Help Print this page 

Document 32008L0100

Title and reference
Direktiva Komisije 2008/100/EZ od 28. listopada 2008. o izmjeni Direktive Vijeća 90/496/EEZ o označivanju hranjive vrijednosti hrane u odnosu na preporučene dnevne količine, faktore preračunavanja energetske vrijednosti i definicije Tekst značajan za EGP
  • No longer in force
OJ L 285, 29.10.2008, p. 9–12 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
Special edition in Croatian: Chapter 13 Volume 038 P. 208 - 211

ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2008/100/oj
Multilingual display
Text

13/Sv. 038

HR

Službeni list Europske unije

208


32008L0100


L 285/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

28.10.2008.


DIREKTIVA KOMISIJE 2008/100/EZ

od 28. listopada 2008.

o izmjeni Direktive Vijeća 90/496/EEZ o označivanju hranjive vrijednosti hrane u odnosu na preporučene dnevne količine, faktore preračunavanja energetske vrijednosti i definicije

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/496/EEZ od 24. rujna 1990. o označivanju hranjive vrijednosti hrane (1), a posebno njezin članak 1. stavak 4. točke (a) i (j) te članak 5. stavak 2.,

nakon savjetovanja s Europskom agencijom za sigurnost hrane,

budući da:

(1)

U Direktivi 90/496/EEZ navodi se da treba definirati vlakna.

(2)

Uvjeti za prehrambene tvrdnje kao što su „izvor vlakana” ili „bogat vlaknima” utvrđeni su u Prilogu Uredbi (EZ) br. 1924/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama koje se navode na hrani (2).

(3)

Radi jasnoće i usklađenosti s drugim zakonodavstvom Zajednice koje se odnosi na taj pojam, potrebno je definirati „vlakna”.

(4)

Definicija vlakana treba uzimati u obzir relevantni rad Codexa Alimentariusa i izjavu o prehrambenim vlaknima koju je 6. srpnja 2007. iznio Znanstveni odbor za dijetetske proizvode, prehranu i alergije Europske agencije za sigurnost hrane.

(5)

Vlakna se tradicionalno konzumiraju kao biljni materijal i imaju jedan ili više korisnih fizioloških učinaka; primjerice: smanjuju vrijeme prolaska hrane kroz crijeva, povećavaju volumen stolice, mikroflora debelog crijeva ih može fermentirati, smanjuju ukupni kolesterol u krvi, smanjuju razine LDL kolesterola u krvi, smanjuju glukozu u krvi nakon obroka i smanjuju razinu inzulina u krvi. Nedavni znanstveni dokazi pokazuju da se slični korisni fiziološki učinci mogu postići drugim polimerima ugljikohidrata koji nisu probavljivi i koji se prirodno ne pojavljuju u hrani kako ju konzumiramo. Stoga je prikladno da definicija vlakana uključi polimere ugljikohidrata s jednim ili više korisnih fizioloških učinaka.

(6)

Polimeri ugljikohidrata biljnog podrijetla koji zadovoljavaju definiciju vlakana mogu se blisko povezati u biljkama s ligninom ili drugim sastojcima koji nisu ugljikohidrati, kao što su fenolni spojevi, voskovi, saponini, fitati, kutin i fitosteroli. Ove tvari kad su blisko povezane s polimerima ugljikohidrata biljnog podrijetla i ekstrahirane s polimerima ugljikohidrata za analizu vlakana mogu se smatrati vlaknima. Međutim, kad se odvoje od polimera ugljikohidrata i dodaju hrani, te tvari ne treba smatrati vlaknima.

(7)

Kako bi se u obzir uzeo novi znanstveni i tehnološki napredak, potrebno je izmijeniti popis faktora preračunavanja energetske vrijednosti.

(8)

U izvještaju FAO-a s tehničke radionice o energetskoj vrijednosti hrane – metodama analize i faktorima preračunavanja, navodi se da se za 70 % vlakana u tradicionalnoj hrani pretpostavlja da se mogu fermentirati. Stoga je primjereno da prosječna energetska vrijednost za vlakna bude 8 kJ/g (2 kcal/g).

(9)

Eritritol se može koristiti u mnogim vrstama hrane i koristiti, među ostalim, kao zamjena za hranjive tvari kao što je šećer kad je poželjna niža energetska vrijednost.

(10)

Eritritol je poliol i, u skladu s trenutnim pravilima utvrđenim u članku 5. stavku 1. Direktive 90/496/EEZ, njegova energetska vrijednost bi se izračunavala korištenjem faktora preračunavanja za poliole, tj. 10 kJ/g (2,4 kcal/g). Korištenjem ovog faktora preračunavanja energetske vrijednosti potrošač ne bi bio u potpunosti informiran o smanjenoj energetskoj vrijednosti proizvoda koja je postignuta korištenjem eritritola u njegovoj proizvodnji. Znanstveni odbor za hranu je u svom mišljenju o eritritolu iznesenom 5. ožujka 2003. napomenuo da je energetska vrijednost koju daje eritritol manja od 0,9 kJ/g (manje od 0,2 kcal/g). Stoga je primjereno usvojiti odgovarajući faktor preračunavanja energetske vrijednosti za eritritol.

(11)

U Prilogu Direktivi 90/496/EEZ navodi se popis vitamina i minerala koji se mogu deklarirati kao dio označavanja hranjivih vrijednosti te se navode njihove preporučene dnevne količine (RDA) i definira pravilo o tome što predstavlja značajnu količinu. Svrha ovog popisa RDA je utvrditi vrijednosti za označivanje hranjivih vrijednosti i izračunavanje što predstavlja značajnu količinu.

(12)

Na pravilo o značajnoj količini kako je definirana u Prilogu Direktivi 90/496/EEZ upućuje se u drugom zakonodavstvu Zajednice, posebno u članku 8. stavku 3. Direktive 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 10. lipnja 2002. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dodatke prehrani (3), u Prilogu Uredbi (EZ) br. 1924/2006 i u članku 6. stavku 6. Uredbe (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o dodavanju vitamina, minerala i određenih drugih tvari hrani (4).

(13)

Preporučene dnevne količine navedene u Prilogu Direktivi 90/496/EEZ temelje se na preporukama stručne savjetodavne sjednice FAO/WHO u Helsinkiju 1988. godine.

(14)

Kako bi se osigurala usklađenost s drugim zakonodavstvom Zajednice, sadašnji popis vitamina i minerala te njihovih preporučenih dnevnih količina treba ažurirati u svjetlu znanstvenog napretka od 1988. godine.

(15)

Znanstveni odbor za hranu u svome mišljenju o preispitivanju referentnih vrijednosti za označivanje hranjivih vrijednosti hrane, iznesenom 5. ožujka 2003., uključio je referentne vrijednosti za označivanje za odrasle osobe. Tim su mišljenjem obuhvaćeni vitamini i minerali navedeni u Prilogu I. Direktivi 2002/46/EZ i u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 1925/2006.

(16)

Prilog Direktivi 90/496/EEZ stoga treba na odgovarajući način izmijeniti.

(17)

Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 90/496/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 1. stavku 4. točki (j) dodaje se sljedeća rečenica:

„Definicija materijala i, prema potrebi, metoda analize uključuje se u Prilog II.;”;

2.

U članku 5. stavku 1. dodaju se sljedeće alineje:

„—

vlakna 2 kcal/g – 8 kJ/g

eritritol 0 kcal/g – 0 kJ/g.”;

3.

Prilog se zamjenjuje tekstom iz Priloga I. ovoj Direktivi;

4.

Dodaje se tekst iz Priloga II. ovoj Direktivi.

Članak 2.

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. listopada 2009. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba i korelacijsku tablicu između tih odredaba i ove Direktive.

One primjenjuju te odredbe tako da zabranjuju, s učinkom od 31. listopada 2012., trgovinu proizvoda koji nisu u skladu s Direktivom 90/496/EEZ kako je izmijenjena ovom Direktivom.

Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 28. listopada 2008.

Za Komisiju

Androulla VASSILIOU

Članica Komisije


(1)  SL L 276, 6.10.1990., str. 40.

(2)  SL L 12, 18.1.2007., str. 3.

(3)  SL L 183, 12.7.2002., str. 51.

(4)  SL L 404, 30.12.2006., str. 26.


PRILOG I.

Prilog Direktivi 90/496/EEZ zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG I.

Vitamini i minerali koji se mogu navoditi i njihove preporučene dnevne količine (RDA)

Vitamin A (μg)

800

Vitamin D (μg)

5

Vitamin E (mg)

12

Vitamin K (μg)

75

Vitamin C (mg)

80

Tiamin (mg)

1,1

Riboflavin (mg)

1,4

Niacin (mg)

16

Vitamin B6 (mg)

1,4

Folna kiselina (μg)

200

Vitamin B12 (μg)

2,5

Biotin (μg)

50

Pantotenska kiselina (mg)

6

Kalij (mg)

2 000

Klorid (mg)

800

Kalcij (mg)

800

Fosfor (mg)

700

Magnezij (mg)

375

Željezo (mg)

14

Cink (mg)

10

Bakar (mg)

1

Mangan (mg)

2

Fluorid (mg)

3,5

Selen (μg)

55

Krom (μg)

40

Molibden (μg)

50

Jod (μg)

150

Pri određivanju količine koja se može smatrati značajnom, u pravilu treba uzeti u obzir 15 % preporučene dnevne količine navedene u ovom Prilogu sadržane u 100 g ili 100 ml ili po pakiranju ako pakiranje sadrži samo jedan obrok.”


PRILOG II.

Direktivi 90/496/EEZ dodaje se sljedeći Prilog II.:

„PRILOG II.

Definicija tvari koje čine vlakna i metode analize iz članka 1. stavka 4. točke (j)

Definicija tvari koje čine vlakna

Za potrebe ove Direktive ‚vlakna’ znači polimeri ugljikohidrata s tri ili više monomernih jedinica, koji nisu probavljivi niti se apsorbiraju u tankom crijevu čovjeka, a obuhvaćeni su sljedećim kategorijama:

jestivi polimeri ugljikohidrata prirodno prisutni u hrani kako se konzumira,

jestivi polimeri ugljikohidrata dobiveni iz sirovine za hranu fizikalnim, enzimskim ili kemijskim postupkom i koji imaju koristan fiziološki učinak dokazan opće prihvaćenim znanstvenim dokazima

jestivi sintetski polimeri ugljikohidrata koji imaju koristan fiziološki učinak dokazan općeprihvaćenim znanstvenim dokazima.”


Top