Help Print this page 

Document 32011D0314

Title and reference
2011/314/EU: Odluka Komisije od 12. svibnja 2011. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti za podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava (priopćena pod brojem dokumenta C(2011) 3099) Tekst značajan za EGP
  • No longer in force
OJ L 144, 31.5.2011, p. 1–112 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
Special edition in Croatian: Chapter 13 Volume 057 P. 196 - 307

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2011/314/oj
Multilingual display
Text

13/Sv. 057

HR

Službeni list Europske unije

196


32011D0314


L 144/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

12.05.2011.


ODLUKA KOMISIJE

od 12. svibnja 2011.

o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti za podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava

(priopćena pod brojem dokumenta C(2011) 3099)

(Tekst značajan za EGP)

(2011/314/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Zajednici (1), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

budući da:

(1)

Članak 12. Uredbe (EZ) br. 881/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o osnivanju Europske agencije za željeznice (2) propisuje da Europska agencija za željeznice (dalje u tekstu „Agencija”) mora osigurati prilagođavanje tehničkih specifikacija za interoperabilnost (dalje u tekstu „TSI-ja”) tehničkom napretku i trendovima na tržištu kao i društvenim zahtjevima te Komisiji predlagati izmjene TSI-ja koje smatra potrebnima.

(2)

Komisija je Odlukom C(2007) 3371 od 13. srpnja 2007. Agenciji dodijelila okvirni mandat za obavljanje određenih aktivnosti u skladu s Direktivom Vijeća 96/48/EZ od 23. srpnja 1996. o interoperabilnosti transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina (3) i Direktivom 2001/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2001. o interoperabilnosti transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava (4). U skladu s uvjetima tog okvirnog mandata, od Agencije je zatraženo da revidira TSI donesen Odlukom Komisije 2006/920/EZ od 11. kolovoza 2006. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti za podsustav „odvijanje i upravljanje prometom”.transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava (5).

(3)

Agencija je 17. srpnja 2009. izdala četiri preporuke vezane uz operativna pravila Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) (ERA/REC/2009-02/INT), reviziju Priloga P TSI-ja za odvijanje i upravljanje prometom (ERA/REC/2009-03/INT), reviziju priloga T TSI-ja za odvijanje i upravljanje prometom za konvencionalne željeznice (ERA/REC/2009-04/INT), i usklađenost s Direktivom 2007/59/EZ u vezi s kompetencijama strojovođa (ERA/REC/2009-05/INT). Na temelju ove četiri preporuke sastavljen je nacrt Odluke Komisije o izmjeni odluka 2006/920/EZ i 2008/231/EZ u vezi s TSI-jem za odvijanje i upravljanje prometom za koji je 25. veljače 2010. izdano pozitivno mišljenje Odbora osnovanog u skladu s člankom 29. stavkom 1. Direktive 2008/57/EZ.

(4)

Preporuka Agencije od 7. svibnja 2010. (ERA/REC/03-2010/INT) predlaže daljnje izmjene TSI-ja za odvijanje i upravljanje prometom za konvencionalne željeznice u vezi s, između ostalog, vidljivošću vlaka (stražnji dio), identifikacije vlaka i usklađenosti s Direktivom 2004/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o sigurnosti željeznica Zajednice i izmjeni Direktive Vijeća 95/18/EZ o izdavanju dozvola za obavljanje usluga u željezničkom prijevozu i Direktive 2001/14/EZ o dodjeli željezničkog infrastrukturnog kapaciteta i ubiranju pristojbi za korištenje željezničke infrastrukture i dodjeli rješenja o sigurnosti (6).

(5)

Zbog jasnoće i jednostavnosti, primjereno je zamijeniti Odluku 2006/920/EZ.

(6)

TSI iz Priloga ne smije zahtijevati uporabu posebnih tehnologija ili tehničkih rješenja osim kada je to nužno potrebno za interoperabilnost transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava.

(7)

Provedba TSI-ja iz Priloga i usklađenost s relevantnim točkama navedenog TSI-ja moraju se odrediti u skladu s provedbenim planom koji je svaka država članica dužna ažurirati za linije za koje je nadležna.

(8)

Željeznički promet trenutačno se odvija u skladu s postojećim nacionalnim, bilateralnim, višenacionalnim ili međunarodnim sporazumima. Važno je da ti sporazumi ne stvaraju prepreku trenutačnom i budućem napretku prema interoperabilnosti. S tim je ciljem potrebno da Komisija pregleda te sporazume kako bi se utvrdilo treba li TSI iz Priloga revidirati u skladu s njima.

(9)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog u skladu s člankom 29. stavkom 1. Direktive 2008/57/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Donosi se tehnička specifikacija za interoperabilnost (TSI), utvrđena u Prilogu, u vezi s podsustavom transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava „odvijanje i upravljanje prometom”.

2.   TSI utvrđen u Prilogu ovoj Odluci primjenjuje se na podsustav odvijanje i upravljanje prometom kako je utvrđen u točki 2.4. Priloga II. Direktivi 2008/57/EZ.

Članak 2.

1.   Agencija na svojoj mrežnoj stranici objavljuje popise oznaka navedenih u dijelovima 9., 10., 11., 12. i 13. Dodatka P.a.

2.   Agencija redovito ažurira popise oznaka navedenih u stavku 1. i obavješćuje Komisiju o njihovim izmjenama.

Komisija obavješćuje države članice o izmjeni navedenih oznaka putem Odbora osnovanog u skladu s člankom 29. Direktive 2008/57/EZ.

Članak 3.

Ako se vozilo, kako je utvrđeno u članku 2. točki (c) Direktive 2008/57/EZ, proda ili da u najam u neprekinutom trajanju duljem od 6 mjeseci i ako se nije izmijenila nijedna od tehničkih karakteristika na temelju kojih je vozilo dobilo odobrenje za puštanje u uporabu, može mu se do 31. prosinca 2013. promijeniti europski broj vozila (EVN) tako da mu se dodijeli nova registracija vozila i povuče prva registracija.

Ako se nova registracija dodjeljuje u državi članici u kojoj nije dodijeljena prva registracija, registracijski subjekt nadležan za novu registraciju može zatražiti kopiju dokumentacije vezane za prethodnu registraciju.

Navedena promjena europskog broja vozila ne dovodi u pitanje primjenu članaka od 21. do 26. Direktive 2008/57/EZ kada su u pitanju postupci za dodjelu odobrenja.

Upravne troškove promjene europskog broja vozila snosi podnositelj zahtjeva za izmjenu europskog broja vozila.

Članak 4.

Ako to nisu već učinile u skladu s Odlukom 2006/920/EZ, u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu TSI-ja utvrđenog u Prilogu, države članice Komisiju obavješćuju o sljedećim vrstama sporazuma:

1.

nacionalnim sporazumima između država članica i željezničkih prijevoznika ili upravitelja infrastrukture, koji su sklopljeni na određeni ili neodređeni rok i koji su potrebni zbog same posebne ili lokalne naravi predviđene usluge željezničkog prijevoza;

2.

bilateralnim ili multilateralnim sporazumima između željezničkih prijevoznika, upravitelja infrastrukture ili tijela nadležnih za sigurnost koji omogućuju značajnu razinu lokalne ili regionalne interoperabilnosti;

3.

međunarodnim sporazumima između jedne ili više država članica i barem jedne treće zemlje, ili između željezničkih prijevoznika ili upravitelja infrastrukture država članica i barem jednoga željezničkog prijevoznika ili upravitelja infrastrukture treće zemlje koji omogućuju značajnu razinu lokalne ili regionalne interoperabilnosti.

Članak 5.

Svaka država članica ažurira nacionalni plan provedbe TSI-ja koji je donijela u skladu s člankom 4. Odluke 2006/920/EZ. Ažurirani provedbeni plan sastavlja se u skladu s poglavljem 7. Priloga ovoj Odluci.

Svaka država članica ažurirani provedbeni plan prosljeđuje ostalim državama članicama i Komisiji najkasnije do 31. prosinca 2012.

Članak 6.

Odluka Komisije 2006/920/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2012.

Članak 7.

Ova se Odluka primjenjuje od 1. siječnja 2012.

Međutim,

1.

Dodatak P primjenjuje se od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2013.;

2.

Dodatak P.a primjenjuje se od 1. siječnja 2014.

Članak 8.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. svibnja 2011.

Za Komisiju

Siim KALLAS

Potpredsjednik


(1)  SL L 191, 18.7.2008., str. 1.

(2)  SL L 164, 30.4.2004., str. 1.

(3)  SL L 235, 17.9.1996., str. 6.

(4)  SL L 110, 20.4.2001., str. 1.

(5)  SL L 359, 18.12.2006., str. 1.

(6)  SL L 164, 30.4.2004., str. 44.


PRILOG

TEHNIČKA SPECIFIKACIJA ZA INTEROPERABILNOST ZA PODSUSTAV „ODVIJANJE I UPRAVLJANJE PROMETOM”

SADRŽAJ

1.

UVOD

1.1.

Tehničko područje primjene

1.2.

Zemljopisno područje primjene

1.3.

Sadržaj ovog TSI-ja

2.

OPIS PODSUSTAVA/PODRUČJE PRIMJENE

2.1.

Podsustav

2.2.

Područje primjene

2.2.1.

Osoblje i vlakovi

2.2.2.

Načela

2.2.3.

Primjenljivost na postojeća vozila i infrastrukturu

3.

OSNOVNI ZAHTJEVI

3.1.

Usklađenost s osnovnim zahtjevima

3.2.

Osnovni zahtjevi - pregled

4.

ZNAČAJKE PODSUSTAVA

4.1.

Uvod

4.2.

Funkcionalne i tehničke specifikacije

4.2.1.

Specifikacije koje se odnose na osoblje

4.2.1.1.

Opći zahtjevi

4.2.1.2.

Dokumentacija za strojovođe

4.2.1.2.1.

Upute za strojovođe (pravilnik za strojovođu)

4.2.1.2.2.

Opis pruge i odgovarajuće pružne opreme za pruge na kojima se odvija promet

4.2.1.2.2.1.

Priprema Uputa o trasi

4.2.1.2.2.2.

Izmjene podataka sadržanih u Uputama o trasi

4.2.1.2.2.3.

Obavješćivanje strojovođe u stvarnom vremenu

4.2.1.2.3.

Vozni redovi

4.2.1.2.4.

Željeznička vozila

4.2.1.3.

Dokumentacija za ostalo osoblje željezničkog prijevoznika osim strojovođa

4.2.1.4.

Dokumentacija za osoblje upravitelja infrastrukture koje odobrava vožnju vlaka

4.2.1.5.

Komunikacija vezana uz sigurnost između osoblja vlaka, drugog osoblja željezničkog prijevoznika i osoblja koje odobrava vožnju vlaka

4.2.2.

Specifikacije koje se odnose na vlakove

4.2.2.1.

Vidljivost vlaka

4.2.2.1.1.

Opći zahtjev

4.2.2.1.2.

Prednji dio

4.2.2.1.3.

Stražnji dio

4.2.2.2.

Čujnost vlaka

4.2.2.2.1.

Opći zahtjev

4.2.2.2.2.

Upravljanje

4.2.2.3.

Identifikacija vozila

4.2.2.4.

Sigurnost putnika i tereta

4.2.2.4.1.

Sigurnost tereta

4.2.2.4.2.

Sigurnost putnika

4.2.2.5.

Sastav vlaka

4.2.2.6.

Kočenje vlaka

4.2.2.6.1.

Minimalni zahtjevi kočnog sustava

4.2.2.6.2.

Učinkovitost kočenja

4.2.2.7.

Osiguravanje voznog stanja vlaka

4.2.2.7.1.

Opći zahtjev

4.2.2.7.2.

Zahtijevani podaci

4.2.2.8.

Zahtjevi za uočavanje signalnih i pružnih oznaka

4.2.2.9.

Budnost strojovođe

4.2.3.

Specifikacije koje se odnose na vožnju vlaka

4.2.3.1.

Planiranje vožnje vlaka

4.2.3.2.

Identifikacija vlakova

4.2.3.2.1.

Format broja vožnje vlaka

4.2.3.3.

Polazak vlaka

4.2.3.3.1.

Provjere i ispitivanja prije polaska

4.2.3.3.2.

Obavješćivanje upravitelja infrastrukture o radnom stanju vlaka

4.2.3.4.

Upravljanje prometom

4.2.3.4.1.

Opći zahtjevi

4.2.3.4.2.

Izvješća iz vlaka

4.2.3.4.2.1.

Podaci potrebni za izvješćivanje o položaju vlaka

4.2.3.4.2.2.

Predviđeno vrijeme predaje

4.2.3.4.3.

Opasne tvari

4.2.3.4.4.

Kvaliteta odvijanja prometa

4.2.3.5.

Bilježenje podataka

4.2.3.5.1.

Bilježenje nadzornih podataka izvan vlaka

4.2.3.5.2.

Bilježenje nadzornih podataka u vlaku

4.2.3.6.

Vožnja u otežanim uvjetima

4.2.3.6.1.

Obavijest drugim korisnicima

4.2.3.6.2.

Obavijest strojovođama

4.2.3.6.3.

Postupci u nepredvidljivim situacijama

4.2.3.7.

Upravljanje u izvanrednim situacijama

4.2.3.8.

Pomoć posadi vlaka kod nesreće ili velikog kvara pružnog vozila

4.3.

Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja

4.3.1.

Sučelja s TSI-jem za građevinski podsustav (TSI INF)

4.3.2.

Sučelja s TSI-jem za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav (TSI CCS)

4.3.3.

Sučelja s TSI-jem za željeznička vozila

4.3.3.1.

Sučelja s TSI-jem za lokomotive i putnička vozila (TSI LOC&PAS)

4.3.3.2.

Sučelje s TSI-jem za teretne vagone (TSI WAG)

4.3.4.

Sučelja s TSI-jem za elektroenergetski podsustav (TSI ENE)

4.4.

Operativna pravila

4.5.

Pravila održavanja

4.6.

Stručna osposobljenost

4.6.1.

Stručna osposobljenost

4.6.1.1.

Stručna znanja

4.6.1.2.

Sposobnost primjene znanja u praksi

4.6.2.

Jezična osposobljenost

4.6.2.1.

Načela

4.6.2.2.

Razina znanja

4.6.3.

Početno i trajno ocjenjivanje osoblja

4.6.3.1.

Osnovni elementi

4.6.3.2.

Analiza potreba za osposobljavanjem

4.6.3.2.1.

Razvijanje analize potreba za osposobljavanjem

4.6.3.2.2.

Ažuriranje analize potreba za osposobljavanjem

4.6.3.2.3.

Posebni elementi za posadu vlaka i pomoćno osoblje

4.6.3.2.3.1.

Poznavanje infrastrukture

4.6.3.2.3.2.

Znanje o željezničkim vozilima

4.6.3.2.3.3.

Pomoćno osoblje

4.7.

Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

4.7.1.

Uvod

4.7.2.

Obrisano

4.7.3.

Obrisano

4.7.4.

Zdravstveni pregled i psihološka procjena

4.7.4.1.

Prije stupanja u službu

4.7.4.1.1.

Minimalni sadržaj zdravstvenoga pregleda

4.7.4.1.2.

Psihološka procjena

4.7.4.2.

Nakon imenovanja

4.7.4.2.1.

Učestalost redovitih zdravstvenih pregleda

4.7.4.2.2.

Minimalni sadržaj redovitog zdravstvenog pregleda

4.7.4.2.3.

Dodatni zdravstveni pregledi i/ili psihološka procjena

4.7.5.

Zdravstveni zahtjevi

4.7.5.1.

Opći zahtjevi

4.7.5.2.

Zahtjevi za vid

4.7.5.3.

Zahtjevi za sluh

4.8.

Registri infrastrukture i vozila

4.8.1.

Infrastruktura

4.8.2.

Željeznička vozila

5.

INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI

5.1.

Definicija

5.2.

Popis interoperabilnih sastavnih dijelova

6.

OCJENA SUKLADNOSTI I/ILI PRIMJERENOSTI ZA UPORABU INTEROPERABILNIH SASTAVNIH DIJELOVA I PROVJERA PODSUSTAVA

6.1.

Interoperabilni sastavni dijelovi

6.2.

Podsustav odvijanje i upravljanje prometom

6.2.1.

Načela

7.

PROVEDBA

7.1.

Načela

7.2.

Smjernice za provedbu

7.3.

Posebni slučajevi

7.3.1.

Uvod

7.3.2.

Popis posebnih slučajeva

7.3.2.1.

Privremeni posebni slučaj (T1) Estonija, Latvija i Litva

7.3.2.2.

Privremeni posebni slučaj (T2) Irska i Ujedinjena Kraljevina

Dodatak A

Operativna pravila ERTMS-a/ETCS-a

Dodatak B

Ostali propisi koji omogućuju usklađen rad

Dodatak C

Metodologija komunikacije vezane uz sigurnost

Dodatak D

Informacije vezane uz trase kojima željeznički prijevoznik mora imati pristup

Dodatak E

Jezična i komunikacijska razina

Dodatak F

 

Dodatak G

 

Dodatak H

 

Dodatak I

 

Dodatak J

Minimalni elementi bitni za stručnu osposobljenost za obavljanje poslova vezanih uz „praćenje vlakova”

Dodatak K

 

Dodatak L

Minimalni elementi bitni za stručnu osposobljenost za pripremu vlaka

Dodatak M

 

Dodatak N

 

Dodatak O

 

Dodatak P

 

Dodatak P.a

 

Dodatak Q

 

Dodatak R

 

Dodatak S

 

Dodatak T

Učinkovitost kočenja

Dodatak U

Popis otvorenih točaka

Dodatak V

 

Dodatak W

Pojmovnik

1.   UVOD

1.1.   Tehničko područje primjene

Ova tehnička specifikacija za interoperabilnost (dalje u tekstu: TSI) odnosi se na podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” naveden na popisu u točki 1. Priloga II. Direktivi 2008/57/EZ. Dodatne informacije o ovom podsustavu navedene su u poglavlju 2.

1.2.   Zemljopisno područje primjene

Zemljopisno područje primjene ovog TSI-a je transeuropski konvencionalni željeznički sustav kako je opisan u Prilogu I. Direktivi 2008/57/EZ.

1.3.   Sadržaj ovog TSI-ja

U skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive 2008/57/EZ, ovaj TSI:

(a)

navodi namijenjeno područje primjene za podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” - poglavlje 2.;

(b)

utvrđuje osnovne zahtjeve za ovaj podsustav i njegova sučelja s drugim podsustavima - poglavlje 3.;

(c)

utvrđuje funkcionalne i tehničke specifikacije koje mora ispunjavati ciljni podsustav i njegova sučelja s drugim podsustavima. Te specifikacije, ako je potrebno, mogu varirati prema korištenju podsustava, na primjer po kategoriji pruge, teretnim terminalima i/ili željezničkim vozilima kao što je predviđeno u Prilogu I. Direktivi 2008/57/EZ - poglavlje 4.;

(d)

utvrđuje interoperabilne sastavne dijelove i sučelja obuhvaćena europskim specifikacijama, uključujući europske norme, koji su potrebni za postizanje interoperabilnosti unutar transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava - poglavlje 5.;

(e)

navodi, za svaki razmatrani slučaj, koje se procedure trebaju slijediti kako bi se ocijenila usklađenost ili prikladnost za uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova - poglavlje 6.;

(f)

navodi strategiju za provođenje TSI-ja. Posebno je potrebno odrediti faze koje se moraju provesti i elemente koji se mogu primijeniti za postupan prijelaz iz postojećeg stanja u konačno stanje u kojemu usklađenost s TSI-jem mora biti osigurana - poglavlje 7.;

(g)

navodi, za dotično osoblje, stručnu osposobljenost te zdravstvene i sigurnosne uvjete na radu koji su potrebni za rad i održavanje dotičnog podsustava, kao i za provedbu TSI-ja - poglavlje 4.

Nadalje, u skladu s člankom 5. stavkom 5. Direktive 2008/57/EZ, za svaki se TSI mogu predvidjeti posebni slučajevi. Oni su navedeni u poglavlju 7.

Ovaj TSI isto tako u poglavlju 4. sadrži propise za rad i održavanje koji su specifični za područje primjene navedeno u točkama 1.1. i 1.2. ovog Priloga.

2.   OPIS PODSUSTAVA/PODRUČJE PRIMJENE

2.1.   Podsustav

Podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” opisan je u točki 2.4. Priloga II. Direktivi 2008/57/EZ kao:

„Postupci i vezana oprema koji omogućuju usklađeno djelovanje različitih strukturnih podsustava, kako tijekom normalnog rada tako i tijekom rada u otežanim uvjetima, posebno uključujući osposobljavanje za upravljanje i upravljanje vlakovima, planiranje prometa i upravljanje prometom.

Stručnu osposobljenost koja se može zahtijevati za obavljanje prekograničnih željezničkih usluga”.

2.2.   Područje primjene

Ovaj TSI odnosi se na podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika tijekom odvijanja prometa vlakovima na transeuropskoj mreži konvencionalnih željezničkih pruga.

Specifikacije utvrđene u TSI-ju za odvijanje i upravljanje prometom mogu se koristiti kao podloga za odvijanje prometa vlakova čak i ako nisu obuhvaćeni područjem primjene ovog TSI-ja.

2.2.1.   Osoblje i vlakovi

Točke 4.6. i 4.7. odnose se na osoblje koje obavlja poslove praćenja vlaka vezane uz sigurnost kada to uključuje prelazak granice (granica) između država i rad izvan svih mjesta koja su u izvješću o mreži upravitelja infrastrukture označena kao „granična” i koja su obuhvaćena njegovim rješenjem o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom.

Točka 4.6.2. također se odnosi na strojovođe kako je utvrđeno točkom 8. Priloga VI. Direktivi 2007/59/EZ. Ako djelatnost osoblja obuhvaća samo rad unutar „graničnih” mjesta kako su opisana u prvom stavku ove točke, ne smatra se da je osoblje prešlo granicu.

Za osoblje koje obavlja poslove otpreme vlakova i odobravanja kretanja vlakova vezane uz sigurnost, primjenjuje se uzajamno priznavanje stručne osposobljenosti i zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta.

Za osoblje koje obavlja poslove vezane uz sigurnost u vezi s posljednjom pripremom vlaka prije nego što treba prijeći granicu (granice) i koje radi izvan „graničnih” područja, kako su opisana u prvom stavku ove točke, primjenjuje se točka 4.6., zajedno s uzajamnim priznanjem zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta među državama članicama. Vlak se ne smatra međunarodnim vlakom ako sva vozila vlaka koji prelazi državnu granicu prelaze granicu samo do „graničnih” područja kako su opisana u prvom stavku ove točke.

To se može sažeti u donjim tablicama:

Osoblje koje sudjeluje u sastavljanju i otpremi vlakova koji prelaze državne granice i nastavljaju vožnju preko graničnih mjesta.

Zadaće

Stručna osposobljenost

Zdravstveni zahtjevi

Praćenje vlaka

4.6

4.7

Odobravanje kretanja vlaka

Uzajamno priznavanje

Uzajamno priznavanje

Priprema vlaka

4.6

Uzajamno priznavanje

Otprema vlaka

Uzajamno priznavanje

Uzajamno priznavanje


Osoblje koje sudjeluje u sastavljanju i otpremi vlakova koji ne prelaze državne granice ili ih prelaze samo do graničnih mjesta

Zadaće

Stručna osposobljenost

Zdravstveni zahtjevi

Praćenje vlaka

Uzajamno priznavanje

Uzajamno priznavanje

Odobravanje kretanja vlaka

Uzajamno priznavanje

Uzajamno priznavanje

Priprema vlaka

Uzajamno priznavanje

Uzajamno priznavanje

Otprema vlaka

Uzajamno priznavanje

Uzajamno priznavanje

2.2.2.   Načela

Ovaj TSI obuhvaća one elemente (kako su utvrđeni u poglavlju 4.) podsustava „odvijanje i upravljanje prometom” za konvencionalne pruge za koje između željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture načelno postoje operativna sučelja ili koji su od posebne važnosti za interoperabilnost.

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju osigurati da uspostava odgovarajućih procesa ispunjava sve zahtjeve vezane uz pravila i postupke kao i dokumentaciju. Uspostava ovih procesa važan je dio sustava upravljanja sigurnošću (dalje u tekstu: SMS) željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture, kako je propisano u Direktivi 2004/49/EZ. Sam sustav upravljanja sigurnošću ocjenjuje relevantno nacionalno tijelo nadležno za sigurnost (dalje u tekstu: NSA) prije dodjele rješenja o sigurnosti/rješenja o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom.

2.2.3.   Primjenljivost na postojeća vozila i infrastrukturu

Dok se većina zahtjeva sadržanih u ovome TSI-ju odnosi na procese i postupke, određeni se broj također odnosi na fizičke elemente, vlakove i vozila koji su bitni za odvijanje prometa.

Kriteriji za konstrukciju tih elemenata opisani su u TSI-jima koji obuhvaćaju druge podsustave kao što su željeznička vozila. U kontekstu ovog TSI-ja u obzir se uzima njihova operativna funkcija.

3.   OSNOVNI ZAHTJEVI

3.1.   Usklađenost s osnovnim zahtjevima

U skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2008/57/EZ, transeuropski konvencionalni željeznički sustav, njegovi podsustavi i njihovi interoperabilni sastavni dijelovi moraju ispunjavati osnovne zahtjeve utvrđene u općim uvjetima u Prilogu III. Direktivi.

3.2.   Osnovni zahtjevi - pregled

Osnovni zahtjevi obuhvaćaju:

sigurnost,

pouzdanost i raspoloživost,

zaštitu zdravlja,

zaštitu okoliša,

tehničku usklađenost.

U skladu s Direktivom 2008/57/EZ, osnovni se zahtjevi mogu općenito primjenjivati na cjelokupni transeuropski konvencionalni željeznički sustav ili mogu biti specifični za svaki podsustav i njegove sastavne dijelove.

Sljedeća tablica sažima odnose između osnovnih zahtjeva utvrđenih u Prilogu III. Direktivi 2008/57/EZ i ovog TSI-ja.

Točka

Naslov točke

Sigurnost

Pouzdanost i raspoloživost

Zaštita zdravlja

Zaštita okoliša

Tehnička usklađenost

Osnovni zahtjevi specifični za odvijanje i upravljanje prometom

1.1.1

1.1.2

1.1.3

1.1.4

1.1.5

1.2

1.3.1

1.3.2

1.4.1

1.4.2

1.4.3

1.4.4.

1.4.5

1.5

2.6.1

2.6.2

2.6.3

4.2.1.2.

Dokumentacija za strojovođe

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.1.2.1.

Upute za strojovođu

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

x

 

x

4.2.1.2.2.

Upute o trasi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.1.2.2.1.

Priprema uputa o trasi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

4.2.1.2.2.2.

Izmjena podataka sadržanih u uputama o trasi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.1.2.2.3.

Obavještavanje strojovođe u stvarnom vremenu

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

x

4.2.1.2.3.

Vozni redovi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

x

4.2.1.2.4.

Željeznička vozila

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.1.3.

Dokumentacija za osoblje željezničkog prijevoznika osim strojovođa

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.1.4.

Dokumentacija za osoblje upravitelja infrastrukture koje odobrava vožnju vlaka

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

 

4.2.1.5.

Komunikacija vezana uz sigurnost između osoblja vlaka, drugog osoblja željezničkog prijevoznika i osoblja koje odobrava vožnju vlaka

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

x

4.2.2.1.

Vidljivost vlaka

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.2.1.1.

Opći zahtjevi

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.2.1.2.

Prednji dio

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.2.1.3.

Stražnji dio

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.2.2.

Čujnost vlaka

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

x

 

x

4.2.2.2.1.

Opći zahtjevi

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.2.2.2.

Upravljanje

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

4.2.2.3.

Identifikacija vozila

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.2.4.

Sigurnost putnika i tereta

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

4.2.2.5.

Sastav vlaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

4.2.2.6.

Kočenje vlaka

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.2.6.1.

Minimalni zahtjevi kočnog sustava

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.2.6.2.

Učinkovitost kočenja

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.2.7.

Osiguravanje voznog stanja vlaka

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.2.7.1.

Opći zahtjevi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.2.7.2.

Zahtijevani podaci

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.2.8.

Zahtjevi za uočavanje signala i signalnih oznaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

 

 

4.2.2.9.

Budnost strojovođe

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

4.2.3.1.

Planiranje vožnje vlaka

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

4.2.3.2.

Identifikacija vlakova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

x

4.2.3.3.

Polazak vlaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.3.3.1.

Provjere i ispitivanja prije polaska

 

x

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.3.3.2.

Obavještavanje upravitelja infrastrukture o radnom stanju vlaka

 

x

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

4.2.3.4.

Upravljanje prometom

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

x

4.2.3.4.1.

Opći zahtjevi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

x

4.2.3.4.2.

Izvješće opoložaju vlaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

x

4.2.3.4.2.1.

Podaci potrebni za izvještavanje o položaju vlaka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.3.4.2.2.

Predviđeno vrijeme predaje

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.3.4.3.

Prijevoz opasnih tvari

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

4.2.3.4.4.

Kvaliteta odvijanja prometa

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

4.2.3.5.

Bilježenje podataka

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

4.2.3.5.1.

Bilježenje nadzornih podataka izvan vlaka

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

4.2.3.5.2.

Bilježenje nadzornih podataka u vlaku

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

4.2.3.6.

Vožnja u otežanim uvjetima

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

x

4.2.3.6.1.

Obavijest drugim korisnicima

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

4.2.3.6.2.

Obavijest strojovođama

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

4.2.3.6.3.

Postupci u nepredvidivim situacijama

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

x

4.2.3.7.

Upravljanje u izvanrednim situacijama

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

x

4.2.3.8.

Pomoć posadi vlaka kod nezgode ili većeg kvara željezničkog vozila

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

4.4.

Operativna pravila za ERTMS

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

 

4.6.

Stručna osposobljenost

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

x

4.7.

Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

4.   ZNAČAJKE PODSUSTAVA

4.1.   Uvod

Uzimajući u obzir sve odgovarajuće osnovne zahtjeve, podsustav „odvijanje i upravljanje prometom”, kako je opisan u točki 2.2., obuhvaća samo elemente navedene u ovom poglavlju.

U skladu s Direktivom 2001/14/EZ, upravitelj infrastrukture u potpunosti je odgovoran za osiguranje svih odgovarajućih uvjeta koje moraju ispunjavati vlakovi kojima je dopuštena vožnja na njegovoj mreži, uzimajući u obzir zemljopisne pojedinosti pojedinih pruga te funkcionalne ili tehničke specifikacije utvrđene u ovom poglavlju.

4.2.   Funkcionalne i tehničke specifikacije

Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava „odvijanje i upravljanje prometom” čine:

specifikacije koje se odnose na osoblje,

specifikacije koje se odnose na vlakove,

specifikacije koje se odnose na vožnje vlaka.

4.2.1.   Specifikacije koje se odnose na osoblje

4.2.1.1.   Opći zahtjevi

Ova se točka bavi osobljem koje doprinosi radu podsustava obavljanjem poslova vezanih uz sigurnost uključujući izravno sučelje između željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture.

1.

Osoblje željezničkog prijevoznika:

(a)

obavlja posao upravljanja vlakovima (u ovom se TSI-ju navodi kao „strojovođa”) i dio je „osoblja vlaka”,

(b)

obavlja zadatke u vlaku (osim upravljanja) i dio je „osoblja vlaka”,

(c)

obavlja posao pripreme vlakova.

2.

Osoblje upravitelja infrastrukture koje obavlja posao odobravanja kretanja vlakova

Obuhvaćena područja su:

dokumentacija,

komunikacija.

Pored toga, za osoblje kako je definirano u točki 2.2.1., ovaj TSI utvrđuje zahtjeve za:

stručnu osposobljenost (vidjeti točku 4.6. i Dodatak L)

zdravstvene i sigurnosne uvjete (vidjeti točku 4.7.)

4.2.1.2.   Dokumentacija za strojovođe

Željeznički prijevoznik koji je nadležan za upravljanje vlakom mora strojovođi pružiti sve nužne informacije i dokumente potrebne za obavljanje njegovih poslova.

Ove informacije moraju uzeti u obzir potrebne elemente za upravljanje u redovnim, otežanim i izvanrednim situacijama za trase na kojima će upravljati vlakom i za željeznička vozila koja se koriste na tim trasama.

4.2.1.2.1.   Upute za strojovođe (pravilnik za strojovođu)

Svi postupci potrebni strojovođi moraju se nalaziti u dokumentu ili na računalnom mediju pod imenom „Upute za strojovođe”.

U Uputama za strojovođe moraju se navesti zahtjevi za sve trase na kojima se obavlja promet i za željeznička vozila koja se koriste na tim trasama u skladu s upravljanjem u redovnim, otežanim i izvanrednim situacijama s kojima se strojovođa može suočiti.

Upute za strojovođe mora obuhvaćati dva različita aspekta:

jedan koji opisuje skup zajedničkih propisa i postupaka koji vrijede za cijelu transeuropsku željezničku mrežu (uzimajući u obzir sadržaje priloga A, B i C),

drugi koji utvrđuje sve potrebne propise i postupke koji su specifični za svakog upravitelja infrastrukture.

Mora uključivati postupke koji obuhvaćaju barem sljedeće aspekte:

sigurnost i zaštitu osoblja,

signalizaciju, nadzor i vođenje,

vožnju vlaka uključujući otežane uvjete,

vuču i željeznička vozila,

nezgode i nesreće.

Željeznički je prijevoznik odgovoran za sastavljanje Uputa za strojovođe.

Željeznički prijevoznik mora pripremiti Upute za strojovođe u jednakom obliku za cjelokupnu infrastrukturu na kojoj rade njegovi strojovođe.

Željeznički prijevoznik mora Upute za strojovođe sastaviti tako da se omogućava primjena svih operativnih pravila od strane strojovođe.

Mora imati dva dodatka:

Dodatak 1.: Priručnik za komunikacijske postupke;

Dodatak 2.: Zbirka obrazaca.

Poruke i obrasci moraju ostati na radnom jeziku upravitelja infrastrukture.

Postupak za pripremu i ažuriranje Uputa za strojovođe mora uključivati sljedeće korake:

upravitelj infrastrukture (ili trgovačkih društava odgovorna za pripremu operativnih pravila) željezničkom prijevozniku mora pružiti odgovarajuće podatke na „radnom” jeziku upravitelja infrastrukture,

željeznički prijevoznik mora sastaviti prvotni ili ažurirani dokument,

ako jezik koji je željeznički prijevoznik odabrao za Upute za strojovođe nije jezik na kojem su prvobitno predane odgovarajuće informacije, željeznički prijevoznik mora osigurati sve potrebne prijevode i/ili osigurati bilješke objašnjenja na drugom jeziku.

Upravitelj infrastrukture mora osigurati da je sadržaj dokumentacije predane željezničkim prijevoznicima potpun i točan.

Željeznički prijevoznik mora osigurati da je sadržaj Uputa za strojovođe potpun i točan.

4.2.1.2.2.   Opis pruge i odgovarajuće pružne opreme za pruge na kojima se odvija promet

Strojovođama se mora osigurati opis pruga i vezane pružne opreme za pruge na kojima će upravljati vlakovima i koje su važne za upravljanje vlakom. Takvi se podaci moraju utvrditi u zasebnome dokumentu pod nazivom „Upute o trasi” (koji može biti ili tradicionalni dokument ili u računalnom obliku).

Upute o trasi moraju sadržavati najmanje sljedeće podatke:

opća operativna svojstva,

oznaku nagiba pruge koja se uspinje ili spušta,

detaljni dijagram pruge.

4.2.1.2.2.1.   Priprema Uputa o trasi

Oblik Uputa o trasi mora se pripremiti na isti način za cjelokupnu infrastrukturu na kojoj se odvija promet vlakovima pojedinačnog željezničkog prijevoznika.

Upute o trasi moraju se sastaviti ili na jeziku jedne od država članica koji odabere željeznički prijevoznik ili na „radnom” jeziku koji upotrebljava upravitelj infrastrukture.

Željeznički je prijevoznik odgovoran za primjerno i pravilno sastavljanje Uputa o trasi (npr., osiguravanje prijevoda u slučaju potrebe i/ili osiguravanje bilježaka objašnjenja), koristeći podatke koje je dostavio upravitelj infrastrukture.

Sljedeći se podaci moraju uključiti (popis nije iscrpan):

(a)

opća operativna svojstva:

vrstu signalizacije i odgovarajući režim vožnje (dvokolosiječna pruga, dvosmjerni promet, vožnja lijevom ili desnom stranom itd.),

vrstu napajanja električnom energijom,

vrstu radijske opreme zemlja - vlak.

(b)

oznaku nagiba pruge koja se uspinje ili spušta zajedno s vrijednostima nagiba i njihovom lokacijom:

(c)

detaljni dijagram pruge:

nazive kolodvora i službenih mjesta na pruzi te njihovu lokaciju,

tunele, uključujući lokaciju, naziv, duljinu, posebne podatke kao što su postojanje pješačkih prolaza i točaka sigurnog izlaza kao i lokaciju sigurnih mjesta na koja se mogu evakuirati putnici,

bitne lokacije kao što su neutralne sekcije,

ograničenja dopuštene brzine za svaki kolosijek, uključujući prema potrebi, različite brzine za određene vrste vlaka,

odgovorni upravitelj infrastrukture,

sredstva komunikacije s centrom za upravljanje prometom/nadzor prometa u redovnim i otežanim situacijama,

Upravitelj infrastrukture mora osigurati da je sadržaj dokumentacije predane željezničkim prijevoznicima potpun i točan.

Željeznički prijevoznik mora osigurati da je sadržaj Uputa o trasi potpun i točan.

4.2.1.2.2.2.   Izmjene podataka sadržanih u Uputama o trasi

Upravitelj infrastrukture mora obavijestiti željezničkog prijevoznika o svim trajnim ili privremenim izmjenama podataka predanih u skladu s točkom 4.2.1.2.2.1.

Željeznički prijevoznik te promjene mora svrstati u za to namijenjeni dokument ili na računalni medij čiji oblik mora biti jednak za sve infrastrukture na kojima se odvija promet vlakovima pojedinog željezničkog prijevoznika.

Upravitelj infrastrukture mora osigurati da je sadržaj dokumentacije predane željezničkim prijevoznicima potpun i točan.

Željeznički prijevoznik mora osigurati da je sadržaj dokumenta u koji su svrstane izmjene podataka sadržanih u Uputi o trasi potpun i točan.

4.2.1.2.2.3.   Obavješćivanje strojovođe u stvarnom vremenu

Upravitelj infrastrukture mora obavijestiti strojovođe o svim promjenama na pruzi ili relevantnoj pružnoj opremi koje nisu uvrštene u izmjene podataka za Upute o trasi kako su utvrđene u točki 4.2.1.2.2.2.

4.2.1.2.3.   Vozni redovi

Dostavljanje podataka o voznom redu vlakova omogućuje točnu vožnju vlakova i doprinosi učinkovitosti usluge.

Željeznički prijevoznik mora strojovođama dostavljati podatke potrebne za normalnu vožnju vlaka, koje uključuju barem:

identifikaciju vlaka,

dane kada vlak vozi (prema potrebi),

mjesta zaustavljanja i s tim povezane aktivnosti,

druga mjesta vezana uz vrijeme,

vrijeme dolaska/odlaska/prolaska na svakom navedenom mjestu.

Takve podatke o kretanju vlaka koji se moraju temeljiti na podacima koje dostavlja upravitelj infrastrukture, mogu se poslati ili u elektroničkom ili u papirnatom obliku.

Način prezentiranja podataka strojovođama mora biti jednak na svim prugama na kojima prometuje željeznički prijevoznik.

4.2.1.2.4.   Željeznička vozila

Željeznički prijevoznik mora dostaviti strojovođi sve podatke bitne za rad željezničkih vozila tijekom otežanih situacija (kao što su vlakovi koji trebaju pomoć). Takva se dokumentacija mora također usredotočiti na posebno sučelje s osobljem upravitelja infrastrukture u navedenim slučajevima.

4.2.1.3.   Dokumentacija za ostalo osoblje željezničkog prijevoznika osim strojovođa

Željeznički prijevoznik mora svim članovima svoga osoblja (bilo osoblju vlaka ili drugom osoblju) koje obavlja zadatke vezane uz sigurnost i koje obuhvaćaju izravno sučelje s osobljem, opremom ili sustavima upravitelja infrastrukture, dostaviti propise, postupke te posebne podatke o željezničkim vozilima i trasi koje smatra prikladnim za takve zadatke. Takvi će se podaci primjenjivati na rad u redovnim i u otežanim uvjetima.

Za osoblje u vlakovima, struktura, oblik, sadržaj i postupak za pripremu i ažuriranje takvih podataka mora se temeljiti na specifikaciji iz pododjeljka 4.2.1.2. ovog TSI-ja.

4.2.1.4.   Dokumentacija za osoblje upravitelja infrastrukture koje odobrava vožnju vlaka

Svi podaci potrebni za osiguranje komunikacije vezane uz sigurnost između osoblja koje odobrava vožnju vlaka i osoblja vlaka moraju se utvrditi u:

dokumentima koji opisuju komunikacijska načela (Dodatak C),

dokumentu s naslovom Knjiga obrazaca.

Upravitelj infrastrukture mora te dokumente sastaviti na svom radnom jeziku.

4.2.1.5.   Komunikacija vezana uz sigurnost između osoblja vlaka, drugog osoblja željezničkog prijevoznika i osoblja koje odobrava vožnju vlaka

Jezik koji se upotrebljava za komunikaciju vezanu uz sigurnost između osoblja vlaka, ostalog osoblja željezničkog prijevoznika (kao što je određeno u Dodatku L) i osoblja koje odobrava vožnju vlaka je radni jezik (vidjeti pojmovnik) koji koristi upravitelj infrastrukture na dotičnoj trasi.

Načela za komunikaciju vezanu uz sigurnost između osoblja vlaka i osoblja odgovornog za odobravanje kretanja vlakova navedena su u Dodatku C.

U skladu s Direktivom 2001/14/EZ upravitelj infrastrukture odgovoran je za objavu „radnog jezika” koji njegovo osoblje upotrebljava u svakodnevnom radu.

Međutim, ako zbog lokalne prakse treba osigurati još jedan jezik, upravitelj infrastrukture mora odrediti zemljopisne granice njegovog korištenja.

4.2.2.   Specifikacije koje se odnose na vlakove

4.2.2.1.   Vidljivost vlaka

4.2.2.1.1.   Opći zahtjev

Željeznički se prijevoznik mora pobrinuti da vlakovi budu opremljeni sredstvima koja označavaju prednji i stražnji dio vlaka.

4.2.2.1.2.   Prednji dio

Željeznički prijevoznik mora osigurati da vlak koji se približava bude jasno vidljiv i prepoznatljiv, izgledom i rasporedom svojih upaljenih prednjih bijelih svjetala.

Na prednji dio prema naprijed usmjerenog prvog vozila vlaka moraju se ugraditi tri svjetla na vrhovima jednakokračnog trokuta, kao što je prikazano dolje. Ta svjetla moraju biti upaljena uvijek kada se vlakom upravlja s te strane.

Image

Prednja svjetla moraju optimizirati vidljivost vlaka (npr. za pružne radnike i one koji se služe javnim pružnim prijelazima) (pozicijska svjetla), osigurati dovoljnu vidljivost za strojovođu (osvjetljavanje pruge ispred njega, pružnih oznaka, signalnih oznaka itd.) (čeona svjetla) tijekom noći i u uvjetima slabe vidljivosti i ne smiju zaslijepiti strojovođe vlakova koji dolaze iz suprotnog smjera.

Razmak, visina iznad pruge, promjer, intenzitet svjetla, dimenzije i oblik odaslanog snopa svjetla tijekom prometovanja i danju i noću utvrđeni su u TSI-ju za željeznička vozila.

4.2.2.1.3.   Stražnji dio

Željeznički prijevoznik mora osigurati tražena sredstva za označivanje stražnjeg dijela vlaka. Signal za stražnji dio mora biti postavljen samo na stražnjem dijelu posljednjeg vozila vlaka. Mora biti postavljen kako je prikazano dolje.

Image

4.2.2.1.3.1.   Putnički vlakovi

Oznaka stražnjeg dijela putničkog vlaka mora se sastojati od dva stalna crvena svjetla postavljena na istoj visini iznad odbojnika na poprečnoj osi.

4.2.2.1.3.2.   Teretni vlakovi u međunarodnom prometu

Država članica mora obavijestiti koji će se od sljedećih zahtjeva primjenjivati na mreži te države članice za vlakove koji prelaze granicu između država članica:

ili

dva stalna crvena svjetla, ili

dvije reflektirajuće ploče sljedećeg oblika s bijelim postraničnim trokutima i crvenim trokutima gore i dolje:

Image

Svjetla ili ploče moraju biti na istoj visini iznad odbojnika na poprečnoj osi. Država članica koja kao oznaku stražnjeg dijela vlaka zahtijeva dvije reflektirajuće ploče, mora također prihvaćati i dva stalna svjetla.

4.2.2.1.3.3.   Teretni vlakovi koji ne prelaze granicu između država članica

Za teretne vlakove koji ne prelaze granicu između država članica označivanje stražnjeg dijela vlaka otvoreno je pitanje (vidjeti Dodatak U).

4.2.2.2.   Čujnost vlaka

4.2.2.2.1.   Opći zahtjev

Željeznički prijevoznik se mora pobrinuti da vlakovi budu opremljeni zvučnim upozoravajućim uređajem za označivanje približavanja vlaka.

4.2.2.2.2.   Upravljanje

Strojovođa mora imati mogućnost uključivanja uređaja za zvučno upozoravanje sa svih položaja upravljanja vlakom.

4.2.2.3.   Identifikacija vozila

Svako vozilo mora imati broj po kojemu se jednoznačno razlikuje od svih ostalih tračničkih vozila. Taj broj mora biti prikazan na vidnom mjestu barem na svakoj uzdužnoj strani vozila.

Isto se tako moraju vidjeti radna ograničenja koja se primjenjuju na vozilo.

Daljnji su zahtjevi navedeni u Dodatku P.

4.2.2.4.   Sigurnost putnika i tereta

4.2.2.4.1.   Sigurnost tereta

Željeznički se prijevoznik mora pobrinuti da su vozila sigurno i pouzdano utovarena i da tako ostane do kraja putovanja

4.2.2.4.2.   Sigurnost putnika

Željeznički prijevoznik mora osigurati da se prijevoz putnika odvija sigurno na polasku i tijekom putovanja.

4.2.2.5.   Sastav vlaka

Željeznički prijevoznik mora odrediti pravila i postupke kojih se njegovo osoblje mora pridržavati kako bi se osigurala usklađenost vlaka s dodijeljenom trasom.

Zahtjevi za sastav vlaka moraju uzeti u obzir sljedeće elemente:

(a)

vozila

sva vozila u vlaku moraju ispunjavati sve zahtjeve koji se primjenjuju na trasama na kojima vlak vozi,

sva vozila u vlaku moraju biti odgovarajuća za vožnju najvećom brzinom koja je planirana za vožnju tog vlaka,

sva vozila u vlaku moraju u danom trenutku biti unutar razdoblja između dvaju utvrđenih održavanja i moraju ostati unutar tog razdoblja tijekom poduzetog putovanja (što se tiče vremena i udaljenosti).

(b)

vlak

kombinacija vozila koja sačinjavaju vlak mora biti usklađena s tehničkim ograničenjima dotične trase i ne smije biti duža od najveće dopuštene duljine za otpremne i prihvatne terminale,

željeznički je prijevoznik dužan osigurati tehničku spremnost vlaka za putovanje na koje kreće i održati tu spremnost do kraja putovanja.

(c)

težina i osovinsko opterećenje

težina vlaka mora biti unutar najveće dopuštene težine za odsjek trase, čvrstoću kvačila, snagu vuče i druge odgovarajuća svojstva vlaka. Treba poštovati ograničenja osovinskog opterećenja.

(d)

najveća brzina vlaka

najveća dopuštena brzina kojom vlak može voziti mora uzeti u obzir sva ograničenja dotične trase (dotičnih trasa), vožnje, učinkovitost kočenja, osovinskog opterećenja i vrste vozila.

(e)

kinematički profil

kinematički profil svakoga vozila (zajedno sa svim teretom) vlaka mora biti unutar najvećeg dopuštenog profila odsjeka trase.

Mogu se tražiti ili uvesti dodatna ograničenja zbog vrste kočnog režima ili vrste vuče na određenom vlaku.

4.2.2.6.   Kočenje vlaka

4.2.2.6.1.   Minimalni zahtjevi kočnog sustava

Sva vozila u vlaku moraju biti spojena na neprekidni automatski sustav kočenja kako je određeno u TSI-ju za željeznička vozila.

Prvo i zadnje vozilo (uključujući sve vučne jedinice) u svim vlakovima moraju u funkciji imati automatsku kočnicu.

Ako da se vlak slučajno podijeli na dva dijela, obje se kompozicije razdvojenih vozila moraju automatski zaustaviti zbog maksimalne primjene kočnica.

4.2.2.6.2.   Učinkovitost kočenja

Upravitelj infrastrukture mora željezničkom prijevozniku osigurati stvarnu traženu učinkovitost kočenja. Ovi podaci obuhvaćaju, ako je potrebno, uvjete korištenja sustava kočenja koji mogu utjecati na infrastrukturu kao što su magnetske kočnice, regenerativni sustav kočenja i kočnice na vrtložnu struju.

Željeznički je prijevoznik dužan pobrinuti se da vlak ima dostatnu učinkovitost kočenja dostavljajući svome osoblju propise za kočenje kojih se treba pridržavati.

Pravilima koja se odnose na učinkovitost kočenja mora se upravljati unutar sustava upravljanja sigurnošću upravitelja infrastrukture i željezničkog prijevoznika.

Daljnji zahtjevi utvrđeni su u Dodatku T.

4.2.2.7.   Osiguravanje voznog stanja vlaka

4.2.2.7.1.   Opći zahtjev

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupak kako bi se osiguralo da sva oprema u vlaku koja je vezana uz sigurnost bude u potpuno ispravnom stanju i da vlak može sigurno voziti.

Željeznički prijevoznik mora obavijestiti upravitelja infrastrukture o svim promjenama svojstva vlaka koje utječu na njegove radne karakteristike i o svim promjenama koje bi mogle utjecati na mogućnost vožnje vlaka na dodijeljenom putu vožnje.

Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik moraju odrediti i ažurno voditi uvjete i postupke za vožnju vlaka u otežanim uvjetima.

4.2.2.7.2.   Zahtijevani podaci

Podaci koji se traže za sigurnu i učinkovitu vožnju i postupak kojim se ti podaci prosljeđuju moraju sadržavati:

identifikaciju vlaka,

identitet željezničkog prijevoznika odgovornog za vlak,

stvarnu duljinu vlaka,

da li vlak neplanirano prevozi putnike ili životinje,

sva radna ograničenja s naznakom dotičnog (dotičnih) vozila (širina kolosijeka, ograničenja brzine itd.),

podatke koje traži upravitelj infrastrukture za prijevoz opasnih tvari.

Željeznički prijevoznik mora osigurati da su ovi podaci dostupni upravitelju (upraviteljima) infrastrukture prije polaska vlaka.

Željeznički prijevoznik mora obavijestiti upravitelja (upravitelje) infrastrukture ako vlak ne putuje dodijeljenim putem vožnje ili ako je otkazan.

4.2.2.8.   Zahtjevi za uočavanje signalnih i pružnih oznaka

Strojovođa mora opažati signalne i pružne oznake, a oni moraju biti vidljivi za strojovođu. Isto se primjenjuje na ostale vrste pružnih znakova ako su vezani uz sigurnost.

Iz tog razloga, signali, pružne oznake, znakovi i signalne oznake moraju biti dizajnirani i smješteni tako da to omogućavaju. Pitanja koja treba uzeti u obzir uključuju:

da su postavljeni na prikladna mjesta tako da čeona svjetla vlaka omogućavaju da strojovođa pročita informaciju,

prikladnost i intenzitet svjetla, kada treba osvijetliti informaciju,

ako se upotrebljavaju retroreflektirajuće ploče, retroreflektirajuća svojstva korištenog materijala u skladu su s odgovarajućim specifikacijama i znakovi su izrađeni tako da čeona svjetla vlaka strojovođi omogućavaju da pročita informaciju.

Upravljačnice moraju biti dizajnirane tako da strojovođa lako može vidjeti informaciju koja mu se prikazuje.

4.2.2.9.   Budnost strojovođe

Potrebna je naprava za nadzor budnosti strojovođe u vozilu. Ta naprava zaustavlja vlak ako strojovođa ne reagira u određenom vremenskom roku; vremenski raspon utvrđen je u TSI-ju za željeznička vozila.

4.2.3.   Specifikacije koje se odnose na vožnju vlaka

4.2.3.1.   Planiranje vožnje vlaka

U skladu s Direktivom 2001/14/EZ upravitelj infrastrukture mora priopćiti koji su podaci potrebni kada se zahtijeva put vožnje vlaka.

4.2.3.2.   Identifikacija vlakova

Svaki vlak treba identificirati brojem vožnje vlaka. Broj vožnje vlaka dodjeljuje upravitelj infrastrukture kada dodjeljuje put vožnje vlaka i mora biti poznat željezničkom prijevozniku i svim upraviteljima strukture koji upravljaju vlakom. Broj vožnje vlaka u svakoj mreži mora biti jedinstven. Treba se izbjegavati mijenjanje broja vožnje vlaka u tijeku putovanja vlaka.

4.2.3.2.1.   Format broja vožnje vlaka

Format broja vožnje vlaka definiran je u TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav (CCS TSI).

4.2.3.3.   Polazak vlaka

4.2.3.3.1.   Provjere i ispitivanja prije polaska

Željeznički prijevoznik mora odrediti provjere i ispitivanja kako bi se osiguralo da su svi polasci protekli sigurno (npr. vrata, teret, kočnice).

4.2.3.3.2.   Obavješćivanje upravitelja infrastrukture o radnom stanju vlaka

Željeznički prijevoznik obavješćuje upravitelja infrastrukture kada je vlak spreman za pristup mreži.

Željeznički prijevoznik mora prije polaska i tijekom putovanja obavješćivati upravitelja infrastrukture o svim nepravilnostima koje utječu na vlak ili njegov rad, a mogu imati negativne posljedice na vožnju vlaka.

4.2.3.4.   Upravljanje prometom

4.2.3.4.1.   Opći zahtjevi

Upravljanje prometom mora osigurati siguran, učinkovit i točan rad željeznice uključujući učinkovito uklanjanje zastoja u prometu.

Upravitelj infrastrukture mora odrediti postupke i sredstva za:

upravljanje vlakovima u realnom vremenu,

operativne mjere za održavanje najvećih mogućih radnih karakteristika infrastrukture kod stvarnih ili predviđenih kašnjenja ili nezgoda, i

obavješćivanje željezničkog (željezničkih) prijevoznika u takvim slučajevima.

Svi dodatni postupci koje zahtijeva željeznički prijevoznik i koji utječu na sučelje s upraviteljem (upraviteljima) infrastrukture mogu se uvesti nakon dogovora s upraviteljem infrastrukture.

4.2.3.4.2.   Izvješća iz vlaka

4.2.3.4.2.1.   Podaci potrebni za izvješćivanje o položaju vlaka

Upravitelj infrastrukture mora:

(a)

osigurati sredstva za evidentiranje vremena polaska, dolaska ili prolaska vlakova kroz unaprijed određena mjesta javljanja u svojim mrežama u realnom vremenu, i vrijednost delta-vremena;

(b)

dostaviti posebne podatke potrebne za izvještavanje o položaju vlaka. Takvi podaci moraju uključivati:

identifikaciju vlaka,

identifikaciju mjesta javljanja,

prugu po kojoj vlak vozi,

planirano vrijeme na mjestu javljanja,

stvarno vrijeme na mjestu javljanja (te je li vlak polazi, dolazi ili prolazi – mora se odvojeno navesti vrijeme dolaska i vrijeme polaska za mjesta između mjesta javljanja u kojima se vlak zaustavlja),

prijevremeni ili zakašnjeli dolazak na mjesto javljanja u minutama,

početno objašnjenje svakog pojedinačnog kašnjenja duljeg od 10 minuta ili kako to zahtijeva režim praćenja radnih karakteristika,

navod da izvješće iz vlaka kasni i kašnjenje u minutama,

prijašnju identifikaciju (identifikacije) vlaka, ako ih ima,

otkazivanje vlaka na cjelokupnom ili na dijelu njegovog putovanja.

4.2.3.4.2.2.   Predviđeno vrijeme predaje

Upravitelj infrastrukture mora imati postupak koji omogućuje navođenje procijenjenog broja minuta odstupanja od planiranog vremena predviđenog za primopredaju vlaka između dva upravitelja infrastrukture.

To mora uključivati informacije o prekidu prometa (opis i lokacija problema).

4.2.3.4.3.   Opasne tvari

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupke za nadzor prijevoza opasnih tvari.

Ti postupci moraju uključivati:

odredbe utvrđene u Direktivi 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1),

obavijest strojovođi o postojanju i položaju opasnih tvari u vlaku,

podatke potrebne upravitelju infrastrukture za prijevoz opasnih tvari,

utvrđivanje komunikacijskih veza i planiranje posebnih mjera za izvanredne situacije u koje su uključene opasne tvari u suradnji s upraviteljem infrastrukture.

4.2.3.4.4.   Kvaliteta odvijanja prometa

Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik moraju primjenjivati postupke za praćenje učinkovitog i kvalitetnog obavljanja svih odgovarajućih usluga u prometu.

Postupci praćenja moraju biti predviđeni za analizu podataka i otkrivanje skrivenih rizika, u vezi ljudskih pogrešaka i pogrešaka sustava. Rezultati te analize upotrebljavaju se za osmišljavanje aktivnosti poboljšanja namijenjenih otklanjanju ili ublažavanju događaja koji bi mogli negativno utjecati na učinkovit rad mreže.

Ako bi takve aktivnosti poboljšanja bile korisne za cjelokupnu mrežu, uključujući druge upravitelje infrastrukture i željezničke prijevoznike, onda bi se one priopćavale pod uvjetima poslovne povjerljivosti.

Upravitelj infrastrukture u najkraćem mogućem roku mora istražiti događaje koji značajno remete odvijanje prometa. Kada je moguće, a posebno ako je u pitanju član njegovoga osoblja, upravitelj infrastrukture mora pozvati željezničkog prijevoznika (prijevoznike) koji je uključen u dotični događaj da sudjeluje u istrazi. Ako takva istraga rezultira preporukama za poboljšanje rada mreže i ako doprinosi otklanjanju ili ublažavanju uzroka nesreća/nezgoda, o tome treba obavijestiti sve relevantne upravitelje infrastrukture i dotične željezničke prijevoznike.

Ti se postupci moraju dokumentirati i provjeravati kroz unutarnju kontrolu.

4.2.3.5.   Bilježenje podataka

Podaci koji se odnose na vožnju vlaka moraju se zabilježiti i zadržati u svrhu:

podupiranja sustavnog praćenja sigurnosti kao sredstva za sprečavanje nezgoda i nesreća,

utvrđivanja načina rada strojovođe, funkcija vlaka i infrastrukture tijekom vremena prije nezgode ili nesreće i (ako je moguće) neposredno nakon nezgode ili nesreće da se omogući utvrđivanje uzroka vezanih uz upravljanje vlakom ili opremu vlaka te da se na temelju toga prihvate nove ili izmijenjene mjere kojima bi se spriječilo ponavljanje tog događaja,

za evidentiranje podataka koji se odnose na rad i lokomotive/vučne jedinice i strojovođe.

Iz evidentiranih se podataka mora razabrati:

datum i vrijeme evidentiranja,

precizna zemljopisna lokacija događaja koji je zabilježen (udaljenost u kilometrima od prepoznatljive lokacije),

identifikacija vlaka,

identitet strojovođe.

Zahtjevi pohrane, povremenog vrednovanja i pristupa tim podacima utvrđeni su u odgovarajućim nacionalnim propisima države članice:

u kojoj željeznički prijevoznik ima dozvolu (za podatke zabilježene u vozilu), ili

države članice u kojoj se nalazi infrastruktura (za podatke zabilježene izvan vlaka).

4.2.3.5.1.   Bilježenje nadzornih podataka izvan vlaka

Upravitelj infrastrukture mora bilježiti najmanje sljedeće podatke:

kvar pružne opreme vezane uz vožnju vlakova (signalizacija, skretnice itd.),

otkrivanje pregrijanosti osovinskih ležajeva, kada je ta oprema osigurana,

komunikaciju između strojovođe i osoblja upravitelja infrastrukture koje odobrava vožnju vlaka.

4.2.3.5.2.   Bilježenje nadzornih podataka u vlaku

Željeznički prijevoznik mora bilježiti najmanje sljedeće podatke:

vožnja pored signala za zaustavljanje ili za „kraj vožnje” bez posebnog odobrenja,

korištenje kočnice za opasnost,

brzinu kojom se kreće vlak,

bilo kakvo isključivanje ili stavljanje van snage sustava za upravljanje vlakom (signalno-sigurnosnih sustava) u vlaku,

uključivanje uređaja za zvučno upozoravanje (truba),

uključivanje opreme za upravljanje vratima (otpuštanje, zatvaranje),

aktiviranje uređaja za otkrivanje pregrijanosti ležajeva, ako je ugrađen,

identitet upravljačnice za koju se podaci bilježe radi provjere.

4.2.3.6.   Vožnja u otežanim uvjetima

4.2.3.6.1.   Obavijest drugim korisnicima

Upravitelj infrastrukture mora zajedno sa željezničkim prijevoznikom (prijevoznicima) odrediti postupak trenutačnog međusobnog obavješćivanja o svim situacijama koje umanjuju sigurnost, radne karakteristike i/ili raspoloživost željezničke mreže ili željezničkih vozila.

4.2.3.6.2.   Obavijest strojovođama

Upravitelj infrastrukture mora pri svakom radu u otežanim uvjetima koji je povezan s njegovim područjem odgovornosti dati strojovođama odgovarajuće upute o poduzimanju mjera za sigurno svladavanje tog otežanog uvjeta.

4.2.3.6.3.   Postupci u nepredvidljivim situacijama

Upravitelj infrastrukture mora zajedno sa svim željezničkim prijevoznicima koji obavljaju promet na njegovoj infrastrukturi, te prema potrebi sa susjednim upraviteljima infrastrukture, odrediti, objaviti i omogućiti odgovarajuće mjere za nepredvidljive događaje, te rasporediti odgovornosti na temelju zahtjeva za smanjenjem negativnih utjecaja proizišlih iz rada u otežanim uvjetima.

Zahtjevi za planiranjem i odgovor na takve događaje moraju biti razmjerni naravi i mogućoj ozbiljnosti otežanog rada.

Te mjere, koje moraju sadržavati barem planove za ponovnu uspostavu „normalnog” stanja mreže, mogu se također odnositi na:

kvarove željezničkih vozila (na primjer one koje mogu prouzročiti veće zastoje u prometu, postupke za spašavanje vlakova u kvaru),

kvarove infrastrukture (na primjer kada dođe do ispada napajanja ili nastupe uvjeti zbog kojih se vlakovi mogu preusmjeriti s rezervirane trase),

izvanredne vremenske uvjete.

Upravitelj infrastrukture mora uspostaviti i ažurirati podatke za stupanje u vezu s bitnim osobljem upravitelja infrastrukture i željezničkog prijevoznika kod smetnji u prometu koje vode radu u otežanim uvjetima. Ti podaci moraju obuhvaćati detalje za stupanje u vezu tijekom i nakon radnoga vremena.

Željeznički prijevoznik mora te podatke predati upravitelju infrastrukture i obavještavati ga o svim promjenama tih podataka za stupanje u vezu.

Upravitelj infrastrukture mora sve željezničke prijevoznike obavijestiti o svim promjenama svojih podataka.

4.2.3.7.   Upravljanje u izvanrednim situacijama

Upravitelj infrastrukture mora, u dogovoru sa:

svim željezničkim prijevoznicima koji obavljaju promet na njegovoj infrastrukturi ili, prema potrebi, s predstavničkim tijelima željezničkih prijevoznika koji obavljaju promet po njegovoj infrastrukturi, i

prema potrebi sa susjednim upraviteljima infrastrukture, kao i

lokalnim vlastima i, prema potrebi, predstavničkim tijelima za postupanje kod opasnosti na lokalnoj ili državnoj razini (uključujući vatrogasce i službu spašavanja),

odrediti, objaviti i omogućiti odgovarajuće mjere za upravljanje izvanrednim situacijama i ponovnu uspostavu normalnog rada pruge.

Takve mjere u pravilu obuhvaćaju sljedeće situacije:

sudare,

požare u vlaku,

evakuaciju vlakova,

nesreće u tunelima,

nezgode koje uključuju opasne tvari,

iskliznuća.

Željeznički prijevoznik mora upravitelju infrastrukture dostaviti sve posebne podatke o tim okolnostima, pogotovo u vezi popravaka ili ponovnog vraćanja svojih vlakova na kolosijek.

Pored toga, željeznički prijevoznik mora imati postupke za obavješćivanje putnika o izvanrednoj situaciji u vlaku te sigurnosnim postupcima.

4.2.3.8.   Pomoć posadi vlaka kod nesreće ili velikog kvara pružnog vozila

Željeznički prijevoznik mora odrediti odgovarajuće postupke za pomoć posadi vlaka u otežanim situacijama kako bi se izbjegla ili smanjila kašnjenja uzrokovana tehničkim ili drugim kvarovima željezničkih vozila (npr. komunikacijske veze, mjere koje treba poduzeti kod evakuacije vlaka).

4.3.   Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja

U smislu osnovnih zahtjeva iz poglavlja 3., funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja su sljedeće:

4.3.1.   Sučelja s TSI-jem za građevinski podsustav (TSI INF)

TSI OPE CR

 

TSI INF CR

 

Parametar

Točka

Parametar

Točka

Učinkovitost kočenja

4.2.2.6.2.

Uzdužni otpor tračnica

4.2.7.2.

Izmjene podataka sadržanih u Uputama o trasi

4.1.2.2.2.

Operativna pravila

4.4.

Vožnja u otežanim uvjetima

4.2.3.6.

4.3.2.   Sučelja s TSI-jem za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav (TSI CCS)

TSI OPE CR

 

Nacrt TSI-ja CCS CR

 

Parametar

Točka

Parametar

Točka

Upute za strojovođu

4.2.1.2.1.

 

 

Operativna pravila

4.4.

Operativna pravila

4.4.

Uočavanje signalnih i pružnih oznaka

4.2.2.8.

Vidljivost signalizacijskih oznaka uz prugu

4.2.16.

Učinkovitost kočenja

4.2.2.6.

Učinkovitost i obilježja kočenja vlaka

4.3.2.3.

Upute za strojovođu

4.2.1.2.1.

Uporaba opreme za posipanje pijeskom

4.2.10.

Broj vlaka

4.2.3.2.1.

ETCS DMI

4.2.12.

 

 

GSM-R DMI

4.2.13

Bilježenje podataka u vlaku

4.2.3.5.

Sučelje s propisanim bilježenjem podataka

4.2.15.

4.3.3.   Sučelja s TSI-jem za željeznička vozila

4.3.3.1.   Sučelja s TSI-jem za lokomotive i putnička vozila (TSI LOC&PAS)

TSI OPE CR

 

TSI LOC&PAS CR

 

Parametar

Točka

Parametar

Točka

Postupci u nepredvidivim situacijama

4.2.3.6.3.

Vlačna oprema za spašavanje

4.2.2.2.4.

Sastav vlaka

4.2.2.5.

Sučelje s infrastrukturom: parametar osovinskog opterećenja

4.2.3.2.

Minimalni zahtjevi kočnog sustava

4.2.2.6.1.

Učinkovitost kočenja

4.2.4.5.

Vidljivost vlaka

4.2.2.1.

Vanjska prednja i stražnja svjetla

4.2.7.1.

Čujnost vlaka

4.2.2.2.

Sirena

4.2.7.2.

Uočavanje signala

4.2.2.8.

Vanjska vidljivost

4.2.9.1.3.

Optička obilježja vjetrobrana

4.2.9.2.2.

Unutarnje osvjetljenje

4.2.9.1.8.

Budnost strojovođe

4.2.2.9.

Naprava za kontroliranje budnosti strojovođe

4.2.9.3.1.

Bilježenje podataka

4.2.3.5.2.

Naprava za snimanje

4.2.9.5.

4.3.3.2.   Sučelje s TSI-jem za teretne vagone (TSI WAG)

TSI OPE CR

 

Nacrt TSI-ja WAG CR

 

Parametar

Točka

Parametar

Točka

Stražnji kraj

4.2.2.1.3.2.

Naprave za pričvršćivanje signala za stražnji kraj

4.2.6.3.

Stražnji kraj

4.2.2.1.3.2.

Signal za stražnji kraj

Prilog E

Sastav vlaka

4.2.2.5.

Profiliranje

4.2.3.1.

Sastav vlaka

4.2.2.5.

Parametar osovinskog opterećenja

4.2.3.3.2.

Postupci u nepredvidivim situacijama

4.2.3.6.3.

Dizanje

4.2.2.2.

Kočenje vlaka

4.2.2.6.

Kočnica

4.2.4.

4.3.4.   Sučelja s TSI-jem za elektroenergetski podsustav (TSI ENE)

TSI OPE CR

 

TSI ENE CR

 

Parametar

Točka

Parametar

Točka

Opis pruge i odgovarajuće pružne opreme za pruge na kojima se odvija promet

4.2.1.2.2.

Upravljanje napajanjem električnom energijom

4.4.2.

Obavješćivanje strojovođe u stvarnom vremenu

4.2.1.2.2.3.

Izmjene podataka sadržanih u Uputama o trasi

4.2.1.2.2.2.

Izvođenje radova

4.4.3.

4.4.   Operativna pravila

Pravila i postupci koji omogućuju usklađen rad novih i različitih strukturnih podsustava namijenjenih korištenju na transeuropskoj mreži, a posebno onih koji su izravno povezani s radom novog sustava prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog sustava moraju u jednakim situacijama biti jednaki.

Radi toga su u Dodatku A utvrđena operativna pravila za Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS/ETCS) i za radijski sustav ERTMS/GSM-R.

Ostala operativna pravila koja se mogu standardizirati u cijeloj transeuropskoj mreži utvrđena su u Dodatku B.

4.5.   Pravila održavanja

Ne primjenjuju se.

4.6.   Stručna osposobljenost

U skladu s točkom 2.2.1. ovog TSI-ja u ovoj je točki opisana stručna i jezična osposobljenost osoblja te postupci koji su potrebni da bi osoblje steklo tu osposobljenost.

4.6.1.   Stručna osposobljenost

Osoblje (uključujući izvođače) željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture mora steći odgovarajuću stručnu osposobljenost za obavljanje svih potrebnih poslova vezanih uz sigurnost u normalnim, otežanim i izvanrednim situacijama. Takva osposobljenost obuhvaća stručno znanje i sposobnost primjene toga znanja u praksi.

Minimalni elementi vezani uz stručnu osposobljenost za pojedine poslove navedeni su u Dodacima J i L.

4.6.1.1.   Stručna znanja

Uzimajući u obzir navedene dodatke, te ovisno o poslovima pojedinačnog člana osoblja potrebno znanje obuhvaća sljedeće:

(a)

općenito znanje o radu željeznica s posebnim naglaskom na aktivnostima bitnim za sigurnost:

načela djelovanja sustava upravljanja sigurnošću njihovih trgovačkih društava,

uloge i odgovornosti bitnih osoba koje sudjeluju u interoperabilnim aktivnostima,

procjena opasnosti, posebno vezano uz rizike koji obuhvaćaju rad željeznice i napajanje električnom energijom,

(b)

odgovarajuće poznavanje poslova vezanih uz sigurnost u vezi s postupcima i sučeljima za:

pruge i pružnu opremu,

željeznička vozila,

okoliš.

4.6.1.2.   Sposobnost primjene znanja u praksi

Da bi osoblje bilo sposobno primijeniti to znanje u redovnim, otežanim i izvanrednim situacijama mora u potpunosti poznavati:

metodu i načela primjene tih pravila i postupaka,

postupak za korištenje pružne opreme i željezničkih vozila, kao i sve posebne opreme vezane uz sigurnost,

načela sustava upravljanja sigurnošću kako bi se izbjeglo uvođenje bilo kakvih nepotrebnih rizika za osobe i za proces.

Osoblje mora također biti općenito sposobno prilagođavanju različitim okolnostima s kojima se pojedinac može susresti.

Od željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture zahtijeva se da uspostave sustav upravljanja osposobljenošću kako bi osigurali ocjenjivanje i održavanje osposobljenosti pojedinih članova svoga osoblja. Pored toga, prema potrebi se mora osigurati osposobljavanje kako bi se osiguralo obnavljanje znanja i vještina, pogotovo u vezi sa slabostima i pomanjkanjima u radu sustava ili pojedinaca.

4.6.2.   Jezična osposobljenost

4.6.2.1.   Načela

Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik mora osigurati da je njihovo odgovarajuće osoblje osposobljeno za korištenje komunikacijskih protokola i načela utvrđenih u ovom TSI-ju.

Ako upravitelj infrastrukture upotrebljava drugačiji radni jezik od jezika kojime se uobičajeno služi osoblje željezničkog prijevoznika, jezično i komunikacijsko osposobljavanje mora predstavljati bitni dio cjelokupnog sustava upravljanja osposobljenošću željezničkog prijevoznika.

Osoblje željezničkog prijevoznika čiji je posao komunikacija s osobljem upravitelja infrastrukture o predmetima bitnim za sigurnost, bilo u redovnim, otežanim ili izvanrednim situacijama, mora imati dostatnu razinu znanja na radnom jeziku upravitelja infrastrukture.

4.6.2.2.   Razina znanja

Razina znanja na jeziku upravitelja infrastrukture mora biti dostatna iz sigurnosnih razloga.

(a)

Kao minimum ta razina znanja strojovođe mora obuhvatiti njegovu sposobnost da:

pošalje i razumije sve poruke navedene u Dodatku C ovog TSI-ja,

da učinkovito komunicira u redovnim, otežanim i izvanrednim situacijama,

da ispunjava obrasce vezane uz korištenje Zbirke obrazaca.

(b)

Ostali članovi osoblja vlaka čiji poslovi zahtijevaju da razgovaraju s osobljem upravitelja infrastrukture o predmetima bitnim za sigurnost moraju biti u stanju barem poslati i razumjeti podatke koji opisuju vlak i njegovo radno stanje.

Naputci o prikladnim razinama osposobljenosti navedeni su u Dodatku E. Razina znanja za strojovođe je najmanje razina 3. Razina znanja za osoblje koje prati vlakove je najmanje razina 2.

4.6.3.   Početno i trajno ocjenjivanje osoblja

4.6.3.1.   Osnovni elementi

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju odrediti postupak ocjenjivanja svog osoblja.

Preporuča se da se u obzir uzmu sljedeće stavke:

A.   Odabir osoblja

procjena iskustva i stručne osposobljenosti pojedinca,

procjena osposobljenosti pojedinca za korištenje bilo kojeg potrebnog stranog jezika (jednog ili više njih) ili nadarenosti za učenje stranih jezika.

B.   Početna stručna izobrazba

analiza potreba za osposobljavanjem,

sredstva osposobljavanja,

osposobljavanje instruktora.

C.   Početno ocjenjivanje

osnovni uvjeti,

program ocjenjivanja uključujući praktično pokazivanje znanja,

stručna osposobljenost instruktora,

izdavanje potvrda o osposobljenosti.

D.   Očuvanje znanja

načela očuvanja znanja,

metode koje treba primjenjivati,

standardizacija postupka održavanja znanja,

postupak ocjenjivanja.

E.   Tečajevi za obnavljanje znanja

načela trajnog osposobljavanja (uključujući jezik)

4.6.3.2.   Analiza potreba za osposobljavanjem

4.6.3.2.1.   Razvijanje analize potreba za osposobljavanjem

Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju provesti analizu potreba za osposobljavanjem svog odgovarajućeg osoblja.

Ta analiza mora utvrditi i opseg i složenost potreba za osposobljavanjem i uzeti u obzir rizike vezane uz vožnju vlakova na transeuropskoj mreži, posebno u vezi s ljudskim sposobnostima i ograničenjima (ljudski faktori) koji mogu proizići kao posljedica:

razlika u načinu rada između pojedinih upravitelja infrastrukture i rizika vezanih uz prijelaz između njih,

razlika između poslova, radnih postupaka i komunikacijskih protokola,

bilo kakvih razlika u radnom jeziku koji koristi osoblje upravitelja infrastrukture,

lokalnih uputa za rad koje mogu uključivati posebne postupke ili posebnu opremu koja se primjenjuje u određenim slučajevima, na primjer u određenom tunelu.

Naputci za elemente koje bi trebalo uzeti u obzir mogu se naći u dodacima navedenim u točki 4.6.1. Prema potrebi se upotrebljavaju elementi osposobljavanja osoblja koji to uzimaju u obzir.

Postoji mogućnost da zbog radnih postupaka koje planira željeznički prijevoznik ili zbog naravi mreže kojom upravlja upravitelj infrastrukture, neki elementi iz dodataka navedenih u točki 4.6.1. nisu primjereni. Analiza potreba za osposobljavanjem mora dokumentirati one elemente koji se ne smatraju primjerenima i razloge zašto se ne smatraju primjerenima.

4.6.3.2.2.   Ažuriranje analize potreba za osposobljavanjem

Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju odrediti postupak za pregled i ažuriranje svojih vlastitih potreba za osposobljavanjem uzimajući u obzir pitanja kao što su prijašnje revizije, povratne informacije sustava i poznate promjene pravila i postupaka, infrastrukture i tehnologije.

4.6.3.2.3.   Posebni elementi za posadu vlaka i pomoćno osoblje

4.6.3.2.3.1.   Poznavanje infrastrukture

Željeznički prijevoznik mora osigurati da osoblje u vlaku posjeduje odgovarajuće znanje za relevantnu infrastrukturu.

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupak stjecanja i održavanja znanja osoblja vlaka o trasama na kojima se obavlja promet. Taj se postupak mora:

temeljiti na podacima o trasama koje dostavlja upravitelj infrastrukture, i

biti u skladu s postupkom opisanim u točki 4.2.1.

4.6.3.2.3.2.   Znanje o željezničkim vozilima

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupak kojim će njegova posada vlaka usvajati i održavati znanje o vuči i željezničkim vozilima.

4.6.3.2.3.3.   Pomoćno osoblje

Željeznički prijevoznik osigurava da je pomoćno osoblje (npr. za opskrbu pripremljenom hranom i pićem i čišćenje) koje nije dio „osoblja vlaka”, pored svojih osnovnih poslova, osposobljeno za slijeđenje uputa danih od potpuno osposobljenih članova „osoblja vlaka”.

4.7.   Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

4.7.1.   Uvod

Osoblje koje je u točki 4.2.1. navedeno kao osoblje koje obavlja poslove vezane uz sigurnost u skladu s pododjeljkom 2.2. mora biti u odgovarajućoj fizičkoj spremi kako bi se osiguralo udovoljavanje svim operativnim i sigurnosnim standardima.

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju sastaviti i dokumentirati postupak koji provode u okviru svojeg sustava upravljanja sigurnošću radi osiguranja ispunjavanja medicinskih, psiholoških i zdravstvenih zahtjeva za svoje osoblje.

Zdravstvene preglede iz točke 4.7.4. i sve uz njih vezane odluke o fizičkoj spremi pojedinog člana osoblja mora provoditi priznati liječnik medicine rada.

Osoblje ne smije obavljati poslove vezane uz sigurnost ako njihovu budnost onemogućavaju tvari kao što su alkohol, droge ili psihotropni lijekovi. Stoga željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture mora pripremiti postupke za nadzor rizika da osoblje ne radi pod utjecajem takvih tvari, niti da te tvari konzumira na poslu.

U vezi s određenim ograničenjima gore navedenih tvari primjenjuju se nacionalni propisi države članice u kojoj se odvija željeznički promet.

4.7.2.   Obrisano

4.7.3.   Obrisano

4.7.4.   Zdravstveni pregled i psihološka procjena

4.7.4.1.   Prije stupanja u službu

4.7.4.1.1.   Minimalni sadržaj zdravstvenoga pregleda

Zdravstveni pregledi moraju obuhvaćati:

opći zdravstveni pregled,

preglede osjetilnih funkcija (vid, sluh, raspoznavanje boja),

analizu urina ili krvne slike za otkrivanje šećerne bolesti (diabetes mellitus) i ostalih stanja indiciranih kliničkim pregledom,

pregled za otkrivanje prisutnosti opojnih droga.

4.7.4.1.2.   Psihološka procjena

Cilj psihološke procjene je pomoć željezničkom prijevozniku pri imenovanju i upravljanju osobljem koje ima kognitivne i psihomotorne sposobnosti te odgovarajuće ponašanje i osobnost za sigurno obavljanje svojih poslova.

Pri određivanju sadržaja psihološke procjene, psiholog mora uzeti u obzir najmanje sljedeća mjerila koja su važna za zahtjeve svake sigurnosne funkcije:

(a)

kognitivne sposobnosti:

pozornost i koncentracija,

pamćenje,

sposobnost percepcije,

zaključivanje,

komunikacija.

(b)

psihomotoričke sposobnosti:

brzina reagiranja,

koordinacija pokreta.

(c)

ponašanje i osobnost

samokontrolu emocija,

pouzdanost ponašanja,

samostalnost,

savjesnost.

Ako psiholog propusti jedno od navedenih mjerila, tu svoju odluku mora obrazložiti i dokumentirati.

4.7.4.2.   Nakon imenovanja

4.7.4.2.1.   Učestalost redovitih zdravstvenih pregleda

Mora se obaviti najmanje jedan sistematski zdravstveni pregled:

svakih 5 godina za osoblje u dobi do 40 godina,

svake 3 godine za osoblje u dobi od 41 do 62 godine,

svake godine za osoblje u dobi iznad 62 godine.

Liječnik medicine rada mora propisati redovitije preglede ako to zahtijeva zdravstveno stanje člana osoblja.

4.7.4.2.2.   Minimalni sadržaj redovitog zdravstvenog pregleda

Ako djelatnik ispunjava kriterije koji se zahtijevaju pri pregledu koji je proveden prije početka rada na njegovom radnom mjestu, povremeni specijalistički pregledi moraju obuhvaćati barem:

opći zdravstveni pregled,

preglede osjetilnih funkcija (vid, sluh, raspoznavanje boja),

analizu urina ili krvne slike za otkrivanje šećerne bolesti (diabetes mellitus) i ostalih stanja indiciranih kliničkim pregledom,

pregled za otkrivanje prisutnosti opojnih droga ako je klinički indiciran.

4.7.4.2.3.   Dodatni zdravstveni pregledi i/ili psihološka procjena

Pored povremenih zdravstvenih pregleda moraju se obaviti dodatni posebni zdravstveni pregled i/ili psihološka procjena ako postoji opravdani razlog za sumnju u zdravstveno ili psihološko stanje člana osoblja ili opravdana sumnja na uporabu opojnih droga ili zlouporabu ili neprimjerenu uporabu alkohola. To je prije svega potrebno nakon nezgode ili nesreće uzrokovane ljudskom greškom pojedinca.

Poslodavac mora zahtijevati zdravstveni pregled nakon svakog bolovanja duljeg od 30 dana. U odgovarajućim se slučajevima takvi pregledi mogu ograničiti na pregled liječnika medicine rada na temelju dostupnih zdravstvenih podatka koji ukazuju da sposobnost uposlenika za rad nije narušena.

Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture mora utemeljiti sustave za osiguranje provođenja takvih dodatnih pregleda i procjena prema potrebi.

4.7.5.   Zdravstveni zahtjevi

4.7.5.1.   Opći zahtjevi

Osoblje ne smije bolovati od neke bolesti niti uzimati lijekove koji mogu uzrokovati:

nagli gubitak svijesti,

smanjivanje svjesnosti ili koncentracije,

iznenadnu nesposobnost za rad,

narušen osjećaj za ravnotežu ili koordinaciju,

znatno ograničenje pokretljivosti.

Moraju se ispuniti sljedeći zahtjevi za vid i sluh:

4.7.5.2.   Zahtjevi za vid

oštrina vida na daljinu s pomagalom ili bez: 0,8 (desno oko + lijevo oko – mjereno odvojeno); najmanje 0,3 na lošijem oku,

najsnažnije kontaktne leće: dalekovidnost + 5/kratkovidnost - 8. Ovlašteni liječnik medicine rada može dopustiti odstupanja od vrijednosti unutar toga okvira u iznimnim slučajevima i nakon dobivenog mišljenja očnog specijalista,

vid na srednju udaljenost i na blizinu: dostatan s pomagalom ili bez,

kontaktne leće su dopuštene,

normalno raspoznavanje boja: uporabom priznatoga testa, kao što je Ishihara, prema potrebi dopunjenog drugim priznatim testom,

vidno polje: normalno (nema nikakvih nepravilnosti koje bi utjecale na posao koji treba obaviti),

vid na oba oka: prisutan,

binokularni vid: prisutan,

osjetljivost na kontrast: dobra,

odsutnost progresivne očne bolesti,

ugrađene leće, keratotomije i keratektomije dopuštene su samo pod uvjetom da se kontrolni pregledi obavljaju jednom godišnje ili tako često kako je utvrdio liječnik medicine rada.

4.7.5.3.   Zahtjevi za sluh

Dostatan sluh potvrđen tonskim audiogramom, odnosno:

sluh je dovoljno dobar za obavljanje telefonskog razgovora i za primjećivanje upozoravajućih tonova i radijskih poruka,

kao smjernice se upotrebljavaju sljedeće informativne vrijednosti:

smanjenje sluha ne smije prelaziti 40 dB pri 500 i 1 000 Hz,

smanjenje sluha na uhu koje lošije provodi prijenos zvuka zrakom ne smije prelaziti 45 dB pri 2 000 Hz.

4.8.   Registri infrastrukture i vozila

Zbog svojih značajki registri infrastrukture i vozila, kako su definirani u člancima 33., 34. i 35. Direktive 2008/57/EZ, nisu primjereni za posebne zahtjeve podsustava odvijanje i upravljanje prometom. Stoga ovaj TSI ne utvrđuje ništa u vezi s tim registrima.

Međutim, postoji operativni zahtjev da se određeni podaci koji se odnose na infrastrukturu moraju staviti na raspolaganje željezničkom prijevozniku, te obratno, da se određeni podaci koji se odnose na željeznička vozila moraju staviti na raspolaganje upravitelju infrastrukture, kako je utvrđeno u točkama 4.8.1. i 4.8.2. U oba slučaja dotični podaci moraju biti potpuni i točni.

4.8.1.   Infrastruktura

Zahtjevi za podatke o konvencionalnoj željezničkoj infrastrukturi koji se odnose na podsustav odvijanje i upravljanje prometom i koji moraju biti raspoloživi željezničkim prijevoznicima utvrđeni su u Dodatku D. Upravitelj infrastrukture odgovoran je za točnost podataka.

4.8.2.   Željeznička vozila

Upraviteljima infrastrukture moraju biti raspoloživi sljedeći podaci o željezničkim vozilima. Posjednik (vlasnik vozila) odgovoran je za točnost podataka:

da li je vozilo izgrađeno od materijala koji kod nesreće ili požara mogu biti opasni (npr. azbest),

duljina preko odbojnika.

5.   INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI

5.1.   Definicija

U skladu s člankom 2. stavkom (f) Direktive 2008/57/EZ „interoperabilni sastavni dijelovi” znače „sve osnovne elemente, skupinu elemenata, sklopove ili uređaje koji su ugrađeni ili koje se namjerava ugraditi u podsustav o kojem, izravno ili neizravno, ovisi interoperabilnost željezničkog sustava. Pojam ‚sastavni dio’ obuhvaća materijalne proizvode, te nematerijalne kao što je programska podrška”.

5.2.   Popis interoperabilnih sastavnih dijelova

Za podsustav odvijanje prometa i upravljanje prometom ne postoje interoperabilni sastavni dijelovi.

6.   OCJENA SUKLADNOSTI I/ILI PRIMJERENOSTI ZA UPORABU INTEROPERABILNIH SASTAVNIH DIJELOVA I PROVJERA PODSUSTAVA

6.1.   Interoperabilni sastavni dijelovi

Budući da ovaj TSI još uvijek ne navodi nikakve interoperabilne sastavne dijelove, nije se razgovaralo o dogovorima za procjenu.

6.2.   Podsustav odvijanje i upravljanje prometom

6.2.1.   Načela

Podsustav odvijanje prometa i upravljanje prometom funkcionalni je podsustav u skladu s Prilogom II. Direktivi 2008/57/EZ.

U skladu s člancima 10. i 11. Direktive 2004/49/EZ, kada podnose zahtjev za novo ili izmijenjeno rješenje o sigurnosti ili rješenje o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom, željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju dokazati da se unutar njihovog sustava upravljanja sigurnošću poštuju zahtjevi ovog TSI-ja.

Zajedničke sigurnosne metode o postupcima za ocjenu sukladnosti od nacionalnih sigurnosnih tijela traže uspostavu svakodnevnog nadzora i praćenja usklađenosti sa sustavom upravljanja sigurnošću, uključujući sve TSI-jeve. Treba napomenuti da trenutačno ni jedan element sadržan u ovome TSI-ju ne zahtijeva da ga posebno procijeni prijavljeno tijelo.

Zahtjevi iz ovog TSI-ja koji se odnose na strukturne podsustave i koji su navedeni u sučeljima (točka 4.3.) ocjenjuju se u skladu s relevantnim strukturnim TSI-jima.

7.   PROVEDBA

7.1.   Načela

Provedbu ovog TSI-ja i usklađenost s odgovarajućim točkama ovog TSI-ja treba utvrditi u skladu s planom provedbe koji sastavlja svaka država članica za pruge za koje je odgovorna.

Taj plan mora uzeti u obzir:

(a)

posebne točke u odnosu na ljudski faktor povezane s radom na jednoj zadanoj pruzi;

(b)

pojedinačne operativne i sigurnosne elemente svake pojedinačne pruge; i

(c)

da li provedba razmatranih elemenata vrijedi:

za sve vlakove na pruzi ili ne,

samo za određene pruge,

za sve pruge u transeuropskoj mreži,

za sve vlakove koji voze na prugama transeuropske mreže.

(d)

odnos s provedbom ostalih podsustava (prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava, željeznička vozila itd.).

U ovome trenutku treba uzeti u obzir sve posebne iznimke koje se primjenjuju i dokumentirati ih kao dio plana.

Plan provedbe mora uzeti u obzir različite razine mogućnosti provedbe u svim sljedećim primjerima, naime kada:

(a)

željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture započinje s radom,

(b)

se uvedu obnovljeni ili modernizirani operativni sustavi željezničkog prijevoznika ili upravitelja infrastrukture; ili

(c)

se puste u uporabu novi ili modernizirani građevinski ili elektroenergetski podsustavi, ili podsustav željezničkih vozila ili prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav koji zahtijevaju odgovarajuće radne postupke.

Jasno je da se svi elementi ovog TSI-ja ne mogu provesti u cijelosti dokle god se ne uskladi odgovarajuća sklopovska oprema (građevinska oprema, prometno-upravljačka i signalno-sigurnosna oprema itd.) kojom treba upravljati. Smjernice iz ovog poglavlja treba smatrati samo privremenom fazom koja podupire prijelaz na ciljni sustav.

7.2.   Smjernice za provedbu

Postoje tri različita elementa provedbe:

(a)

potvrda da svi postojeći sustavi i postupci ispunjavaju zahtjeve ovog TSI-ja;

(b)

prilagodba svih postojećih sustava i postupaka u svrhu usklađivanja sa zahtjevima ovog TSI-ja;

(c)

novi sustavi i postupci koji proizlaze iz provedbe ostalih podsustava;

nove/modernizirane konvencionalne pruge (građevinski/elektroenergetski podsustav),

nova ili modernizirana signalizacijska oprema ETCS-a, radijska oprema GSM-R-a, uređaji za otkrivanje pregrijanih osovinskih ležajeva … (prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav),

nova željeznička vozila (željeznička vozila).

7.3.   Posebni slučajevi

7.3.1.   Uvod

U posebnim slučajevima navedenim dalje u tekstu dopuštene su sljedeće posebne odredbe.

Ti posebni slučajevi pripadaju dvjema kategorijama:

(a)

odredbe se primjenjuju ili trajno (slučaj „P”), ili privremeno (slučaj „T”);

(b)

U privremenim slučajevima države članice se usklađuju s odgovarajućim podsustavom ili do 2016. godine (slučaj „T1”), ili do 2024. godine (slučaj „T2”).

7.3.2.   Popis posebnih slučajeva

7.3.2.1.   Privremeni posebni slučaj (T1) Estonija, Latvija i Litva

Za provedbu točke 4.2.2.1.3.2. ovog TSI-ja, vlakovi koji prometuju isključivo u mreži Estonije, Latvije i Litve sa širinom tračnica od 1 520 mm mogu koristiti drugačiji utvrđeni način signalizacije stražnjeg dijela vlaka.

7.3.2.2.   Privremeni posebni slučaj (T2) Irska i Ujedinjena Kraljevina

Za provedbu točke 4.2.3.2.1. ovog TSI-ja Irska i Ujedinjena Kraljevina u postojećim sustavima koriste alfanumerički broj. Država članica utvrđuje zahtjeve i vremenski raspored prijelaza s alfanumeričkog označavanja broja vlaka na numeričko označavanje broja vlaka u ciljnom sustavu.


(1)  SL L 260, 30.9.2008., str 13.

Dodatak A

OPERATIVNA PRAVILA ERTMS-a/ETCS-a

Operativna pravila za ERTMS/GSM-R utvrđena su u tehničkom dokumentu „Pravila i načela za ETCS i GSM-R – Verzija 1” objavljenom na mrežnoj stranici Europske agencije za željeznice (http://www.era.europa.eu).

Dodatak B

OSTALI PROPISI KOJI OMOGUĆUJU USKLAĐEN RAD

A.   OPĆENITO

Pridržano

B.   SIGURNOST I ZAŠTITA OSOBLJA

Pridržano

C.   OPERATIVNO SUČELJE SA PROMETNO-UPRAVLJAČKOM I SIGNALNO-SIGURNOSNOM OPREMOM

C1.   Posipanje pijeskom

Ako je vlak opremljen uređajem za posipanje pijeskom koji se aktivira ručno, strojovođa mora uvijek imati mogućnost posipanja pijeskom, ali se to mora izbjeći kad god je moguće:

na području skretnica i križišta,

tijekom kočenja pri brzini manjoj od 20 km/h,

u mirovanju.

Pri tome su iznimke:

ako postoji opasnost od vožnje pored signala za zaustavljanje (SPAD), ili drugi ozbiljni incidenti prilikom kojih bi primjena pijeska pomogla adheziji kotača,

pri pokretanju,

kada je potrebno testirati opremu za posipanje pijeskom na vučnoj jedinici (testiranje bi se uobičajeno trebalo obavljati na područjima koja su posebno odabrana u Registru infrastrukture).

C2.   Aktivacija uređaja za otkrivanje pregrijanih ležajeva

Pridržano

D.   VOŽNJA VLAKA

D1.   Redovni uvjeti

D2.   Otežani uvjeti

Pridržano

E.   NEPRAVILNOSTI, NEZGODE I NESREĆE

Pridržano

Dodatak C

METODOLOGIJA KOMUNIKACIJE VEZANE UZ SIGURNOST

UVOD

Ovaj Dodatak utvrđuje pravila za međusobnu komunikaciju vezanu uz sigurnost između pružne opreme i vozila, koja se u sigurnosno kritičnim situacijama primjenjuje na proslijeđene ili razmijenjene podatke na interoperabilnoj mreži, a posebno za:

određivanje naravi i strukture poruka vezanih uz sigurnost,

određivanje metodologije glasovnog prijenosa tih poruka.

Ovaj Dodatak služi kao osnova:

da se upravitelju infrastrukture omogući da sastavi poruke i zbirke obrazaca. Ti će se elementi dostaviti željezničkom prijevozniku istodobno kada pravila i propisi postanu raspoloživi; upravitelju infrastrukture i željezničkom prijevozniku da sastave dokumente za svoje osoblje (Zbirke obrazaca), upute za osoblje koje odobrava vožnju vlaka i Dodatak 1. Uputama za strojovođe „Priručnik komunikacijskih postupaka”.

Opseg uporabe obrazaca i njihova struktura mogu se razlikovati. Za neke je rizike uporaba obrazaca primjerena, dok za druge nije primjerena.

U kontekstu određenog rizika upravitelj infrastrukture odlučuje je li uporaba obrasca primjerena. Obrazac bi se trebao upotrebljavati samo ako vrijednost njegove korisnosti za sigurnost i za rad premašuje bilo kakav nedostatak u vezi sigurnosti i rada.

Upravitelji infrastrukture moraju koristiti formalizirani komunikacijski protokol u skladu sa sljedeće 3 kategorije:

hitne usmene poruke (u slučaju opasnosti),

pisani nalozi,

dodatne poruke (upute za rad).

Kako bi se podržao disciplinirani pristup prijenosu tih poruka razvijena je komunikacijska metodologija.

1.   KOMUNIKACIJSKA METODOLOGIJA

1.1.   Elementi i načela metodologije

1.1.1.   Standardna terminologija koja se upotrebljava u postupcima

1.1.1.1.   Postupak prijenosa govora

Izraz koji označava da druga strana ima priliku govoriti:

prijam

1.1.1.2.   Postupak primanja poruka

po primitku izravne poruke

Izraz kojim se potvrđuje da je poslana poruka primljena:

primljeno

Izraz koji se koristi za ponavljanje poruke kod lošega prijama ili nesporazuma:

ponovi (+ govori polako)

po primitku poruke koja je ponovljena

Izrazi koji se upotrebljavaju za potvrđivanje je li ponovljena poruka točno odgovara poslanoj poruci:

točno

ili ne:

greška (+ ponavljam)

1.1.1.3.   Postupak prekida komunikacije

ako je poruka završila:

kraj

ako je prekid privremen i ne prekida vezu

Izraz koji se upotrebljava za stavljanje druge strane na čekanje:

čekaj

ako je prekid privremen, ali je veza prekinuta

Izraz koji se upotrebljava za obavješćivanje druge strane da se komunikacija prekida, ali će se kasnije opet uspostaviti:

zovem ponovno

1.1.1.4.   Opoziv pisanog naloga

Izraz koji se upotrebljava za opoziv postupka pisanoga naloga u tijeku:

opozovi postupak

Ako se poruka naknadno nastavlja, postupak se ponavlja od početka.

1.1.2.   Načela koja se primjenjuju kod greške ili nesporazuma

Da bi se dopustilo ispravljanje eventualnih grešaka tijekom komunikacije, primjenjuju se sljedeća pravila:

1.1.2.1.   Greške

greška tijekom prijenosa

Ako sam pošiljatelj otkrije grešku u prijenosu, pošiljatelj mora zatražiti opoziv slanjem sljedeće poruke:

greška (+ pripremi novi obrazac …)

ili:

greška + ponavljam

i potom ponovo poslati prvobitnu poruku.

greška tijekom ponavljanja

Ako pošiljatelj otkrije grešku dok mu se poruka ponovno čita, pošiljatelj šalje sljedeće poruke:

greška + ponavljam

i ponovno šalje prvobitnu poruku.

1.1.2.2.   Nesporazum

Ako jedna od strana ne shvati poruku, mora zamoliti drugu stranu da poruku ponovi koristeći sljedeći tekst:

ponovi (+ govori polako)

1.1.3.   Šifra za sricanje riječi, brojeva, vremena, udaljenosti, brzine i datuma

Kako bi se pomoglo razumijevanju i izražavanju poruka u različitim situacijama, svaki se izraz mora izgovoriti polako i točno sricanjem svih riječi ili naziva i brojeva koji bi se mogli krivo razumjeti. Primjeri su šifre za označivanje signala ili točaka.

Primjenjuju se sljedeća pravila za sricanje:

1.1.3.1.   Sricanje riječi i skupina slova

Upotrebljava se međunarodna fonetska abeceda.

A

Alpha

G

Golf

L

Lima

Q

Quebec

V

Victor

B

Bravo

H

Hotel

M

Mike

R

Romeo

W

Whisky

C

Charlie

I

India

N

November

S

Sierra

X

X-ray

D

Delta

J

Juliet

O

Oscar

T

Tango

Y

Yankee

E

Echo

K

Kilo

P

Papa

U

Uniform

Z

Zulu

F

Foxtrot

 

 

 

 

 

 

 

 

Primjer:

Točke A B= točke alpha-bravo.

Broj signala KX 835= signal Kilo X-Ray osam tri pet.

Upravitelj infrastrukture može dodati još slova zajedno sa fonetskim izgovorom za svako dodano slovo ako je to potrebno za abecedu radnog jezika (radnih jezika) upravitelja infrastrukture.

Željeznički prijevoznik može dodati još znakova za izgovor ako to smatra potrebnim.

1.1.3.2.   Izražavanje brojeva

Svaka se znamenka u broju mora izgovarati posebno.

0

nula

3

tri

6

šest

9

devet

1

jedan

4

četiri

7

sedam

 

 

2

dva

5

pet

8

osam

 

 

Primjer: vlak 2183 = vlak dva-jedan-osam-tri.

Decimalni se brojevi izražavaju riječju „točka”.

Primjer: 12.50 = jedan-dva-točka-pet-nula

1.1.3.3.   Izražavanje vremena

Vrijeme se izražava u lokalnom vremenu i jednostavnom jeziku.

Primjer: 10:52 sati = deset pedeset-dva.

Navedeno se smatra načelom ali, kada god je potrebno, prihvaćat će se izražavanje vremena znamenku po znamenku (jedan nula pet dva sata).

1.1.3.4.   Izražavanje udaljenosti i brzine

Udaljenost se izražava u kilometrima, a brzina u kilometrima na sat.

Milje se mogu upotrebljavati ako se ta mjerna jedinica upotrebljava na dotičnoj infrastrukturi.

1.1.3.5.   Izražavanje datuma

Datumi se izražavaju na uobičajeni način.

Primjer: 10. prosinac = deseti prosinca

1.2.   Struktura komunikacije

Prijenos glasa u sigurnosnim porukama u načelu se sastoji od dvije sljedeće faze:

identifikacija i zahtjev za upute,

prijenos same poruke i završetak prijenosa.

Prva se faza može skratiti ili u potpunosti preskočiti kada se radi o sigurnosnim porukama najvišeg prioriteta.

1.2.1.   Pravila za identifikaciju i zahtjevi za upute

Da bi se stranama omogućilo da jedna drugu identificiraju, utvrde radno stanje i prenesu upute, primjenjuju se sljedeći propisi:

1.2.1.1.   Identifikacija

Jako je važno da se na početku svake komunikacije, s iznimkom vrlo hitnih sigurnosnih poruka najvišeg prioriteta, osobe koje stupaju u komunikaciju međusobno identificiraju. Strojovođe se identificiraju brojem vlaka i položajem. U komunikaciji između osobe zadužene za signalizaciju i strojovođe glavna je odgovornost osobe zadužene za signalizaciju da osigura da komunikacija teče između prave osobe zadužene za signalizaciju i odgovarajućeg strojovođe. Ovo je posebno važno kada se komunikacija odvija na mjestima gdje dolazi do preklapanja komunikacijskih granica.

To se načelo primjenjuje čak i nakon prekida tijekom prijenosa.

U tu svrhu različite stranke koriste sljedeće poruke.

osoblje koje izdaje ovlaštenje za vožnju vlaka:

vlak

(broj)

ovo je signalizira

(ime)

strojovođa:

signalizira

(ime)

ovo je vlak

(broj)

Treba napomenuti da nakon identifikacije može uslijediti poruka s dodatnim podatkom pružajući osoblju koje ovlašćuje vožnju vlaka dovoljno detalja o situaciji za točno određivanje postupka koji će strojovođa naknadno eventualno morati slijediti.

1.2.1.2.   Zahtjev za upute

Svakoj primjeni postupka na temelju pisanoga naloga mora prethoditi zahtjev za uputom.

Za zahtjev za uputom upotrebljavaju se sljedeći izrazi:

pripremi postupak

1.2.2.   Pravila za prijenos pisanih naloga i usmenih poruka

1.2.2.1.   Sigurnosne poruke najvišeg prioriteta

Zbog svoje hitne i nužne naravi se ove poruke:

mogu poslati ili primiti u vožnji,

mogu poslati bez identifikacijskog dijela,

moraju ponoviti,

moraju popratiti daljnjim informacijama što je moguće prije.

1.2.2.2.   Pisani nalozi

S ciljem pouzdanog slanja i primanja operativnih poruka iz Zbirke obrazaca (tijekom mirovanja vlaka), primjenjuju se sljedeća pravila:

1.2.2.2.1.   Slanje poruka

Obrazac se može ispuniti prije odašiljanja poruka tako da se cjelokupni tekst poruke može poslati u jednom prijenosu.

1.2.2.2.2.   Primanje poruka

Primatelj poruke mora ispuniti obrazac iz Zbirke obrazaca na temelju podataka koje mu je pružio pošiljatelj.

1.2.2.2.3.   Čitanje primljenih poruka

Za sve se unaprijed određene željezničke poruke iz Zbirke obrazaca traži da se ponovno pročitaju pošiljatelju. Čitanje primljenih poruka uključuje poruku prikazanu u obrascu na sivom polju u odjeljku za „povratno izvješće” zajedno sa svim drugim dodatnim i dopunskim podacima.

1.2.2.2.4.   Potvrđivanje točnog čitanja primljene poruke

Nakon svake pročitane primljene poruke slijedi potvrda usklađenosti ili neusklađenosti pošiljatelja poruke.

točno

ili

greška + ponavljam

uz ponovno slanje prvobitne poruke

1.2.2.2.5.   Potvrđivanje

Za svaku primljenu poruku pozitivno se ili negativno potvrđuje primitak:

primljeno

ili

nije primljeno, ponovi (+ govori polako)

1.2.2.2.6.   Sljedivost i provjera

Sve poruke poslane sa pruge imat će jedinstvenu identifikaciju ili broj ovlaštenja:

ako se poruka odnosi na aktivnosti strojovođe za koju mora imati posebno ovlaštenje (npr. prolazak pokraj signala za zaustavljanje…):

ovlaštenje

(broj)

u svim drugim slučajevima (npr. nastavi vožnju oprezno,…):

poruka

(broj)

1.2.2.2.7.   Povratno izvješće

Nakon svake poruke koja sadrži zahtjev za „povratnim izvješćem” slijedi „izvješće”.

1.2.2.3.   Dodatne poruke

Dodatne poruke moraju:

uslijediti nakon postupka identifikacije,

biti kratke i precizne (kad je god moguće ograničene na podatke koji se moraju prenijeti i gdje se primjenjuju),

se ponovno čitati pošiljatelju nakon čega slijedi potvrda da li su točno pročitane ili ne,

nakon njih može slijediti zahtjev za uputom ili zahtjev za daljnjim podacima.

1.2.2.4.   Poruke koje sadrže podatke promjenjivog sadržaja koji nije unaprijed utvrđen

Poruke koje sadrže podatke promjenjivog sadržaja moraju:

uslijediti nakon postupka identifikacije,

se pripremiti prije slanja,

se ponovno pročitati pošiljatelju i nakon njih slijedi potvrda jesu li točno pročitane ili ne.

2.   OPERATIVNE PORUKE

2.1.   Narav poruka

Operativne poruke koriste se za slanje operativnih uputa povezanih s odgovarajućim situacijama iz Uputa za strojovođe.

Sadrže tekst same poruke koji odgovara situaciji te identifikacijski broj poruke.

Ako poruka zahtijeva od primatelja povratno izvješće, daje se i tekst odgovora.

U tim se porukama koristi unaprijed utvrđeni tekst koji propisuje upravitelj infrastrukture na svojem „radnom jeziku” i dane su u obliku unaprijed pripremljenih obrazaca ili u otisnutom obliku ili na računalnom mediju.

2.2.   Obrasci

Obrasci su formalni medij za prenošenje operativnih poruka. Te su poruke općenito vezane uz otežane radne uvjete. Tipični primjeri su ovlaštenje strojovođe za prolazak pokraj signala za zaustavljanje ili „kraj ovlaštenja za vožnju”, zahtjev za vožnju smanjenom brzinom u određenom području ili za pregled pruge. Postoje i druge okolnosti u kojima se može zahtijevati korištenje ovakvih poruka.

Njihova je svrha:

osigurati opći radni dokument koji osoblje koje ovlašćuje vožnju vlaka i strojovođe koriste u stvarnom vremenu,

podsjetiti strojovođu (pogotovo kada radi u nepoznatom ili neobičnom okruženju) na postupak kojega se mora pridržavati,

omogućiti sljedivost komunikacije.

Da bi se obrasci mogli prepoznati, treba razviti jedinstvenu tekstualnu ili brojčanu šifru koja se odnosi na određeni postupak. To se može temeljiti na mogućoj učestalosti korištenog obrasca. Ako se pokaže da se od svih razvijenih obrazaca najčešće upotrebljava obrazac za prolazak pokraj signala za zaustavljanje ili kraja odobrenja za vožnju (EOA) u slučaju opasnosti, taj bi se obrazac mogao označiti brojem 001 i tako dalje.

2.3.   Zbirka obrazaca

Nakon označavanja svih obrazaca koji će se koristiti, cijeli se komplet mora uvrstiti u dokument ili računalnu datoteku pod imenom Zbirka obrazaca.

To je zajednički dokument koji u međusobnoj komunikaciji upotrebljavaju strojovođa i osoblje koje ovlašćuje vožnju vlakova. Stoga je važno da su zbirka koju upotrebljava strojovođa i zbirka koju upotrebljava osoblje koje ovlašćuje vožnju vlakova sastavljene i označene brojem na isti način.

Upravitelj infrastrukture odgovoran je za sastavljanje Zbirke obrazaca i samih obrazaca na svome „radnom jeziku”.

Jezik koji se mora koristiti pri prijenosu poruka uvijek je „radni jezik” upravitelja infrastrukture.

Zbirka obrazaca sastoji se od dva dijela.

Prvi dio sadrži sljedeće točke i:

podsjetnik za korištenje zbirke obrazaca,

kazalo operativnih obrazaca koji se šalju sa pruge,

kazalo operativnih obrazaca koje šalje strojovođu ako je potrebno,

popis situacija s pozivanjem na operativni obrazac koji treba primijeniti,

pojmovnik u kojem se navode situacije na koje se primjenjuje svaki operativni obrazac,

šifru za sricanje poruka (fonetska abeceda itd.).

Drugi dio sadrži same operativne obrasce. Njih mora skupiti željeznički prijevoznik i dati ih strojovođi.

3.   DODATNE PORUKE

Dodatne poruke su informativne poruke koje se koriste za obavješćivanje o situacijama neobične naravi za koje se unaprijed pripremljeni obrazac smatra nepotrebnim ili koje se odnosi na vožnju vlaka ili na tehničke uvjete vlaka ili infrastrukture i koje upotrebljava ili:

strojovođa da obavijesti osoblje koje ovlašćuje vožnju vlaka, ili

osoblje koje ovlašćuje vožnju vlaka da obavijesti strojovođu.

Za lakše opisivanje situacija i sastavljanje informativnih poruka bi bilo korisno pripremiti smjernice za sastavljanje poruka, pojmovnik željezničke terminologije, opisnu shemu željezničkog vozila koje se koristi, te opisnu izjavu o infrastrukturnoj opremi (kolosijeku, napajanju itd.).

3.1.   Preporučena struktura poruka

Ove poruke mogu se strukturirati na sljedeći način:

Faza komunikacije

Element poruke

Razlog za prosljeđivanje podatka

radi obavješćivanja

radi djelovanja

Primijećene pojave

Tu je

Vidio sam

Imao sam

Udario sam

Položaj

 

uzduž pruge

u … (ime kolodvora)

(karakteristično mjesto)

na miljnoj/kilometarskoj oznaci … (broj)

s obzirom na moj vlak

pogonsko vozilo … (broj)

vučno vozilo … (broj)

Narav

predmet

osoba

...

(vidjeti pojmovnik)

Stanje

 

statično

stoji na

leži na

palo je na

kreće se

u hodu

u trku

prema

Položaj s obzirom na kolosijek

Image

Image

Nakon ovih poruka može uslijediti zahtjev za uputama.

Elementi tih poruka dani su i na jeziku koji je odabrao željeznički prijevoznik i na radnom jeziku (jezicima) dotičnih upravitelja infrastrukture.

3.2.   Pojmovnik željezničke terminologije

Željeznički prijevoznik sastavlja pojmovnik željezničke terminologije za svaku mrežu na kojoj promet obavljaju njegovi vlakovi. Sadrži izraze koji se uobičajeno upotrebljavaju na jeziku koji je odabrao željeznički prijevoznik i na „radnom” jeziku upravitelja infrastrukture na čijoj se infrastrukturi obavlja promet.

Pojmovnik se sastoji od dva dijela:

popisa izraza po temama,

abecednog popisa izraza.

3.3.   Opisna shema željezničkih vozila

Ako željeznički prijevoznik smatra da bi to bilo korisno za njegovo poslovanje, sastavlja opisnu shemu korištenih željezničkih vozila. U opisnoj bi se shemi trebala navesti naziva različitih sastavnih dijelova koje mogu biti predmet komunikacije s različitim dotičnim upraviteljima infrastrukture i trebala bi obuhvatiti uobičajene nazive za standardne izraze na jeziku koji je odabrao željeznički prijevoznik i na „radnom” jeziku upravitelja infrastrukture na čijoj se infrastrukturi obavlja promet.

3.4.   Opisna izjava o svojstvima opreme infrastrukture (kolosijek, napajanje itd.)

Ako željeznički prijevoznik to smatra korisnim za svoj rad, priprema opisnu izjavu o karakteristikama opreme svoje infrastrukture na trasi na kojem se obavlja promet (kolosijek, napajanje itd.). Ona će sadržavati nazive različitih sastavnih dijelova koje mogu biti predmetom komunikacije s različitim dotičnim upraviteljima infrastrukture. Sadržavat će uobičajene nazive za standardne izraze na jeziku koji je odabrao željeznički prijevoznik i na „radnom” jeziku upravitelja infrastrukture na čijoj se infrastrukturi obavlja promet.

4.   VRSTA I STRUKTURA VERBALNIH PORUKA

4.1.   Poruke opasnosti

Namjena poruka u opasnosti je osiguranje hitnih operativnih uputa koje su izravno vezane uz sigurnost željeznice.

Kako bi se izbjegao bilo kakav rizik od nesporazuma, poruke se uvijek moraju jednom ponoviti.

U daljnjem su tekstu navedene glavne poruke koje se mogu poslati razvrstane prema potrebi.

Upravitelj infrastrukture može povrh toga odrediti druge poruke u opasnosti prema potrebama svog rada.

Pisani nalog može uslijediti nakon poruka u opasnosti (vidjeti pododjeljak 2.).

Vrsta teksta koji se unosi u obrazac poruka u opasnosti mora se uključiti u Dodatak 1. „Priručnik za komunikacijske postupke” Uputama za strojovođe i u dokumentaciju izdanu osoblju koje ovlašćuje vožnju vlaka.

4.2.   Poruke poslane sa pruge ili poruke koje šalje strojovođa

(a)

Treba zaustaviti sve vlakove:

Poruka za zaustavljanje svih vlakova mora se prenijeti zvučnim signalom; ako on nije raspoloživ može se upotrijebiti sljedeći izraz:

Opasnost, zaustaviti sve vlakove

Podatak o lokaciji ili području navodi se u poruci ako je potrebno.

Povrh toga, ova se poruka mora brzo dopuniti ako je moguće razlogom, mjestom opasnosti i identifikacijom vlaka:

zapreka

ili požar

ili

(drugi razlog)

na pruzi na (km)

(ime)

strojovođa

(broj)

(b)

Potrebno je zaustaviti određeni vlak:

Vlak (na pruzi/kolosijeku)

(ime) (ime/broj)

U ovom je slučaju moguće u smislu dopune ovoj poruci navesti ime ili broj pruge ili kolosijeka na kojem se vlak kreće.

4.3.   Poruke koje šalje strojovođa

Treba isključiti napajanje vuče:

Isključivanje napajanja u slučaju opasnosti

Ova se poruka mora brzo dopuniti ako je moguće razlogom, mjestom opasnosti i identifikacijom vlaka:

Na

(km)

na pruzi/kolosijeku

(ime/broj)

između i

(kolodvor) (kolodvor)

razlog

strojovođa

(broj)

U ovom je slučaju moguće u smislu dopune ovoj poruci navesti ime ili broj pruge ili kolosijeka na kojem se vlak kreće.

Dodatak D

INFORMACIJE VEZANE UZ TRASE KOJIMA ŽELJEZNIČKI PRIJEVOZNIK MORA IMATI PRISTUP

DIO 1.   OPĆE INFORMACIJE VEZANE UZ UPRAVITELJA INFRASTRUKTURE

1.1.   Naziv(i)/identitet upravitelja infrastrukture

1.2.   Država (ili Države)

1.3.   Kratak opis

1.4.   Popis općih operativnih pravila i propisa (i kako ih nabaviti)

DIO 2.   KARTE I DIJAGRAMI

2.1.   Zemljopisna karta

2.1.1.

Trase

2.1.2.

Glavna službena mjesta (kolodvori, ranžirni kolodvori, križanja, teretni terminali)

2.2.   Dijagram pruga

Informacije, koje će biti uključene u dijagrame, prema potrebi nadopunjene tekstom. Ako se dostavlja poseban dijagram kolodvora/ranžirnog kolodvora/depoa, u tome slučaju informacije na dijagramu pruga mogu biti pojednostavljene

2.2.1.

Naznaka udaljenosti

2.2.2.

Pokazatelj aktivnih pruga, petlji, ranžirnih kolosijeka i skretnica

2.2.3.

Veze između aktivnih pruga

2.2.4.

Glavna službena mjesta (kolodvor, ranžirni kolodvor, križanja, teretni terminalni)

2.2.5.

Lokacije i značenja svih fiksnih znakova

2.3.   Dijagrami kolodvora/ranžirnih kolodvora/depoa (Napomena: primjenjuje se samo na lokacije koje su dostupne za interoperabilni promet)

Informacije će se prikazati na dijagramima specifičnim za lokaciju te prema potrebi nadopuniti tekstom

2.3.1.

Naziv lokacije

2.3.2.

Identifikacijska oznaka lokacije

2.3.3.

Vrsta službenog mjesta (putnički terminal, teretni terminal, ranžirni kolodvor, depo)

2.3.4.

Lokacija i značenja svih fiksnih znakova

2.3.5.

Identifikacija i plan kolosijeka, uključujući skretnice

2.3.6.

Identifikacija perona

2.3.7.

Duljina perona

2.3.8.

Visina perona

2.3.9.

Identifikacija ranžirnih kolosijeka

2.3.10.

Duljina ranžirnih kolosijeka

2.3.11.

Raspoloživost napajanja električnom energijom na lokaciji

2.3.12.

Udaljenost između ruba perona i sredine kolosijeka, paralelno s voznom površinom

2.3.13.

(Za putničke kolodvore) Pristup za osobe smanjene pokretljivosti

DIO 3.   POSEBNE INFORMACIJE O PRUŽNOJ DIONICI

3.1.   Općenita obilježja

3.1.1.

Država

3.1.2.

Identifikacijska oznaka pružne dionice: nacionalna oznaka

3.1.3.

Završetak pružne dionice 1

3.1.4.

Završetak pružne dionice 2

3.1.5.

Vrijeme otvaranja za promet (vrijeme, dani, poseban raspored za praznike)

3.1.6.

Oznake udaljenosti uz prugu (učestalost, izgled i položaj)

3.1.7.

Vrsta prometa (miješani, putnički, teretni…)

3.1.8.

Najveća dopuštena brzina

3.1.9.

Sve druge informacije koje su potrebne iz sigurnosnih razloga

3.1.10.

Posebni lokalni operativni zahtjevi (uključujući posebne kvalifikacije osoblja)

3.1.11.

Posebna ograničenja za opasne tvari

3.1.12.

Posebna ograničenja vezane uz utovar

3.1.13.

Model upozorenja o privremenim radovima (i način kako ga dobiti)

3.1.14.

Upozorenje da je pružna dionica zagušena (članak 22. Direktive 2001/14/EZ)

3.2.   Posebne tehničke značajke

3.2.1.

EZ provjera u odnosu na TSI za građevinski podsustav

3.2.2.

Datum puštanja u promet interoperabilne pruge

3.2.3.

Popis mogućih posebnih slučajeva

3.2.4.

Popis mogućih posebnih odstupanja

3.2.5.

Širina kolosijeka

3.2.6.

Struktura kolosijeka

3.2.7.

Najveće dopušteno opterećenje osovine

3.2.8.

Najveće dopušteno opterećenje po linearnom metru

3.2.9.

Poprečne sile na kolosijek

3.2.10.

Bočne sile na kolosijek

3.2.11.

Minimalni promjer luka kolosijeka

3.2.12.

Postotak nagiba

3.2.13.

Lokacija nagiba

3.2.14.

Za kočne sustave koji ne koriste trenje između kotača i tračnice, prihvaćena kočna sila

3.2.15.

Mostovi

3.2.16.

Vijadukti

3.2.17.

Tuneli

3.2.18.

Komentari

3.3.   Elektroenergetski podsustav

3.3.1.

EZ provjera u odnosu na TSI za elektroenergetski podsustav

3.3.2.

Datum stavljanja u promet interoperabilne pruge

3.3.3.

Popis mogućih posebnih slučajeva

3.3.4.

Popis mogućih posebnih odstupanja

3.3.5.

Vrsta sustava napajanja električnom energijom (npr. bez, zračni, treća tračnica)

3.3.6.

Sustav napajanja električnom energijom (npr. izmjenični, istosmjerni)

3.3.7.

Minimalni napon

3.3.8.

Maksimalni napon

3.3.9.

Ograničenja vezana uz potrošnju energije posebnih električnih željezničkih vučnih vozila

3.3.10.

Ograničenja vezana uz željeznička vozila za višestruke sustave napajanja za odvajanje kontaktne mreže (položaj oduzimača struje)

3.3.11.

Kako ostvariti električnu izolaciju

3.3.12.

Visina kontaktnog voda

3.3.13.

Mogući nagib kontaktnog voda u odnosu na kolosijek i varijacija nagiba

3.3.14.

Vrsta odobrenih oduzimača struje

3.3.15.

Minimalna statička sila

3.3.16.

Maksimalna statička sila

3.3.17.

Lokacija neutralnih sekcija

3.3.18.

Informacije o radu

3.3.19.

Spuštanje oduzimača struje

3.3.20.

Uvjeti koji se primjenjuju u odnosu na regenerativno kočenje

3.3.21.

Najveći dopušteni napon za vlakove

3.4.   Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustavi

3.4.1.

EZ provjera u odnosu na TSI za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

3.4.2.

Datum puštanja u promet interoperabilne pruge

3.4.3.

Popis mogućih posebnih slučajeva

3.4.4.

Popis mogućih specifičnih odstupanja

ERTMS/ETCS

3.4.5.

Stupanj primjene

3.4.6.

Neobavezne pružne funkcije

3.4.7.

Neobavezne funkcije potrebne u vozilu

3.4.8.

Broj verzije softvera

3.4.9.

Datum puštanja te verzije u promet

ERTMS/GSM-R radio

3.4.10.

Operativne funkcije kako su utvrđene u FFZ-u

3.4.11.

Broj verzije

3.4.12.

Datum puštanja te verzije u promet

Za 1. razinu ERTMS-a/ETCS-a s funkcijom prijama podataka (in-fill)

3.4.13.

Tehnička provedba potrebna za željeznička vozila

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustav razreda B

3.4.14.

Nacionalna pravila za rad sustava razreda B (i način kako ih nabaviti)

Pružni sustav

3.4.15.

Nadležna država članica

3.4.16.

Naziv sustava

3.4.17.

Broj verzije softvera

3.4.18.

Datum puštanja ove verzije u promet

3.4.19.

Istek roka valjanosti

3.4.20.

Potreba za više od jednog aktivnog sustava istodobno

3.4.21.

Sustav u vlaku

Radijski sustavi razreda B

3.4.22.

Nadležna država članica

3.4.23.

Naziv sustava

3.4.24.

Broj verzije

3.4.25.

Datum puštanja ove verzije u promet

3.4.26.

Istek roka valjanosti

3.4.27.

Posebni uvjeti za prebacivanje između različitih prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih sustava razreda B

3.4.28.

Posebni tehnički uvjeti potrebni za prebacivanje između ERTMS-a/ETCS-a i sustava razreda B

3.4.29.

Posebni uvjeti za prebacivanje između različitih radijskih sustava

Tehnički moduli za rad u otežanim uvjetima za:

3.4.30.

ERTM/ETCS

3.4.31.

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustavi razreda B

3.4.32.

ERTM/GSM-R

3.4.33.

Radijski sustav razreda B

3.4.34.

Signalizacija uz prugu

Ograničenja brzine koja se odnose na učinkovitost kočenja

3.4.35.

ERTM/ETCS

3.4.36.

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustavi razreda B

Nacionalni pravila za rad sustava razreda B

3.4.37.

Nacionalna pravila vezana uz učinkovitost kočenja

3.4.38.

Ostala nacionalna pravila, npr. podaci u skladu s brošurom UIC 512 (osmo izdanje od 1. siječnja 1979. godine i dvije izmjene)

Podložnost EMC-u prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog sustava

3.4.39.

Zahtjev koji treba precizirati prema europskim normama

3.4.40.

Dopuštenost uporabe kočnica na vrtložne struje

3.4.41.

Dopuštenost uporabe magnetskih kočnica

3.4.42.

Zahtjevi za tehnička rješenja vezana uz primijenjena odstupanja

3.5.   Podsustav za odvijanje prometa i upravljanje prometom

3.5.1.

EZ provjera u odnosu na TSI za odvijanje prometa i upravljanje prometom

3.5.2.

Datum puštanja u promet interoperabilne pruge

3.5.3.

Popis mogućih posebnih slučajeva

3.5.4.

Popis mogućih odstupanja

3.5.5.

Jezik koji se koristi za komunikaciju s osobljem upravitelja infrastrukture koja je vezana uz sigurnost

3.5.6.

Posebni klimatski uvjeti i povezana rješenja

Dodatak E

JEZIČNA I KOMUNIKACIJSKA RAZINA

Usmeno vladanje određenim jezikom može se podijeliti na pet razina:

Razina

Opis

5

zna prilagoditi svoj način govora svakom sugovorniku

zna izraziti mišljenje

zna pregovarati

zna uvjeriti

zna dati savjet

4

zna se snaći u potpuno nepredvidivim situacijama

zna pretpostaviti

zna izraziti argumentirano mišljenje

3

zna se snaći u praktičnim situacijama koje uključuju nepredvidivi element

zna opisivati

zna voditi jednostavan razgovor

2

zna se snaći u jednostavnim praktičnim situacijama

zna postavljati pitanja

zna odgovarati na pitanja

1

zna razgovarati korištenjem napamet naučenih rečenica

Dodatak F

Ne koristi se

Dodatak G

Ne koristi se

Dodatak H

Ne koristi se

Dodatak I

Ne koristi se

Dodatak J

MINIMALNI ELEMENTI BITNI ZA STRUČNU OSPOSOBLJENOST ZA OBAVLJANJE POSLOVA VEZANIH UZ „PRAĆENJE VLAKOVA”

1.   OPĆI ZAHTJEVI

(a)

Ovaj Dpodatak, koji se mora čitati zajedno s točkama 4.6. i 4.7., popis je elemenata koji se smatraju bitnima vezano uz praćenje vlaka na transeuropskoj mreži.

(b)

Izraz „stručna osposobljenost”, u kontekstu ovog TSI-ja, odnosi se na one elemente koji su bitni kako bi se osiguralo da je operativno osoblje osposobljeno i sposobno razumjeti i obavljati svoje poslove.

(c)

Pravila i postupci odnose se na poslove koje je potrebno obaviti i na osobu koja obavlja taj posao. Te poslove može obavljati bilo koja ovlaštena i kvalificirana osoba bilo kojeg naziva, položaja ili ranga koji se koriste u pravilima i postupcima ili koje koristi određeno trgovačko društvo.

(d)

Ovlaštena osoba mora primjenjivati sva pravila i postupke vezane uz posao koji obavlja.

2.   STRUČNO ZNANJE

Svako ovlaštenje zahtijeva uspješno položen početni ispit i odredbe vezano uz trajno ocjenjivanje i usavršavanje opisano u točki 4.6.

2.1.   Opće stručno znanje

(a)

Opća načela upravljanja sigurnošću u željezničkom sustavu koja se odnose na određeni posao, uključujući sučelja s drugim podsustavima

(b)

Opći uvjeti bitni za sigurnost putnika ili tereta i osoba na željezničkoj pruzi ili u njezinoj blizini

(c)

Uvjeti zdravlja i sigurnosti na radu

(d)

Opća načela sigurnosti željezničkog sustava

(e)

Osobna sigurnost uključujući kada se vlak ostavlja na otvorenoj pruzi

2.2.   Poznavanje operativnih postupaka i sustava sigurnosti koji se primjenjuju na infrastrukturu koja će se koristiti

(a)

Operativni postupci i sigurnosna pravila

(b)

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustav

(c)

Načela komunikacije i formalizirani sustav razmjene poruka, uključujući uporabu komunikacijske opreme

2.3.   Poznavanje željezničkih vozila

(a)

Unutarnja oprema putničkih vagona

(b)

Popravljanje manjih kvarova u putničkim dijelovima vagona, na temelju zahtjeva željezničkog prijevoznika

2.4.   Poznavanje trase

(a)

Operativna rješenja (kao što je način otpreme vlaka) na pojedinim mjestima (signalizacija, oprema na postaji itd.)

(b)

Kolodvora na kojima se putnici mogu iskrcavati ili ukrcavati

(c)

Lokalna operativna rješenja i rješenja za hitne slučajeve specifična za pruge na određenoj trasi

3.   SPOSOBNOST PRIMJENE ZNANJA U PRAKSI

(a)

Provjere prije kretanja, uključujući testiranje kočnica i pravilno zatvaranje vrata

(b)

Postupci pri odlasku

(c)

Komunikacija s putnicima, posebno u odnosu na okolnosti vezane uz sigurnost putnika

(d)

Rad u otežanim okolnostima

(e)

Procjena mogućnosti kvara u putničkim kolima i postupanje u skladu s pravilima i postupcima

(f)

Mjere zaštite i upozorenja u skladu s pravilima i propisima ili kao pomoć vozaču

(g)

Evakuacija vlaka i sigurnost putnika, posebno ako moraju biti na pruzi ili pored pruge

(h)

Komunikacija s osobljem upravitelja infrastrukture kod pomaganja vozaču ili tijekom nesreće koja zahtjeva evakuaciju

(i)

Prijava neobičnih okolnosti vezanih uz funkcioniranje vlaka, stanje željezničkih vozila i sigurnost putnika. Ako je potrebno, te prijave moraju biti u pismenom obliku na jeziku koji odabere željeznički prijevoznik.

Dodatak K

Ne koristi se

Dodatak L

MINIMALNI ELEMENTI BITNI ZA STRUČNU OSPOSOBLJENOST ZA PRIPREMU VLAKA

1.   OPĆI ZAHTJEVI

Ovaj Dodatak, koji se mora čitati vezano uz točku 4.6., daje popis elemenata koji se smatraju bitnim za pripremu vlaka na transeuropskoj mreži.

(a)

Izraz „stručna osposobljenost”, u kontekstu ovog TSI-ja, odnosi se na one elemente koji su bitni za osiguravanje osposobljenosti operativnog osoblja i njegove sposobnosti da razumije i obavi elemente poslova.

(b)

Pravila i postupci primjenjuju se na poslove koji će se obavljati i na osobu koja obavlja određene poslove. Te poslove može obavljati svaka ovlaštena i osposobljena osoba bez obzira na ime, položaj ili rang koji se koristi u pravilima ili postupcima ili od strane određenog trgovačkog društva.

(c)

Svaka ovlaštena i osposobljena osoba mora poštovati sva pravila i postupke vezane uz poslove koja se obavlja.

2.   STRUČNO ZNANJE

Za dobivanje ovlaštenja mora se položiti početni ispit i moraju se ispuniti odredbe trajnog ocjenjivanja i osposobljavanja iz pododjeljka 4.6.

2.1.   Opće stručno znanje

(a)

Opća načela upravljanja sigurnošću u željezničkom sustavu koja se odnose na određeni posao, uključujući sučelja s drugim podsustavima

(b)

Opći uvjeti bitni za sigurnost putnika i/ili tereta, uključujući prijevoz opasnih tvari ili izvanrednih tereta

(c)

Zdravstveni uvjeti i sigurnost na radu

(d)

Opća načela sigurnosti željezničkog sustava

(e)

Osobna sigurnost za vrijeme zadržavanja na željezničkoj pruzi ili u njezinoj blizini

(f)

Komunikacijska načela i formalizirani postupak razmjene poruka uključujući uporabu komunikacijske opreme

2.2.   Poznavanje operativnih postupaka i sigurnosnih sustava na infrastrukturi koja se koristi

(a)

Rad vlakova u redovnim, otežanim i izvanrednim uvjetima

(b)

Operativni postupci na pojedinim mjestima (signalizacija, oprema kolodvora/depoa, ranžirnog kolodvora) i sigurnosna pravila

(c)

Lokalna operativna rješenja

2.3.   Poznavanje opreme vlaka

(a)

Namjena i uporaba opreme vagona i vozila

(b)

Određivanje i priprema tehničkih pregleda.

3.   SPOSOBNOST PRIMJENE ZNANJA U PRAKSI

(a)

Primjena pravila o sastavu vlaka, pravila o kočenju vlaka, pravila o utovarivanju vlaka itd. kako bi se osiguralo da je vlak u voznom stanju

(b)

Razumijevanje oznaka i natpisnih pločica na vozilima

(c)

Postupak za određivanje podataka o vlaku i omogućavanje njihove raspoloživosti

(d)

Komunikacija s posadom vlaka

(e)

Komunikacija s osobljem odgovornim za upravljanje vlakovima

(f)

Upravljanje u otežanim uvjetima, posebno što se tiče pripreme vlakova

(g)

Zaštitne mjere i mjere upozoravanja koje propisuju pravila i propisi ili lokalni dogovori na dotičnom mjestu

(h)

Radnje koje treba poduzeti u vezi s nezgodama koje uključuju prijevoz opasnih tvari (ako je potrebno).

Dodatak M

Ne koristi se

Dodatak N

Ne koristi se

Dodatak O

Ne koristi se

Dodatak P

DIO „0”   IDENTIFIKACIJA VOZILA

Opće napomene

1.

Ovaj Dodatak opisuje broj i povezane oznake koje se na vidljiv način pričvršćuju na vozilo kako bi se ono označilo na jedinstven način. On ne opisuje druge brojeve ili oznake koje se mogu ugravirati ili trajno pričvrstiti na šasiju ili glavne dijelove vozila tijekom njegove izrade.

2.

Sljedeća vozila ne moraju poštovati odredbe vezane uz broj i vezu oznaka sa znakovima iz ovog Dodatka:

vozila koja se koriste samo na mrežama na koje se ne primjenjuje ovaj TSI,

starinska vozila, opremljena za muzeje,

vozila koja se obično ne koriste niti prevoze na mrežama na koje se primjenjuje ovaj TSI.

Međutim, ta vozila ipak moraju dobiti privremeni broj kojim im se dopušta rad.

Standardni broj i povezane kratice

Svako željezničko vozilo dobiva broj koji se sastoji od 12 znamenaka (naziva se standardnim brojem) sa sljedećom strukturom:

Vrsta željezničkog vozila

Vrsta vozila i oznaka sposobnosti za interoperabilnost

(2 znamenke)

Država u kojoj je vozilo registrirano

(2 znamenke)

Tehničke značajke

(4 znamenke)

Serijski broj

(3 znamenke)

Kontrolni broj

(1 znamenka)

Teretni vagoni

00 do 09

10 do 19

20 do 29

30 do 39

40 do 49

80 do 89

(opširnije u dijelu 6.)

01 do 99

(opširnije u dijelu 4.)

0000 do 9999

(opširnije u dijelu 9.)

001 do 999

0 do 9

(opširnije u dijelu 3.)

Vučeni putnički vagoni

50 do 59

60 do 69

70 do 79

(opširnije u dijelu 7.)

0000 do 9999

(opširnije u dijelu 10.)

001 do 999

Vučna vozila

90 do 99

(opširnije u dijelu 8.)

0000001-8999999

(značenje ovih brojeva definiraju države članice, ako je potrebno bilateralnim ili multilateralnim sporazumom)

Posebna vozila

9000 do 9999

(opširnije u dijelu 11.)

001 do 999

U određenoj je državi 7 znamenki za tehničke značajke i serijski broj dostatno za jedinstvenu identifikaciju vozila u svakoj skupini teretnih vagona, vučenih putničkih vagona, vučnih vozila (1) i posebnih vozila (2).

Broj nadopunjavaju slovne oznake:

oznake vezane uz sposobnost za interoperabilnost (opširnije u dijelu 5),

kratica zemlje u kojoj je vozilo registrirano (opširnije u dijelu 4),

kratica posjednika (3) (opširnije u dijelu 1),

kratica tehničkih značajki (opširnije u dijelu 13. za vučene putničke vagone, dijelu 12. za teretne vagone, dijelu 14 za posebna vozila).

Tehničkim značajkama, šiframa i kraticama upravlja jedno ili više tijela (dalje u tekstu: središnje tijelo) koje predlaže Europska agencija za željeznice kao rezultat aktivnosti br. 15 iz njezinog programa rada za 2005.

Dodjela broja

Pravila za upravljanje brojevima predlaže Europska agencija za željeznice kao dio aktivnosti br. 15 radnog programa za 2005.

DIO 1. –   OZNAKA POSJEDNIKA VOZILA

Definicija oznake posjednika vozila (Vehicle Keeper Marking – VKM)

Oznaka posjednika vozila (VKM) je alfanumerička oznaka koji se sastoji od 2 do 5 slova (4). VKM se upisuje na svako željezničko vozilo, blizu broja vozila. VKM označuje posjednika vozila koji je upisan u Registar željezničkih vozila.

VKM je jedinstven u svim državama u kojima se primjenjuje ovaj TSI i u svim državama koje sklapaju sporazum koji uključuje primjenu sustava brojčanog označavanja vozila i označavanja posjednika vozila kao što je opisano u ovome TSI-ju.

Format oznake posjednika vozila

VKM označava puni naziv ili kraticu posjednika vozila, ako je moguće na prepoznatljivi način. Moguće je koristiti svih 26 slova latiničnog pisma. Slova VKM pišu se tiskanim slovima. Slova koja predstavljaju prva slova riječi naziva posjednika vozila mogu se pisati malim slovom. Kod provjere jedinstvenosti naziva, napisano ime će se zanemarivati.

Slova mogu sadržavati dijakritičke znakove. (5) Dijakritički znakovi koje sadrže ta slova zanemaruju se kod provjere jedinstvenosti.

Kod vozila registriranih u državi koja ne koristi latinično pismo, iza VKM-a može se odvojen kosom crtom („/”) navesti prijevod VKM-a na pismo koje se koristi u toj državi. Taj se prevedeni VKM zanemaruje u svrhu obrade podataka.

Iznimke od korištenja oznake posjednika vozila

Države članice mogu odlučiti primijeniti sljedeća izuzeća:

VKM nije potreban za vozila čiji sustav numeriranja ne slijedi ovaj Dodatak (dio 0, točka 2). Međutim, informacije o identitetu posjednika vozila moraju se dati trgovačkim društvima koji su uključeni u njihov rad na mrežama na koje se primjenjuje ovaj TSI.

Kada se na vozilo upišu podaci o nazivu i adresi, VKM nije potreban u sljedećim slučajevima:

vozila posjednika koji imaju toliko ograničenu flotu vozila da uporaba VKM nije opravdana,

specijalizirana vozila za održavanje infrastrukture.

VKM nije potreban za lokomotive, elektromotorne vlakove i putničke vagone koji se koriste u nacionalnom prometu, kada:

ona imaju logo posjednika i taj logo sadrži ista i prepoznatljiva slova kao i VKM,

ona imaju prepoznatljiv logo koji je prihvatilo nadležno nacionalno tijelo kao odgovarajući ekvivalent za VKM.

Kada se logo trgovačkog društva primjenjuje zajedno s VKM-om, onda vrijedi samo VKM, a logo se zanemaruje.

Odredbe o dodjeli oznaka posjednika vozila

Posjednik vozila može dobiti više od jednog VKM-a ako:

posjednik vozila ima formalni naziv na više od jednog jezika,

posjednik vozila ima dobar razlog za razlikovanje pojedinačnih skupina vozila u svojem trgovačkom društvu.

Jedan VKM može se izdati za skupinu trgovačkih društava:

u okviru iste korporativne strukture koja je imenovala jedno trgovačko društvo u toj strukturi da rješava sva pitanja u ime ostalih,

koja je imenovala posebnu, odvojenu pravnu osobu za rješavanje svih pitanja u njihovo ime, u kojem slučaju je posjednik pravna osoba.

Registar oznaka posjednika vozila i postupak za dodjelu

Registar VKM-a je javan i ažurira se u stvarnom vremenu.

Prijava za VKM predaje se nadležnom nacionalnom tijelu podnositelja zahtjeva i prosljeđuje središnjem tijelu. VKM se može koristiti samo nakon objave od strane središnjeg tijela.

Nositelj VKM-a dužan je obavijestiti nadležno nacionalno tijelo kada prestane koristiti VKM, a nadležno će nacionalno tijelo proslijediti informacije središnjem tijelu. VKM se poništava kada posjednik dokaže da je oznaka promijenjena na svim predmetnim vozilima. Ne smije se ponovno izdavati 10 godina, osim ako se izdaje izvornom nositelju ili na njegov zahtjev nekom drugom nositelju.

VKM se može prenijeti na drugog nositelja, koji je pravni slijednik izvornog nositelja. VKM ostaje valjan kada nositelj promijeni naziv u naziv koji nije sličan VKM-u.

Prvi popis VKM-a izrađuje se na temelju postojećih kratica željezničkog trgovačkog društva.

VKM će se primjenjivati na sve novoizgrađene vagone nakon stupanja na snagu mjerodavnih TSI-ja. Postojeći vagoni morat će se uskladiti s oznakom VKM do 31. prosinca 2013. Kod nedosljednosti između VKM-a na vozilu i podataka upisanih u Nacionalnom registru vozila, prevladava Nacionalni registar vozila.

DIO 2. –   UPIS BROJA I POVEZANE SLOVNE OZNAKE NA KAROSERIJI

Opća rješenja za vanjske oznake

Velika tiskana slova i znamenke koji čine oznake moraju biti barem 80 mm visine u fontu vrste san serif vrhunske kvalitete. Niža slova mogu se koristiti samo ako nema druge mogućnosti nego stavljanja oznake na uzdužne nosače sanduka.

Oznaka se stavlja najviše 2 metra iznad gornjeg ruba tračnica.

Teretni vagoni

Oznake se upisuju na karoseriju teretnih vagona na sljedeći način:

23

TEN

31

TEN

33

TEN

43

 

(U ovom slučaju bez VKM-a, na vozilo se upisuju puni naziv i adresa)

80

D-RFC

80

D-DB

84

NL-ACTS

87

F

7369 553-4

0691 235-2

4796 100-8

4273 361-3

Zcs

Tanoos

Slpss

Laeks

Kod vagona na čijoj karoseriji nema dovoljno mjesta za ovakav raspored, posebno kod plato vagona, oznake se upisuju na sljedeći način:

0187

3320

644-7

TEN

F-SNCF

Ks

Kada se na vagon upisuje jedno ili više indeksnih slova od nacionalnog značaja, ta nacionalna oznaka mora se vidjeti nakon međunarodne slovne oznake i biti odvojena crticom.

Putnički vagoni i vučeni putnički vagoni

Broj se upisuje na svaku stranu vozila na sljedeći način:

Formula

Oznaka države u kojoj je vozilo registrirano i tehničke značajke upisuju se izravno ispred, iza ili ispod dvanaest znamenki broja vozila.

Kod putničkih vagona s upravljačnicom, broj se upisuje i u unutrašnjost upravljačnice.

Lokomotive, vučna vozila i posebna vozila

Standardni 12-znamenkasti broj mora se upisati na svakoj strani vučnog vozila koje se koristi u međunarodnom prometu na sljedeći način:

91 88 0001323-0

Standardni 12-znamenkasti broj upisuje se i unutar svake upravljačnice vučnog vozila.

Posjednik može dodati, slovima koja su veća od standardnog broja, vlastitu brojčanu oznaku (koja se sastoji uglavnom od znamenki serijskog broja i slovne oznake) koja je korisna u radu. Posjednik može sam odabrati mjesto za vlastitu oznaku.

Primjeri

SP 42037

ES 64 F4-099

88-1323

473011

 

 

92 51 0042037-9

94 80 0189 999-6

91 88 0001323-0

92 87 473011-0

94 79 2 642 185-5

Ta se pravila mogu mijenjati u bilateralnim sporazumima za vozila koja već postoje kada TSI stupi na snagu i služe za posebne svrhe i ako ne postoji rizik od miješanja različitih vozila na predmetnim željezničkim mrežama. Iznimka se primjenjuje u vremenskom razdoblju o kojem odlučuju nadležna nacionalna tijela.

Nacionalno tijelo može propisati bilježenje slovne oznake države i VKM uz 12-znamenkasti broj vozila.

DIO 3. –   PRAVILA ZA ODREĐIVANJE KONTROLNOG BROJA (ZNAMENKA 12)

Kontrolni broj određuje se na sljedeći način:

kod brojeva na parnim položajima od osnovnog broja (brojeći s desne strane) uzimaju se njihove decimalne vrijednosti,

brojevi na neparnim položajima od osnovnog broja (brojeći s desne strane) množe se s 2;

zatim se utvrđuje zbroj brojeva na neparnim položajima i svih brojeva koji čine umnoške brojeva na neparnim položajima,

zadržava se znamenka jedinice tog zbroja,

kontrolni broj čini broj koji je potreban da znamenka jedinice dođe do 10; ako je znamenka jedinice 0, onda će kontrolni broj isto biti nula.

Primjeri

1 —

Neka osnovni broj bude

3

3

8

4

4

7

9

6

1

0

0

Množitelj

2

1

2

1

2

1

2

1

2

1

2

6

3

16

4

8

7

18

6

2

0

0

Zbroj 6 + 3 + 1 + 6 + 4 + 8 + 7 + 1 +8 + 6 +2 + 0 + 0 = 52

Jedinična znamenka ovog zbroja je 2.

Kontrolni broj će stoga biti 8 i registracijski broj je 33 84 4796 100-8.

2 —

Neka osnovni broj bude

3

1

5

1

3

3

2

0

1

9

8

Množitelj

2

1

2

1

2

1

2

1

2

1

2

6

1

10

1

6

3

4

0

2

9

16

Zbroj: 6 + 1+1 + 0+1 + 6+3 + 4+0 + 2+9 + 1+6 = 40

Jedinična znamenka ovog zbroja je 0.

Kontrolni broj će stoga biti 0 i registracijski broj je 31 54 3320 190-0.

DIO 4. -   OZNAČIVANJE DRŽAVA U KOJIMA SU VOZILA REGISTRIRANA (ZNAMENKE 3-4 I KRATICE)

Informacije koje se odnose na treće zemlje daju se samo u informativne svrhe:

Države

Slovna oznaka države (6)

Brojčana oznaka države

Trgovačka društva na koja se odnose uglaste zagrade u dijelu 6. i 7. (7)

Albanija

AL

41

HSh

Alžir

DZ

92

SNTF

Armenija

AM (8)

58

ARM

Austrija

A

81

ÖBB

Azerbajdžan

AZ

57

AZ

Bjelorus

BY

21

BC

Belgija

B

88

SNCB/NMBS

Bosna i Hercegovina

BIH

44

ŽRS

50

ŽFBH

Bugarska

BG

52

BDZ, SRIC

Kina

RC

33

KZD

Hrvatska

HR

78

Kuba

CU (8)

40

FC

Cipar

CY

 

 

Češka

CZ

54

ČD

Danska

DK

86

DSB, BS

Egipat

ET

90

ENR

Estonija

EST

26

EVR

Finska

FIN

10

VR, RHK

Francuska

F

87

SNCF, RFF

Gruzija

GE

28

GR

Njemačka

D

80

DB, AAE (9)

Grčka

GR

73

CH

Mađarska

H

55

MÁV, GySEV/ RoeEE (9)

Iran

IR

96

RAI

Irak

IRQ (8)

99

IRR

Irska

IRL

60

CIE

Izrael

IL

95

IR

Italija

I

83

FS, FNME (9)

Japan

J

42

EJRC

Kazakstan

KZ

27

KZH

Kirgistan

KS

59

KRG

Latvija

LV

25

LDZ

Libanon

RL

98

CEL

Lihtenštajn

LIE (8)

 

 

Litva

LT

24

LG

Luksemburg

L

82

CFL

Makedonija (bivša jugoslavenska republika Makedonija)

MK

65

CFARYM (MŽ)

Malta

M

 

 

Moldova

MD (8)

23

CFM

Monako

MC

 

 

Mongolija

MGL

31

MTZ

Maroko

MA

93

ONCFM

Nizozemska

NL

84

NS

Sjeverna Koreja

PRK (8)

30

ZC

Norveška

N

76

NSB, JBV

Poljska

PL

51

PKP

Portugal

P

94

CP, REFER

Rumunjska

RO

53

CFR

Rusija

RUS

20

RZD

Srbija-Crna Gora

SCG

72

Slovačka

SK

56

ŽSSK, ŽSR

Slovenija

SLO

79

Južna Koreja

ROK

61

KNR

Španjolska

E

71

RENFE

Švedska

S

74

GC, BV

Švicarska

CH

85

SBB/CFF/FFS, BLS (9)

Sirija

SYR

97

CFS

Tadžikistan

TJ

66

TZD

Tunis

TN

91

SNCFT

Turska

TR

75

TCDD

Turkmenistan

TM

67

TRK

Ukrajina

UA

22

UZ

Ujedinjena Kraljevina

GB

70

BR

Uzbekistan

UZ

29

UTI

Vijetnam

VN (8)

32

DSVN

DIO 5. –   SLOVNE OZNAKE ZA SPOSOBNOST INTEROPERABILNOSTI

„TEN”.: Vozilo koje:

„PPV/PPW”: Vozilo koje je u skladu s PPV/PPW ili sa PGW sporazumom (unutar država OSJD-a).

(izvorno: PPV/PPW: ППВ (Правила пользования вагонами в международном сообщении); PGW: Правила Пользования Грузовыми Вагонами)).

Napomene:

(a)

Vozila označena TEN odgovaraju oznakama 0 do 3 prve znamenke u broju vozila navedenom u dijelu 6.

(b)

Vozila koja nisu odobrena za uporabu u svim državama članicama moraju nositi oznaku na kojoj su navedene države članice u kojima su odobrena. Popis država članica mora biti označen u skladu s jednim od sljedećih crteža, u kojem slučaju D predstavlja državu članicu koja je prva dala ovlaštenje (u danom primjeru je to Njemačka) a F drugu u kojoj je dobiveno ovlaštenje (u danom primjeru je to Francuska). Države članice označene su u skladu s dijelom 4. To može obuhvaćati vozila koja su sukladna s TSI-jevima i ona koja to nisu. Ta vozila odgovaraju oznakama 4 ili 8 prve znamenke broja vozila iz dijela 6.

Image

Image

DIO 6 –   OZNAKE INTEROPERABILNOSTI ZA VAGONE (ZNAMENKE 1-2)

 

2. znamenka

1. znamenka

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

2. znamenka

1.znamenka

 

 

Širina kolosijeka

fiksna ili promjenljiva

fiksna

promjenljiva

fiksna

promjenljiva

fiksna

promjenljiva

fiksna

promjenljiva

Fiksna ili promjenljiva

Širina kolosijeka

 

TSI (10)

i/ili COTIF (11)

i/ili PPW

0

s osovinama

rezervno

TSI i/ili COTIF vagoni (11) (čiji je posjednik željezničko poduzeće navedeno u dijelu 4)

Neće se koristiti do donošenja nove odluke

PPW vagoni (varijabilna širina kolosijeka)

s osovinama

0

1

s okretnim postoljem

Vagoni koje koristi industrija

s okretnim postoljem

1

2

s osovinama

Rezervno

TSI i/ili COTIF vagoni (11) (čiji je posjednik željezničko poduzeće navedeno u dijelu 4)

TSI i/ili COTIF vagoni (11), PPW vagoni

Ostali TSI i/ili/ili COTIF vagoni (11), PPW vagoni

PPW vagoni (fiksna širina kolosijeka)

s osovinom

2

3

s okretnim postoljem

s okretnim postoljem

3

Ne TSI i ne COTIF (11) i ne PPW

4

s osovinama  (12)

Servisni vagoni

Drugi vagoni (čiji je posjednik željezničko poduzeće iz dijela 4)

Ostali vagoni

Ostali vagoni

Vagoni s posebnim brojčanim oznakama za tehničke značajke

s osovinama  (12)

4

8

s okretnim postoljem  (12)

s okretnim postoljem  (12)

8

 

 

Promet

Domaći promet ili međunarodni promet na temelju posebnog sporazuma

Međunarodni promet na temelju posebnog sporazuma

Domaći promet

Međunarodni promet na temelju posebnog sporazuma

Domaći promet

Međunarodni promet na temelju posebnog sporazuma

Domaći promet

Međunarodni promet na temelju posebnog sporazuma

Domaći promet

Domaći promet ili međunarodni promet na temelju posebnog sporazuma

Promet

 

 

1. znamenka

2. znamenka

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

2.znamenka

1. znamenka

DIO 7. –   MEĐUNARODNE OZNAKE ZA PROMETNU SPOSOBNOST KOJE SE KORISTE ZA VUČENA PUTNIČKA VOZILA (ZNAMENKE 1-2)

Upozorenje: Uvjeti između uglatih zagrada su prijelazni i brisat će se kako se bude razvijao RIC (vidjeti opće napomene, točka 3.).

 

Domaći promet

TSI (13) i/ili RIC/COTIF (14) i/ili PPW

Domaći promet ili međunarodni promet na temelju posebnog sporazuma

TSI (13) i/ili RIC/COTIF (14)

PPW

2 znamenka

1. znamenka

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

5

Vozila za domaći promet [čiji je posjednik željeznič ki prijevoznik RIC naveden u dijelu 4.]

Vozila s jednom širinom kolosijeka bez klimatizacije (uključujući noseće vagone) [čiji je posjednik željeznički prijevoznik RIC naveden u dijelu 4.]

Vozila bez klimatizacije s promjenljivom širinom kolosijeka (1435/1520) [čiji je posjednik željeznički prijevoznik RIC naveden u dijelu 4.]

Rezervirano

Vozila bez klimatizacije s promjenljivom širinom kolosijeka (1435/1672) [čiji je posjednik željeznički prijevoznik RIC naveden u dijelu 4].

Vozila s posebnim brojčanim oznakama za tehničke značajke

Vozila s jednom širinom kolosijeka

Vozila s jednom širinom kolosijeka

Vozila s promjenljivom širinom kolosijeka (1435/1520) s promjenom okretnog postolja

Vozila s promjenljivom širinom kolosijeka (1435/1520) s osovinom koja se prilagođava širini kolosijeka

6

Servisna vozila koja ne voze u redovnom prometu koji zarađuje prihod

Vozila s jednom širinom kolosijeka bez klimatizacije (uključujući noseće vagone) [čiji je posjednik željeznički prijevoznik RIC naveden u dijelu 4]

Vozila s klimatizacijom s promjenljivom širinom kolosijeka (1435/1520) [čiji je posjednik željeznički prijevoznik RIC naveden u dijelu 4]

Servisna vozila koja ne voze u redovnom prometu koji zarađuje prihod

Vozila s klimatizacijom s promjenljivom širinom kolosijeka (1435/1672) [čiji je posjednik željeznički prijevoznik RIC naveden u dijelu 4]

Vagoni za prijevoz automobila

Vozila s promjenljivom širinom kolosijeka

7

Vozila s klimatizacijom i kontrolom tlaka [čiji je posjednik željeznič ki prijevoznik RIC naveden u dijelu 4.]

Rezervirano

Rezervirano

Vozila s klimatizacijom i kontrolom tlaka [čiji je posjednik željeznički prijevoznik RIC naveden u dijelu 4.]

Rezervirano

Druga vozila

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

DIO 8. –   VRSTE VUČNIH VOZILA (ZNAMENKE 1-2)

Prva znamenka je „9”.

Drugu znamenku definira svaka država članica. Može odgovarati kontrolnom broju, ako se taj broj također izračunava sa serijskim brojem.

Ako druga znamenka opisuje vrstu vučnih vozila, obvezne su sljedeće oznake:

Oznaka

Općenita vrsta vozila

0

Razno

1

Električna lokomotiva

2

Dizelska lokomotiva

3

Elektromotorni vlak (visokih brzina) [pogonsko vozilo ili prikolica]

4

Elektromotorni vlak (osim za velike brzine) [pogonsko vozilo ili prikolica]

5

Dizelmotorni vlak [pogonsko vozilo ili prikolica]

6

Specijalna prikolica

7

Električna ranžirna lokomotiva

8

Dizelska ranžirna lokomotiva

9

Posebno vozilo

DIO 9. –   STANDARDNE BROJČANE OZNAKE ZA VAGONE (ZNAMENKE 5 do 8)

Ovaj dio označava u tablicama brojčane oznake od 4 znamenke povezane s glavnim tehničkim značajkama vagona.

Ovaj dio se distribuira na posebnom mediju (elektronički dokument).

DIO 10.

OZNAKE ZA TEHNIČKE ZNAČAJKE VUČENIH PUTNIČKIH VAGONA (ZNAMENKE 5-6)

 

6. znamenka

5. znamenka

0

1

2

3

4

Rezervirano

0

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

Vozila sa sjedalima 1. razreda

1

10 odjeljaka s hodnikom sa strane ili otvoreni salonski prostor s prolazom po sredini

≥ 11 odjeljaka s hodnikom sa strane ili otvoreni salonski prostor s prolazom po sredini

Rezervirano

Rezervirano

Dvije ili tri osovine

Vozila sa sjedalima 2. razreda

2

10 odjeljaka s hodnikom sa strane ili otvoreni salonski prostor s prolazom po sredini

11 odjeljaka s hodnikom sa strane ili otvoreni salonski prostor s prolazom po sredini

12 odjeljaka s hodnikom sa strane ili otvoreni salonski prostor s prolazom po sredini

Rezervirano

Dvije osovine

Vozila sa sjedalima 1. ili 1./2. razreda

3

10 odjeljaka s hodnikom sa strane ili otvoreni salonski prostor s prolazom po sredini

11 odjeljaka s hodnikom sa strane ili otvoreni salonski prostor s prolazom po sredini

≥ 12 odjeljaka s hodnikom sa strane ili otvoreni salonski prostor s prolazom po sredini

Rezervirano

Dvije ili tri osovine

Vagon za spavanje 1. razreda ili 1./2. razreda

4

10 odjeljaka 1./2. razreda

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

≤odjeljci 1./2. razreda

Vagon za spavanje 2. razreda

5

10 odjeljaka

11 odjeljaka

≥ 12 odjeljaka

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

6

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

Vagon za spavanje

7

10 odjeljaka

11 odjeljaka

12 odjeljaka

Rezervirano

Rezervirano

Vozila posebnog dizajna ili prtljažni vagoni

8

Prikolica sa sjedištima svih razreda, s prtljažnim odjeljkom ili ne, s upravljačnicom za vožnju u oba smjera

Vozila sa sjedalima 1./2. razreda sa odjeljkom za poštu ili prtljagu

Vozila sa sjedalima 2. razreda sa odjeljkom za poštu ili prtljagu

Rezervirano

Vozila sa sjedalima, svi razredi s posebno opremljenim prostorima, npr. igraonica za djecu

9

Poštanski vagoni

Prtljažni vagoni s odjeljkom za poštu

Prtljažni vagoni

Prtljažni vagoni i vozila 2. razreda sa dvije ili tri osovine sa sjedalima i odjeljkom za prtljagu i poštu

Prtljažni vagoni s hodnikom sa strane te sa ili bez odjeljka pod carinskom plombom

Napomena: Dijelovi odjeljka se ne uzimaju u obzir. Ekvivalentni smještaj u otvorenim kolima salonskog tipa dobiva se podjelom broja dostupnih sjedala sa 6, 8 ili 10, ovisno o konstrukciji vozila.

OZNAKE ZA TEHNIČKE ZNAČAJKE VUČENIH PUTNIČKIH VAGONA (ZNAMENKE 5-6)

 

6. znamenka

5. znamenka

5

6

7

8

9

Rezervirano

0

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

Vozila sa sjedalima 1. razreda

1

Rezervirano

Putnički vagoni na kat

≥ 7 odjeljaka s hodnikom sa strane ili otvoreni salonski prostor s prolazom po sredini

8 odjeljaka s hodnikom sa strane ili otvoreni salonski prostor s prolazom po sredini

9 odjeljaka s hodnikom sa strane ili otvoreni salonski prostor s prolazom po sredini

Vozila sa sjedalima 2. razreda

2

Samo za OSJD, putnički vagoni na kat

Putnički vagoni na kat

Rezervirano

≥ 8 odjeljaka s hodnikom sa strane ili otvoreni salonski prostor s prolazom po sredini

9 odjeljaka s hodnikom sa strane ili otvoreni salonski prostor s prolazom po sredini

Vozila sa sjedalima 1. ili 1./2. razreda

3

Rezervirano

Putnički vagoni na kat

Rezervirano

≥ 8 odjeljaka s hodnikom sa strane ili otvoreni salonski prostor s prolazom po sredini

9 odjeljaka s hodnikom sa strane ili otvoreni salonski prostor s prolazom po sredini

Vagon za spavanje 1. ili 1./2. razreda

4

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

≤ 9 odjeljaka 1. razreda

Rezervirano

6

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

Vagon za spavanje

7

> 12 odjeljaka

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

Rezervirano

Vozila posebnog dizajna ili prtljažni vagoni

8

Putnički vagoni sa sjedalima i spavaćim kolima, svi razredi, s barom ili restoranom

Putnički vagon na dva kata sa sjedalima, svih razreda, sa ili bez prtljažnog odjeljka, s kabinom za strojovođu za vožnju u oba smjera

Vagon restorani ili putnički vagoni s barom ili restoranom, s prtljažnim odjeljkom

Vagon restorani

Drugi posebni putnički vagoni (konferencijski, disko, bar, kino, video, hitna pomoć)

9

Prtljažni vagoni s dvije ili tri osovine s poštanskim odjeljkom

Rezervirano

Vagoni s dvije ili tri osovine za prijevoz automobila

Vagoni za prijevoz automobila

Servisna vozila

Napomena: Dijelovi odjeljaka se ne uzimaju u obzir. Ekvivalentni smještaj u otvorenim kolima salonskog tipa dobiva se podjelom broja dostupnih sjedala sa 6, 8 ili 10, ovisno o konstrukciji vozila.

OZNAKE ZA TEHNIČKE ZNAČAJKE VUČENIH PUTNIČKIH VAGONA (ZNAMENKE 7-8)

Opskrba energijom

Maksimalna brzina

8. znamenaka

7. znamenaka

0

1

2

3

4

5

6

7

8

10

< 120km/h

0

Svi naponi *

Rezervirano

3000 V~ + 3000 V =

1 000 V~*

Rezervirano

1 500 V~

Ostali naponi osim

1 000 V

1500 V,

3 000 V

1 500 V ~

+ 1 500 V=

3 000 V =

Rezervirano

1

Svi naponi *+ para (15)

1 000 V~

+ para (15)

1 000 V~

+ para (15)

1 000 V~

+ para (15)

1 000 V~

+ para (15)

1 000 V~

+ para (15)

Rezervirano

1 500 V~ + 1500 V

+ para (15)

3 000 V = + para (15)

3 000 V = + para (15)

2

Para (15)

Para (15)

3 000 V~

+ 3 000V =

+ para (15)

Para (15)

3 000 V~

+ 3 000 V=

Para (15)

Para (15)

3 000 V~

+ 3 000 V~

+ 1 500 V ~ + para (15)

1 500 V~

+ para (15)

1 500 V~

+ para (15)

A (15)

121 do 140 km/h

3

Svi naponi

Rezervirano

1 000 V~

+ 3 000V =

1 000 V~ * (15)

1 000 V~ * (15)

1 000 V~

1 000 V~

+ 1 500 V~

+ 1 500 V =

1 500 V~

+ 1 500 V =

3 000 V =

3 000 V =

4

Svi naponi * + para (15)

Svi naponi (*) + para (15)

Svi naponi * + para (15)

1 000 V~ *) (15)) + para  (15)

1 500 V~

+ 1 500 V=

1 000 V~

+ para (15)

3000 V~

+ 3 000 V =

1 500 V~

+ 1 500 V =

+ para (15)

3 000 V =

+ para (15)

Rezervirano

5

Svi naponi * + para (15)

Svi naponi * + para (15)

Svi naponi * + para (15)

1 000 V~

+ para (15)

Rezervirano

1 500 V~

+ para (15)

Ostali naponi osim

1 000 V

1500 V,

3 000 V

1 500 V~

+ 1 500 V =

+ para (15)

Rezervirano

Rezervirano

6

Para (15)

Rezervirano

3 000V~

+ 3000 V =

Rezervirano

3 000V~

+ 3000 V =

Rezervirano

Para (15)

Rezervirano

Rezervirano

A (15)

141 do 160 km/h

7

Svi naponi *

Svi naponi

1 500V~ (15)

+ 3000 V

 (15) Svi naponi  (15)

1 000 V~ (15)

1 500 V~ + 1 500 V =

1 000 V~

1 500 V~

1 500V~

+ 1 500 V =

3 000 V =

3 000 V =

8

Svi naponi * + para (15)

Svi naponi (17) + para (15)

3 000 V~

+ 3 000 V =

Rezervirano

Svi naponi (*) + para (15)

1 000 V ~

+ para (15)

3 000 V~

+ 3 000 V =

Ostali naponi osim

1 000 V

1500 V,

3 000 V

Svi naponi * + para (15)

A (15)

G (16)

> 160 km/h

9

Svi naponi  (17)  (16)

Svi naponi

Svi naponi * + para (15)

1 000 V~

+ 1 500 V~

1 000 V~

1 000 V~

Rezervirano

1 500 V~

+ 1 500 V =

3 000 V =

A (15)

G (16)

Svi naponi

Izmjenična struja jedne faze 1 000 V 51 do 15 Hz, izmjenična struja jedne faze 1500 V 50 Hz, istosmjerna struja 1 500 V, istosmjerna struja 3 000V. Može uključivati izmjeničnu struju jedne faze 3 000 V 50 Hz.

A

Autonomno grijanje, bez strujnog voda za vlak, autobus

G

Vozila sa strujnim vodom za vlak, autobus za sve napone, ali koji zahtjeva generator za sustav za klimatizaciju.

Para

Samo parno grijanje. Ako su naponi zapisani, kod je dostupan i za vozila bez parnog grijanja.

DIO 11.

OZNAKE ZA TEHNIČKE ZNAČAJKE POSEBNIH VOZILA (ZNAMENKE 6 DO 8)

Odobrena brzina za posebna vozila (znamenka 6)

Klasifikacija

Brzina putovanja na vlastiti pogon

≥ 100 km/h

< 100 km/h

0 km/h

Može se uključiti u sastav vlaka

V ≥ 100 km/h

Na vlastiti pogon

1

2

 

Nije na vlastiti pogon

 

 

3

V < 100 km/h i/ili ograničenja (18)

Na vlastiti pogon

 

4

 

Nije na vlastiti pogon

 

 

5

Ne može se uključiti u sastav vlaka

Na vlastiti pogon

 

6

 

 

 

Nije na vlastiti pogon

 

 

7

Željezničko/cestovno vozilo na vlastiti pogon koje se može uključiti u sastav vlaka (19)

 

8

 

Željezničko/cestovno vozilo na vlastiti pogon koje se ne može uključiti u sastav vlaka (19)

 

9

 

Željezničko/cestovno vozilo bez vlastitog pogona (19)

 

 

0

VRSTA I PODVRSTA POSEBNOGA VOZILA (ZNAMENKE 7-8)

7. znamenka

8. znamenka

Vozila/strojevi

1.

Infrastruktura i gornji ustroj

1

Vlak za polaganje i obnavljanje tračnica

2

Oprema za polaganje skretnica i križišta

3

Vlak za sanaciju kolosijeka

4

Stroj za čišćenje balasta

5

Stroj za zemljane radove

6

 

7

 

8

 

9

Kran na tračnicama (osim za ponovno stavljanje tračnica)

0

Ostala ili opća primjena

2.

Pruga

1

Strojevi za nabijanje visoke učinkovitosti

2

Ostali strojevi za nabijanje

3

Stroj za nabijanje sa stabilizacijom

4

Stroj za nabijanje za skretnice i križišta

5

Plug za balast

6

Stabilizacijski stroj

7

Stroj za brušenje i varenje

8

Višenamjenski stroj

9

Vozilo za pregled kolosijeka

0

Ostala

3.

Kontaktna mreža

1

Višenamjenski stroj

2

Stroj za valjanje i razvaljivanje

3

Stroj za ugradnju stupova

4

Stroj za prijevoz koluta

5

Stroj za napinjanje kontaktne mreže

6

Stroj s radnom platformom koja se diže i stroj sa skelom

7

Vlak za čišćenje

8

Vlak za odmašćivanje

9

Vlak za pregled kontaktne mreže

0

Ostalo

4.

Objekti

1

Stroj za polaganje pješačkih mostova

2

Platforma za pregled mostova

3

Platforma za pregled tunela

4

Plinski stroj za čišćenje

5

Ventilacijski stroj

6

Stroj s radnom platformom koja se diže i stroj sa skelom

7

Stroj za osvjetljavanje tunela

8

 

9

 

0

Ostalo

5.

Utovarivanje, istovarivanje i različiti prijevozi

1

Stroj za utovarivanje/istovarivanje i prijevoz tračnica

2

Stroj za utovarivanje/istovarivanje i prijevoz kolosiječnog zastora, šljunka itd.

3

 

4

 

5

Stroj za utovarivanje/istovarivanje i prijevoz pragova

6

 

7

 

8

Stroj za utovarivanje/istovarivanje i prijevoz opreme za skretnice itd.

9

Stroj za utovarivanje/istovarivanje i prijevoz ostalih materijala

0

Ostalo

6.

Mjerenje

1

Mjerni vlak za zemljane radove

2

Mjerni vlak za kolosijek

3

Mjerni vlak za kontaktnu mrežu

4

Mjerni vlak za širinu kolosijeka

5

Mjerni vlak za signalizaciju

6

Mjerni vlak za telekomunikacije

7

 

8

 

9

 

0

Ostalo

7.

Izvanredna situacija

1

Kran za izvanredne situacije

2

Vučno vozilo za izvanredne situacije

3

Tunelsko vozilo za izvanredne situacije

4

Vozilo za izvanredne situacije

5

Vatrogasno vozilo

6

Sanitetsko vozilo

7

Vozilo za opremu

8

 

9

 

0

Ostalo

8.

Vuča, prijevoz, energija itd.

1

Vučna vozila

2

 

3

Transportno vozilo (osim 59)

4

Pogonsko vozilo

5

Vučno vozilo/pogonsko vozilo

6

 

7

Vlak za betoniranje

8

 

9

 

0

Ostalo

9.

Okoliš

1

Snježni plug s vlastitim pogonom

2

Vučeni snježni plug

3

Stroj za odstranjivanje snijega

4

Stroj za odleđivanje

5

Stroj za uništavanje korova

6

Stroj za čišćenje tračnica

7

 

8

 

9

 

0

Ostalo

0

Pruga/cesta

1

Željeznički/cestovni stroj 1. kategorije

2

 

3

Željeznički/cestovni stroj 2. kategorije

4

 

5

Željeznički/cestovni stroj 3. kategorije

6

 

7

Željeznički/cestovni stroj 4. kategorije

8

 

9

 

0

Ostalo

DIO 12.   SLOVNO OZNAČIVANJE TERETNIH VAGONA OSIM ZGLOBIH VAGONA I VIŠESTRUKIH VAGONA

DEFINICIJA RAZREDA I SLOVNE OZNAKE

1.   Važne napomene

U priloženim tablicama:

podaci navedeni u metrima odnose se na unutarnju duljinu teretnog vagona (lu),

podaci navedeni u tonama (tu) odnose se na granicu najvećeg opterećenja navedenu u tabeli graničnih opterećenja dotičnih teretnih vagona, pri čemu se ta granica utvrđuje u skladu s opisanim postupcima.

2.   Međunarodno prihvaćena slova za označivanje s međunarodnim vrijednostima koje vrijede za sve razrede

Q

vod električnoga grijanja koji se može napajati svim prihvaćenim strujama

qq

vod i instalacija električnoga grijanja koja se može napajati svim prihvaćenim strujama

s

teretni vagoni ovlašteni za promet pod „s” uvjetima (vidjeti Prilog B TSI-ja za željeznička vozila)

ss

teretni vagoni ovlašteni za promet pod „ss” uvjetima (vidjeti Prilog B TSI-ja za željeznička vozila)

3.   Slova za označivanje koja imaju nacionalnu vrijednost

t, u, v, w, x, y, z

Vrijednost ovih slova određuje svaka država članica.

SLOVO RAZREDA: E - OTVORENI TERETNI VAGON S VISOKIM STRANICAMA

Vrsta teretnog vagona

uobičajene izvedbe,

s bočnim i čelnim nagibom i, s ravnim podom

s 2 osovine: lu ≥ 7,70 m; 25 t ≤ tu ≤ 30 t

s 4 osovine: lu ≥ 12 m; 50 t ≤ tu ≤ 60 t

sa 6 osovina ili više: lu ≥ 12 m; 60t ≤ tu ≤ 75 t

Slovne oznake

a

s 4 osovine

aa

sa 6 osovina ili više

c

s istovarnim otvorima u vagonskome podu (20)

k

s 2 osovine: tu < 20 t

s 4 osovine: tu < 40 t

sa 6 osovina ili više: tu < 50 t

kk

s 2 osovine: 20 t ≤ tu < 25 t

s 4 osovine: 40 t ≤ tu < 50 t

sa 6 osovina ili više: 50 t ≤ tu < 60 t

l

nema bočni nagib

ll

bez istovarnih otvora u vagonskome podu (21)

m

s 2 osovine: lu < 7,70 m

s 4 osovine ili više: lu < 12 m

mm

s 4 osovine ili više: lu > 12 m (21)

n

s 2 osovine: tu > 30 t

s 4 osovine: tu > 60 t

sa 6 osovina ili više: tu > 75 t

o

nema bočni nagib

p

s kabinom za kočničara (21)

SLOVO RAZREDA: F - OTVORENI TERETNI VAGON S VISOKIM STRANICAMA

Vrsta teretnog vagona

posebne izvedbe

s 2 osovine: 25 t ≤ tu ≤ 30 t

s 3 osovine: 25 t ≤ tu ≤ 40 t

s 4 osovine: 50 t ≤ tu ≤ 60 t

sa 6 osovina ili više: 60 t ≤ tu ≤ 75 t

Slovne oznake

a

s 4 osovine

aa

sa 6 osovina ili više

b

velikog kapaciteta s osovinama (volumen > 45 m3)

c

s kontroliranim slobodnim istovarom na obje strane, ili alternativno s vrha (22)

cc

s kontroliranim slobodnim istovarom na obje strane, ili alternativno s vrha (22)

f

pogodan za promet u Velikoj Britaniji

ff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo kroz tunel)

fff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo trajektom)

k

s 2 ili tri osovine: tu < 20 t

s 4 osovine: tu < 40 t

sa 6 osovina ili više: tu < 50 t

kk

s 2 ili tri osovine: 20 t ≤ tu < 25 t

s 4 osovine: 40 t ≤ tu < 50t

sa 6 osovina ili više: 50 t ≤ tu < 60 t

l

s prirodnim istovarom rasutog tereta istodobno na obje strane, s vrha (22)

ll

s prirodnim istovarom rasutog tereta istodobno na obje strane s dna (22)

n

s 2 osovine: tu > 30 t

s 3 osovine ili više: tu > 40 t

s 4 osovine: tu > 60 t

sa 6 osovina ili više: tu > 75 t

o

s osovinskim prirodnim istovarom rasutog tereta s vrha (22)

oo

s osovinskim prirodnim istovarom rasutog tereta s dna (22)

p

s kontroliranim osovinskim prirodnim istovarom s vrha (22)

pp

s kontroliranim osovinskim prirodnim istovarom s dna (22)

ppp

s kabinom za kočničara (23)

Način istovara ovih teretnih vagona određen je kombinacijom sljedećih svojstava:

 

Raspored istovarnih otvora:

:

osovinski:

:

otvori su smješteni iznad osi kolosijeka

:

s obiju strana:

:

otvori su s obiju strana kolosijeka izvan tračnica

(Za ove teretne vagone način istovara je:

istodobno kada potpuni istovar teretnih vagona zahtijeva otvaranje otvora s obiju strana,

naizmjence kada je potpun istovar teretnih vagona moguć uporabom otvora na jednoj strani)

:

s vrha:

:

donji rub istovarnoga otvora (bez obzira na pomični nastavak istovarnoga otvora koji ga može povećati) nalazi se najmanje 0,700 m iznad tračnice i omogućuje korištenje transportne trake za prihvat robe

:

s dna:

:

položaj donjeg ruba istovarnoga otvora ne dopušta prihvat robe na transportnu traku.

 

Način istovara:

:

prirodni:

:

Kada se istovarni otvori otvore za istovar mogu se ponovno zatvoriti tek kada je teretni vagon prazan ili

:

kontrolirani:

:

istovar se u svakom trenutku može podesiti ili čak prekinuti.

SLOVO RAZREDA: G – ZATVORENI TERETNI VAGON

Vrsta teretnog vagona

uobičajene izvedbe

s najmanje 8 otvora za ventilaciju

s 2 osovine: 9 m ≤ lu < 12 m; 25 t ≤ tu ≤ 30 t

s 4 osovine: 15 m ≤ lu < 18 m; 50 t ≤ tu ≤ 60 t

sa 6 osovina ili više: 15 m ≤ lu < 18 m; 60 t ≤ tu ≤ 75 t

Slovne oznake

a

s 4 osovine

aa

sa 6 osovina ili više

b

velikoga kapaciteta:

— s 2 osovine: lu ≥ 12 m i kapacitet korisnog prostora ≥ 70 m3

— s 4 osovine ili više: lu ≥ 18 m

bb

s 4 osovine: lu > 18 m (24)

g

za žitarice

h

za voće i povrće (25)

k

s 2 osovine: tu < 20 t

s 4 osovine: tu < 40 t

sa 6 osovina ili više: tu < 50 t

kk

s 2 osovine: 20 t ≤ tu < 25 t

s 4 osovine: 40 t ≤ tu < 50 t

sa 6 osovina ili više: 50 t ≤ tu < 60 t

l

s manje od osam otvora za ventilaciju

ll

s proširenim vratima (24)

m

s 2 osovine: lu < 9 m

s 4 osovine ili više: lu < 15 m

n

s 2 osovine: tu > 30 t

s 4 osovine: tu > 60 t

sa 6 osovina ili više: tu > 75 t

o

s 2 osovine: lu < 12 m i kapacitet korisnog prostora ≥ 70 m3

p

s kabinom za kočničara (24)

SLOVO RAZREDA: H — ZATVORENI TERETNI VAGON

Vrsta teretnog vagona

posebne izvedbe

s 2 osovine: 9 m ≤ lu ≤ 12 m; 25 t ≤ tu ≤ 28 t

s 4 osovine: 15 m ≤ lu < 18 m; 50 t ≤ tu ≤ 60 t

sa 6 osovina ili više: 15 m ≤ lu < 18 m; 60 t ≤ tu ≤ 75 t

Slovne oznake

a

s 4 osovine

aa

sa 6 osovina ili više

b

s 2 osovine: 12 m ≤ lu ≤ 14 m i kapacitet korisnog prostora ≥ 70 m3  (26)

s 4 osovine ili više: 18 m ≤ lu < 22 m

bb

s 2 osovine: lu ≥ 14 m

s 4 osovine ili više: lu ≥ 22 m

c

s vratima na čelnim stranicama

cc

s vratima na čelnim stranicama i s unutrašnjošću uređenom za prijevoz motornih vozila

d

s otvorima na podu

dd

s nagibnom karoserijom (27)

e

s 2 poda

ee

s 3 poda ili više

f

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (26)

ff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo kroz tunel)

fff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo trajektom) (26)

g

za žitarice

gg

za cement (27)

h

za voće i povrće (28)

hh

za mineralno gnojivo (27)

i

sa stranicama koje se otvaraju ili kliznim stranicama

ii

s vrlo čvrstim stranicama koje se otvaraju ili kliznim stranicama (29)

k

s 2 osovine: tu < 20 t

s 4 osovine: tu < 40 t

sa 6 osovina ili više: tu < 50 t

kk

s 2 osovine: 20 t ≤ tu < 25 t

s 4 osovine: 40 t ≤ tu < 50 t

sa 6 osovina ili više: 50 t ≤ tu < 60 t

l

s pomičnim pregradama (30)

ll

s pomičnim pregradama koje se mogu zaključati (30)

m

s 2 osovine: lu < 9 m

s 4 osovine ili više: lu < 15 m

mm

s 4 osovine ili više: lu > 18 m (27)

n

s 2 osovine: tu > 28 t

s 4 osovine: tu < 60 t

sa 6 osovina ili više: tu > 75 t

o

s 2 osovine: lu 12 m < 14 m i utovarnim prostorom ≥ 70 m3

p

s kabinom za kočničara (27)

SLOVO RAZREDA: I – TERETNI VAGON S KONTROLOM TEMPERATURE

Vrsta teretnog vagona

teretni vagon hladnjak

s toplinskom izolacijom razreda IN,

s ventilacijom na motorni pogon,

s rešetkama i spremnikom za led ≥ 3,5 m3

s 2 osovine: 19 m2 ≤ površina poda < 22 m2; 15 t ≤ tu ≤ 25 t

s 4 osovine: površina poda ≥ 39 m2; 30 t ≤ tu ≤ 40 t

Slovne oznake

a

s 4 osovine

b

s 2 osovine velikog podnog prostora: 22 m2 ≤ utovarna površina ≤ 27 m2

bb

s 2 osovine vrlo velike podne površine: podna površina > 27 m2

c

s kukama za meso

d

za ribu

e

s električnom ventilacijom

f

pogodan za promet u Velikoj Britaniji

ff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo kroz tunel)

fff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo trajektom) (31)

g

s mehaničkim hlađenjem (31)  (32)

gg

hladnjak s ukapljenim plinom (31)

h

s toplinskom izolacijom razreda IR

i

mehanički hlađen opremom iz pratećeg tehničkog vagona (31)  (32)  (33)

ii

prateći tehnički vagon (31)  (33)

k

s 2 osovine: tu > 15 t

s 4 osovine: tu < 30 t

l

izolirani bez ledenica (31)  (34)

m

s 2 osovine: površina poda < 19 m2

s 4 osovine: površina poda< 39 m2

mm

s 4 osovine: površina poda ≥ 39m2  (35)

n

s 2 osovine: tu > 25 t

s 4 osovine; tu > 40 t

o

s ledenicama kapaciteta manjeg od 3,5 m3  (34)

p

bez podnih rešetaka

Napomena: Površina poda zatvorenih vagona hladnjaka uvijek se određuje uzimajući u obzir korištenje ledenica.

SLOVO RAZREDA: K – DVOOSOVINSKI PLATO VAGON

Vrsta teretnog vagona

uobičajene izvedbe

s preklopivim niskim stranicama i s kratkim potpornjima

lu ≥ 12 m; 25 t ≤ tu ≤ 30 t

Slovne oznake

b

s dugačkim potpornjima

g

prilagođen za prijevoz kontejnera (36)

i

s pomičnim pokrovom i čvrstim čelnim stranicama (37)

j

s amortizacijskim uređajem

k

tu < 20 t

kk

20 t ≤ tu < 25 t

l

bez potpornja

m

9 m ≤ lu < 12 m

mm

lu < 9 m

n

tu > 30 t

o

s čvrstim stranicama

p

bez stranica (37)

pp

s odvojivim stranicama

SLOVO RAZREDA: L – DVOOSOVINSKI PLATO VAGON

Vrsta teretnog vagona

teretni vagon posebne izvedbe

lu ≥ 12 m; 25 t ≤ tu ≤ 30 t

Slovne oznake

b

Posebno opremljeni sa svrhom osiguranja kontejnera srednje veličine (pa) (38)

c

s okretnim podlogama (38)

d

za prijevoz motornih vozila, bez krova (38)

e

za prijevoz motornih vozila, s krovom (38)

f

pogodan za promet u Velikoj Britaniji

ff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo kroz tunel)

fff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo trajektom)

g

opremljen za prijevoz kontejnera (osim pa) (38)  (39)

h

opremljen za prijevoz čeličnih koluta za namatanje, otvor na stranu (38)  (40)

hh

opremljen za prijevoz čeličnih koluta za namatanje, otvor prema gore (38)  (40)

i

s pomičnim pokrovom i čvrstim čelnim stranicama (38)

ii

s vrlo čvrstim pomičnim metalnim pokrovom (41) i nepomičnim čelnim stranicama (38)

j

s amortizacijskim uređajem

k

tu < 20 t

kk

20 t ≤ tu < 25 t

l

bez potpornja (38)

m

9 m ≤ lu < 12 m

mm

lu < 9 m

n

tu > 30 t

p

bez stranica (38)

SLOVO RAZREDA: O – MJEŠOVITI PLATO-VAGON I OTVORENI VAGON S VISOKIM STRANICAMA

Vrsta teretnog vagona

uobičajene izvedbe

s 2 ili 3 osovine, s preklopivim stranicama i s potpornjima

s 2 osovine: lu ≥ 12 m; 25 t ≤ tu ≤ 30 t

s 3 osovine: lu ≥ 12 m; 25 t ≤ tu ≤ 40 t

Slovne oznake

a

s 3 osovine

f

pogodan za promet u Velikoj Britaniji

ff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo kroz tunel)

fff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo trajektom)

k

tu < 20 t

kk

20 t ≤ tu < 25 t

l

bez potpornja

m

9 m ≤ lu < 12 m

mm

lu < 9 m

n

s 2 osovine: tu > 30 t

s 3 osovine: tu > 40 t

SLOVO RAZREDA: R – PLATO-VAGON S OKRETNIM POSTOLJIMA

Vrsta teretnog vagona

uobičajene izvedbe

s preklopivim čelnim stranicama i potpornjima

18 m ≤ lu < 22 m; 50 t ≤ tu ≤ 60 t

Slovne oznake

b

lu ≥ 22 m

e

s preklopivim bočnim stranicama

g

opremljen za prijevoz kontejnera (42)

h

opremljen za prijevoz čeličnih koluta za namatanje, s otvorom na stranu (43)

hh

opremljen za prijevoz čeličnih koluta za namatanje, s otvorom prema gore (43)

i

s pomičnim pokrovom i nepomičnim čelnim stranicama (44)

j

s amortizacijskim uređajem

k

tu < 40 t

kk

40 t ≤ tu < 50 t

l

bez potpornja

m

15 m ≤ lu < 18 m

mm

lu < 15 m

n

tu > 60 t

o

s nepomičnim čelnim stranicama, visine manje od 2 m

oo

s nepomičnim čelnim stranicama, visine 2 m ili više (44)

p

bez preklapajućih čelnih stranica

 

pp

s odvojivim stranicama

SLOVO RAZREDA: S - PLATO-VAGON S OKRETNIM POSTOLJIMA

Vrsta teretnog vagona

posebne izvedbe

s 4 osovine: lu ≥ 18 m; 50 t ≤ tu ≤ 60 t

sa 6 osovina ili više: lu ≥ 22 m; 60 t ≤ tu ≤ 75 t

Slovne oznake

a

sa 6 osovina (2 troosovinska okretna postolja)

aa

sa 8 osovina ili više

aaa

s 4 osovine (2 dvoosovinska okretna postolja) (45)

b

posebno opremljen za osiguranje kontejnera srednje veličine (pa) (46)

c

s okretnim podlogama (46)

d

opremljen za prijevoz motornih vozila, bez krova (46)  (47)

e

za prijevoz motornih vozila, s krovom (46)

f

pogodan za promet u Velikoj Britaniji

ff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo kroz tunel)

fff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo trajektom)

g

opremljen za prijevoz kontejnera, ukupne duljine ≤ 60' (osim pa) (46)  (47)  (48)

gg

opremljen za prijevoz kontejnera, ukupne duljine > 60' (osim pa) (46)  (47)  (48)

h

prilagođen za prijevoz čeličnih koluta za namatanje s otvorom na stranu (46)  (49)

hh

prilagođen za prijevoz čeličnih koluta za namatanje s otvorom prema gore (46)  (49)

i

s pomičnim pokrovom i nepomičnim čelnim stranicama (46)

ii

s vrlo čvrstim pomičnim metalnim pokrovom (50) i nepomičnim čelnim stranicama (46)

j

s amortizacijskim uređajem

k

s 4 osovine: tu < 40 t

sa 6 osovina ili više: tu < 50 t

kk

s 4 osovine: 40 t ≤ tu < 50 t

sa 6 osovina ili više: 50 t ≤ tu < 60 t

l

bez potpornja (46)

m

s 4 osovine: 15 m ≤ lu < 18 m

sa 6 osovina ili više: 18 m ≤ lu < 22 m

mm

s 4 osovine: lu < 15 m

sa 6 osovina ili više: lu < 18 m

mmm

s 4 osovine: lu ≥ 22 m (45)

n

s 4 osovine: tu > 60 t

sa 6 osovina ili više: tu > 75 t

p

bez stranica

SLOVO RAZREDA: T - VAGON S POMIČNIM KROVOM

Vrsta teretnog vagona

s 2 osovine: 9 m ≤ lu < 12 m; 25 t ≤ tu ≤ 30 t

s 4 osovine: 15 m ≤ lu < 18 m; 50 t ≤ tu ≤ 60 t

sa 6 osovina ili više: 15 m ≤ lu < 18 m; 60 t ≤ tu ≤ 75 t

Slovne oznake

a

s 4 osovine

aa

sa 6 osovina ili više

b

teretni vagon velikoga kapaciteta: s 2 osovine: lu ≥ 12 m

s 4 osovine ili više: lu ≥ 18 (51)  (52)

c

s vratima na čelnim stranicama

d

s kontroliranim prirodnim istovarom na izabranu stranu, s vrha (51)  (52)  (53)

dd

s kontroliranim prirodnim istovarom na izabranu stranu, s dna (51)  (52)  (53)

e

s visinom svijetloga otvora vrata > 1,90 m (51)  (52)  (53)

f

pogodan za promet u Velikoj Britaniji

ff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo kroz tunel)

fff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo trajektom)

g

za žitarice

h

opremljen za prijevoz čeličnih koluta za namatanje s otvorom na stranu

hh

opremljen za prijevoz čeličnih koluta za namatanje s otvorom prema gore

i

s bočnim stranicama koje se otvaraju (51)

j

s amortizacijskim uređajem

k

s 2 osovine: tu < 20 t

s 4 osovine: tu < 40 t

sa 6 osovina ili više: tu < 50 t

kk

s 2 osovine: 20 t ≤ tu < 25 t

s 4 osovine: 40 t ≤ tu < 50 t

sa 6 osovina ili više: 50 t ≤ tu < 60 t

l

s prirodnim istovarom odjednom na obje strane, s vrha (51)  (52)  (53)

ll

s prirodnim istovarom odjednom na obje strane, s dna (51)  (52)  (53)

m

s 2 osovine: lu < 9 m

s 4 osovine ili više: lu < 15 m (52)

n

s 2 osovine: tu > 30 t

s 4 osovine: tu > 60 t

sa 6 osovina ili više: tu > 75 t

o

s osovinskim gravitacijskim istovarom odjednom na obje strane, s vrha (51)  (52)  (53)

oo

s osovinskim gravitacijskim istovarom odjednom na obje strane, s dna (51)  (52)  (53)

p

s kontroliranim osovinskim gravitacijskim istovarom odjednom na obje strane, s vrha (51)  (52)  (53)

 

pp

s kontroliranim osovinskim gravitacijskim istovarom odjednom na obje strane, s dna (51)  (52)  (53)

Način istovara ovih teretnih vagona određen je kombinacijom sljedećih značajki:

 

Smještaj istovarnih otvora:

:

osovinski:

:

otvori su iznad kolosiječne osi

:

s obiju strana:

:

otvori su s obiju strana kolosijeka izvan tračnica,

te se istovaruju:

istodobno na obje strane onda kada potpun istovar teretnih vagona zahtijeva upotrebu otvora s obiju strana,

na izabranu stranu onda kada je potpun istovar teretnih vagona moguć uporabom otvora na jednoj strani

:

s vrha:

:

donji rub istovarnoga otvora (bez pomičnog nastavka istovarnoga otvora) nalazi se najmanje 0,700 m iznad tračnice i omogućuje prihvat robe na transportnu traku

:

s dna:

:

smještaj donjeg ruba istovarnoga otvora ne dopušta korištenje transportne trake za robu.

 

Način istovara:

:

prirodni:

:

istovarni otvori mogu se ponovno zatvoriti tek nakon potpunog istovara ili

:

kontrolirani:

:

istovar se u svakom trenutku može podesiti ili čak prekinuti.

SLOVO RAZREDA: U – POSEBNI TERETNI VAGONI

Vrsta teretnog vagona

osim slova razreda F, H, L, S ili Z

s 2 osovine: 25 t ≤ tu ≤ 30 t

sa 3 osovine: 25 t ≤ tu ≤ 40 t

s 4 osovine: 50 t ≤ tu ≤ 60t

sa 6 osovina ili više: 60 t ≤ tu ≤ 75 t

Slovne oznake

a

s 4 osovine

aa

sa 6 osovina ili više

c

s istovarom pod tlakom

d

s prirodnim kontroliranim istovarom na izabranu stranu, s vrha (54)

dd

s prirodnim kontroliranim istovarom na izabranu stranu, s dna (54)

f

pogodan za promet u Velikoj Britaniji

ff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo kroz tunel)

fff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo trajektom)

g

za žitarice

i

opremljen za prijevoz tereta koji bi natovareni na običan vagon prekoračivali širinu kolosijeka (55)  (56)

k

s 2 ili 3 osovine: tu < 20 t

s 4 osovine: tu < 40 t

sa 6 osovina ili više: tu < 50 t

kk

s 2 ili 3 osovine: 20 t ≤ tu < 25 t

s 4 osovine: 40 t ≤ tu < 50 t

sa 6 osovina ili više: 50 t ≤ tu < 60 t

l

s prirodnim istovarom odjednom na obje strane s vrha (54)

ll

s prirodnim istovarom odjednom na obje strane, s dna

n

s 2 osovine: tu > 30 t

s 3 osovine: tu > 40 t

s 4 osovine: tu > 60 t

sa 6 osovina ili više: tu > 75 t (56)

o

s prirodnim osovinskim istovarom s vrha (54)

oo

s prirodnim osovinskim istovarom s dna (54)

p

s prirodnim osovinskim istovarom s vrha (54)

 

pp

s prirodnim osovinskim istovarom s dna (54)

Način istovara ovih teretnih vagona određen je kombinacijom sljedećih značajki:

 

Smještaj istovarnih otvora:

:

osovinski:

:

otvori su iznad kolosiječne osi

:

s obiju strana:

:

otvori su s obiju strana kolosijeka izvan tračnica

(Za ove teretne vagone način istovara je:

istodobno na obje strane onda kada potpun istovar teretnih vagona zahtijeva upotrebu otvora s obiju strana,

na izabranu stranu onda kada je potpun istovar teretnih vagona moguć uporabom otvora na jednoj strani

:

s vrha:

:

donji rub istovarnoga otvora (bez pomičnog nastavka istovarnog otvora koji ga može povećati) nalazi se najmanje 0,700 m iznad tračnice i omogućuje prihvat robe na transportnu traku

:

s dna:

:

položaj donjeg ruba istovarnoga otvora ne dopušta korištenje transportne trake za robu.

 

Način istovara:

:

prirodni:

:

istovarni otvori mogu se ponovno zatvoriti tek nakon potpunog istovara ili

:

kontrolirani:

:

istovar se u svakom trenutku može podesiti ili čak prekinuti.

SLOVO RAZREDA: Z – VAGON CISTERNA

Vrsta teretnog vagona

s metalnim spremnikom,

za prijevoz tekućina ili plinova

s 2 osovine: 25 t ≤ lu ≤ 30 t

s 3 osovine: 25 t ≤ tu ≤ 40 t

s 4 osovine: 50 t ≤ tu ≤ 60 t

sa 6 osovina ili više: 60 t ≤ tu ≤ 75 t

Slovne oznake

a

s 4 osovine

aa

sa 6 osovina ili više

b

za naftne derivate (57)

c

s istovarom pod tlakom (58)

d

za hranu i kemijske proizvode (57)

e

opremljen uređajem za zagrijavanje

f

pogodan za promet u Velikoj Britaniji

ff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo kroz tunel)

fff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo trajektom)

g

za prijevoz stlačenih plinova, ukapljenih plinova ili otopljenih pod tlakom (58)

i

cisterna s nemetalnim spremnikom

j

s amortizacijskim uređajem

k

s 2 ili 3 osovine: tu < 20 t

s 4 osovine: tu < 40 t

sa 6 osovina ili više: tu < 50 t

kk

s 2 ili 3 osovine: 20 t ≤ tu < 25 t

s 4 osovine: 40 t ≤ tu < 50 t

sa 6 osovina ili više: 50 t ≤ tu < 60 t

n

s 2 osovine: tu > 30 t

s 3 osovine: tu > 40 t

s 4 osovine tu > 60 t

sa 6 osovina ili više: tu > 75 t

p

s kabinom za kočničara (57)

SLOVNO OZNAČIVANJE ZGLOBNIH VAGONA I VIŠESTRUKIH TERETNIH VAGONA

DEFINICIJA RAZREDA I SLOVNE OZNAKE

1.   Važne napomene

U priloženim tablicama podaci navedeni u metrima odnose se na unutrašnju duljinu vagona (lu).

2.   Slovne oznake prihvaćene međunarodne vrijednosti za sve razrede

q

vod električnoga grijanja koji se može napajati strujama svih prihvaćenih vrsta

qq

vod i instalacija električnoga grijanja koja se može napajati strujama svih prihvaćenih vrsta

s

vagoni odobreni za promet pod „s” uvjetima (vidjeti Prilog B TSI-ja za željeznička vozila)

ss

vagoni odobreni za promet pod „ss” uvjetima (vidjeti Prilog B TSI-ja za željeznička vozila)

3.   Slovne oznake s nacionalnim vrijednostima

t, u, v, w, x, y, z

Vrijednost ovih slova određuje svaka država članica.

SLOVO RAZREDA: F - OTVORENI TERETNI VAGON S VISOKIM BOČNIM STRANICAMA

Vrsta teretnog vagona

zglobni ili višestruki

s osovinama, s 2 jedinice

22 m ≤ lu < 27 m

Slovne oznake

a

s okretnim postoljima

c

s kontroliranim prirodnim istovarom na izabranu stranu s vrha (59)

cc

s kontroliranim prirodnim istovarom na izabranu stranu s dna (59)

e

s 3 jedinice

ee

s 4 jedinice ili više

f

pogodan za promet u Velikoj Britaniji

ff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo kroz tunel)

fff

pogodan za promet u Velikoj Britaniji (samo trajektom)

l

s prirodnim istovarom istodobno na obje strane s vrha (59)

ll

s prirodnim istovarom istodobno na obje strane s dna (59)

m

s 2 jedinice: lu ≥ 27 m

mm

s 2 jedinice: lu < 22 m

o

s prirodnim osovinskim istovarom s vrha (59)

oo

s prirodnim osovinskim istovarom s dna (59)

p

s prirodnim kontroliranim osovinskim istovarom s vrha (59)

pp

s prirodnim kontroliranim osovinskim istovarom s dna (59)

r

zglobni vagon

rr

višestruki vagon

Način istovara ovih teretnih vagona određen je kombinacijom sljedećih značajki:

 

Smještaj istovarnih otvora:

:

osovinski:

:

otvori su iznad kolosiječne osi