15/Sv. 010

HR

Službeni list Europske unije

170

L 328/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

24.10.2006.

(1)

Bijela knjiga Komisije o zajedničkoj prometnoj politici iz rujna 2001. naglašava razvoj intermodalnosti kao praktičnog i učinkovitog sredstva za postizanje uravnoteženog prometnog sustava, te kao ključne elemente te strategije predlaže ne samo razvoj morskih autocesta, visokokvalitetnih integriranih intermodalnih pomorskih opcija, već i intenzivnije korištenje željezničkog prijevoza i prijevoza unutarnjim vodnim putovima. Europsko vijeće je na sastanku u Göteborgu 15. i 16. lipnja 2001. izjavilo da je balansiranje između pojedinih vrsta prijevoza bit strategije održivog razvoja. Europsko vijeće je nadalje na zasjedanju u Barceloni 15. i 16. ožujka 2002. naglasilo potrebu za smanjenje prometnih zagušenja u uskim grlima u više regija, posebno u Alpama, Pirinejima i na Baltičkom moru - što ukazuje da su linije morskih autocesta sastavni i značajni dio transeuropske prometne mreže. Tržišno usmjeren program financiranja intermodalnosti središnji je instrument daljnjeg razvoja intermodalnosti koji bi posebno podupirao uspostavljanje morskih autocesta te, između ostalog, osigurao bolju gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju i poboljšanje željezničkog prijevoza i prijevoza unutarnjim vodnim putovima.

(2)

Ako se ne poduzmu odlučne mjere, ukupni cestovni prijevoz tereta u Europi će do 2013. godine porasti za više od 60 %. Posljedica toga bila bi da bi se u 25 država članica Europske unije međunarodni cestovni prijevoz tereta u razdoblju od 2007. do 2013. prema procjenama povećao za 20,5 milijarda tona godišnje, s negativnim posljedicama u smislu dodatnih troškova cestovne infrastrukture, nesreća, prometnih zagušenja, lokalnog i globalnog onečišćenja, pouzdanosti nabavnog lanca i logističkih procesa te štete u okolišu.

(3)

Da bi se uspješno nosili s povećanjem cestovnog prijevoza tereta, treba u još većoj mjeri nego do sada koristiti priobalnu plovidbu, željeznički prijevoz i prijevoz unutarnjim plovnim putovima te poticati daljnje snažne inicijative sektora prijevoza i logistike, na primjer razvoj tehničkih inovacija u području prijevoznih sredstava, kako bi se smanjila prometna zagušenja.

(4)

Program uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1382/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2003. o dodjeli financijske pomoći Zajednice za poboljšanje okolišne učinkovitosti sustava prijevoza tereta (program Marco Polo) (3) stoga bi trebalo poboljšati novim mjerama s ciljem realnog smanjenja opterećenja međunarodnog cestovnog prometa. Komisija je zato predložila osnažen program, dalje u tekstu „Program Marco Polo II” ili „Program”, kojim bi se povećala intermodalnost, smanjila prometna zagušenja i poboljšala okolišna učinkovitost sustava prijevoza tereta unutar Zajednice. Za dostizanje toga cilja, Program treba poduprijeti novim mjerama u prijevozu tereta, logistici i drugim bitnim područjima i pritom uzimati u obzir potrebe malih i srednjih poduzeća (MSP). Mora pomoći u preusmjeravanju barem očekivanog ukupnog porasta u međunarodnom teretnom cestovnom prijevozu, ali po mogućnosti i više od toga, na priobalnu plovidbu, željeznički prijevoz i prijevoz unutarnjim plovnim putovima ili na kombinaciju vrsta prijevoza u kojem su cestovne sekvence što kraće. Program Marco Polo uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1382/2003 treba stoga zamijeniti.

(5)

Program Marco Polo II sadrži različite vrste aktivnosti koje bi trebale doprinijeti mjerljivoj i održivoj promjeni načina prijevoza i boljoj suradnji na intermodalnom tržištu. Nadalje, aktivnosti u okviru programa Marco Polo II trebale bi također doprinijeti realnom smanjenju opterećenja međunarodnog cestovnog prijevoza tereta.

(6)

S obzirom na geografsku primjenu, aktivnosti financirane iz programa Marco Polo II trebale bi biti međunarodne. Kako bi se postigla europska dimenzija aktivnosti, projekte bi trebala predložiti poduzeća s poslovnim nastanom u različitim državama u obliku konzorcija koji predlažu aktivnost. Pravne osobe s javnim ovlastima trebale bi biti ovlaštene sudjelovati u tim konzorcijima ako obavljaju gospodarske djelatnosti, u skladu s njihovim nacionalnim zakonodavstvom.

(7)

Podnositelji prijedloga trebali bi moći predložiti nove ili, prema potrebi, postojeće projekte koji najbolje odgovaraju trenutačnim potrebama tržišta. Odgovarajuće projekte, posebno one koji uzimaju u obzir potrebe malih i srednjih poduzeća, ne bi trebalo obeshrabrivati prestrogom definicijom prihvatljivih aktivnosti.

(8)

U nekim su slučajevima koristi od razvoja postojećih usluga s obzirom na dodatnu promjenu načina prijevoza, kvalitetu i okolišne prednosti i prednosti sa stajališta održivosti barem jednake koristima od pokretanja nove usluge koja uključuje znatne troškove.

(9)

Radi transparentnosti, objektivnosti i razgraničenosti bi se, primjerice, pomoć za pokretanje aktivnosti promjene načina prijevoza trebala temeljiti na smanjenju troškova za društvo do kojeg bi dovelo korištenje priobalne plovidbe, željezničkog prijevoza i prijevoza unutarnjim plovnim putovima umjesto isključivo cestovnog prijevoza. U tu bi se svrhu ovom Uredbom trebao odrediti indikativan iznos financijske pomoći s obzirom na tonu po kilometru preusmjerenog cestovnog prijevoza.

(10)

Financijska pomoć Zajednice na temelju preusmjerenog prijevoza, izraženog u tonama po kilometru, s cesta na priobalnu plovidbu, željezničke i unutarnje plovne putove ili na temelju izbjegnute tone po kilometru ili izbjegnutog vozila po kilometru, trebala bi biti prilagodljiva tako da nagrađuje visoko kvalitetne projekte ili projekte koji donose stvarnu korist za okoliš.

(11)

Pri dodjeli sredstava trebalo bi posvetiti posebnu pozornost osjetljivim i urbanim područjima unutar geografskog područja primjene programa.

(12)

Rezultate svih aktivnosti programa treba primjereno objaviti kako bi se osigurala dostupnost javnosti, transparentnost i razmjena najboljih praksa.

(13)

Tijekom postupka odabira i tijekom trajanja aktivnosti potrebno je osigurati da odabrane aktivnosti pružaju stvaran doprinos zajedničkoj prometnoj politici i da ne uzrokuju narušavanje tržišnog natjecanja u suprotnosti sa zajedničkim interesom. Komisija bi stoga trebala ocijeniti provedbu oba programa. Ona treba najkasnije do 30. lipnja 2007. podnijeti izvješće o procjeni rezultata programa Marco Polo za razdoblje od 2003. do 2006. godine.

(14)

Aktivnosti ne bi smjele uzrokovati narušavanje tržišnog natjecanja, posebno između vrsta prijevoza osim cestovnog prijevoza ili unutar svake alternativne vrste prijevoza, do mjere protivne zajedničkom interesu. Posebnu pažnju trebalo bi usmjeriti sprečavanju takvih poremećaja tako da aktivnosti doprinose preusmjeravanju prijevoza tereta s cesta na alternativne putove, a ne povlačenju tereta iz željezničkog prijevoza, priobalne plovidbe i prijevoza unutarnjim plovnim putovima.

(15)

Budući da države članice cilj programa Marco Polo II ne mogu postići u zadovoljavajućoj mjeri te ga se zbog njegova opsega bolje može postići na razini Zajednice, Zajednica može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti iz tog članka ova Uredba ne prelazi okvire koji su potrebni za postizanje navedenog cilja.

(16)

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe treba usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (4).

(17)

Ovom se Uredbom za čitavo razdoblje trajanja programa utvrđuje financijska omotnica koja za proračunsko tijelo u godišnjem proračunskom postupku predstavlja primarni referentni okvir u smislu točke 37. Međuinstitucionalnog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i zdravom financijskom upravljanju (5).

(18)

Kako bi se osigurali kontinuitet i transparentnost Programa Marco Polo, treba utvrditi prijelazne odredbe u vezi ugovora i postupka odabira,

(a)

„aktivnost” znači svaki projekt koji provode poduzeća, a koji doprinosi smanjenju zagušenja sustava cestovnog prijevoza tereta i/ili poboljšanju okolišne učinkovitosti prometnog sustava na državnim područjima država članica ili zemalja sudionica; katalizatorske aktivnosti, aktivnosti promjene vrsta prijevoza i aktivnosti zajedničkog učenja mogu obuhvaćati više usklađenih projekata;

(b)

„katalizatorska aktivnost” znači bilo koja inovativna aktivnost s ciljem prevladavanja značajnih strukturalnih zapreka relevantnih za Zajednicu na tržištu prijevoza tereta koje ometaju djelotvorno funkcioniranje tržišta, kompetitivnost priobalne plovidbe, željezničkog prijevoza i prijevoza unutarnjim plovnim putovima i/ili djelotvornost prometnih lanaca koji koriste te vrste prijevoza, uključujući izmjenu ili uspostavljanje pomoćne infrastrukture; za potrebe ove definicije, takve strukturalne zapreke znače svaku neregulatornu, stvarnu i trajnu smetnju pravilnom funkcioniranju lanca prijevoza tereta;

(c)

„aktivnost za morske autoceste” znači bilo koja inovativna aktivnost kojom se teret s cestovnog prometa neposredno preusmjerava na priobalnu plovidbu ili kombinaciju priobalne plovidbe i drugih vrsta prijevoza u kojem su cestovne dionice što kraće; aktivnosti ove vrste mogu obuhvaćati izmjene ili uspostavljanje pomoćne infrastrukture potrebne za pružanje vrlo opsežnih i frekventnih usluga intermodalnog pomorskog prometa, koje po mogućnosti uključuju korištenje vrsta prijevoza koji su najprihvatljiviji za okoliš, kao što je prijevoz unutarnjim plovnim putovima i željeznički prijevoz za unutarnji teretni prijevoz te integrirane usluge „od vrata do vrata”; ako je moguće, treba uključiti i resurse najudaljenijih regija;

(d)

„aktivnost promjene vrste prijevoza” znači bilo koja aktivnost kojom se neposredno, mjerljivo, značajno i trenutačno prijevoz tereta preusmjerava s ceste na priobalnu plovidbu, željeznički prijevoz i prijevoz unutarnjim plovnim putovima ili na kombinaciju vrsta prijevoza u kojoj su cestovne dionice što kraće, a da to nije katalizatorska aktivnost; ona uključuje, prema potrebi, aktivnosti u kojima je promjena vrste prijevoza moguća zbog razvoja postojeće usluge; Komisija treba proučiti mogućnost potpore projektima pomoćne infrastrukture;

(e)

„aktivnost izbjegavanja prometa” znači bilo koja inovativna aktivnost koja integrira prijevoz u proizvodnu logistiku kako bi se izbjegao visok postotak prijevoza tereta cestama bez negativnog utjecaja na rezultat proizvodnje ili radnu snagu; aktivnosti ove vrste mogu obuhvaćati izmjenu ili uspostavljanje pomoćne infrastrukture i opreme;

(f)

„aktivnost zajedničkog učenja” znači bilo koja aktivnost usmjerena na poboljšanje suradnje radi strukturnog optimiziranja radnih metoda i postupaka u lancu prijevoza tereta, uzimajući u obzir potrebe logistike;

(g)

„inovativna aktivnost” znači bilo koja aktivnost koja sadržava elemente koji dosad nisu postojali na danom tržištu;

(h)

„pomoćna infrastruktura” znači nužna i dostatna infrastruktura za postizanje ciljeva aktivnosti, uključujući objekte namijenjene putnicima i teretu;

(i)

„prateća mjera” znači bilo koja mjera kojom se nastoji pripremiti ili podržati tekuće ili buduće aktivnosti, uključujući aktivnosti širenja informacija, praćenja i evaluacije projekata te prikupljanje i analizu statističkih podataka; mjere komercijalizacije proizvoda, procesa ili usluga, marketinške aktivnosti i promidžba nisu prateće mjere;

(j)

„pripremna mjera” znači bilo koja mjera pripreme za katalizatorske aktivnosti, aktivnosti za morske autoceste ili aktivnosti izbjegavanja prometa, kao što su tehničke, operativne ili financijske studije izvedivosti i testiranja opreme;

(k)

„poduzeće” znači svaki subjekt koji obavlja gospodarsku djelatnost, bez obzira na pravni položaj subjekta i način njegovog financiranja;

(l)

„konzorcij” znači svaki dogovor kojim najmanje dva poduzeća zajedno izvode i dijele rizik povezan s nekom aktivnošću;

(m)

„tona po kilometru” znači prijevoz jedne tone tereta ili njezinog volumetričkog ekvivalenta na udaljenosti od jednog kilometra;

(n)

„vozilo po kilometru” znači kretanje tovarnog kamiona, natovarenog ili praznog, na udaljenosti od jednog kilometra;

(o)

„bliska treća zemlja” znači bilo koja zemlja koja nije članica Europske unije, a koja ima zajedničku granicu s Europskom unijom ili koja ima obalnu crtu na zatvorenom ili poluzatvorenom moru susjednom Europskoj uniji.

(a)

koje obuhvaćaju državno područje barem dviju država članica;

ili

(b)

koje obuhvaćaju državno područje barem jedne države članice i državno područje bliske treće zemlje.

(a)

katalizatorske aktivnosti; aktivnosti namijenjene poboljšanju sinergija u željezničkom sektoru, sektorima unutarnje plovidbe i priobalne plovidbe, uključujući morske autoceste, pomoću učinkovitijeg korištenja postojeće infrastrukture, posebno zaslužuju posebnu pozornost;

(b)

aktivnosti za morske autoceste; unutar Europske unije takve aktivnosti provode transeuropske mreže utvrđene Odlukom br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže (6);

(c)

aktivnosti promjene vrste prijevoza;

(d)

aktivnosti izbjegavanja prometa;

(e)

aktivnosti zajedničkog učenja.

(a)

ciljeve iz članka 1.;

(b)

uvjete utvrđene u prilozima I. i II., kako je primjereno;

(c)

doprinos aktivnosti smanjenju zagušenja cesta;

(d)

relativne koristi koje aktivnosti imaju za okoliš, uključujući njihov doprinos smanjenju negativnih utjecaja na okoliš od priobalne plovidbe, željezničkog prijevoza i prijevoza unutarnjim plovnim putovima. Posebna se pozornost posvećuje projektima koji nadilaze zakonski obvezujuće zahtjeve zaštite okoliša;

(e)

sveukupnu održivost aktivnosti.

1.

Pomoćna infrastruktura prihvatljiva je za financiranje u skladu s Programom pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

2.

Najdulje trajanje ugovora sklopljenog za svaku vrstu aktivnosti iz članka 5. može se produljiti za vrijeme potrebno za dovršenje infrastrukturnih radova, ali ni u kojem slučaju ne može trajati dulje od ukupno 74 mjeseca.

3.

Kada je iz Programa zatraženo financiranje infrastrukture, isključena je mogućnost financiranja istog infrastrukturnog elementa iz drugih programa Zajednice, a posebno financiranje u skladu s Odlukom br. 1692/96/EZ.