne količine informacija o posljedicama kršenja prometnih pravila o sigurnosti na cestama za vrijeme putovanja u državi članici koja nije ona u kojoj je vozilo registrirano.

(6)

S ciljem unapređenja sigurnosti na cestama u cijeloj Uniji i kako bi se osiguralo jednako postupanje prema vozačima bili oni državljani ili ne, treba olakšati provedbu kazni bez obzira na državu članicu u kojoj je vozilo registrirano. S tim ciljem treba uspostaviti sustav prekogranične razmjene informacija za određene utvrđene prometne prekršaje vezane uz sigurnost prometa na cestama, bez obzira na to jesu li upravne ili kaznene prirode prema zakonu predmetne države članice, kojim će se državi članici u kojoj je počinjen prekršaj omogućiti pristup podacima o registraciji vozila (PRV) države članice u kojoj je vozilo registrirano.

(7)

Učinkovitija prekogranična razmjena PRV-a, koja bi trebala olakšati identifikaciju osoba koje se sumnjiči da su počinile prometni prekršaj vezan uz sigurnost prometa na cestama, može imati odvraćajući učinak i potaknuti opreznije ponašanje vozača vozila koja su registrirana u državi članici koja nije ona u kojoj je počinjen prekršaj, čime će se spriječiti stradanja uzrokovana prometnim nesrećama.

(8)

Prometni prekršaji vezani uz sigurnost prometa na cestama obuhvaćeni ovom Direktivom nemaju ujednačeni tretman u svim državama članicama. Neke države članice takve prekršaje u nacionalnom pravu klasificiraju kao „upravne” prekršaje, dok ih druge nazivaju „kaznenim” djelima. Ova bi se Direktiva trebala primjenjivati bez obzira na način na koji su ta djela klasificirana u nacionalnom pravu.

(9)

U okviru Odluka iz Prüma, države članice jedna drugoj daju pravo pristupa PRV-u s ciljem bolje razmjene informacija i ubrzanja postupaka. Odredbe koje se odnose na tehničke specifikacije i postojanje automatizirane razmjene informacija predviđene Odlukama iz Prüma trebale bi, u što većoj mogućoj mjeri, biti uključene u ovu Direktivu.

(10)

Postojeće softverske aplikacije trebale bi činiti osnovu za razmjenu informacija u skladu s ovom Direktivom i trebale bi, isto tako, olakšati izvješćivanje Komisije od strane država članica. Te bi aplikacije trebale omogućiti brzu, sigurnu i povjerljivu razmjenu određenih PRV-a između država članica. Trebalo bi iskoristiti aplikaciju Europskog informacijskog sustava o vozilima i vozačkim dozvolama (Eucaris) koja je, u odnosu na PRV, obavezna u državama članicama prema Odlukama iz Prüma. Komisija bi trebala izvijestiti o ocjeni rada softverskih aplikacija koje se koriste u svrhe ove Direktive.

(11)

Područje primjene gore navedenih softverskih aplikacija treba se ograničiti na postupke razmjene informacija između nacionalnih kontaktnih točaka u državama članicama. Postupci i automatizirani procesi u kojima će se informacije koristiti izvan su opsega tih aplikacija.

(12)

Strategija za upravljanje informacijama za unutarnju sigurnost EU-a ima za cilj pronaći najjednostavnija i najisplativija rješenja za razmjenu informacija koja je najlakše pratiti.

(13)

Države članice bi trebale moći kontaktirati vlasnika, korisnika vozila ili osobu utvrđenu na drugi način koju se sumnjiči da je počinila prometni prekršaj vezan uz sigurnost prometa na cestama kako bi ju upoznali s primjenjivim postupcima i pravnim posljedicama prema zakonu države članice u kojoj je počinjen prekršaj. Pritom bi države članice trebale imati na umu da informacije o prometnim prekršajima vezanima uz sigurnost u prometu pošalju na jeziku na kojem su napisani dokumenti o registraciji vozila ili na jeziku za koji je najvjerojatnije da će ga predmetna osoba razumjeti, kako bi se osiguralo da ta osoba razumije informacije koje su joj priopćene. Država članica mora primijeniti odgovarajuće postupke kako bi osigurala da je obaviještena samo predmetna osoba, a ne treća stranka. S tim ciljem, države članice moraju koristiti iscrpne postupke slične onima nakon počinjenja prekršaja, uključujući, gdje je to prikladno, preporučene pošiljke. Na taj će način osobi biti omogućeno da na odgovarajući način reagira na te informacije, odnosno zatraži više informacija, plati kaznu ili ostvari svoje pravo na obranu, posebno u slučaju krivo identificirane osobe. Daljnji postupci obuhvaćeni su primjenjivim pravnim instrumentima, uključujući instrumente o međusobnoj pomoći i o međusobnom priznavanju, na primjer, okvirna Odluka Vijeća 2005/214/PUP od 24. veljače 2005. o primjeni načela uzajamnog priznavanja novčanih kazni (4).

(14)

Države članice bi trebale razmotriti osiguranje odgovarajućeg prijevoda obavijesti koju šalje država članica u kojoj je počinjen prekršaj, kako je predviđeno u Direktivi 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima (5).

(15)

S ciljem provedbe politike sigurnosti prometa na cestama kojom se nastoji postići visoka razina zaštite svih sudionika u prometu na cestama u Uniji i uzimajući u obzir različite okolnosti u Uniji, države članice bi trebale, ne dovodeći u pitanje restriktivnije politike i zakone, osigurati veću usklađenost pravila o cestovnom prometu i njihovu provedbu između država članica. U svome izvješću Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Direktive, Komisija bi trebala ispitati potrebu razvoja zajedničkih normi s ciljem uspostave usporedivih metoda, praksi i minimalnih normi na razini Unije, uzimajući u obzir međunarodnu suradnju i postojeće norme na području sigurnosti na cestama, posebno Bečku konvenciju o cestovnom prometu od 8. studenoga 1968.

(16)

U okviru svog izvješća Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Direktive u državama članicama, Komisija bi trebala preispitati potrebu za zajedničkim kriterijima za postupke koje bi države članice trebale provoditi u slučaju neplaćanja novčane kazne, u skladu sa zakonima i postupcima u državama članicama. Komisija bi u tome izvješću trebala govoriti o pitanjima kao što su postupci između nadležnih tijela država članica za prijenos pravomoćne presude o provedbi sankcije i/ili novčane kazne te priznavanje i provedba pravomoćne presude.

(17)

Pripremajući preispitivanje ove Direktive, Komisija bi se trebala savjetovati sa relevantnim dionicima, kao što su pravosudna tijela i nadležna tijela za sigurnost prometa na cestama, udruge stradalih u prometnim nesrećama i druge nevladine organizacije koje djeluju u području sigurnosti na cestama.

(18)

Bolja suradnja između pravosudnih tijela trebala bi ići ruku pod ruku s poštovanjem temeljnih prava, posebno prava na poštovanje privatnosti i zaštite osobnih podataka, koja su zajamčena posebnim postupcima za zaštitu podataka koji bi trebali uzeti u obzir posebnu prirodu prekograničnog internetskog pristupa bazama podataka. Potrebno je da softverske aplikacije omoguće razmjenu informacija u sigurnim uvjetima i osiguraju povjerljivost prenesenih podataka. Podaci prikupljeni u skladu s ovom Direktivom ne smiju se koristiti u druge svrhe osim onih iz ove Direktive. Države članice moraju poštovati obveze vezane uz uvjete uporabe i privremenu pohranu podataka.

(19)

Budući da su podaci koji se odnose na identifikaciju počinitelja podaci osobne prirode, države članice moraju poduzeti potrebne mjere da osiguraju primjenu mjerodavnih odredbi okvirne Odluke Vijeća 2008/977/PUP od 27.studenoga 2008. o zaštiti osobnih podataka obrađenih u okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima (6). Ne dovodeći u pitanje poštovanje zahtjeva za žalbe i mehanizme naknade štete u predmetnim državama članicama, subjekt mora biti upoznat, u trenutku kada je obaviješten o prekršaju, s pravom na pristup, ispravak i brisanje osobnih podataka te o najdužem zakonskom razdoblju tijekom kojeg podaci mogu biti pohranjeni i imati pravo na ispravak netočnih osobnih podataka ili neposredno brisanje svih podataka koji su nezakonito snimljeni.

(20)

Trećim bi zemljama trebalo biti omogućeno sudjelovati u razmjeni PRV-a pod uvjetom da su u tome smislu s Unijom sklopile sporazum. Taj sporazum mora uključivati potrebne odredbe o zaštiti podataka.

(21)

Ova Direktiva poštuje temeljna prava i načela potvrđena posebno u Povelji Europske unije o temeljnim pravima iz članka 6. Ugovora o Europskoj uniji.

(22)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola (br. 21) o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u odnosu na područje slobode, sigurnosti i pravde, koji se nalazi u prilogu Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog protokola, te države članice ne sudjeluju u donošenju ove Direktive i ona ih ne obvezuje niti se na njih primjenjuje.

(23)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola (br. 22) o stajalištu Danske, koji se nalazi u prilogu Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Direktive i ona je ne obvezuje niti se na nju primjenjuje.

(24)

Radi ostvarenja cilja razmjene informacija između država članica putem interoperabilnih sredstava, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije treba biti delegirana na Komisiju u smislu uzimanja u obzir mjerodavnih izmjena Odluke 2008/615/PUP i Odluke 2008/616/PUP ili, ako je potrebno, pravnim aktima Unije koji su izravno mjerodavni za ažuriranje Priloga I. Posebno je važno da Komisija obavi potrebne konzultacije u pripremnoj fazi, uključujući stručnu razinu. Komisija, kada priprema i izrađuje delegirane akte, mora osigurati istovremeni, pravovremeni i odgovarajući prijenos mjerodavnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(25)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (7), države članice se potiče da izrade i objave vlastite tablice, za sebe i u interesu Unije, koje će što je bolje moguće, prikazati korelaciju između ove Direktive i mjera za njezino prenošenje.

(26)

Budući da ciljeve ove Direktive ne mogu dostatno ostvariti države članice, naime, osigurati visoku razinu zaštite svih sudionika u prometu u Uniji olakšavanjem prekogranične razmjene informacija o prometnim prekršajima vezanima uz sigurnost prometa na cestama ako su počinjeni vozilom koje je registrirano u državi članici koja nije ona u kojoj je počinjen prekršaj, nego ih se zbog opsega i učinaka mjera može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može usvojiti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti određenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(27)

Nakon savjetovanja, Europski nadzornik za zaštitu podataka donio je mišljenje (8),

(a)

prekoračenje ograničenja brzine;

(b)

vožnja bez korištenja sigurnosnog pojasa;

(c)

prolazak kroz crveno svjetlo;

(d)

vožnja pod utjecajem alkohola;

(e)

vožnja pod utjecajem opojnih droga;

(f)

vožnja bez zaštitne kacige;

(g)

vožnja kolničkom trakom u kojoj je zabranjena vožnja;

(h)

nezakonita uporaba mobilnog telefona ili drugog komunikacijskog uređaja u vožnji.

(a)

„vozilo” znači bilo koje motorno vozilo uključujući motocikle, koje se obično koristi za cestovni prijevoz osoba ili robe;

(b)

„država članica u kojoj je počinjen prekršaj” znači država članica u kojoj je počinjen prekršaj;

(c)

„država članica u kojoj je vozilo registrirano” znači država članica u kojoj je registrirano vozilo kojim je počinjen prekršaj;

(d)

„prekoračenje ograničenja brzine” znači vožnja iznad ograničenja brzine koje je na snazi u državni članici u kojoj je počinjen prekršaj u odnosu na predmetnu prometnicu i vrstu vozila;

(e)

„vožnja bez korištenja sigurnosnog pojasa” znači nepoštovanje zahtjeva za korištenjem sigurnosnog pojasa ili sustava za držanje djece (sigurnosne sjedalice) u skladu s Direktivom Vijeća 91/671/EEZ od 16. prosinca 1991. koja se odnosi na obaveznu uporabu sigurnosnih pojaseva u vozilima (9) i zakona države članice u kojoj je počinjen prekršaj;

(f)

„prolazak kroz crveno svjetlo” znači vožnja kroz crveno svjetlo ili neki drugi znak obveze zaustavljanja prema zakonu države članice u kojoj je počinjen prekršaj;

(g)

„vožnja pod utjecajem alkohola” znači vožnja u alkoholiziranom stanju kako je utvrđeno u zakonu države članice u kojoj je počinjen prekršaj;

(h)

„vožnja pod utjecajem opojnih droga” znači vožnja pod utjecajem opojnih droga ili drugih tvari koje imaju sličan učinak, kako je utvrđeno u zakonu države članice u kojoj je počinjen prekršaj;

(i)

„vožnja bez zaštitne kacige” znači nenošenje zaštitne kacige, kako je utvrđeno u zakonu države članice u kojoj je počinjen prekršaj;

(j)

„vožnja kolničkom trakom u kojoj je zabranjena vožnja” znači nezakonito korištenje prometne trake, kao što je prometna traka za zaustavljanje, prometna traka za javni prijevoz ili privremeno zatvorena prometna traka radi zastoja ili radova na cesti, kako je utvrđeno u zakonu države članice u kojoj je počinjen prekršaj;

(k)

„nezakonita uporaba mobilnog telefona ili drugog komunikacijskog uređaja u vožnji” znači nezakonita uporaba mobilnog telefona ili nekog drugog komunikacijskog uređaja u vožnji, kako je utvrđeno u zakonu države članice u kojoj je počinjen prekršaj;

(l)

„nacionalna kontaktna točka” znači ovlašteno nadležno tijelo za razmjenu PRV-a;

(m)

„automatizirana pretraga” znači internetski pristup pretraživanju baza podataka jedne, nekoliko ili svih država članica ili država sudionica;

(n)

„korisnik vozila” znači osoba u čije ime je vozilo registrirano, kako je utvrđeno u zakonu države članice u kojoj je vozilo registrirano.

(a)

podataka koji se odnose na vozila; i

(b)

podataka koji se odnose na vlasnike ili korisnike vozila.

—

procjenu trebaju li se u područje primjene ove Direktive dodati i drugi prometni prekršaji vezani uz sigurnost prometa na cestama,

—

procjenu učinkovitosti ove Direktive na smanjenje broja poginulih na cestama Unije, a posebno utječe li teritorijalno područje primjene ove Direktive na njezinu učinkovitost.

—

procjenu potrebe razvoja zajedničkih normi za automatiziranu opremu za kontrolu i za postupke. Komisija se s tim u vezi poziva da u okviru zajedničke prometne politike na razini Unije oblikuje smjernice za sigurnost prometa na cestama kako bi se usporedivim metodama i praksama osiguralo veće zbližavanje u vezi s primjenom pravila prometa na cestama od strane država članica. Ove smjernice mogu pokriti najmanje nepoštivanje ograničenja brzine, vožnju pod utjecajem alkohola, nekorištenje sigurnosnih pojaseva i prolazak kroz crveno svjetlo,

—

procjenu potrebe da se u okviru relevantnih politika EU-a, uključujući zajedničku prometnu politiku, ojača provođenje sankcija u vezi s prometnim prekršajima vezanim uz sigurnost prometa na cestama i predlože zajednički kriteriji u vezi s daljnjim postupcima u slučaju neplaćanja novčanih kazni,

—

mogućnosti za usklađivanje prometnih pravila, prema potrebi,

—

procjenu softverskih aplikacija iz članka 4. stavka 4. s ciljem da se osigura pravilna provedba ove Direktive kao i jamčenje učinkovite, brze, sigurne i povjerljive razmjene specifičnih podataka iz registracije vozila.