PRILOG

Tehničke specifikacije za interoperabilnost u odnosu na podsustav „željeznička vozila –buka” transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava

1.

UVOD

1.1.	Tehničko područje primjene

1.2.	Geografsko područje primjene

1.3.	Sadržaj ovog TSI-ja

2.	DEFINICIJA PODSUSTAVA/PODRUČJE PRIMJENE

2.1.	Definicija podsustava/područje primjene

2.1.1.

Vlakovi s motorima s unutarnjim sagorijevanjem na vlastiti pogon ili električni vlakovi na vlastiti pogon

2.1.2.

Vučna vozila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem ili električna vučna vozila

2.1.3.

Putnički vagoni

2.1.4.

Teretni vagoni, uključujući vozila namijenjena prijevozu kamiona

2.1.5.

Mobilna željeznička oprema za izgradnju i održavanje željezničke infrastrukture

2.2.	Sučelja podsustava

3.	OSNOVNI ZAHTJEVI

3.1.

Općenito

3.2.	Osnovni zahtjevi

3.3.	Opći osnovni zahtjevi

3.3.1.

Zaštita okoliša

4.	ZNAČAJKE PODSUSTAVA

4.1.

Uvod

4.2.	Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava

4.2.1.

Buka koju emitiraju teretni vagoni

4.2.2.

Buka koju emitiraju lokomotive, motorni vlakovi, putnički vagoni i pružna vozila

4.2.3.

Unutarnja buka lokomotiva, motornih vlakova i putničkih vagona s upravljačnicom

4.3.	Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja

4.4.	Operativna pravila

4.5.	Pravila za održavanje

4.6.	Stručna osposobljenost

4.7.	Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

4.8.	Registri željezničke infrastrukture i željezničkih vozila

4.8.1.

Registar željezničke infrastrukture

4.8.2.

Registar željezničkih vozila

5.	INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI

6.	OCJENA SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI ZA UPORABU INTEROPERABILNIH SASTAVNIH DIJELOVA I PROVJERA PODSUSTAVA

6.1.	Interoperabilni sastavni dijelovi

6.2.	Podsustav željezničkih vozila u pogledu buke koju emitiraju željeznička vozila

6.2.1.

Postupci ocjene

6.2.2.

Moduli

6.2.3.

Metode provjere koje se odnose na aspekt buke željezničkih vozila

6.2.4.

Vozila koja zahtijevaju EZ potvrdu prema TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina i ovom TSI -ju

7.

PROVEDBA

7.1.	Generalități

7.2.	Revizija TSI -ja

7.3.	Dvostupanjski pristup

7.4.	Program modernizacije za smanjenje buke

7.5.	Primjena ovog TSI-ja na nova željeznička vozila

7.5.1.

Buka pri polasku

7.5.2.

Iznimke za nacionalne, bilateralne, multilateralne ili multinacionalne sporazume

7.6.	Primjena ovog TSI-ja na postojeća željeznička vozila

7.6.1.

Obnova ili modernizacija postojećih teretnih vagona

7.6.2.

Obnova ili modernizacija lokomotiva, motornih vlakova, putničkih vagona i pružnih vozila

7.7.	Posebni slučajevi

7.7.1.

Uvod

7.7.2.

Popis posebnih slučajeva

DODATAK A

DEFINICIJA REFERENTNOG KOLOSIJEKA

DODATAK B

METODA IZRAČUNA MANJEG ODSTUPANJA

DODATAK C

DETALJI ZA MJERENJA STACIONARNE BUKE

DODATAK D

DETALJI MJERENJA BUKE PRI POLASKU VOZILA

DODATAK E

DETALJI MERENJA BUKE U VOŽNJI

DODATAK F

DETALJI MJERENJA UNUTARNJE BUKE U UPRAVLJAČNICI

DODATAK G

OPĆI PODACI I DEFINICIJE VEZANE ZA ISPITIVANJE BUKE

TRANSEUROPSKI KONVENCIONALNI ŽELJEZNIČKI SUSTAV

Tehničke specifikacije za interoperabilnost

Podsustav: Konvencionalna željeznička vozila

Područje primjene: Buka

Aspekt: buka koju emitiraju teretni vagoni, lokomotive, motorni vlakovi i putnički vagoni

1.   UVOD

1.1.   Tehničko područje primjene

Ovaj se TSI odnosi na podsustav konvencionalnih željezničkih vozila kako je određen u Prilogu II. Direktivi 2008/57/EZ. Daljnji podaci o podsustavu konvencionalnih željezničkih vozila navedeni su u odjeljku 2.

Ovaj TSI obuhvaća buku koju emitiraju željeznička vozila koja su u području primjene ovog TSI-ja.

1.2.   Geografsko područje primjene

Geografsko područje primjene ovog TSI-ja je transeuropski konvencionalni željeznički sustav kao što je opisan u Prilogu I. Direktivi 2008/57/EZ.

1.3.   Sadržaj ovog TSI-ja

Sukladno članku 5. stavku 3. Direktive 2008/57/EZ, ovaj TSI:

(a)	navodi predviđeno područje primjene (odjeljak 2.);

(b)	propisuje osnovne zahtjeve za predmetni podsustav željezničkih vozila i njegova sučelja s drugim podsustavima (odjeljak 3.);

(c)	određuje funkcionalne i tehničke specifikacije koje mora ispunjavati podsustav i njegova sučelja s drugim podsustavima (odjeljak 4.);

(d)	za svaki razmatrani slučaj navodi postupke za ocjenu sukladnosti ili prikladnosti za uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova ili EZ provjeru podsustava (odjeljak 6.);

(e)	navodi strategiju za provedbu ovog TSI-ja (odjeljak 7.);

(f)	navodi stručne osposobljenosti koje se zahtijevaju od osoblja, te zdravstvene i sigurnosne uvjete pri radu i održavanju podsustava kao i pri provedbi TSI-ja (odjeljak 4.).

Ovaj TSI ne sadržava specifikacije vezane za interoperabilne sastavne dijelove.

U skladu s člankom 5. stavkom 5., mogu se predvidjeti odredbe za posebne slučajeve svakog TSI-ja; one su navedene u odjeljku 7.

2.   DEFINICIJA PODSUSTAVA/PODRUČJE PRIMJENE

2.1.   Definicija podsustava/područje primjene

Željeznička vozila koja su predmet ovog TSI-ja sastoje se od vozila određenih u ovoj odredbi koji će prometovati na cijeloj transeuropskoj konvencionalnoj željezničkoj mreži ili dijelu te mreže. Postojeći TSI uključuje ograničenja vezana za buku u stanju mirovanja, pri polasku i u vožnji te uz buku unutar upravljačnice.

2.1.1.   Vlakovi s motorima s unutarnjim sagorijevanjem na vlastiti pogon ili električni vlakovi na vlastiti pogon

Ova vrsta vozila uključuje sve putničke vlakove, koji se sastoje od jednog ili više vozila, u nedjeljivom ili unaprijed zadanom sastavu. Vučna oprema s motorima na unutarnje sagorijevanje ili s elektromotorima se ugrađuje u neka (ili sva) vozila vlaka, a vlak je opremljen najmanje jednom upravljačnicom.

Ova vrsta vozila se dalje u tekstu naziva motorni vlak.

Primjeri motornih vlakova: kompozicija vlaka, električni/ili dizelski motorni vlak, vučni vagon.

2.1.2.   Vučna vozila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem ili električna vučna vozila

Ovakva vrsta vozila uključuje vučna vozila koja ne mogu prevoziti korisni teret, poput električnih lokomotiva ili lokomotiva s motorima s unutarnjim sagorijevanjem ili pogonskih vozila. Ova vozila se uključuju u vlakove za prijevoz putnika i/ili robe.

Ova se vrsta vozila dalje u tekstu naziva lokomotiva.

Primjeri lokomotiva: lokomotiva, manevarska lokomotiva, pogonsko vozilo, pogonski vagon.

2.1.3.   Putnički vagoni

Ova vrsta vozila uključuje vozila bez vlastite vuče koja prevoze putnike i/ili prtljagu i koja prometuju u promjenjivim sastavima s vozilima iz gore opisane kategorije „vučna vozila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem ili električna vučna vozila” koja obavljaju ulogu vuče.

Ova se vrsta vozila dalje u tekstu naziva putnički vagoni.

Primjeri putničkih vagona: putnički vagon, putnički vagon s upravljačnicom, vagon za prtljagu, vučna prikolica i vagoni za prijevoz automobila kada ih se namjerava koristiti u putničkim vlakovima.

2.1.4.   Teretni vagoni, uključujući vozila namijenjena prijevozu kamiona

Ova vrsta vozila uključuje vozila bez vuče namijenjena prijevozu robe i koja nisu namijenjena prijevozu osoba.

Ova se vrsta vozila dalje u tekstu naziva teretnim vagonima ili vagonima.

2.1.5.   Mobilna željeznička oprema za izgradnju i održavanje željezničke infrastrukture

Ova vrsta vozila ulazi u područje primjene ovog TSI-ja samo ako ima sve sljedeće značajke:

(a)	ako prometuje na vlastitim željezničkim kotačima;

(b)	ako je predviđeno da ima značajke neophodne za rad pružnih sustava za detekciju vlaka;

(c)	ako se u prijevoznom sastavu prevoze na vlastitim željezničkim kotačima na vlastiti pogon ili ako su vučena.

Radna konfiguracija nalazi se van područja djelovanja ovog TSI-ja.

Ova se vrsta vozila dalje u tekstu naziva pružna vozila. Pružna vozila moraju ispunjavati zahtjeve koji su određeni za lokomotive u ovom TSI-ju.

2.2.   Sučelja podsustava

Ovaj TSI o buci ima sučelja s:

(a)	kategorijom teretnih vagona, u pogledu: — buke u vožnji, — stacionarne buke;

(b)	kategorijama lokomotiva, motornih vlakova, pružnih vozila i putničkih vagona, u pogledu: — stacionarne buke, — buke pri polasku (ne primjenjuje se na putničke vagone), — buke u vožnji, — unutarnje buke u upravljačnici, ako je to primjenjivo.

3.   OSNOVNI ZAHTJEVI

3.1.   Općenito

Ispunjavanje odgovarajućih osnovnih zahtjeva navedenih u odjeljku 3. ovog TSI-ja osigurava se sukladnošću sa specifikacijama navedenim u odjeljku 4. za podsustave, dokazano pozitivnim rezultatom ocjene provjere podsustava, na način određen u odjeljku 6.

Ipak odgovarajuća ocjena sukladnosti provodi se u skladu s postupcima u nadležnosti država članica, u slučaju da je dio osnovnih zahtjeva obuhvaćen nacionalnim pravilima zbog postojanja:

(a)	otvorenih i rezerviranih pitanja utvrđenih u TSI-ju;

(b)	izuzeća na temelju članka 9. Direktive 2008/57/EZ;

(c)	posebnih slučajeva opisanih u odjeljku 7.7. ovog TSI-ja.

3.2.   Osnovni zahtjevi

Osnovni zahtjevi odnose se na:

(a)	sigurnost;

(b)	pouzdanost i raspoloživost;

(c)	zaštitu zdravlja;

(d)	zaštitu okoliša;

(e)	tehničku kompatibilnost.

Ovi zahtjevi uključuju opće zahtjeve, te zahtjeve svojstvene svakom podsustavu.

3.3.   Opći osnovni zahtjevi

3.3.1.   Zaštita okoliša

Kod rada transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava moraju se poštovati postojeći propisi o zaštiti od buke u skladu s osnovnim zahtjevom 1.4.4. Priloga III. Direktivi 2008/57/EZ.

U odnosu na podsustav željezničkih vozila u vezi s bukom koju emitiraju željeznička vozila, na ovaj osnovni zahtjev pozivaju se sljedeće specifikacije pododjeljaka:

(a)	buka u vožnji, (osnovni parametri u točkama 4.2.1.1. i 4.2.2.4.);

(b)	stacionarna buka, (osnovni parametri u točkama 4.2.1.2. i 4.2.2.2.);

(c)	buka pri polasku (osnovni parametri u točki 4.2.2.3.);

(d)	unutarnja buka u lokomotivama, motornim vlakovima i upravljačkim vozilima (osnovni parametri u točki 4.2.3.).

4.   ZNAČAJKE PODSUSTAVA

4.1.   Uvod

Transeuropski konvencionalni željeznički sustav, na koji se primjenjuje Direktiva 2008/57/EZ, i čiji je dio podsustav željezničkih vozila, je cjeloviti sustav čija se sukladnost mora provjeriti. Ova se sukladnost posebno provjerava u pogledu specifikacija podsustava, njegovih sučelja sa sustavom u koji se uključuje, te u odnosu na pravila o načinu rada i održavanja.

Vodeći računa o primjenjivim osnovnim zahtjevima, u ovom odjeljku opisuje se podsustav željezničkih vozila u pogledu buke koju emitiraju željeznička vozila.

Ovaj se TSI primjenjuje na nova vozila, te na obnovljena ili modernizirana vozila sukladno odredbama odjeljka 7.

Dodatak G sadrži opće informacije i definicije vezane za ispitivanje buke. Kada to nije opisano u ovom TSI-ju, odgovarajuće EN norme koriste se u odnosu na pojmove, definicije, instrumente i baždarenja, kvalitetu mjerenja, zahtjeve vezane za podnošenje izvješća o ispitivanju i ostale opće informacije vezane za ispitivanje buke.

4.2.   Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava

Polazeći od osnovnih zahtjeva navedenih u odjeljku 3., funkcionalne i tehničke specifikacije vezane za buku koju emitiraju željeznička vozila su sljedeće:

(a)	stacionarna buka (osnovni parametri u točkama 4.2.1.2. i 4.2.2.2.);

(b)	buka pri polasku (osnovni parametri u točki 4.2.2.3.);

(c)	buka u vožnji, (osnovni parametri u točkama 4.2.1.1. i 4.2.2.4.);

(d)	unutarnja buka u lokomotivama, motornim vlakovima i upravljačkim vozilima (osnovni parametri u točki 4.2.3.).

4.2.1.   Buka koju emitiraju teretni vagoni

Buka koju emitiraju teretni vagoni dalje se dijeli na buku u vožnji i stacionarnu buku.

Buka uzrokovana vožnjom teretnog vagona znatno je uvjetovana bukom kotrljanja (bukom koju stvara kontakt između kotača i tračnice) koja je funkcija brzine.

Buka kotrljanja uzrokovana je kombiniranom hrapavošću kotača i tračnica i dinamičkim ponašanjem kolosijeka i kolnog sloga.

Buka u vožnji obuhvaća sljedeće parametre:

(a)	razinu zvučnog tlaka, prema utvrđenom načinu mjerenja;

(b)	položaj mikrofona;

(c)	brzinu vagona;

(d)	stanje kolosijeka(npr. akustična hrapavost tračnica, vertikalni i poprečni stupanj prigušenja kolosijeka.

Stacionarna buka teretnog vagona relevantna je samo ako je vagon opremljen pomoćnim uređajima poput motora, generatora i rashladnih sustava.

Stacionarna buka obuhvaća sljedeće parametre:

(a)	razinu zvučnog tlaka, prema definiranom načinu mjerenja i definiranom položaju mikrofona;

(b)	uvjete rada.

4.2.1.1.   Granične vrijednosti za buku u vožnji

Pokazatelj buke u vožnji je A-ponderirana ekvivalentna stalna razina zvučnog tlaka LpAeq,Tp izmjerena u trenutku prolaska vlaka/vozila na udaljenosti od 7,5 m od osi kolosijeka i 1,2 m iznad gornjega ruba tračnica.

Mjerenje je potrebno izvršiti u skladu s Dodatkom E.

Izmjerene razine buke u vožnji moraju biti sukladne s vrijednostima navedenim u tablici 1. kada se mjerenje vrši na kolosijeku sukladnom s Dodatkom A. Dozvoljeno je provesti ispitivanje na kolosijeku koji nije sukladan Dodatku A, te ako razine buke ne prelaze vrijednosti prikazane u tablici 1. postoji pretpostavka sukladnosti s ovim zahtjevom.

Mjere se i bilježe sljedeći uvjeti kolosijeka na kojem se vrše mjerenja buke u vožnji:

(a)	okomiti i poprečni stupanj prigušenja (TDR) u skladu s normom EN 15461;

(b)	akustična hrapavost tračnica u skladu s normom EN 15610.

Ako kolosijek na kojem se vrše mjerenja ispunjava referentne uvjete navedene u Dodatku A, ili je ispunjen kriterij prihvatljivosti iz Dodatka B, izmjerene vrijednosti označavaju se kao „usporedive”. U svim drugim slučajevima izmjerene vrijednosti označavaju se kao „neusporedive”.

U tehničkoj dokumentaciji i u Europskom registru odobrenih vozila (ERATV) upisuje se jesu li izmjerene vrijednosti „usporedive” ili „neusporedive”. Izmjerene vrijednosti razine buke, kao i odgovarajuća kakvoća kolosijeka bilježe se u tehničkoj dokumentaciji za kasniju procjenu podudarnosti između buke vozila i kolosijeka za usporedive i neusporedive podatke.

Izmjerena akustična hrapavost tračnica vrijedi tijekom razdoblja koje počinje tri mjeseca prije mjerenja i završava tri mjeseca nakon mjerenja, pod uvjetom da se u tijeku tog razdoblja ne obavlja održavanje kolosijeka koje bi moglo imati utjecaja na akustičnu hrapavost tračnica.

Izmjereni stupnjevi prigušenja kolosijeka vrijede tijekom razdoblja koje počinje godinu dana prije mjerenja i završava godinu dana nakon mjerenja, pod uvjetom da se u tijeku tog razdoblja ne obavlja održavanje kolosijeka koje bi moglo imati utjecaja na stupnjeve prigušenja kolosijeka.

Ako se van granica ovih vremenskih razdoblja isti dio kolosijeka ponovno koristi za mjerenja buke u vožnji, neophodno je ponovo izmjeriti akustičnu hrapavost tračnica i stupnjeve prigušenja. U tehničkoj dokumentaciji potrebno je priložiti dokaze o važenju podataka o kolosijeku na dan(e) ispitivanja vezano za vrstu ispitivanja buke u vožnji, npr. navodeći datum posljednjeg održavanja koje utječe na buku.

Tablica 1.

Granične vrijednosti LpAeq,Tp za buku u vožnji teretnih vagona

Vozila	LpAeq,Tp u dB
Novi vagoni s prosječnim brojem osovina po jedinici dužine (apl) do 0,15 m-1 pri 80 km/h	82
Obnovljeni ili modernizirani vagoni u skladu s člankom 20. Direktive 2008/57/EZ s prosječnim brojem osovina po jedinici dužine (apl) do 0,15 m-1 pri 80 km/h	84
Novi vagoni s prosječnim brojem osovina po jedinici dužine (apl) većim od 0,15 m-1 do 0,275 m-1 pri 80 km/h	83
Obnovljeni ili modernizirani vagoni u skladu s člankom 20. Direktive 2008/57/EZ s prosječnim brojem osovina po jedinici dužine većim od 0,15 m-1 do 0,275 m-1 pri 80 km/h	85
Novi vagoni s prosječnim brojem osovina po jedinici dužine (apl) većim od 0,275 m-1 pri 80 km/h	85
Obnovljeni ili modernizirani vagoni u skladu s člankom 20. Direktive 2008/57/EZ s prosječnim brojem osovina po jedinici dužine većim od 0,275 m-1 pri 80 km/h	87

Apl je broj osovina podijeljen s dužinom preko odbojnika.

Ako je najveća radna brzina vozila manja od 80 km/h, vozilo se ispituje pri najvećoj brzini, te se granične vrijednosti za buku u vožnji pri 80 km/h primjenjuju bez ispravka. U ostalim slučajevima buka u vožnji mjeri se pri 80 km/h i pri v (pri čemu je v = 190 km/h ili najveća radna brzina za koju je vozilo projektirano, ako je ta najveća brzina manja od 190 km/h). Vrijednost koja se uspoređuje s graničnim vrijednostima (vidjeti tablicu 1.) je maksimum izmjerene vrijednosti pri 80 km/h te izmjerena vrijednost pri najvećoj brzini u odnosu na onu pri 80 km/h pomoću jednadžbe LpAeq,Tp (80 km/h) = LpAeq,Tp(v)-30*log (v/80 km/h).

4.2.1.2.   Granične vrijednosti za stacionarnu buku

Stacionarna buka opisuje se A-ponderiranom ekvivalentnom stalnom razinom zvučnog tlaka LpAeq,Tp.

Mjerenja se provode u skladu s Dodatkom C.

Granične vrijednosti za stacionarnu buku teretnih vagona na udaljenosti od 7,5 m od osi kolosijeka i 1,2 m iznad gornjega ruba tračnica prikazane su u tablici 2. Pokazatelj za razinu zvučnog tlaka je LpAeq,T.

Tablica 2.

Granične vrijednosti LpAeq,T za stacionarnu buku teretnih vagona

Vozila	LpAeq,T u dB
Svi teretni vagoni	65

4.2.2.   Buka koju emitiraju lokomotive, motorni vlakovi, putnički vagoni i pružna vozila

4.2.2.1.   Uvod

U skladu s točkom 2.1.5., pružna vozila se ocjenjuju u odnosu na zahtjeve za lokomotive. Kada je to primjenjivo, kategorija lokomotiva (električna, dizel) čiji se zahtjevi koriste, podudara se s vrstom vuče pružnih vozila. Ako pružno vozilo pokreće dizel motor, tada mora biti usklađen s dizel lokomotivama s P >/= 2 000 kW na izlaznom vratilu motora. Ako pružno vozilo nije opremljeno vučnom opremom, primjenjuju se uvjeti mjerenja za putnički vagon/teretni vagon (bez ispitivanja buke u vožnji) ali se primjenjuju granične vrijednosti za lokomotive.

Buka koju emitiraju lokomotive, motorni vlakovi i putnički vagoni dijeli se na stacionarnu buku, buku pri polasku i buku u vožnji. Buka unutar upravljačnice je parametar za vozila koja su opremljena s upravljačnicom.

Na stacionarnu buku znatno utječu pomoćni pogoni, posebno sustavi za hlađenje, klima uređaji i kompresori.

Buka pri polasku vlaka je mješavina utjecaja vučnih dijelova poput dizel motora, ventilatora i pomoćnih pogona.

Na buku u vožnji znatno utječe buka kotrljanja kotača koja je povezana s međusobnim djelovanjem kotača i tračnica i koja je funkcija brzine vozila.

Sama buka kotrljanja uzrokovana je hrapavošću površine kotača i tračnica i dinamičkim ponašanjem kolosijeka i kolnog sloga.

Kod manjih brzina bitne su i buke pomoćnih pogona i vučne opreme.

Prouzročena razina buke ovisi o sljedećem:

(a)	razini zvučnog tlaka, u skladu s definiranom mjernom metodom;

(b)	položaju mikrofona;

(c)	brzini vozila;

(d)	hrapavosti tračnica;

(e)	dinamičnim ponašanjem i refleksijom tračnica.

Parametri postavljeni za označivanje stacionarne buke su sljedeći:

(a)	razina zvučnog tlaka, prema utvrđenom načinu mjerenja i položaju mikrofona;

(b)	uvjeti rada.

4.2.2.2.   Granične vrijednosti za stacionarnu buku

Granične vrijednosti za stacionarnu buku definirani su na udaljenosti od 7,5 m od osi kolosijeka i 1,2 m iznad gornjega ruba tračnica. Pokazatelj za razinu zvučnog tlaka je LpAeq,T. Granične vrijednosti za buku koju emitiraju vozila pod navedenim uvjetima prikazane su u tablici 3.

Mjerenja se provode u skladu s Dodatkom C.

Tablica 3.

Granične vrijednosti LpAeq,T za stacioniranu buku električnih lokomotiva, dizel lokomotiva, pružnih vozila, EMV-ova, DMV-ova i putničkih vagona

Vozila	LpAeq,T u dB
Električne lokomotive i pružna vozila s električnom vučom	75
Dizel lokomotive i pružna vozila s dizel vučom	75
EMV-ovi	68
DMV-ovi	73
Putnički vagoni	65

Navedena razina stacionirane buke je energetski prosjek svih izmjerenih vrijednosti uzetih na mjernim točkama određenim u Dodatku C.

4.2.2.3.   Granične vrijednosti za buku pri polasku

Granične vrijednosti za buku pri polasku definirane su na udaljenosti od 7,5 m od osi kolosijeka i 1,2 m iznad gornjega ruba tračnica.

Mjerenja se provode u skladu s Dodatkom D.

Za pružna vozila postupak polaska obavlja se bez dodatnih opterećenja prikolice. Pokazatelj za razinu zvuka je LpAFmax. Granične vrijednosti za buku pri polasku vozila pod navedenim uvjetima prikazane su tablici 4.

Tablica 4.

Granične vrijednosti LpAFmax za buku pri polasku električnih lokomotiva, dizel lokomotiva, pružnih vozila, EMV-ova i DMV-ova

Vozila	LpAFmax u dB
Električne lokomotive P < 4 500  kW na tračničkom kotaču	82
Električne lokomotive P >/= 4 500  kW na tračničkom kotaču i pružna vozila s električnom vučom	85
Dizel lokomotive P < 2 000  kW na izlaznom vratilu motora	86
Dizel lokomotive P>/= 2 000  kW na izlaznom vratilu motora i pružna vozila s dizel vučom	89
EMV-ovi	82
DMV-ovi P < 500 kW/motoru	83
DMV-ovi s P >/= 500 kW/motoru	85

4.2.2.4.   Granične vrijednosti za buku u vožnji

Granične vrijednosti za buku u vožnji utvrđuju se na udaljenosti od 7,5 m od osi kolosijeka i 1,2 m iznad gornjega ruba tračnica pri brzini vozila od 80 km/h. Pokazatelj razine zvučnog tlaka je LpAeq,Tp.

Mjerenje je potrebno izvršiti u skladu s Dodatkom E.

Izmjerene razine buke u vožnji moraju biti sukladne s vrijednostima navedenim u tablici 5. kada se mjerenje vrši na kolosijeku u skladu s Dodatkom A. Dozvoljeno je provesti ispitivanje na kolosijeku koji nije sukladan Dodatku A te ako razine buke ne prelaze vrijednosti prikazane u tablici 5. postoji pretpostavka sukladnosti s ovim zahtjevom.

Mjere se i bilježe sljedeći uvjeti na kolosijeku na kojem se vrše mjerenja buke u vožnji koju uzrokuje prolazak vlaka/vozila:

(a)	okomiti i poprečni stupanj prigušenja kolosijeka u skladu s normom EN 15461;

(b)	akustična hrapavost tračnica u skladu s normom EN 15610.

Ako kolosijek na kojem se vrše mjerenja ispunjava referentne uvjete navedene u Dodatku A, ili je ispunjen kriterij prihvatljivosti iz Dodatka B, izmjerene vrijednosti označavaju se kao „usporedive”. U svim drugim slučajevima izmjerene vrijednosti označavaju se kao „neusporedive”.

U tehničkoj dokumentaciji i u Europskom registru odobrenih tipova vozila (ERATV) upisuje se jesu li izmjerene vrijednosti „usporedive”ili „neusporedive”. Izmjerene vrijednosti buke, kao i odgovarajuća kakvoća kolosijeka pohranjuju se u tehničkoj dokumentaciji za kasniju procjenu podudarnosti između buke vozila i kolosijeka za usporedive i neusporedive podatke.

Izmjerena akustična hrapavost tračnica vrijedi tijekom razdoblja koje počinje tri mjeseca prije mjerenja i završava tri mjeseca nakon mjerenja, pod uvjetom da se u tijeku tog razdoblja ne obavlja održavanje kolosijeka koje bi moglo imati utjecaja na akustičnu hrapavost tračnica.

Izmjereni stupnjevi prigušenja kolosijeka vrijede tijekom razdoblja koje počinje godinu dana prije mjerenja i završava godinu dana nakon mjerenja, pod uvjetom da se u tijeku tog razdoblja ne obavlja održavanje kolosijeka koje bi moglo imati utjecaja na stupnjeve prigušenja kolosijeka.

Ako se izvan granica ovih vremenskih razdoblja isti dio kolosijeka ponovno koristi za mjerenja buke u vožnji, neophodno je ponovo izmjeriti akustičnu hrapavost tračnica i stupnjeve prigušenja kolosijeka. U tehničkoj dokumentaciji potrebno je priložiti dokaze o valjanosti podataka vezanih za kolosijek na dan(e) ispitivanja u pogledu vrste ispitivanja buke u vožnji npr. navodeći datum posljednjeg održavanja koje utječe na buku.

Ako je najveća radna brzina vozila manja od 80 km/h vozilo se ispituje pri najvećoj brzini, granične vrijednosti za buku u vožnji pri 80 km/h primjenjuju se bez ispravka. U ostalim slučajevima buka u vožnji mjeri se pri 80 km/h i pri v (pri čemu je v = 190 km/h ili najveća radna brzina za koju je vozilo projektirano, ako je ta najveća brzina manja od 190 km/h). Vrijednost koja se uspoređuje s graničnim vrijednostima (vidjeti tablicu 5.) je najveća izmjerena vrijednosti pri 80 km/h, te vrijednost izmjerena pri najvećoj brzini u odnosu na onu pri 80 km/h pomoću jednadžbe:

LpAeq,Tp (80 km/h) = LpAeq,Tp(v)-30*log (v/80 km/h).

Granične vrijednosti emisije buke za električne i dizel lokomotive, EMV-ove, DMV-ove i putničke vagone pod gore navedenim uvjetima prikazani su u Tablici 5. Za pružna vozila postupak mjerenja vrši se bez dodatnih opterećenja prikolice.

Tablica 5.

Granične vrijednosti LpAeq,Tp za buku u vožnji električnih i dizel lokomotiva, pružnih vozila, EMV-ova, DMV-ova i putničkih vagona

Vozila	LpAeq,Tp u dB
Električne lokomotive i pružna vozila s električnom vučom	85
Dizel lokomotive i pružna vozila s dizel vučom	85
EMV-ovi	81
DMV-ovi	82
Putnički vagoni	80

Pretpostavlja se da su pružna vozila koji koče isključivo kompozitnim kočnim blokovima ili diskovima sukladni zahtjevima za razinu buke u vožnji iz tablice 5. bez mjerenja. Ovo se također primjenjuje ako su ova vozila opremljena s kompozitnim čistačima.

4.2.3.   Unutarnja buka lokomotiva, motornih vlakova i putničkih vagona s upravljačnicom

Kako je to navedeno u točki 2.1.5., pružna vozila se ocjenjuju prema zahtjevima za lokomotive.

Razina unutarnje buke putničkih vozila ne smatra se osnovnim parametrom. Međutim, razina buke u upravljačnici je važno pitanje. Razina buke u upravljačnici mora biti najmanja moguća, ograničavajući buku na njezinom izvoru te koristeći dodatne mjere (zvučna izolacija, upijanje zvuka). Granične vrijednosti određene su u tablici 6. Za pružna vozila postupak mjerenja provodi se bez dodatnih opterećenja prikolice.

Mjerenje je potrebno izvršiti u skladu s Dodatkom F.

Tablica 6.

Granične vrijednosti LpAeq,T za buku u upravljačnici električnih i dizel lokomotiva, pružnih vozila, EMV-ova, DMV-ova i putničkih vagona s upravljačnicom

Buka u upravljačnici	LpAeq,T u dB	Vremenski interval mjerenja T u sekundama
U mirovanju (tijekom zvučnog upozorenja s najvećom jačinom zvuka sirene, ali manjim od 125 dB(A) na 5 m ispred vozila te na visini od 1,6 m iznad gornjega ruba tračnica	95	3
Najveća brzina, primjenjivo na brzine manje od 190 km/h (vožnja na otvorenom bez unutarnjih ili vanjskih upozorenja)	78	60

Ova tablica odnosi se na upravljačnice. U svakom slučaju, Direktivu 2003/10/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. veljače 2003. o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u pogledu izlaganja radnika rizicima koji proizlaze iz vanjskih čimbenika (buke) (1) moraju primjenjivati željeznički prijevoznici i njihovo osoblje, ali se sukladnost s Direktivom 2003/10/EZ ne odnosi na EZ provjeru željezničkih vozila s upravljačnicom.

4.3.   Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja

Ovaj TSI je dio okvirnih TSI-jeva koji postavljaju zahtjeve za podsustav konvencionalnih željezničkih vozila.

4.4.   Operativna pravila

U svjetlu osnovnih zahtjeva iz odjeljka 3., ne postoje operativna posebna pravila za podsustav željezničkih vozila u pogledu buke koju emitiraju željeznička vozila.

4.5.   Pravila za održavanje

(a)	parametri međusobnog djelovanja kotača i tračnica (profil kotača);

(b)	oštećenja kotača (ravni dijelovi na kotaču, gubitak okruglosti kotača).

Vidjeti dokumentaciju o održavanju, koja je određena u TSI-ju za konvencionalna željeznička vozila.

4.6.   Stručna osposobljenost

Ne postoje dodatni zahtjevi o stručnoj osposobljenosti izvan postojećih europskih propisa i nacionalnih propisa koji su sukladni europskim propisima.

4.7.   Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

Niže navedene vrijednosti izloženosti sukladno članku 3. Direktive 2003/10/EZ (sedamnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive Vijeća 89/391/EEZ (2)) ispunjavaju se primjenom postojećih graničnih vrijednosti za buku u upravljačnici:

(a)	u pogledu vršnih vrijednosti;

(b)	općenito, u pogledu prosječnih vrijednosti, za standardne uvjete rada.

4.8.   Registri željezničke infrastrukture i željezničkih vozila

4.8.1.   Registar željezničke infrastrukture

Ne primjenjuje se na ovaj TSI.

4.8.2.   Registar željezničkih vozila

U pogledu podsustava željezničkih vozila vezano za buku koju emitiraju željeznička vozila, sljedeći se podaci trebaju unijeti u registar željezničkih vozila:

(a)

buka u vožnji, (osnovni parametri u točkama 4.2.1.1. i 4.2.2.4.), te podaci o zvučnoj hrapavosti tračnica i vertikalnim i poprečnim stupnjevima prigušenja kolosijeka na kojima je obavljeno mjerenje. Ovi podaci potvrđuju jesu li izmjereni podaci „usporedivi” ili „neusporedivi” kako je određeno u točkama 4.2.1.1 i 4.2.2.4. u pogledu buke u vožnji;

(b)	stacionarna buka, (osnovni parametri u točkama 4.2.1.2. i 4.2.2.2.);

(c)	buka pri polasku (osnovni parametri u točki 4.2.2.3.);

(d)	unutarnja buka u upravljačnici.

5.   INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI

U ovom TSi-ju nisu posebno određeni interoperabilni sastavni dijelovi.

6.   OCJENA SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI ZA UPORABU INTEROPERABILNIH SASTAVNIH DIJELOVA I PROVJERA PODSUSTAVA

6.1.   Interoperabilni sastavni dijelovi

Ne primjenjuju se.

6.2.   Podsustav željezničkih vozila u pogledu buke koju emitiraju željeznička vozila

6.2.1.   Postupci ocjene

Na zahtjev podnositelja zahtjeva, prijavljeno tijelo provodi EZ provjeru u skladu s Prilogom VI. Direktivi 2008/57/EZ sukladno odredbama odgovarajućih modula.

Podnositelj zahtjeva sastavlja EZ izjavu o provjeri za podsustav željezničkih vozila uključujući aspekt buke u skladu s člankom 18. stavkom 1., te Prilogom V. Direktivi 2008/57/EZ.

6.2.2.   Moduli

Za postupak provjere, kako je navedeno u odjeljku 4., podnositelj zahtjeva može odabrati jedan od sljedećih modula:

(a)	postupak EZ pregleda tipa (modul SB) za projektnu i razvojnu fazu u kombinaciji s modulom za proizvodnu fazu koji mora biti jedan od sljedećih: — postupak za sustav upravljanja kakvoćom proizvodnje (modul SD), ili, — postupak provjere proizvoda (Modul SF);

(b)	cjeloviti sustav upravljanja kakvoćom s postupkom pregleda projekta (Modul SH2).

Modul SD može se izabrati kada podnositelj zahtjeva primjenjuje sustav upravljanja kakvoćom proizvodnje, ispitivanje i testiranje gotovih proizvoda koje odobrava i nadzire prijavljeno tijelo po njegovom izboru.

Modul SH1 može se izabrati samo kad podnositelj zahtjeva primjenjuje sustav kakvoće za projektiranje, proizvodnju, ispitivanje i testiranje gotovih proizvoda koje odobrava i nadzire prijavljeno tijelo po njegovom izboru.

6.2.3.   Metode provjere koje se odnose na aspekt buke željezničkih vozila

6.2.3.1.   Uvod

Unatoč iznimkama opisanima u ovom odjeljku, u pravilu sve nove vrste vozila potrebno je ocijeniti u skladu sa zahtjevima navedenim u odjeljku 4. ovog TSI-ja. Umjesto postupaka ispitivanja navedenih u odjeljku 4. ovog TSI-ja može biti dozvoljeno zamijeniti neka ili sva ispitivanja pojednostavljenom postupcima procjene. Kriterij odabira i zahtjevi vezani za pojednostavljene postupke procjene navode se u ovom odjeljku.

Pojednostavljena procjena sastoji se od zvučne usporedbe tipa vozila koji se ocjenjuje sa jednim referentnim tipom vozila čije su obilježja buke poznata i u skladu s TSI-jem za buku; potonji se dalje u tekstu zove referentni tip.

Dozvoljeno je zamijeniti ispitivanje buke pojednostavljenom procjenom, ako je tip koji se ocjenjuje usporediv s jednim referentnim tipom koji je ispitan u skladu s jednim od sljedećih:

(a)	odjeljkom 4. ovog TSI-ja i za koji su rezultati mjerenja buke u vožnji označeni kao „usporedivi”; ili

(b)	u skladu s odjeljkom 4. TSI-ja za konvencionalna željeznička vozila - buka, donesenog na temelju Odluke 2006/66/EZ.

Sljedeća vozila mogu biti odabrana za pojednostavljenu procjenu:

(a)	različiti sastavi motornih vlakova;

(b)	obnovljena ili modernizirana vozila u skladu s točkom 7.6. ovog TSI-ja;

(c)	nova vozila koja su pretežito utemeljena na postojećim projektima (ista porodica vozila).

Za vozila koja se ocjenjuju uz pojednostavljenu procjenu, dokaz sukladnosti mora uključivati podrobni opis odgovarajućih promjena vezanih za emisiju buke u usporedbi s referentnim tipom. Na osnovi tog opisa pojednostavljena procjena (vidjeti točke 6.2.3.2. i 6.2.3.3.) provodi se s ciljem otkrivanja razlika u pogledu očekivane emisije buke, u slučajevima buke navedenim u točki 4.2., između referentnih vozila i vozila koja se ocjenjuju.

Pojednostavljena procjena može se koristi na vozilu za svaki pojedini slučaj buke zasebno: stacionarna buka, puka pri polasku, buka u upravljačnici i buka u vožnji.

6.2.3.2.   Pojednostavljena procjena za lokomotive, motorne vlakove, putničke vagone i pružna vozila

Pojednostavljena procjena dokazuje da vozilo koje se ocjenjuje ispunjava primjenjive razine buke navedene u ovom TSI-ju, za one slučajeve buke za koje se koristi pojednostavljena procjena.

Pojednostavljena procjena vozila sastoji se od pružanja dokaza koji pokazuju kako su zvučno relevantni sustavi i značajke istovjetni onima referentnog tipa, ili takvi da neće uzrokovati više emisije buke iz vozila koje se ocjenjuje. Pojednostavljena procjena može biti ili izračun ili pojednostavljeno mjerenje (npr. zvučne snage izvora buke), ili kombinacija oboje. Relevantni sustavi buke koji se razlikuju od referentnog tipa moraju se zabilježiti u tehničkoj dokumentaciji.

6.2.3.3.   Pojednostavljena procjena za teretne vagone

Za obnovljene ili modernizirane vagone, vidjeti točku 7.6.1. Kada je potrebna dodatna ocjena sukladnosti te kada se usklađuje s tablicom 7., metodu pojednostavljene procjene dozvoljeno je koristiti za modernizirane ili obnovljene teretne vagone.

Za nove vagone: u slučaju usklađivanja s tablicom 7., metodu pojednostavljene procjene dozvoljeno je koristiti za teretne vagone.

Tablica 7.

Popis relevantnih parametara za buku teretnih vagona i dozvoljena odstupanja od konfiguracije referentnog tipa

Parametar vozila	Dozvoljeno odstupanje	Primjenjuje se na:
		Stacioniranu buku	Buku u vožnji
Najveća brzina vozila	Dozvoljeno je povećanje brzine do 10 km/h u usporedbi s referentnim tipom	—	•
Vrsta kotača	Dozvoljeno ako je manje bučno od vrste kotača referentnog tipa (zvučne značajke kotača navedene su u Prilogu E normi EN 13979-1)	—	•
Broj osovina po jedinici dužine (vezano bilo uz dužinu vagona ili broj kolnih slogova, ili oboje)	Dozvoljeno ako je manje od referentnog tipa	—	•
Težina	Dozvoljeno je odstupanje +/- 5 % u usporedbi s referentnim tipom	—	•
Kočnice	Nije dozvoljeno odstupanje u usporedbi s referentnim tipom	—	•
Vrsta vagona (npr. spremnik,vagon cisterna, prikolica, platforma)	Nije dozvoljen promjena vrste vagona u usporedbi s referentnim tipom	•	•
Pomoćna oprema	Bez ograničenja	•	—

Ako je dozvoljena primjena pojednostavljene procjene:

(a)	razine buke u vožnji navedene u točci 4.2.1.1. trebale bi biti usklađene bez ispitivanja;

(b)

za stacioniranu buku, pojednostavljena procjena sastoji se od pružanja dokaza koji pokazuju kako su zvučno relevantni sustavi i značajke istovjetni onima referentnog tipa, ili takvi da neće uzrokovati više emisije buke iz vozila koje se ocjenjuje. Pojednostavljena procjena može biti ili izračun ili pojednostavljeno mjerenje (npr. zvučne snage izvora buke), ili kombinacija oboje. Relevantni sustavi buke koji se razlikuju od referentnog tipa moraju se zabilježiti u tehničkoj dokumentaciji.

6.2.4.   Vozila koja zahtijevaju EZ potvrdu prema TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina i ovom TSI -ju

Kada je vozilo ocjenjeno pozitivno prema TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina, trebalo bi biti usklađeno sa zahtjevima iz ovog TSI-ja bez daljnjih provjera. U tom slučaju, podnositelj zahtjeva može sastaviti EZ izjavu bez daljnje procjene. To je dozvoljeno ako nema daljnjih odstupanja u pogledu aspekata buke.

7.   PROVEDBA

7.1.   Općenito

Provedba TSI-jeva mora voditi računa o cjelokupnom kretanju konvencionalne željezničke mreže prema punoj interoperabilnosti.

S ciljem pružanja podrške tom kretanju, TSI-jevi dozvoljavaju postepenu, stupnjevitu i koordiniranu provedbu s drugim TSI-jevima.

7.2.   Revizija TSI -ja

U skladu s člankom 6. stavkom 2. Direktive 2008/57/EZ, Agencija je odgovorna za pripremu revizije i za ažuriranje TSI-ja kao i za sastavljanje odgovarajućih preporuka Komisiji kako bi se u obzir uzeo razvoj tehnologije ili društveni zahtjevi. Povrh toga progresivno usvajanje i revidiranje drugih TSI-ja može isto tako utjecati na ovaj TSI. Predložene promjene ovog TSI-ja bi će predmet stroge revizije, a ažurirani TSI-ji će se objavljivati u naznačenim vremenskim razdobljima od 3 godine.

U svakom slučaju Komisija ispostavlja Odboru iz članka 29. Direktive 2008/57/EZ (također zvanom „RIS odbor”) izvješće te, ako je to potrebno, prijedlog za reviziju ovog TSI-ja u pogledu sljedećih pitanja:

(a)	ocjene provedbe TSI-ja, posebno troškova i koristi;

(b)	upotrebe stalne krivulje graničnih vrijednosti LpAeq,Tp za buku u vožnji teretnih vagona kao funkciju APL (osovina po dužini), pod uvjetom da ne ograničava tehnički razvoj, posebno za vagone;

(c)

drugostupanjske granične vrijednosti buke u vožnji vagona, lokomotiva, motornih vlakova i putničkih vagona (vidjeti točku 7.3.), prema rezultatima usporedivih programa mjerenja, vodeći računa o tehničkom napretku i dostupnim tehnologijama za kolosijek i željeznička vozila, te analizama troškova i koristi;

(d)	mogućih drugostupanjskih graničnih vrijednosti za buku pri polasku za dizel lokomotive i motorne vlakove;

(e)	uključivanja infrastrukture u područje primjene TSI-ja za buku u skladu s TSI-jem za infrastrukturu;

(f)	uključivanja sustava kontrole oštećenja kotača u TSI. Oštećenja kotača utječu na emitiranje buke.

7.3.   Dvostupanjski pristup

U slučaju novih željezničkih vozila koja će biti naručena nakon 23. srpnja 2016., ili će dobiti odobrenje za uporabu nakon 23. srpnja 2018., preporučuje se primjena točaka 4.2.1.1. i 4.2.2.4. ovog TSI-ja sa smanjenjem od 5 dB osim za DMV-ove i EMV-ove. Za oba potonja slučaja smanjenje iznosi 2 dB. Ova preporuka služi isključivo kao temelj za reviziju točaka 4.2.1.1. i 4.2.2.4. u kontekstu postupka revizije TSI-ja koji je spomenut u točki 7.2.

7.4.   Program modernizacije za smanjenje buke

Uzimajući u obzir dugi životni vijek željezničkih vozila također je neophodno poduzeti mjere na postojećoj floti željezničkih vozila, prvenstveno na teretnim vozilima, kako bi se postiglo zamjetno smanjenje razine buke u razumnom vremenskom roku. Komisija će potaknuti raspravu mogućnosti za modernizaciju teretnih vagona s odgovarajućim zainteresiranim stranama kako bi se ostvario opći sporazum s gospodarstvom.

7.5.   Primjena ovog TSI-ja na nova željeznička vozila

Specifikacije iz ovog TSI-ja primjenjuju se na sva nova željeznička vozila koja ulaze u područje primjene ovog TSI-ja.

7.5.1.   Buka pri polasku

Granične vrijednosti buke pri polasku mogu se povećati za 2 dB za sve DMV-ove, sa snagom motora većom od 500 kW/motoru, koja su odobrenje za uporabu dobili najkasnije do 23. srpnja 2011.

7.5.2.   Iznimke za nacionalne, bilateralne, multilateralne ili multinacionalne sporazume

7.5.2.1.   Postojeći sporazumi

Kada prijavljeni sporazumi sadrže zahtjeve vezane uz buku, ti sporazumi su i dalje dopušteni dok se ne poduzmu potrebne mjere uključujući sporazume na razini EU vezane za ovaj TSI s Ruskom Federacijom i svim drugim državama CIS-a koje graniče s EU-om.

7.5.2.2.   Budući sporazumi ili izmjene postojećih sporazuma

Svaki budući sporazum ili izmjena postojećeg sporazuma uzima u obzir EU propise, a posebno, ovaj TSI. Države članice obavješćuju Komisiju o takvim sporazumima/izmjenama.

7.6.   Primjena ovog TSI-ja na postojeća željeznička vozila

7.6.1.   Obnova ili modernizacija postojećih teretnih vagona

U slučaju obnove ili modernizacije postojećih teretnih vagona, predmetna država članica mora odlučiti, u skladu s člankom 20. Direktive 2008/57/EZ, je li potrebno novo odobrenje za uporabu. Ako su izmijenjena radna svojstva kočionog sustava takvog vagona zbog obnove ili modernizacije, te ako je potrebno novo odobrenje za uporabu, zahtjeva se da se razina buke uzrokovana prolaskom tog vagona uskladi s odgovarajućom razinom naznačenom u tablici 1. točke 4.2.1.1.

Ako se vagon za vrijeme obnove ili modernizacije opremi (ili je već opremljen) kompozitnim blokovima i ako nema dodatnih izvora buke, smatra se kako ispunjava vrijednosti iz točke 4.2.1.1 bez ispitivanja.

Nije obvezna modernizacija vozila isključivo zbog smanjenja buke, ali ako se modernizacija provodi iz drugog razloga mora se dokazati kako obnova ili modernizacija ne povećava razine buke uzrokovane prolaskom vozila, ili ako ih povećava da oni ostaju unutar graničnih vrijednosti navedenih u ovom TSI-ju.

Za stacionarnu buku, dokazuje se kako se razine stacionarne buke ne povećavaju, ili ako se povećavaju da ostaju unutar graničnih vrijednosti navedenih u ovom TSI-ju.

Kao zamjenu za puno mjerenje vozila, dokazivanje sukladnosti pojedinog vozila dozvoljeno je provesti pomoću procjene pod uvjetima navedenim u točki 6.2.3. ovog TSI-ja. U ovom slučaju vozilo prije nadogradnje služi kao referentno vozilo.

7.6.2.   Obnova ili modernizacija lokomotiva, motornih vlakova, putničkih vagona i pružnih vozila

Dokazuje se kako obnova ili modernizacija ne povećava razine buke uzrokovane prolaskom vozila, ili kada ih povećava oni ostaju unutar graničnih vrijednosti navedenih u ovom TSI-ju.

Kao zamjenu za puno mjerenje vozila, dokazivanje sukladnosti pojedinog vozila dozvoljeno je provesti pomoću procjene pod uvjetima navedenim u točki 6.2.3. ovog TSI-ja. U ovom slučaju vozilo prije nadogradnje služi kao referentno vozilo.

7.7.   Posebni slučajevi

7.7.1.   Uvod

Sljedeće odredbe primjenjuju se u određenim slučajevima navedenim u ovoj točki.

Ti posebni slučajevi svrstavaju se u dvije kategorije: mjere se primjenjuju bilo trajno (P slučaj), ili privremeno (T slučaj). Za privremene slučajeve, preporuča se ostvarivanje ciljanog sustava ili do 2010. (slučajT1), cilj zadan u Odluci br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže (3) ili bilo kojoj sljedećoj ažuriranoj verziji te Odluke, ili do 2020. godine (slučaj T2).

7.7.2.   Popis posebnih slučajeva

7.7.2.1.   Granične vrijednosti za stacionarnu buku, „isključivo za uporabu na mrežama unutar Ujedinjene Kraljevine i Irske”

Slučaj P —   trajan

Tablica 8.

Granične vrijednosti LpAeq,T za stacionarnu buku DMV-ova

Vozilo	LpAeq,T u dB
DMV-ovi	77

7.7.2.2.   Finska

Kategorija P –   stalna

Primjena nacionalnih tehničkih pravila umjesto zahtjeva ovog TSI-ja dozvoljena je za željeznička vozila trećih zemalja koja će se koristiti na finskoj mreži (širina kolosijeka 1524 mm) koja prometuju između Finske i mreže trećih zemalja sa širinom kolosijeka od 1520 mm.

Kategorija T1 —   privremena

Na državnom području Finske, granične vrijednosti za stacionarnu buku iz točke 4.2.1.2. ne primjenjuju se za vagone opremljene dizelskim agregatom za napajanje električnom energijom snage veće od 100 kW pri korištenju agregata. U tom slučaju granična vrijednost stacionarne buke može se povećati za 7 dB zbog raspona temperature do -40 °C zajedno s uvjetima smrzavanja i poledice.

7.7.2.3.   Granične vrijednosti za buku pri polasku, „isključivo za uporabu na mrežama unutar Ujedinjene Kraljevine i Irske”

Kategorija P —   stalna

Tablica 9.

Granične vrijednosti LpAeq,T za buku pri polasku električnih lokomotiva, dizel lokomotiva i DMV-ova

Vozila	LpAFmax u dB
Električne lokomotive s manje od 4 500  kW na željezničkom kotaču	84
Električne lokomotive s manje od 2 000  kW na izlaznom vratilu motora	89
DMV-vi s P < 500 kW/motoru	85

7.7.2.4.   Granične vrijednosti za buku u vožnji teretnih vagona u Finskoj, Estoniji, Latviji i Litvi

Kategorija T1 —   privremena

Granične vrijednosti emisije buke ne vrijede za Finsku, Estoniju, Latviju i Litvu. Razlog za to je sigurnosne prirode zbog sjevernih zimskih uvjeta. Ovaj posebni slučaj vrijedi dok se funkcionalne specifikacije i metoda ocjenjivanja za kompozitne kočne blokove ne uključe u revidiranu verziju TSI-ja za teretne vagone.

Ovo ne isključuje prometovanje teretnih vagona iz drugih država članica u nordijskim i baltičkim državama.

7.7.2.5.   Poseban slučaj za Grčku

Kategorija T1 —   privremeno: željeznička vozila za širinu kolosijeka od 1 000 mm ili manje

Za postojeću osamljenu širinu kolosijeka od 1 000 mm primjenjuju se nacionalni propisi.

7.7.2.6.   Poseban slučaj za Estoniju, Latviju i Litvu

Kategorija T1 —   privremeno

Granične vrijednosti za sva željeznička vozila (lokomotive, putničke vagone, EMV-ove i DMV-ove) ne vrijede za Estoniju, Latviju i Litvu do revizije ovog TSI-ja. U međuvremenu, u tim državama provest će se programi mjerenja; revizija ovog TSI-ja uzet će u obzir rezultate tih mjerenja.

---

(1)  SL L 42, 15.2.2003., str. 38.

(2)  SL L 183, 29.6.1989., str. 1.

(3)  SL L 228, 9.9.1996., str. 1.