Help Print this page 

Document 32007R0614

Title and reference
Uredba (EZ) br. 614/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. svibnja 2007. o Financijskom instrumentu za okoliš (LIFE+)
  • No longer in force
OJ L 149, 9.6.2007, p. 1–17 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
Special edition in Croatian: Chapter 15 Volume 001 P. 170 - 185

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2007/614/oj
Multilingual display
Text

15/Sv. 1

HR

Službeni list Europske unije

170


32007R0614


L 149/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


UREDBA (EZ) br. 614/2007 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 23. svibnja 2007.

o Financijskom instrumentu za okoliš (LIFE+)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 175. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora (3), s obzirom na zajednički tekst koji je odobrio Odbor za mirenje 8. svibnja 2007.,

budući da:

(1)

Zaštita okoliša jedna je od ključnih dimenzija održivog razvoja Europske unije. Ona je prioritet u sufinanciranju Zajednice i trebalo bi ga financirati u prvom redu iz horizontalnih financijskih instrumenata Zajednice, koji uključuju Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Okvirni program za konkurentnost i inovacije, Europski ribarski fond i Sedmi okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti.

(2)

Navedeni financijski instrumenti Zajednice ne obuhvaćaju sve prioritete u pitanjima okoliša. Stoga je potreban financijski instrument za okoliš (LIFE+) koji bi pružao potporu isključivo za razvoj i provedbu politike i zakonodavstva Zajednice u području okoliša, a posebno ciljeva Šestog okolišnog akcijskog programa Zajednice (6. OAP) utvrđenog Odlukom br. 1600/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2002. (4).

(3)

Potpora bi se trebala pružati kroz sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava i ugovore o javnoj nabavi u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi primjenjivoj na opći proračun Europskih zajednica (5).

(4)

Projekti financirani putem instrumenta LIFE+ trebali bi zadovoljiti kriterije odabira kako bi se osiguralo najbolje moguće korištenje sredstava Zajednice, kako bi se osigurala dodana vrijednost na europskoj razini te kako bi se izbjeglo financiranje aktivnosti koje se ponavljaju, kao što je primjerice svakodnevno poslovanje. Ovime ne bi trebalo biti onemogućeno financiranje inovativnih ili demonstracijskih projekata.

(5)

U području prirode i biološke raznolikosti, implementacija politike i zakonodavstva Zajednice u području okoliša sama po sebi stvara okvir za dodanu vrijednost na Europskoj razini. Za projekte najboljih praksi ili demonstracijske projekte, uključujući one vezane za upravljanje i određivanje područja Natura 2000 u skladu s Direktivom 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (6) i Direktivom Vijeća 79/409/EEZ od 2. travnja 1979. o očuvanju divljih ptica (7), treba biti omogućeno financiranje Zajednice iz instrumenta LIFE+, osim kada im je omogućeno financiranje iz drugih financijskih instrumenata Zajednice.

(6)

Trebalo bi donijeti rješenja kako bi se osigurala odgovarajuća sredstva za mrežu Natura 2000, uključujući i kroz sufinanciranje Zajednice. S obzirom na to da je cilj ove Uredbe financiranje jedino projekata najboljih praksi ili demonstracijskih projekata vezano za upravljanje područjima Natura 2000, Komisija i Zajednica moraju kroz druge instrumente osigurati dostatna sredstva za upravljanje mrežom, čiji godišnji trošak prema procjenama iz 2004. iznosi oko 6,1 milijuna eura.

(7)

Za inovativne ili demonstracijske projekte vezane za okolišne ciljeve Zajednice, uključujući razvoj ili diseminaciju najboljih praksi, znanja i iskustva ili tehnologija, kao i projekte za podizanje svijesti te posebno usavršavanje djelatnika koji sudjeluju u inicijativama za sprečavanje šumskih požara trebalo bi biti omogućeno financiranje Zajednice iz instrumenta LIFE+, osim ako im je omogućeno financiranje iz drugih financijskih instrumenata Zajednice.

(8)

Za projekte usmjerene k razvoju i provedbi ciljeva Zajednice vezane za široko usmjereno, usklađeno, sveobuhvatno i dugoročno praćenje šuma i interakcija u okolišu trebalo bi biti omogućeno financiranje Zajednice iz instrumenta LIFE+, osim u slučaju da im je omogućeno financiranje iz drugih financijskih instrumenata Zajednice.

(9)

Izazov razvoja i provedbe učinkovite politike prema 6. OAP-u može se savladati samo kroz potporu projekata najboljih praksi ili demonstracijskih projekata za razvoj i provedbu okolišne politike Zajednice; primjenu inovativnih pristupa u politici, tehnologija, metoda i instrumenata; utvrđivanje baze znanja; jačanje provedbenih kapaciteta; promicanje kvalitetnog upravljanja, umrežavanja, uzajamnog učenja i razmjenu najboljih praksi; te bolju diseminaciju informacija, podizanje svijesti i komunikaciju. Financijska potpora na temelju ove Uredbe treba stoga doprinijeti razvoju, provedbi, praćenju i evaluaciji politike i zakonodavstva u području okoliša, kao i njihovoj komunikaciji i širenju širom Zajednice.

(10)

LIFE+ trebao bi imati tri komponente: LIFE+ Priroda i bioraznolikost, LIFE+ Politika i upravljanje u području okoliša te LIFE+ Informiranje i komunikacija. Projekti koji se financiraju iz LIFE+ trebali bi moći doprinijeti zasebnim ciljevima više od jedne od ove tri komponente, uz sudjelovanje više od jedne države članice, kao i doprinijeti razvoju strateških pristupa okolišnim ciljevima.

(11)

Kako bi izvršila svoju ulogu u iniciranju razvoja i provedbe politike u području okoliša, Komisija bi trebala koristiti sredstva iz LIFE+ za dovršenje studija i evaluacija, za poduzimanje aktivnosti u cilju provedbe i integracije politike i zakonodavstva u području okoliša, za održavanje sastanaka, seminara i radionica sa stručnjacima i zainteresiranim stranama, za razvoj i održavanje mreža te razvoj i održavanje računalnih sistema. Uz to, Komisija bi trebala upotrijebiti dio sredstava iz LIFE+ za aktivnosti informiranja, objavljivanja i širenja, što uključuje skupove, izložbe i slične mjere u cilju podizanja svijesti, za troškove pripreme i produkcije audiovizualnih materijala te za tehničku i/ili administrativnu potporu vezano za identifikaciju, pripremu, upravljanje, praćenje, reviziju i nadzor nad programima i projektima.

(12)

Nevladine organizacije (NVO) doprinose razvoju i provedbi politike i zakonodavstva Zajednice u području okoliša. Stoga je primjereno da se dijelom sredstava iz instrumenta LIFE+ pomažu aktivnosti određenog NVO-a koji za to imaju potrebne kvalifikacije, a kojima bi se u kompetitivnom i transparentnom natječaju dodijelila godišnja operativna bespovratna sredstva. Takvi NVO-i trebaju biti samostalni i neprofitni te djelovati u najmanje tri europske zemlje, bilo same ili u okviru udruženja.

(13)

Iskustvo iz sadašnjih i prijašnjih instrumenata ukazuje na potrebu da se donesu višegodišnji planovi i programi, te da se napori u cilju promicanju zaštite okoliša koncentriraju na prioritete i ciljano usmjere na područja aktivnosti koja će imati koristi od sufinanciranja Zajednice.

(14)

Državama članicama bi trebalo omogućiti da dostave nacionalne godišnje prioritete, koji se razlikuju i od planova i programa koji se pripremaju za više sektora i koji stvaraju okvir za buduće odobrenje razvoja, kao i od planova i programa za koje je na temelju Direktive 92/43/EEZ utvrđeno da podliježu procjeni, te se ti prioriteti ne trebaju smatrati planovima ili programima na koje se primjenjuje Direktiva 2001/42/EZ od 27. lipnja 2001. o procjeni određenih planova i programa koji se odnose na okoliš (8).

(15)

Zahtjevi vezani za zaštitu okoliša trebali bi se integrirati u definiranje i provedbu politika i aktivnosti Zajednice, uključujući i financijske instrumente. LIFE+ stoga treba biti komplementaran s drugim financijskim instrumentima Zajednice, a Komisija i države članice trebale bi osigurati njihovu komplementarnost na razini Zajednice, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

(16)

U skladu sa zaključcima Europskog vijeća u Luxembourgu (prosinac 1997.) i Europskog vijeća u Solunu (lipanj 2003.), državama kandidatkinjama i zemljama zapadnog Balkana u procesu stabilizacije i pridruživanja trebalo bi omogućiti sudjelovanje u programima Zajednice u skladu s uvjetima iz relevantnih bilateralnih ugovora koji su sklopljeni s tim zemljama.

(17)

Potrebno je objediniti brojne postojeće okolišne instrumente i pojednostavniti programiranje i upravljanje stvaranjem jedinstvenog i pročišćenog instrumenta za okoliš.

(18)

Također je potrebno osigurati neprimjetan prijelaz i nastaviti s praćenjem, revizijom i kvalitativnom procjenom aktivnosti koje se financiraju iz postojećih programa nakon njihovog isteka.

(19)

Ovom se Uredbom utvrđuje, za čitavo trajanje programa, financijski okvir koji predstavlja primarnu referencu, u smislu točke 37. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. godine između Europskog parlamenta (9), Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju, za potrebe proračunskog tijela tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(20)

Osnovni je cilj instrumenta LIFE+ doprinos provedbi, nadopunjavanju i razvoju okolišne politike Zajednice te posebice potpora provedbi 6. OAP-a. Međusobnom suradnjom kroz instrumente Zajednice s ciljem bolje izvedbe na nacionalnoj ili lokalnoj razini, postizanja ciljeva Zajednice ili razmjene informacija na razini Zajednice, države članice mogu ostvariti dodatnu vrijednost na europskoj razini. Budući da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti ovaj cilj instrumenta LIFE+ te je taj cilj stoga moguće bolje postići na razini Zajednice, Zajednica može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti iz toga članka, ova Uredba ne prelazi okvire potrebnog kako bi se ostvario navedeni cilj.

(21)

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe trebalo bi usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji (10).

(22)

Komisija bi posebno trebala imati ovlasti za dodavanje mjera Prilogu I. i za mijenjanje Priloga II. ovoj Uredbi. Budući da su te mjere općeg opsega i svrha im je izmjena elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, moraju se usvojiti u skladu s regulatornim postupkom uz kontrolu iz članka 5.a Odluke 1999/468/EZ,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Svrha

1.   Ovom se Uredbom uspostavlja financijski instrument za okoliš („LIFE+”).

2.   Osnovni je cilj instrumenta LIFE+ doprinos provedbi, nadopunjavanju i razvoju politike i zakonodavstva Zajednice u području okoliša, uključujući integraciju okoliša u druge politike, čime se doprinosi održivom razvoju. Instrument LIFE+ posebno pruža potporu provedbi 6. OAP-a, uključujući tematske strategije, te financira mjere i projekte u državama članicama koji donose dodatnu vrijednost na europskoj razini.

Članak 2.

Definicije

U smislu ove Uredbe:

(1)

„6. OAP” je Šesti okolišni akcijski program Zajednice utvrđen Odlukom br. 1600/2002/EZ;

(2)

„Financijska uredba” je Uredba (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

Članak 3.

Kriteriji prihvatljivosti

1.   Projekti financirani iz instrumenta LIFE+ moraju zadovoljavati sljedeće kriterije:

(a)

moraju biti u interesu Zajednice, odnosno značajno doprinositi postizanju osnovnog cilja instrumenta LIFE+ iz članka 1. stavka 2.;

(b)

moraju biti tehnički i financijski dosljedni i izvedivi te osiguravati dobru kvalitetu po prihvatljivoj cijeni.

Ako je moguće, projekti financirani iz instrumenta LIFE+ promiču sinergije između različitih prioriteta 6. OAP-a te integraciju.

2.   Nadalje, kako bi se osigurala dodatna vrijednost na europskoj razini i izbjeglo financiranje opetovanih aktivnosti, projekti moraju zadovoljavati barem jedan od sljedećih kriterija:

(a)

biti projekti najboljih praksi ili demonstracijski projekti, u svrhu provedbe Direktive 79/409/EEZ ili Direktive 92/43/EEZ;

(b)

biti inovativni ili demonstracijski projekti, vezani za okolišne ciljeve Zajednice, uključujući razvoj ili širenje najboljih praksi, iskustva i znanja ili tehnologija;

(c)

biti kampanje za podizanje svijesti ili posebno usavršavanje djelatnika koji sudjeluju u inicijativama za sprečavanje šumskih požara;

(d)

biti projekti usmjereni prema razvoju i provedbi ciljeva Zajednice vezanih za široko usmjereno, usklađeno, sveobuhvatno i dugoročno praćenje šuma i interakcija u okolišu.

Članak 4.

Posebni ciljevi

1.   Instrument LIFE+ sastoji se od tri komponente:

LIFE+ Priroda i bioraznolikost,

LIFE+ Politika i upravljanje u području okoliša,

LIFE+ Informiranje i komunikacija.

2.   Posebni ciljevi instrumenta LIFE+ Priroda i biološka raznolikost su:

(a)

doprinijeti provedbi politike i zakonodavstva Zajednice na području prirode i biološke raznolikosti, a pogotovo Direktive 79/409/EEZ i 92/43/EEZ, uključujući i na lokalnoj i regionalnoj razini, te potpomagati daljnji razvoj i provedbu mreže Natura 2000, uključujući priobalna i morska staništa i vrste;

(b)

doprinijeti konsolidaciji baze znanja za razvoj, procjenu, praćenje i evaluaciju politike i zakonodavstva Zajednice na području prirode i biološke raznolikosti;

(c)

potpomagati razvoj i primjenu pristupa politici i instrumenata za praćenje i procjenu prirode i biološke raznolikosti te čimbenika, pritisaka i odgovora koji na njih utječu, posebice u pogledu postizanja cilja zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti u Zajednici do 2010. godine te u pogledu prijetnje koju klimatske promjene predstavljaju za prirodu i biološku raznolikost;

(d)

pružati potporu za bolje upravljanje okolišem kroz šire sudjelovanje zainteresiranih strana, uključujući NVO-e, u konzultacijama i provedbi politike i zakonodavstva Zajednice na području prirode i bioraznolikosti.

3.   Posebni su ciljevi instrumenta LIFE+ Politika i upravljanje u području okoliša u odnosu na ciljeve 6. OAP-a, uključujući za prioritetna područja klimatskih promjena, okoliša i zdravlja i kvalitete života, te prirodnih resursa i otpada:

(a)

doprinijeti razvoju i demonstraciji inovativnih pristupa politici, tehnologija, metoda i instrumenata;

(b)

doprinijeti konsolidaciji baze znanja za razvoj, procjenu, praćenje i evaluaciju politike i zakonodavstva u području okoliša;

(c)

potpomagati razvoj i primjenu pristupa praćenju i procjeni stanja okoliša i čimbenika, pritisaka i odgovora koji na njega utječu;

(d)

olakšati provedbu politike Zajednice u području okoliša, s posebnim naglaskom na provedbu na lokalnoj i regionalnoj razini;

(e)

pružati potporu za bolje upravljanje okolišem kroz šire sudjelovanje zainteresiranih strana, uključujući NVO-e, u konzultacijama i provedbi politike.

4.   Posebni ciljevi instrumenta LIFE+ Informiranje i komunikacija su:

(a)

širenje informacija i podizanje svijesti o okolišnim pitanjima, uključujući prevenciju šumskih požara;

(b)

potpora pratećim mjerama kao što su informiranje, komunikacijske akcije i kampanje, konferencije i edukacija, uključujući edukaciju o prevenciji šumskih požara.

5.   Prilog I. sadrži popis prihvatljivih mjera.

Članak 5.

Vrste intervencija

1.   Financiranje od strane Zajednice može biti u pravnom obliku:

(a)

sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava;

(b)

ugovora o javnoj nabavi.

2.   Zajednica može dodjeljivati bespovratna sredstva u posebnim oblicima, kao što su okvirni partnerski sporazum, sudjelovanje u financijskim mehanizmima i fondovima ili sufinanciranje bespovratnih sredstava za poslovanje ili mjere. Operativna bespovratna sredstva koja se dodjeljuju tijelima čiji su ciljevi od općeg europskog interesa ne podliježu odredbama o degresivnosti iz Financijske uredbe.

3.   Kod bespovratnih sredstava za mjere, sufinancira se najviše 50 % prihvatljivih troškova. Iznimno, u programu LIFE+ Priroda i biološka raznolikost može se financirati do 75 % prihvatljivih troškova projekata koji se odnose na prioritetna staništa ili vrste za provedbu Direktive 92/43/EEZ ili na ptičje vrste za koje je odbor osnovan na temelju članka 16. Direktive 79/409/EEZ odredio prioritetni status kod financiranja, kada je to potrebno da bi se postigao cilj očuvanja.

4.   Kod ugovora o javnoj nabavi, sredstvima Zajednice mogu se pokriti troškovi nabave usluga i roba. Ti troškovi mogu uključivati izdatke za informiranje i komunikacije, pripremu, provedbu, praćenje, provjeru i evaluaciju projekata, politika, programa i zakonodavstva.

5.   Troškovi plaća državnih službenika mogu se financirati samo u onoj mjeri u kojoj se odnose na trošak provedbe projektnih aktivnosti koje nadležna tijela javne vlasti ne bi izvodila da dotični projekt nije pokrenut. Ti djelatnici moraju biti izričito dodijeljeni projektu i moraju predstavljati dodatni trošak u odnosu na postojeće stalno zaposleno osoblje.

6.   Komisija provodi ovu Uredbu u skladu s Financijskom uredbom.

Članak 6.

Programiranje i odabir projekata

1.   Najmanje 78 % proračunskih sredstava za LIFE+ koriste se za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte.

2.   Komisija osigurava proporcionalnu raspodjelu projekata utvrđivanjem indikativnih godišnjih sredstava za dodjelu za razdoblja 2007. – 2010. i 2011.– 2013., na temelju sljedećih kriterija:

(a)

broj stanovnika:

i.

ukupni broj stanovnika svake države članice. Ovom kriteriju dodjeljuje se ponder od 50 %;

i

ii.

gustoća naseljenosti svake države članice, do gornje granice dvostruko više od prosječne gustoće naseljenosti u EU-u. Ovom kriteriju dodjeljuje se ponder od 5 %;

(b)

priroda i biološka raznolikost:

i.

ukupna površina područja od važnosti za Zajednicu u svakoj državi članici, izražena kao postotak ukupne površine područja od važnosti za Zajednicu. Ovom kriteriju dodjeljuje se ponder od 25 %;

i

ii.

postotak teritorija države članice prekriven područjima od važnosti za Zajednicu u odnosu na postotak teritorija Zajednice prekriven područjima od važnosti za Zajednicu. Ovom kriteriju dodjeljuje se ponder od 20 %.

Čim budu dostupni podaci za sve države članice, Komisija vrši proračune u pogledu prirode i biološke raznolikosti uzimajući u obzir i područja od važnosti za Zajednicu i područja pod posebnom zaštitom, pri čemu izbjegava dvostruko računanje.

Pored toga, Komisija može dodijeliti dodatna sredstva državama članicama koje su okružene kopnom. Ukupna količina tih sredstava ne smije prelaziti 3 % ukupnih proračunskih sredstava za dodjelu bespovratnih sredstava projektima.

Međutim, Komisija mora osigurati da se niti jednoj državi članici ne dodijele sredstva manja od najmanjeg primjerenog iznosa dodijeljenih sredstava od 1 do 3 milijuna eura godišnje, pri čemu se uzima u obzir gustoća naseljenosti, izdaci i potrebe u području okoliša te apsorpcijski kapacitet.

3.   U višegodišnjem strateškom programu iz Priloga II. navedena su prioritetna područja djelovanja za financiranje od strane Zajednice u odnosu na ciljeve i kriterije iz članka 1., 3. i 4.

U pogledu dijela proračuna koji se koristi za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte, države članice mogu dostaviti Komisiji nacionalne godišnje prioritete odabrane između onih u Prilogu II. koji, gdje je to primjereno:

(a)

identificiraju prioritetna područja i vrste projekata, pri čemu se uzimaju u obzir identificirane dugoročne potrebe;

i

(b)

navode u glavnim crtama specifične nacionalne ciljeve.

Ako država članica odluči dostaviti nacionalne godišnje prioritete Komisiji, može pritom uključiti i transnacionalne prioritete.

4.   Ako država članica odluči dostaviti nacionalne godišnje prioritete Komisiji, mora to učiniti što je prije moguće, a nikako kasnije od datuma utvrđenog člankom 14. stavkom 2. točkom (a). Ne smiju se dostavljati prioriteti u pogledu godišnjeg natječaja za dodjelu sredstava u 2007. godini.

5.   Komisija objavljuje godišnji natječaj za komponente iz članka 4. stavka 1., pri čemu posebice uzima u obzir višegodišnje strateške programe iz Priloga II. te sve nacionalne godišnje prioritete dostavljene u skladu sa stavkom 4. ovog članka.

6.   Države članice prosljeđuju Komisiji sve prijedloge projekata. Kod transnacionalnih projekata, prijedlog prosljeđuje država članica u kojoj korisnik ima sjedište. Projekt se proporcionalno ubraja u indikativna nacionalna dodijeljena sredstva uključenih država članica.

Države članice mogu uz pojedini prijedlog projekta dostaviti i komentare u pisanom obliku. Komentari se mogu posebice odnositi na to je li prijedlog u skladu s nacionalnim godišnjim prioritetima odabranim iz Priloga II.

7.   Komisija vrši odabir projekata na temelju ciljeva i kriterija iz članka 1., 3. i 4. te Priloga I. i II.

Pri sastavljanju popisa projekata koji se uzimaju u obzir za financijsku potporu u skladu s indikativnim nacionalnim dodijeljenim sredstvima utvrđenim na temelju stavka 2., Komisija daje prednost onim projektima koji u najvećoj mjeri doprinose postizanju ciljeva Zajednice, pri čemu uzima u obzir:

(a)

nacionalne prioritete dostavljene u skladu sa stavkom 4.;

i

(b)

komentare država članica uz pojedine prijedloge projekata u skladu sa stavkom 6.

Komisija posebno uzima u obzir transnacionalne projekte kada je transnacionalna suradnja nužna za osiguranje zaštite okoliša, posebice očuvanja vrsta, te nastoji da barem 15 % proračunskih sredstava za projekte dodijeli transnacionalnim projektima.

8.   Ako je ukupni iznos sufinanciranja za projekte s popisa sastavljenog u skladu s člankom 7. u pogledu dane države članice manji od indikativnog iznosa dodijeljenih sredstava za tu državu članicu utvrđenog na temelju kriterija iz stavka 2., Komisija će razliku iskoristiti za sufinanciranje onih projekata ostalih država članica koji u najvećoj mjeri doprinose postizanju ciljeva Zajednice iz članka 1., 3. i 4. te Priloga I. i II.

9.   Pri predlaganju popisa projekata za sufinanciranje Odboru iz članka 13. stavka 1., Komisija u pisanom obliku pojašnjava kako je uzela u obzir kriterije udjela utvrđene u skladu sa stavkom 2. ovog članka i nacionalne godišnje prioritete i komentare dostavljene u skladu sa stavkom 4. i stavkom 6. ovog članka, istodobno poštujući ciljeve i kriterije iz članka 1., 3. i 4.

10.   Komisija redovito objavljuje popise projekata koji se financiraju iz LIFE+, koji uključuju kratak opis ciljeva i postignutih rezultata te sažetak utrošenih sredstava. To čini putem odgovarajućih medija i tehnologija, uključujući i internet.

Članak 7.

Korisnici

Javna i/ili privatna tijela, subjekti i institucije mogu biti korisnici financiranja iz instrumenta LIFE+.

Članak 8.

Sudjelovanje trećih zemalja

U programima koji se financiraju iz instrumenta LIFE+ mogu sudjelovati sljedeće zemlje, pod uvjetom da se dobiju dodatna odobrena proračunska sredstva:

(a)

države članice EFTA-e koje su postale članice Europske agencije za okoliš u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 933/1999 od 29. travnja 1999. o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1210/90 o uspostavljanju Europske agencije za okoliš i Europske mreže podataka i promatranja okoliša (11);

(b)

države kandidatkinje za pristupanje Europskoj uniji;

(c)

zemlje zapadnog Balkana uključene u Proces stabilizacije i pridruživanja.

Članak 9.

Komplementarnost financijskih instrumenata

Ovom se Uredbom neće financirati mjere koje zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti i pripadaju u područje primjene ili primaju sredstva u iste svrhe iz drugih financijskih instrumenata Zajednice, uključujući Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Okvirni program za konkurentnost i inovacije, Europski fond za ribarstvo i Sedmi okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti. Korisnici financiranja na temelju ove Uredbe moraju Komisiji dostaviti podatke o primljenim sredstvima iz proračuna Zajednice te o natječajima za financiranje od strane Zajednice u kojima trenutačno sudjeluju. Komisija i države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale koordinaciju i komplementarnost s drugim instrumentima Zajednice. Komisija o ovim pitanjima izvještava u sklopu srednjoročnog pregleda i završne evaluacije iz članka 15.

Članak 10.

Trajanje i proračunska sredstva

1.   Ova se Uredba primjenjuje tijekom razdoblja od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.

2.   Financijski okvir za provedbu LIFE+ iznosi EUR 2 143 409 000 za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.

3.   Proračunska sredstva koja se dodjeljuju mjerama predviđenim ovom Uredbom unose se u godišnju raspodjelu općeg proračuna Europske unije.

Proračunsko tijelo odobrava dostupna godišnja sredstva u granicama financijskog okvira.

4.   Najmanje 50 % proračunskih sredstava za LIFE+ namijenjenih za financiranje projekata mora se dodijeliti mjerama koje potpomažu očuvanje prirode i biološke raznolikosti.

Članak 11.

Praćenje

1.   Korisnici projekata koji se financiraju iz LIFE+ obvezni su dostaviti Komisiji tehnička i financijska izvješća o napretku. Obvezni su dostaviti i završno izvješće u roku od tri mjeseca nakon završetka svakog projekta.

2.   Ne zadirući u revizije koje provodi Revizorski sud u suradnji s nadležnim nacionalnim tijelima ili odjelima temeljem članka 248. Ugovora, ili inspekcijski nadzor koji se provodi na temelju članka 279. stavka 1. točke (b) Ugovora, službenici i drugi djelatnici Komisije mogu provoditi provjere na terenu, uključujući i nasumične provjere, na projektima koji se financiraju iz LIFE+, posebice kako bi provjerili jesu li zadovoljeni kriteriji prihvatljivosti iz članka 3.

3.   Ugovori i sporazumi koji proizlaze iz ove Uredbe moraju posebno predvidjeti nadzor i financijske kontrole od strane Komisije ili predstavnika kojeg za to ovlasti Komisija te revizije koje provodi Revizorski sud, koje se prema potrebi izvode na terenu.

4.   Korisnik financijske potpore mora čuvati svu dokumentaciju vezano za troškove svakog projekta dostupnu na uvid Komisiji tijekom razdoblja od pet godina nakon zadnjeg izvršenog plaćanja na tom projektu.

5.   Ako se na temelju rezultata izvješća i nasumičnih provjera iz stavka 1. i 2. utvrdi da za to postoji potreba, Komisija može prilagoditi opseg ili uvjete dodjele financijske potpore koji su prethodno bili odobreni, kao i raspored isplata.

6.   Komisija mora poduzeti sve druge potrebne mjere kako bi provjerila da se financiranje projekata provodi pravilno i u skladu s odredbama ove Uredbe i Financijske uredbe.

Članak 12.

Zaštita financijskih interesa Zajednice

1.   Komisija mora osigurati da se prilikom provedbe projekata koji se financiraju na temelju ove Uredbe zaštite financijski interesi Zajednice primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i ostalih nezakonitih aktivnosti, provedbom učinkovitih provjera i povratom nepropisno isplaćenih iznosa te, ako se otkriju nepravilnosti, primjenom učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih kazni u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (12), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (13) i Uredbom (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (14).

2.   U projektima koji se financiraju iz LIFE+, pojam nepravilnosti iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95 označava svako nepoštivanje odredaba zakonodavstva Zajednice i svako kršenje ugovornih obveza zbog radnje ili propusta ekonomskog subjekta koja je oštetila, ili bi mogla oštetiti, opći proračun Europske unije ili proračune Zajednica neopravdanim izdatkom.

3.   Komisija smanjuje, ukida ili traži povrat financijskih sredstava za projekt ako naiđe na nepravilnosti, što se odnosi i na nepoštivanje odredaba ove Uredbe ili pojedine odluke ili ugovora ili sporazuma o dodjeli financijske pomoći, kao i u slučaju da otkrije da je projekt izmijenjen na način koji je u suprotnosti s njegovom prirodom ili uvjetima provedbe, a bez da je prethodno zatraženo odobrenje Komisije.

4.   Ako se ne poštuju rokovi ili ako je samo dio financijske pomoći opravdan napretkom u provedbi projekta, Komisija će od korisnika zatražiti da u zadanom roku dostavi pojašnjenje. Ako korisnik ne dostavi zadovoljavajući odgovor, Komisija može ukinuti preostali iznos financijske pomoći te tražiti povrat isplaćenih iznosa.

5.   Sva nepropisno isplaćena sredstva moraju se vratiti Komisiji. U slučaju kašnjenja s povratom sredstava obračunavaju se zatezne kamate u skladu s uvjetima iz Financijske uredbe.

Članak 13.

Odbor

1.   Komisiji pomaže odbor.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5.a, stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ s obzirom na odredbe članka 8. te Odluke.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ s obzirom na odredbe članka 8. te Odluke.

Razdoblje iz članka 4. stavka 2. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

Članak 14.

Provedbene odluke

1.   Sljedeće odluke, čija je svrha mijenjanje elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, usvaja se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 13. stavka 2.:

(a)

dodavanje mjera Prilogu I.;

(b)

izmjene Priloga II.

2.   Sljedeće odluke usvajaju se u skladu s postupkom iz članka 13. stavka 3.:

(a)

određivanje oblika, sadržaja i rokova za dostavu nacionalnih godišnjih prioriteta u smislu članka 6. stavka 4.;

(b)

utvrđivanje metodologije postupka odabira projekata za razdoblje od 2008. do 2013. godine u skladu s člankom 6.;

(c)

odluka o popisu projekata čije je sufinanciranje prihvaćeno u skladu s člankom 6. stavcima 7. i 8.

(d)

određivanje oblika i sadržaja izvješća iz članka 11. stavka 1.;

i

(e)

utvrđivanje indikatora za pomoć pri praćenju mjera koje se financiraju iz LIFE+.

Članak 15.

Evaluacija

1.   Komisija mora osigurati redovito praćenje višegodišnjih programa kako bi se procijenio njihov učinak.

2.   Najkasnije 30. rujna 2010. Komisija mora podnijeti srednjoročni pregled programa LIFE+ Europskom parlamentu i Odboru iz članka 13. stavka 1. U srednjoročnom pregledu ocjenjuje se provedba ove Uredbe u razdoblju od 2007. do 2009. godine. Ako je potrebno, Komisija predlaže izmjene provedbenih odluka u skladu s člankom 14.

3.   Komisija priprema završnu evaluaciju provedbe ove Uredbe u kojoj ocjenjuje koliko su mjere i projekti financirani na temelju ove Uredbe zasebno i zajednički doprinijeli provedbi, nadopunjavanju i razvoju politike i zakonodavstva Zajednice u području okoliša te na koji su način uporabljena odobrena proračunska sredstva. Završnu evaluaciju mora dostaviti Europskom parlamentu i Vijeću najkasnije 31. prosinca 2012., a uz nju i prijedlog, ako je primjereno, za daljnji razvoj financijskog instrumenta isključivo za područje okoliša koji bi se primjenjivao od 2014. godine nadalje.

Članak 16.

Odredbe o stavljanju izvan snage i prijelazne odredbe

1.   U svrhu pojednostavljenja i izrade pročišćenog teksta, stavljaju se izvan snage sljedeći instrumenti:

(a)

Uredba (EZ) br. 1655/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. srpnja 2000. o Financijskom instrumentu za okoliš (LIFE) (15);

(b)

Odluka br. 1411/2001/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o okviru suradnje Zajednice radi promicanja održivog urbanog razvoja (16);

(c)

Odluka Europskog parlamenta i Vijeća br. 466/2002/EZ od 1. ožujka 2002. kojom se uspostavlja program djelovanja Zajednice o promicanju nevladinih organizacija prvenstveno aktivnih na području zaštite okoliša (17);

(d)

Uredba (EZ) br. 2152/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o praćenju šuma i međusobnih ekoloških utjecaja u Zajednici (Šume u fokusu) (18).

2.   Mjere koje su započete prije 31. prosinca 2006. na temelju akata iz stavka 1. dovršit će se u skladu s tim aktima. Odbor iz članka 13. stavka 1. zamjenjuje odbore predviđene tim aktima. Na temelju ove Uredbe financirat će se svako obvezno praćenje i evaluacija koju zahtijevaju ti akti nakon njihovog isteka. Do svog završetka, mjere moraju biti u skladu s tehničkim odredbama utvrđenim u aktima iz stavka 1.

3.   Za bespovratna sredstva koja su dodijeljena 2007. godine na temelju točke (a) Priloga I., razdoblje prihvatljivosti izdataka može započeti 1. siječnja 2007., pod uvjetom da izdaci nisu knjiženi prije datuma kada započinje proračunska godina korisnika. Iznimno, za takva bespovratna sredstva sporazumi iz članka 112. stavka 2. Financijske Uredbe ne smiju se sklapati nakon 31. listopada 2007.

4.   Potreban iznos u sklopu financijskog okvira za mjere praćenja i revizije u razdoblju nakon 31. prosinca 2013. smatrat će se potvrđenim samo ako bude u skladu s novim financijskim okvirom koji se primjenjuje od 2014. godine.

Članak 17.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. svibnja 2007.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

G. GLOSER


(1)  SL C 255, 14.10.2005., str. 52.

(2)  SL C 231, 20.9.2005., str. 72.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 7. srpnja 2005. (SL C 157 E, 6.7.2006., str. 451.), Zajedničko stajalište Vijeća od 27. lipnja 2006. (SL C 238 E, 3.10.2006., str. 1.) i Stajalište Europskog parlamenta od 24. listopada 2006. (još nije objavljeno u Službenom listu). Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 22. svibnja 2007. (još nije objavljena u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 14. svibnja 2007.

(4)  SL L 242, 10.9.2002., str. 1.

(5)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 1995/2006 (SL L 390, 30.12.2006., str. 1.).

(6)  SL L 206, 22.7.1992., str. 7. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2006/105/EZ (SL L 363, 20.12.2006., str. 368.).

(7)  SL L 103, 25.4.1979., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2006/105/EZ.

(8)  SL L 197, 21.7.2001., str. 30.

(9)  SL C 139, 14.6.2006., str. 1.

(10)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).

(11)  SL L 117, 5.5.1999., str. 1.

(12)  SL L 312, 23.12.1995., str. 1.

(13)  SL L 292, 15.11.1996., str. 2.

(14)  SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

(15)  SL L 192, 28.7.2000., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1682/2004 (SL L 308, 5.10.2004., str. 1.).

(16)  SL L 191, 13.7.2001., str. 1. Odluka kako je izmijenjena Odlukom br. 786/2004/EZ (SL L 138, 30.4.2004., str. 7.).

(17)  SL L 75, 16.3.2002., str. 1. Odluka kako je izmijenjena Odlukom br. 786/2004/EZ.

(18)  SL L 324, 11.12.2003., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 788/2004 (SL L 138, 30.4.2004., str. 17.).


PRILOG I.

MJERE KOJE SU PRIHVATLJIVE ZA FINANCIRANJE

Bez zadiranja u članak 9., sljedeće mjere mogu se financirati iz instrumenta LIFE+ ako zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti iz članka 3.:

(a)

operativne aktivnosti NVO-a koji prvenstveno rade na zaštiti i poboljšanju okoliša na europskoj razini i sudjeluju u razvoju i provedbi politike i zakonodavstva Zajednice;

(b)

razvoj i održavanje mreža, baza podataka i računalnih sustava izravno povezanih s provedbom politike i zakonodavstva Zajednice u području okoliša, posebice s ciljem olakšavanja pristupa javnosti informacijama o okolišu;

(c)

studije, izmjere, modeliranje i izrada scenarija;

(d)

praćenje, uključujući i praćenje šuma;

(e)

pomoć pri jačanju kapaciteta;

(f)

obuka, radionice i sastanci, uključujući i usavršavanje djelatnika koji sudjeluju u inicijativama za sprečavanje šumskih požara;

(g)

platforme za umrežavanje i razmjenu najboljih praksi;

(h)

akcije informiranja i komuniciranja, uključujući kampanje za podizanje svijesti te posebice kampanje za podizanje svijesti o šumskim požarima;

(i)

demonstracije inovativnih pristupa politici, tehnologija, metoda i instrumenata;

i

(j)

samo za komponentu prirode i biološke raznolikosti:

upravljanje staništima i vrstama i planiranje staništa, uključujući poboljšanje ekološke koherentnosti mreže Natura 2000,

praćenje statusa očuvanja prirode, uključujući razvoj postupaka i struktura za takvo praćenje,

proširenje mreže Natura 2000 na morska područja,

kupovina zemljišta, pod uvjetom da:

kupovina doprinosi održavanju ili obnovi integriteta nekog od područja Natura2000,

kupovina zemljišta je jedini ili najučinkovitiji način da se postigne željeniishod očuvanja,

kupljeno zemljište bude dugoročno rezervirano za uporabu u skladu sciljevima iz članka 4. stavka 2.,

i

dotična država članica putem prijenosa ili na drugi način osigura da zemljište bude dugoročno rezervirano za svrhe očuvanja prirode.


PRILOG II.

VIŠEGODIŠNJI STRATEŠKI PROGRAM

PRIRODA I BIORAZNOLIKOST

1.   Osnovni cilj

Zaštititi, očuvati, obnoviti, pratiti i potpomagati funkcioniranje prirodnih sustava, prirodnih staništa i divlje flore i faune s ciljem zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti, uključujući raznolikost genetičkog materijala na području EU-a do 2010. godine.

1.1.   Prioritetna područja djelovanja:

doprinos provedbi politike i zakonodavstva Zajednice na području prirode i biološke raznolikosti, posebice Direktiva 79/409/EEZ i 92/43/EEZ, i promicanje njihove integracije u druga područja politike,

potpora daljnjem razvoju i provedbi mreže Natura 2000, uključujući obalna i morska staništa i vrste,

potpora razvoju i primjeni pristupa politici i instrumenata za praćenje i procjenu prirode i biološke raznolikosti te čimbenika, pritisaka i odgovora koji na njih utječu, posebice u pogledu postizanja cilja zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti u Zajednici do 2010. godine,

i

razvoj znanja o utjecaju genetski modificiranih organizama na ekosustave i biološku raznolikost: metodologije procjene rizika.

POLITIKA I UPRAVLJANJE U PODRUČJU OKOLIŠA

2.   Osnovni cilj „Klimatske promjene”

Stabilizirati koncentraciju stakleničkih plinova na razini koja sprečava globalno zatopljenje iznad 2 °C.

2.1.   Prioritetna područja djelovanja:

osiguravanje izvršenja obveza EU-a iz Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime i razvoj strategije i provedbenog programa za razdoblje nakon 2012. godine,

osiguravanje prilagodbe gospodarstva i društva Europske unije, prirode i biološke raznolikosti, vodnih resursa i ljudskog zdravlja na negativne učinke klimatskih promjena (moguć porast temperature do 2 °C zbog povećane koncentracije stakleničkih plinova) i ublažavanje tih učinaka,

osiguravanje provedbe i uporabe tržišnih instrumenata, posebice trgovine kvotama za emisiju stakleničkih plinova, kako bi se postiglo troškovno učinkovito smanjenje emisija nakon 2012. godine.

3.   Osnovni cilj „Voda”

Doprinijeti boljoj kvaliteti vode razvijanjem troškovno učinkovitih mjera za postizanje dobrog ekološkog stanja u pogledu razvoja prvog plana upravljanja riječnim koritima na temelju Direktive 2000/60/EZ (1) do 2009. godine.

3.1.   Prioritetna područja djelovanja:

razmjena relevantnih informacija i najboljih praksi,

jačanje integracije znanosti u politiku i transfer rezultata kao potpora državama članicama u pripremi planova upravljanja riječnim koritima, uključujući pripremu programa mjera na temelju Direktive 2000/60/EZ i integracija mjera iz nadređenih direktiva kao što su Direktiva 91/271/EEZ (2), Direktiva 91/414/EEZ (3), Direktiva 91/676/EEZ (4), Direktiva 96/61/EZ (5), Direktiva 98/83/EZ (6) i Direktiva 2006/7/EZ (7),

doprinos učinkovitoj provedbi Tematske strategije zaštite i očuvanja morskog okoliša,

hidromorfološki zahvati, primjerice obnova poplavnih područja i druge mjere potpore direktivi o procjeni i upravljanju rizicima od poplava.

4.   Osnovni cilj „Zrak”

Postići razinu kvalitete zraka koja ne dovodi do značajnih negativnih učinaka i rizika za ljudsko zdravlje i okoliš.

4.1.   Prioritetno područje djelovanja:

provedba Tematske strategije o zagađenju zraka.

5.   Osnovni cilj „Tlo”

Zaštititi i osigurati održivo korištenje tla očuvanjem funkcija tla, sprečavanjem opasnosti za tlo, ublažavanjem njihovih učinaka i obnovom oštećenih tla.

5.1.   Prioritetna područja djelovanja:

provedba Tematske strategije za zaštitu tla,

osiguranje zaštite i obnove biološke raznolikosti tla.

6.   Osnovni cilj „Urbani okoliš”

Doprinijeti poboljšanju ekoloških karakteristika urbanih područja Europe.

6.1.   Prioritetna područja djelovanja:

doprinos provedbi postojeće politike i zakonodavstva Zajednice u području okoliša na lokalnoj razini podupiranjem i poticanjem lokalnih vlasti na integrirani pristup urbanom upravljanju, uključujući sektore prometa i energetike.

7.   Osnovni cilj „Buka”

Doprinijeti razvoju i provedbi politike o buci okoliša.

7.1.   Prioritetno područje djelovanja:

sprečavanje i ublažavanje štetnih učinaka od izlaganja buci okoliša.

8.   Osnovni cilj „Kemikalije”

Poboljšati zaštitu okoliša i zdravlja od rizika uzrokovanih kemikalijama do 2020. godine provedbom zakonodavstva na području kemikalija, posebice Uredbe br. 1907/2006 (8) (REACH) i Tematske strategije o održivoj uporabi pesticida.

8.1.   Prioritetna područja djelovanja:

razmjena relevantnih informacija i najboljih praksi,

jačanje integracije znanosti i politike i transfera rezultata kako bi se osigurala snažna tehnička potpora u provedbi Uredbe REACH,

provedba Tematske strategije o održivoj uporabi pesticida.

9.   Osnovni cilj „Okoliš i zdravlje”

Razviti informacijsku osnovu za politiku u području okoliša i zdravlja (Akcijski plan za okoliš i zdravlje 2004. – 2010.).

9.1.   Prioritetna područja djelovanja:

praćenje ljudskog zdravlja putem bioloških markera i povezivanje podataka o okolišu i zdravlju,

zaštita ozonskog sloja kako bi se umanjili negativni učinci po zdravlje i okoliš.

10.   Osnovni cilj „Prirodni resursi i otpad”

razviti i provoditi politike kojima će se osigurati održivo upravljanje i korištenje prirodnih resursa i otpada te poboljšati ekološke karakteristike proizvoda, održiva proizvodnja i potrošnja, sprečavanje, oporaba i recikliranje otpada.

doprinijeti učinkovitoj provedbi Tematske strategije o sprečavanju i recikliranju otpada.

10.1.   Prioritetna područja djelovanja:

razvoj i provedba politika održive potrošnje i proizvodnje, uključujući Integriranu politiku proizvoda,

promicanje održive uporabe prirodnih resursa, koristeći pristup životnog vijeka, uključujući ekološke, društvene i gospodarske aspekte, kako bi se omogućio gospodarski rast bez negativnih utjecaja na okoliš,

promicanje sprečavanja, oporabe i recikliranja otpada s naglaskom na pristup životnog vijeka proizvoda, ekološki dizajn i razvoj tržišta za reciklirani materijal.

doprinos provedbi politike i zakonodavstva Zajednice na području otpada, posebice Direktive 75/439/EEZ (9), Direktive 91/689/EZ (10), Direktive 96/59/EZ (11), Direktive 1999/31/EZ (12), Direktive 2000/53/EZ (13), Direktive 2002/95/EZ (14), Direktive 2002/96/EZ (15), Uredbe (EZ) br. 850/2004 (16), Direktive 2006/12/EZ (17), Direktive 2006/21/EZ (18) i Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (19).

11.   Osnovni cilj „Šume”

Stvoriti, posebice kroz koordinacijsku mrežu EU-a, sažetu i cjelovitu osnovu za relevantne informacije o šumama u odnosu na klimatske promjene (učinci na šumske ekosustave, njihovo ublažavanje, učinci supstitucije), biološku raznolikost (osnovne informacije i zaštićena šumska područja), šumske požare, stanje šuma i zaštitne funkcije šuma (voda, tlo i infrastruktura) te doprinijeti zaštiti šuma od požara.

11.1.   Prioritetna područja djelovanja:

promicanje prikupljanja, analize i širenja relevantnih informacija o šumama i međusobnim ekološkim utjecajima,

promicanje usklađivanja i učinkovitosti aktivnosti praćenja šuma i sustava prikupljanja podataka te korištenje sinergija povezivanjem mehanizama praćenja koji su uspostavljeni na regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini i na razini Zajednice,

poticanje sinergija između određenih pitanja vezano za šume i inicijativa i zakonodavstva u području okoliša (npr. Tematska strategija zaštite tla, Natura 2000, Direktiva 2000/60/EZ),

doprinos održivom upravljanju šumama, posebice prikupljanjem podataka vezano za poboljšane Europske indikatore za održivo upravljanje šumama koji su usvojeni na sastanku na razini stručnjaka Ministarske konferencije o zaštiti šuma u Europi, koji je održan 7. – 8. listopada 2002. u Beču, Austrija.

jačanje kapaciteta na nacionalnoj razini i razini Zajednice za koordinaciju i usmjeravanje upravljanja šumama.

12.   Osnovni cilj „Inovacije”

Doprinijeti razvoju i demonstraciji inovativnih političkih pristupa, tehnologija, metoda i instrumenata kao potpora provedbi Akcijskog plana za ekološke tehnologije (ETAP).

12.1.   Prioritetna područja djelovanja:

daljnje definiranje i optimizacija provedbe Akcijskog plana kroz bolje planiranje i koordinaciju, učinkovito praćenje napretka, pravovremeno uočavanje i smanjivanje praznina u znanju te učinkovito korištenje znanstvenih, gospodarskih i drugih relevantnih informacija za provedbu politike,

promicanje prepoznavanja, demonstracije i širenja inovativnih tehnologija i praksi kroz mjere koje su komplementarne onima iz Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije,

razmjena informacija i dobrih praksi između subjekata iz EU-a vezano za međunarodnu trgovinu ekološkim tehnologijama, odgovorno ulaganje u zemlje u razvoju te provedba mjera iz Svjetskog samita o održivom razvoju koje se odnose na ekološke tehnologije.

13.   Osnovni cilj „Strateški pristupi”

Promicati učinkovitu provedbu zakonodavstva Zajednice na području okoliša i proširiti bazu znanja za okolišnu politiku.

Osigurati učinkovitije i dosljednije politike.

Poboljšati ekološke karakteristike malih i srednjih poduzeća.

Osigurati alate za razvoj politike i zakonodavstva u području okoliša.

Osigurati primjeren nadzor Komisije nad projektima.

13.1.   Prioritetna područja djelovanja:

poboljšanje procjene novih mjera politike, posebice u fazi inicijalnog oblikovanja ili kod kasnijeg ocjenjivanja,

jačanje baze znanja za kreiranje i provedbu politike kroz uspostavu Europskog sustava razmjene podataka o okolišu (SEIS) i potporu provedbi inicijative Globalno praćenje okoliša i sigurnosti (GMES),

poboljšanje procjene provedbe i naknadne evaluacije,

identifikacija i postepeno uklanjanje subvencija koje su štetne za okoliš,

povećanje uporabe tržišnih instrumenata u cilju boljih paketa politika,

osiguranje alata za potporu politikama održivog razvoja, posebice indikatora,

provedba Programa za pomoć pri ekološkom usklađivanju malih i srednjih poduzeća,

poduzimanje potrebnih koraka, uz vanjsku pomoć, za razvoj i provedbu okolišne politike,

osiguranje alata za tehničku i/ili administrativnu potporu pri identifikaciji, pripremi, upravljanju, praćenju, reviziji i nadzoru nad projektima, uključujući i LIFE III i LIFE+ projekte.

14.   Osnovni cilj „Upravljanje”

Postići bolje vladanje pitanjima okoliša, što uključuje podizanje svijesti i sudjelovanje europskih državljana u donošenju odluka o pitanjima okoliša.

14.1.   Prioritetno područje djelovanja:

šire sudjelovanje zainteresiranih strana, uključujući udruge potrošača i nevladine organizacije, u razvoju i provedbi politike i zakonodavstva u području okoliša.

15.   Osnovni cilj „NVO”

Promicati NVO-e koji prvenstveno djeluju na području zaštite okoliša na europskoj razini.

15.1.   Prioritetna područja djelovanja:

jačanje sudjelovanja NVO-a u procesu dijaloga pri stvaranju i provedbi politike i zakonodavstva u području okoliša.

jačanje sudjelovanja NVO-a u europskom procesu standardizacije kako bi se osigurala uravnotežena zastupljenost zainteresiranih strana i sustavna integracija okolišnih aspekata.

INFORMIRANJE I KOMUNIKACIJA

16.   Osnovni cilj

Osigurati redovit i učinkovit protok informacija kako bi se stvorila osnova za donošenje odluka o politici okoliša te kako bi informacije o trenutačnom stanju i trendovima okoliša bile dostupne građanima.

16.1.   Prioritetno područje djelovanja:

širenje informacija, dodjela ekoloških oznaka, podizanje svijesti i razvoj specifičnih vještina o pitanjima okoliša, uključujući o sprečavanju šumskih požara.


(1)  Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1). Direktiva kako je izmijenjena Odlukom br. 2455/2001/EZ (SL L 331, 15.12.2001., str. 1.).

(2)  Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju otpadnih komunalnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

(3)  Direktiva Vijeća 91/414/EEZ o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (SL L 230, 19.8.1991., str. 1.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2007/21/EZ (SL L 97, 12.4.2007., str. 42.).

(4)  Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.). Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003.

(5)  Direktiva Vijeća 96/61/EZ od 24. rujna 1996. o cjelovitom sprečavanju i kontroli onečišćenja (SL L 257, 10.10.1996., str. 26.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 33, 4.2.2006., str. 1.).

(6)  Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenog 1998. o kakvoći vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5.12.1998., str. 32.). Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003.

(7)  Direktiva 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kakvoćom vode za kupanje (SL L 64, 4.3.2006., str. 37.).

(8)  Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registriranju, ocjenjivanju, odobravanju i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

(9)  Direktiva Vijeća 75/439/EEZ od 16. lipnja 1975. o odlaganju otpadnih ulja (SL L 194, 25.7.1975., str. 23). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2000/76/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 332, 28.12.2000., str. 91.).

(10)  Direktiva Vijeća 91/689/EEZ od 12. prosinca 1991. o opasnom otpadu (SL L 377, 31.12.1991., str. 20.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 33, 4.2.2006., str. 1.).

(11)  Direktiva Vijeća 96/59/EZ od 16. rujna 1996. o odlaganju polikloriranih bifenila i polikloriranih terfenila (PCB/PCT) (SL L 243, 24.9.1996., str. 31.).

(12)  Direktiva Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16.7.1999., str. 1.). Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003.

(13)  Direktiva 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21.10.2000., str. 34.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Odlukom Vijeća 2005/673/EZ (SL L 254, 30.9.2005., str. 69.).

(14)  Direktiva 2002/95/EZ. Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 2003. o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 37, 13.2.2003., str. 19.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije 2006/692/EZ (SL L 283, 14.10.2006., str. 50.).

(15)  Direktiva 2002/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 2003. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (SL L 37, 13.2.2003., str. 24.). Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2003/108/EZ (SL L 345, 31.12.2003., str. 106.).

(16)  Uredba (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (SL L 158, 30.4.2004., str. 7.). Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 323/2007 (SL L 85, 27.3.2007., str. 3.).

(17)  Direktiva 2006/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o otpadu (SL L 114, 27.4.2006., str. 9.).

(18)  Direktiva 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o gospodarenju otpadom od djelatnosti vađenja mineralnih sirovina (SL L 102, 11.4.2006., str. 15.).

(19)  Uredba (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada (SL L 190, 12.7.2006., str. 1.).


Top